Daniel oskapitulo 11 nia versikulo kuarenta hahú iha tempu finál iha tinan 1798, bainhira liurai husi norte simu nia kanek matebian iha liurai husi sul nia liman. Istória ne’e hetan tipu ona husi tinan 246 A.K., bainhira Ptolemeu lori vingansa ba reinu norte, no mos husi França Napoleónika ne’ebé kaer prizioneiru papa iha 1798. Depois de liurai husi sul fila fali ba Ejitu iha versikulo sia, entaun versikulo sanulu hatudu katak liurai husi norte sei hahú ataque kontra liurai husi sul.
Ci rwot me tung me piny obi bino i lobo pa iye, ki obi dwogo i piny pa iye. Ento wod pa iye gibicako lweny, ki gibicoko lwak madwong tutwal; ki acel obi aa nining, ki oboto calo pii, ki oyaro; dong obi dwogo, ki obicako lweny, nyo i ot me lweny pa iye. Daniel 11:9, 10.
Pud ka wa pimo pwonyo pa Uriah Smith ikom gin matime ma ocoyo vase 10, wa nongo nyig lok “overflow, and pass through.” Nyig lok me Leb Hebrew ma kityeko loke calo kany, kityeko be loke i vase 40 calo “overflow and pass over.” En aye nyig lok acel keken i Leb Hebrew ma atir. En nongo keken i kabedo mukene acel i Bayibil.
En obi wot iyie Yuda; obi yuto kede obi kadho, obi nongo nyo i ngut; kede pako me bawa pa en obipongo piny pa in weng, O Immanuel. Isaiah 8:8.
I Daniel chapta 11, ves 10 ki ves 40, kacel ki i Isaiah chapta 8, ves 8, nyig lok me Leb Hebru maromo weng kityeko loko ne i yo adek mapat, kadi gin nyutu gin acel. Lok me agiki i nyig lok ne, leb Hebru “abar,” kityeko nyuto calo “pass through” i ves 10, calo “pass over” i ves 40, kacel ki calo “go over” i Isaiah. Lanyut en acel dong i jami adek magi weng; ento i Isaiah bene tye rwate me lamal mapat ikom jami magi.
Reco ma i Yesaya otim piny ka Rwot me Asuriya ogengo Yuda kede obino i Yerusalem, ento pe otongo boma pire keken. Obino malo "nyaka i tung," ento pe ogengo "wi." I laporoc acel man keken, Yesaya ocweyo cal me laporoc me nyutu ngo ma "wi" nyutu; kede okwanyo ngec ni "wi" obedo boma madit pa lwak, kede rwot pa lwak en bende "wi." Omiyo adwogi aryo me ada me laporoc ni "wi" obedo rwot kede lwak; kacel, i lok ma i mung, nyutu ni ka ngat ma tye ka kwano laporoc pe oketo iye kede pe onongo ngeyo ada man, pe bino bedo matek. Reco ma i mung en dul pa laporoc acel man keken, ma nyutu ni Rwot me Bor bi opong calo pi ma orumo kede bi yabo woko, ento nyaka "i tung" keken.
Pien wi Siria en Damasko, kede wi Damasko en Rezin; i kare me mwaka 65, Efraim obibedo opoto, ma pe obedo piny. Wi Efraim en Samaria, kede wi Samaria en wod pa Remaliya. Ka pe ugene, to pe ubibedo atir. Isaiah 7:8, 9.
“Wi” pa piny Siria en ot madit pa piny Siria, “Damasko”; kede “wi” pa “Damasko” (ot madit pa piny) en “Rezin,” rwot pa Siria. Kadong, “wi” pa piny Efraim en ot madit pa piny Efraim, “Samaria”; kede “wi” pa “Samaria” (ot madit pa piny) en “wod Remaliya” (Peka), rwot pa Samaria. I lok pa nabi man keken, i kit ma lubo anyim, i lok 8, Rwot Senakeribu pa Asiriya orwate i tung Yerusalem; kede i lok 8, waco ni rwate ne i tung Yerusalem obino i lwak.
Vasi 7 ki 8, ma gi yubu i kite me witinis aryo cal me jwac ma nyutu ‘wi’, ma nyutu rwot kede kabedo madit pa piny pa rwot, en aye jwac me mwak 65 ma nyutu acaki me jwac aryo me mwak 2,520 ma ki miyo i kom lobo pa rwot me Not ki me Saut pa Isirayel. Ento, en vasi ma tek tutwal, pien rwate ki vasi 10 ki 40 me kapita 11 me Daniel; magi bene nyutu tim me lweny ma rwot me Not ogoyo rwot me Saut, calo kit ma Sennakeribu, rwot me Not, ogoyo Yuda, rwot me Saut, i vasi 8 me Yesaya kapita 8.
Lagoro ma oketo kacel kiconye me lweny magi pa rwot me tung cen ki pa rwot me tung bor, en ‘wi,’ kede ‘opong ki yuto woko.’ Ka rwot me tung cen dwoko cen bot rwot me tung bor i dirica abicel pa kit apar acel, oloyo i lweny, ento oweko ‘wi,’ pien ‘obi, ki opong, ki oyuto iyie’ ‘i’ ‘twon me keken’ pa rwot me tung bor. Lok me dirica abicel nyutu loyo pa rwot me tung cen ikom rwot me tung bor, ento pe o donyo i Egypt (twon me keken), dul me lobo—‘wi.’
Ka con, Rwot me piny oloyo Rwot me bor i gite 7 ki 8, “odonyo i cita ma tek pa Rwot me bor,” kendo “oloyo,” kacel ki “ogolo joma kikwanyo” dwogo i “Misri.” I loyo me dwogo pa Rwot me bor, pe odonyo i Misri, omiyo anyutu ni ka Lwak me Soviet kicwero woko i 1989, Russia—kabedo me cik pa piny, wigi—odong tye. “Ka pe i yie, pe ibin cungo.” En Russia, ma kinyutu calo Rwot me piny i gite 11 ki 12, ma oloyo lweny me pat piny, ma i con ne Raphia, ento kombedi obedo Ukraine.
REK 10. Ento lutino pa en gubedo tung cwiny, kede gubuto jo lweny mapol madwong; en acel bi aa nining, bi opye macalo pii, bi yiko woko; eka obi dwogo, kede obi bedo tung cwiny, nyaka i ot me lweny pa en.
But me acaki pa nyig lok man waco ikom lutino i kit me mapol; but ma agiki, waco ikom acel keken. Lutino pa Seleucus Callinicus obedo Seleucus Ceraunus ki Antiochus Magnus. Gin aryo magi ocako tic ki poyo madwong me dwogo kica kacel ki me mako kwor pi adwogi pa laditgi ki pa pinygi. Ma madit i gin magi, Seleucus, en ma me acel omako kom. Ocoko lwak madwong me dwogo lobo pa laditne; ento ka obedo rwot ma ocolo i ringo ki i kit pa jami, pe onongo otye ki cente, ki pe onongo twero gwoko lwakne i winyo cik, lalwakne aryo giyamo ne inyuma me tin me rwot ma pe tye ki dwong me mwaka aryo onyo adek. Owad pa iye ma romo loyo, Antiochus Magnus, ci kanyen giyaro ne rwot; en ma, ka omako lwak, okawo dok Seleucia ki odwogo Syria, omiyone twero i kabedo mogo ki yubu, i mogo mukene ki twero me gigi me lweny. Piny kanyen, yubu me giko lweny obedo; i iye, gin aryo giyubu pi kuc, ento bene gicwako yore me lweny; inyuma ne Antiochus odwogo, oloyo i lweny Nicolas, lalwak madit pa Ijipta, ki otamo me cobo Ijipta keken. Kany eni obedo ‘acel’ ma con obiny ki odonyo woko. Uriah Smith, Daniel and the Revelation, 253.
Poto pa Soviet Union i mwaka 1989 omiyo nyutu ni "Cawa pa Agiki" ocako, ki wod aryo ma i nyig lok ni nyutu lunyut aryo me yo pa Reagan ki Bush ma mukwongo. Kacake ki "Cawa pa Agiki" i mwaka 1798, ma kany obedo ka nyig lok 40 pa Daniel 11 ocako, dako me cobo pa Loma gityeko weko woko; pien en, macalo Jezebel, dong obedo i Samaria, ikare ma lacoo pa en Ahab tye ka waco bot Elija i Got Karmel. Obedo ka ocul i mung, ento i mung tye ka tweko kit, macalo ma obedo iye i Lwak me Lobo 1 ki Lwak me Lobo 2. Lacoo pa en obedo lwak ma tye i kom en, ma gonyo i bot Ladit me South. Ka otyeko dwogo gonyo i mwaka 1989, en, calo Ladit me North, okelo gari me lweny, meri, ki lanyon farasi.
I cawa me agiki rwot me tung cen obi tuko iye; rwot me tung bor obino i kom iye calo kec ma obur, kede gari me lweny, kede lakit me embalaasi, kede boti mapol; obidonyo i piny mapol, obigoro kede okato. Daniel 11:40.
Lwak ma oyiko kwede i dwogo pire kene kiketo cal kwede “lodi madit,” ma gin twero me ekonomi, ki “kareti ki jofarasi,” ma gin twero me lweny. Twero me lweny ki twero me ekonomi gin aryo ma porofetik ma giciko United States i porofeci me kare me agiki, pien United States bina giengo dano ma pe gibwon bot Jezebel me cayo ki cweyo, ki ka pod gi kobo cim me twero pa Jezebel, gibiketo gi i tho. En aye twero me ekonomi ki twero me lweny pa United States ma kityeko tic kwede i rwate ki Papasi, ma kelo yabo pa Soviet Union i mwaka 1989, ento Russia odong tye.
Gin matime ma otyeko poro Daniel 11:10 otimo coki i gin matime pa dul aryo pa Daniel 11:40, ma nyutu kare me agiki i 1989. Gin matime me Daniel 11:6–9 nyutu gin matime ma okello i kare me agiki, ma kityeko nyutu i dul acel pa Daniel 11:40. Daniel 11:5–10 nyutu maber tutwal gin matime pa Daniel 11:40, pien, calo ma Sister White ocoyo, ‘gin matime mapol ma kityeko tim woko i Daniel 11 bi time coki.’
Daniel 11:1-4 nyutu Cyrus, rwot me aryo pa lobo ma tye ki twol aryo i kare me agiki i nino me agiki. “Kare me agiki” i nino me agiki obedo 1989, kede pulezidenti me aryo, ma kikwayo calo Cyrus, oketo tung pa poropheti ma weko lamac me poropheti me coyo nyo bot pulezidenti ma abicel pinyre ki 1989, ma obedo pulezidenti ma macu loyo weng, ki ma obicweyo twero pa draagon me globalist, ka gin obedo globalist pa piny weng onyo gin i United States. Gagi ma poropheti dong okobo i lobo pa rwot ma abiro i poropheti pa Baibul — rwodi apar pa United Nations — ki nyutu rwot me acel pa gi, ma en rwot madit pa gi, ma kikwayo calo Alexander the Great (ma nyutu ni “Jalweny pa dichwo”), ki giko ma mac me gobo woko lobo pa en, ka yamo angwen pa Islam kikigolo woko weng i but giko pa kare me temo pa dano.
Enoka, lok me coc 5 dok i 9 nyutu gin ma ne otime, ma kiyaro kwede kare ma onongo pud anyim me cweyo kom pa Papa i 538; i acaki, ngat ma tye ki teko ma obino bedo rwot pa tung maloyo myero oloyo kwer me kabedo adek, calo Seleucus onongo otimo, ma con kicweyo ne rwot pa tung maloyo. Ci kene, pi higa adek ki idii, ma kiyaro ne calo higa matye atir 35, rwot pa tung maloyo olalo, paka rwot pa tung piny oingo i ot me lweny ne ka oketo ne i lawot; kanyen con otho i Ijipita pien oboto piny ki ii faras. En aye, lok me coc magi nyutu gin ma ne otime ma otyeko i kare me agiki i 1798.
Ciro 10 nyutu gin matime pa cawa me agiki i 1989; ki keken ki ciro 5 dok i 9, gi yaro gin matime ma tye i ciro 40, kadi bene gin matime ma tye i ciro 30 dok i 36. Ci, ki ciro 1 dok i 10, lain i kom lain, tye lain aryo me poropheti. Ma acel owaco bot laloc pa piny pa rwot me 6 ki me 7, ento tye kabedo ma peke i tung pa purezidenti me 6 ma lonyo loyo me piny pa rwot me 6, ki piny pa rwot me 7.
Rek me aryo tito tariik pa kwanyo woko geng adek, cawa ma Rwot me Anyim otelo, ma ci kikwanyo woko i 1798, ki nyutu i 1989, ki Purezidenti ma aryo, ma kityeko yaro i rek ma con ki Cyrus.
Lok apar acel ki apar aryo nyutu rek me adek me gin ma timi con, ma bino piny ikom pulezidenti ma lonyo mapol me lok aryo; ento obedo kare mo piny ikom kato piny pa Soviet Union i cawa me agiki i mwaka 1989, ki kare mo anyim cik me Sande i United States, calo ma nyutu i lok apar abicel.
ꞌ1989 ne nimikiꞌ ijkak tlami tonaltin, in historia kuikaꞌ hasta in chikuasen presidente, in más rico, in kual motlalilia para kinyoltilana in globalistas, pejki ipan 2016, ipan in achto línea. In profética historia kuikaꞌ hasta 1989, ipan in ompa línea. In Batalla de Raphia (“In Nepantla” / “The Borderline”) ipan versículos once huan twelve, tlayakantok versículo thirteen, kan in rey del norte, in yankuik motlanilijkaya, sempa kualtlalia iarmada huan satepan kitlani in rey del sur, san achi achto de in ley dominical de versículo sixteen. In poder sustituto del rey del norte ipan versículo thirteen, yehua in sa ika tlami de in ocho presidentes in tlanawatiaj desde 1989 hasta in ley dominical. Ika non, versículo thirteen moneki mochihuas ipan o satepan de in elección de in octavo presidente, in yehua de in chikome. Versículos once huan twelve pejwa san achi achto de in chikuasen, más rico presidente, huan huelis tlami san achi achto de in elección de ne noijki presidente, in mochihua in octavo in yehua de in chikome, huan tlatlani ipan in eyi batalla de in guerra por poder sustituto, ipan versículos thirteen hasta fifteen.
ការសងសឹករបស់ស្តេចខាងត្បូងនៅក្នុងខទីដប់មួយ និងខទីដប់ពីរ គឺជាការឆ្លើយតបទៅនឹងការបរាជ័យដែលស្តេចខាងត្បូងបានទទួលរងនៅក្នុងខទីដប់។ ខទីដប់បញ្ជាក់អំពីជ័យជម្នះរបស់ស្តេចខាងជើងក្នុងឆ្នាំ 1989 ដែលត្រូវបាននាំមកដោយសម្ព័ន្ធភាពសម្ងាត់រវាងសហរដ្ឋអាមេរិក និងវ៉ាទីកង់។ ជ័យជម្នះសម្រាប់កងទ័ពខាងជើង គឺជាសមរភូមិទីមួយនៃសង្គ្រាមប្រូកស៊ី។ សង្គ្រាមក្តៅតាមន័យពិតដែលបានសម្រេចបំពេញនៅសម័យបុរាណ បានជាគំរូជាមុនសម្រាប់សង្គ្រាមប្រូកស៊ីមួយនៅក្នុងថ្ងៃចុងក្រោយ ហេតុនេះហើយ ជ័យជម្នះនៅក្នុងខទីដប់មួយ និងខទីដប់ពីរ នឹងជាជ័យជម្នះសម្រាប់ស្តេចខាងត្បូង ក្នុងសមរភូមិទីពីរនៃសង្គ្រាមប្រូកស៊ី។
Gi laini nguaithu lai di versa 10 asta 15, no amuiri gi fulfilled den antiquity husi literal hot wars, maibé sira representa nguaithu lai tolu iha proxy wars iha loron ikus. Nguai uluk nian hetan vitória husi aliansa segretu hosi bista no profeta falsu, kontra dragãu iha 1989. Nguai daruak hosi proxy wars sei hetan vitória husi podér dragãu ateístiku hosi liurai sul nian, kontra aliansa hosi papa no nia exérsitu proxy. Nguai datoluk hosi proxy wars sei hetan vitória husi exérsitu proxy hosi liurai norte nian, hanesan reprezenta iha versa 13 to’o 15.
Ma nük ka profetaad, ka don tres gran guera mundial kayen, tres guera por poder, kompuestu de tres batalla, i e guera di e tres ayes di Islam. Tin tambe un Guera Sivil i un guera Revolushonario. E di dos batalla di e gueranan por poder awor ta na marcha den Ukraina, “E Frontera”, manera ta representá pa Rafia, ku tabata e frontera entre e rei di su i e rei di nort, ora versíkulonan diesun i diesdos a ser kumplí pa promé biaha den historia.
No mesmo tempo exato em que a segunda batalha das guerras por procuração na Ucrânia está sendo executada, também está ocorrendo o segundo de três ataques do Islã contra a terra gloriosa. O primeiro ataque do terceiro ai chegou em 11 de setembro de 2001, e começou o selamento dos cento e quarenta e quatro mil. O tempo do selamento termina na lei dominical, em breve, nos Estados Unidos, quando o Islã do terceiro ai tornará a golpear os Estados Unidos. O primeiro e o último golpes são os mesmos, e ambos assinalam uma voz do anjo de Apocalipse dezoito, que é também a voz do terceiro anjo, que é também o toque da sétima trombeta, que é também o terceiro ai.
Miks tu tû xel pêk, ku du deng in, ku dengê boriya heftemîn in, Îslamê wîlaya sêyemîn êşkerî kir, ne li ser erdê rûhanî yê nûjen ê bi rûmet, lê li ser erdê kevnar û rastîn ê bi rûmet, di 7ê Cotmeha 2023-an de.
Bawi kɛ́ kɛ́ tɔ̀ nɛ̀ kɔ́ nù, à ń ṣẹlẹ̀ báyìí ní agbègbè gangan níbi tí Ogun Raphia ti wáyé gẹ́gẹ́ bí a ti ṣàpèjúwe rẹ̀ nínú ẹsẹ̀ kọkànlá àti kejìlá. Gásà Strip ni ààlà láàárín ìjọba gúúsù ti Júdà àti Ejibiti. Ọjọ́ Keje, Oṣù Kẹwàá, ọdún 2023, jẹ́ àgbá kẹ̀kẹ́ kan nínú àwọn àgbá kẹ̀kẹ́ yòókù tí ń samisi ìṣọ̀tẹ̀, tàbí lẹ́tà kẹtàlá nínú àbídé Hébérù, èyí tí ó fi ara rẹ̀ pọ̀ mọ́ lẹ́tà àkọ́kọ́ àti ìkẹ́yìn láti dá ọ̀rọ̀ náà “òtítọ́” sílẹ̀.
ꯏꯁꯂꯥꯝꯅ ꯑꯍꯨꯝꯁꯨꯕ ꯋꯥꯢꯅꯥꯕꯒꯤ ꯃꯍꯧꯔꯣꯜ ꯑꯃꯁꯨꯡ ꯂꯥꯏꯕꯥꯛ ꯑꯗꯨꯗ ꯇꯧꯔꯤꯕ ꯑꯅꯤꯁꯨꯕ ꯑꯥꯛꯔꯝꯕ ꯑꯗꯨ, 2023ꯒꯤ ꯑꯣꯛꯇꯣꯕꯔ 7ꯗ ꯊꯣꯛꯂꯛꯈꯤ, ꯑꯃꯁꯨꯡ ꯃꯁꯤ ꯑꯍꯥꯟꯕ ꯔꯥꯐꯤꯌꯥ ꯂꯥꯟ ꯊꯥꯕꯥ ꯊꯣꯛꯂꯛꯈꯤꯕ ꯑꯦꯔꯤꯌꯥ ꯑꯁꯦꯝ ꯑꯗꯨꯗꯤ ꯃꯐꯝ ꯑꯁꯦꯝꯗ ꯊꯣꯛꯂꯛꯈꯤ, ꯑꯗꯨꯒ ꯃꯁꯤ ꯕꯔꯁ 11 ꯑꯃꯁꯨꯡ 12ꯒꯤ ꯃꯄꯨꯡ ꯐꯥꯔꯕ ꯑꯣꯏꯅꯥ ꯏꯄꯨꯟ ꯑꯄꯥꯡ ꯑꯣꯏꯔꯦ꯫ ꯂꯥꯏꯕꯥꯛ ꯑꯗꯨꯗ ꯇꯧꯔꯤꯕ ꯑꯅꯤꯁꯨꯕ ꯑꯥꯛꯔꯝꯕ ꯑꯁꯤ, ꯑꯥꯎꯕ ꯋꯥꯔꯤ ꯂꯩꯅꯤꯡꯒꯤ ꯃꯐꯝ-ꯃꯥꯏ ꯑꯩꯁꯤꯡꯒꯤ ꯃꯔꯨꯑꯣꯏꯕ ꯁꯤꯝꯕꯣꯂꯤꯖꯝꯒꯤ ꯃꯌꯥꯏ ꯇꯧꯅꯥ, ꯄ꯭ꯔꯣꯛꯁꯤ ꯋꯥꯔꯁꯤꯡꯒꯤ ꯑꯅꯤꯁꯨꯕ ꯂꯥꯟ ꯊꯥꯕꯥ ꯑꯗꯨꯒ ꯃꯔꯤ ꯂꯩꯅꯩ; ꯃꯁꯤ ꯌꯨꯀ꯭ꯔꯦꯟꯗ ꯂꯩꯔꯤꯕ ꯋꯥꯔ ꯑꯁꯤꯅ ꯈꯨꯗꯣꯡꯆꯥꯕꯥꯗ ꯎꯠꯂꯤ꯫
ꞌA line by line, a thû pahnih pahnihna pahnihna a ni zâwk zâwkna hmangin a kal mêk Ukraine (Ramri) chhûnga ṭawngkam hmanga indona pahnihna chu, a lo thleng tawh vângin, trumpet riakna pahnihna, hremhmun pathumna thuthlung chhinchhiahna (October 7, 2023) pawh a tel a; chu chu mi za li sawm li leh pali sangte chhinchhiahna hnuhnung ber hun chhûngah a famkim ta a ni. Chû chhinchhiahna hriatna chu Daniela bung 10-naah a entîr a, chutaah hnaiah ni sawm hnih leh pakhat riauna hun hnûah “marah” hmuhtîrna a hmu a; chu riauna hun chu zâwlnei pahnihte kawngah ni hnih leh a chanve thi an nih lâi hun chu a ni. Chû hmuhtîrna chu “hnûnglama ni tûrah Pathian mite chunga thil lo thleng tûrte” hrilhfiahna angin a letchhuah a ni.
Gin atir ma kinyutu kwede i yik me neno pa Odi Hiddekel, ma obedo gin atir me cimo, dong otimore i yore me lok pa lanen i rek 11 tung ii 15. En aye yore me gin ma otime con pa rek 40, ma ocako i 1989, ci mede ii rek 41 kede cik me Ceng pa Acaica ma obino ceng manok. En aye yore me Pulezidenti ma namba 6, ma tye ki jami mapol loyo weng, i rek 2, ma kinyutu kwede kacen dong odonyo i dugu ma namba 7 pa “Alexander the Great” macalo kicoyo i rek 3.
ꯑꯩꯅ ꯍꯥꯏꯕ ꯂꯣꯏꯅ ꯈꯣꯡꯗꯔꯛꯄ ꯍꯤꯁꯇꯣꯔꯤ ꯑꯁꯤ, 2014 ꯒꯤ ꯄ꯭ꯔꯣꯛꯁꯤ ꯋꯥꯔꯁꯤꯡꯒꯤ ꯑꯅꯤꯁꯨꯕ ꯂꯥꯟ ꯍꯧꯕꯒꯤ ꯑꯍꯧꯕ ꯃꯇꯝꯗ ꯍꯧꯈꯤꯕ, ꯃꯁꯤꯒꯤ ꯃꯇꯨꯡꯗ 2015 ꯗ ꯃꯥꯄꯨꯡ ꯐꯥꯕ ꯄ꯭ꯔꯦꯁꯤꯗꯦꯟꯇꯅ ꯃꯍꯥꯛꯀꯤ ꯀꯦꯝꯄꯦꯟ ꯍꯧꯕꯥꯅ ꯂꯥꯛꯈꯤ, ꯑꯗꯨꯒ ꯃꯁꯤꯅꯤ ꯚꯔꯁ ꯐꯣꯔꯇꯤꯒꯤ ꯑꯍꯥꯡꯕ ꯂꯝꯗꯤ, 1989 ꯗꯒꯤ ꯚꯔꯁ ꯐꯣꯔꯇꯤ-ꯑꯃꯗꯒꯤ ꯁꯟꯗꯦ ꯂꯣꯠ ꯍꯧꯕ ꯐꯥꯎꯕꯗ, ꯑꯃꯁꯨꯡ ꯃꯁꯤ ꯚꯔꯁ ꯇꯨꯒꯤ ꯇꯔꯨꯛꯁꯨꯕ, ꯃꯥꯄꯨꯡ ꯐꯥꯕ ꯄ꯭ꯔꯦꯁꯤꯗꯦꯟꯇꯗꯒꯤ ꯇꯥꯔꯦꯠꯁꯨꯕ ꯂꯩꯕꯥꯛ ꯐꯥꯎꯕ ꯑꯍꯥꯡꯕ ꯂꯝꯗꯤꯅꯤ꯫ ꯃꯁꯤꯅꯤ Revelation chapter eighteen ꯒꯤ ꯑꯍꯥꯟꯕ ꯈꯣꯟꯖꯦꯜꯗꯒꯤ, September 11, 2001 ꯗ ꯍꯧꯈꯤꯕ, Revelation ꯒꯤ chapter eleven ꯗ ꯑꯆꯧꯕ ꯃꯥꯌꯊꯣꯡ ꯂꯥꯛꯄꯒꯤ ꯄꯨꯡꯗ ꯑꯅꯤꯁꯨꯕ ꯈꯣꯟꯖꯦꯜꯂꯣꯝ ꯐꯥꯎꯕ ꯂꯣꯏꯁꯤꯟꯅꯕ ꯍꯤꯁꯇꯣꯔꯤ ꯑꯁꯤꯅꯤ꯫ ꯍꯤꯁꯇꯣꯔꯤ ꯑꯁꯤꯒꯥ Ezekiel chapter twelve ꯗ ꯄꯥꯔꯣꯐꯦꯠꯅ ꯈꯪꯍꯜꯂꯛꯄ ꯃꯇꯝ ꯑꯗꯨꯅꯤ, ꯃꯗꯨꯗ ꯄꯨꯝꯅꯃꯛ ꯃꯃꯤꯌꯥꯝ ꯃꯄꯨꯡ ꯐꯥꯔꯦ꯫ ꯃꯇꯝ ꯑꯗꯨꯅꯤ ꯃꯥꯆꯥ ꯂꯤꯁꯤꯡ ꯃꯔꯤ ꯆꯥꯔꯤ ꯃꯔꯤꯄꯥꯜꯂꯒꯤ ꯁꯤꯜꯤꯡ ꯇꯥꯏꯝ ꯑꯗꯨꯅꯤ꯫ ꯑꯇꯩꯁꯨꯕ ꯂꯩꯄꯥꯛꯄꯥꯅ ꯑꯃ ꯈꯣꯝꯖꯤꯟꯅꯕ ꯃꯍꯥꯛꯀꯤ ꯋꯥꯍꯩꯁꯤꯡꯒꯤ ꯈꯨꯠꯂꯥꯡꯗ ꯄꯥꯡꯊꯣꯛꯄꯅꯤ꯫
Mi gi bed maleng ki adiera me In: lok me In en adiera. Yohana 17:17.
Wa bino mede ki pwonye man i coc ma anyim.
Neno man omini Ezekiel i kare ma wii ne opongo ki paro macol me peko ma obino. Oneno lobo pa kwaro ne tye ka cobo. Bur ma kare acel obedo opong ki dano, kombedi pe tye ngat mo ma bedo iye. Dwon me yeyi ki rwom me poko pe dok winyo i iye caka ne. Laco kwena kene obedo la woko i piny ma woko, ka niango mape giko ki kigeny marac gi tye ka loyo weng. Gin ma oneno ki winyo ikom loyo ma kigeny ki bal marac pa dano opoto cwiny ne, en oloro cwiny tek nino ki oturo. Ento alama ma maleng ma kinyutu i anyimne i but pi Chebar onyutu twero madit me loyo weng, ma loyo twero pa rwodi me piny. I wi rwodi ma lacoc ki kigeny pa Asuriya ki Babilon, Lubanga me kica ki ada obedo i kom.
Jami ma calo ligulu, ma kitgi cit tutwal, ma janabi oneno calo gitye i kub macalo eni, gubedo i ciko pa lwete ma pe ki agiki. Laro pa Lubanga, ma onyutone bot en calo tye ka woto ka ciko ligulu man, ocwalo kuc ki bot kub; ci piny weng tye i twero pa En. Jo ma kimiyo kica mapol tutwal gitye kigero i lok pa En me loyo twero ki cik pa dano marac, ki me okelo maber bot jo ma tye atir bot En.
Kamano bende, ka Lubanga onongo obino yabo bot Yohanna ma oywate madwong lok pa kanisa pi cawa ma obi anyim, en omii ne moko adaa ni Lakony tye ki riyo ki gwoko jogi, kun onongo onyuto bot ne ‘Ngat macalo Wod Dano,’ ma tye ka woto iyie lawi, ma nyutu kanisa abiro. I kare ma ki nyuto Yohanna lweny madwong ma ogiko pa kanisa ki teko me piny, bende ki yee ne me neno mudo ma ogiko ki kwanyo woko pa gi ma gitye ki geno. Onero kanisa kicwalo iyie lweny ma kelo tho ki le ma matek ki cal pa en, ki woro le meno kicako kijuko gi, ki bal ni ka pe giworo, githo. Ento, ka oneno anyim woko ki tuco ki dwone me lweny, oneno dul i Got Sayoni ki otino me le, ma, i kabedo pa ‘cobo pa le,’ ‘Nying pa Lacoo’ kiketo i wi lyecgi. Doki bende oneno ‘gi ma ogengo le, ki cal pa en, ki cobo pa en, ki namba pa nying pa en, tye ka kube i pii me gangara, gi tye ki harpu pa Lubanga’ ki tye ka wero wer pa Mose ki pa otino me le.
Pwonye magi obedo pi ber wa. Wa myero mako geno wa i Obanga, pien tye cawa matye anyim wa keken ma bi temo cwinya pa dano. Kristo, i Got Olivu, owaco lok ikom hukumu ma ogoro cwiny ma myero obedo i anyim dwogo Ne marom acel: ‘Binu winyo lweny kacel ki lok pa lweny.’ ‘Piny bi yee ki piny, ki lobo me rwot ki lobo me rwot; ki bi bedo ki kech, ki twon me balo, ki golo piny, i kabedo mapol. Gigi weng en aye acaki pa peko.’ Kacel ka lok pa lanabi magi onongo otimore but keken i kare me bolo Jerusalem, gitye ki yore me tic ma malube tutwal ikom nino me agiki.
Wa tye i tung me wang-ot pa gik madit ma malube ki luor. Lok pa porofeti tye ka timo piye oyoto. Rwot tye i wang-ot. Kombedi bi yabe i wang wa kare ma gubedo gonyo cwinyi tutwal i bot jo weng ma tye kabedo. Lweny me lok ma con gubidwogo; lweny me lok manyen gubicako. Gik ma gubitim i piny wa, pe dong bene gicen okene i kien. Saitan tye ka timo tic kun yo pa dano. Jo ma tye ka temo me loko Konistitushen ki me yubo cik ma biyubo jo me gwoko Sande, pe gineno maber ngo ma bido bino. Tem madit dong tye i wang wa.
Ento lutic pa Lubanga pe myero gi geno ikene i kec madit man. I neno pa Lubanga ma kimiyo bot Isaya, Ezekieli, ki Yohana, wan neno ni polo oreme macok ki gin matye katime i lobo, ki ni madit obedo gwoko pa Lubanga pi jo ma tye ki geno makwongo bot En. Lobo pe obedo kabedo ma pe tye ki rwot. Tero me gintime ma bino obedo i cing pa Rwot. Rwot pa polo tye ki tute pa luboke, ka kede tic ki gin ma rwate ki kanisa pa En, i cing pa En keken. Testimonies, volumu 5, pot 752, 753.