Inspiration tye maler ni pot buk me adek me Daniel nyutu cik me Sande i United States. I Isaiah pot buk 23, nyako me goro pa Tyre, ma timo yeyi kwede rwodi me piny, en obedo nyako me goro ma i Revelation ma timo yeyi kwede rwodi me piny. I Revelation pot buk 17, nyako me goro meno tye ki "Babilon Madit" kicoyo i nyim wiye.
Dako eno oketo law me purple ki me scarlet, ki orwate ki zaabu, kidi ma welo, ki peela; tye ki kop me zaabu i lwete ma opong ki kwero ki lonyo pa tim me malaya pa iye. I wic anyim pa iye kicono nying: MYSTERY, BABYLON MADIT, MIN PA MALAYA KI KWERO ME PINY. Apokarifa 17:4, 5.
Mapiri i mwaka 1950, dikisonari me Engilisi onongo onyutu maber dako ma ki yaro iye i por lok aryo man, ni en Dul me Katorika me Loma. Piny weng onongo ongiyo, ma oko Kare ma Odiyo me kwalo pa Katorika ma otyeko bedo ki mwaka 538 nyo i 1798, ni Dul me Katorika me Loma en dako macel ma timo cene ki rwodi me piny. Nyutu me bedo pire keni kityeko yubu ne me kwanyo woko loyo pa Katorika, kacel bende loyo pa rwodi me piny ma ki otyeko keto rwom ma pe maleng ki dako macel. I buk me Yesaya chapta 23, kiyaro ni dako macel bino poyo. Pe itwero nongo mo keken i yie me yeny ma kombedi yubu ni dako macel me Adyebo 17 obedo Dul me Katorika; pien Lok pa Lubanga pe obalo woko, kede Lok pa Lubanga owaco ni obino poyo.
Ka obedo ni i kare meno, Tiro bi pe giparo ne pi mwaka 70, macalo cawa pa rwot acel; ci i agiki me mwaka 70, Tiro bi wero calo nyako me coyo. Kawo enanga, wot ka i pach, in nyako me coyo ma giparo pe; tim dwon ma mit, wero wer mapol, wek obed ni giparo in. Ka obedo ni i agiki me mwaka 70, Rwot obi limo Tiro, ci obiro dwogo i kec ne, kendo bi timo coyo ki lwak weng me piny i wang piny. Jami me cato ne ki kec ne bi bedo maleng pi Rwot; pe gibigwoko maber, kendo pe gibiyiko; pien jami me cato ne obed pi gi ma gibedo i wang Rwot, pi chamo ma rom, ki pi yub ma tye ki bedo mapol. Isaiah 23:15-18.
Lok pa Lubanga pe opoto piny i kare mo keken, cak ki 1798, gi kwanyo malaya ki poyo; ento i nino me agiki gibodong poyo ne. Gipoyo ne ka Sabat pa Lubanga me nino abicel kityeko lwenyo kwede, en aye cik acel i Cik Apar, ma dong kare weng myero gipoyo. Gipoyo ne ka omako adungu ne, o bolo i kabedo me piny, omiyo dwon ma malak ki wer mapol. O wero wer ne i agiki me mwaka 70, ma gin nino pa rwot acel. Rwot, kaka gicoyo i Buk Daniel, Kidi Aryo, obedo piny pa rwot.
Kede ka mo weng ma nyithindo pa dano bedo, le me tere kede lare me polo, omii gi i lwet pa in, kede otimo in rwot ikom gi weng. In aye wi me dhabu man. Danyel 2:38.
“Wi,” onyo “rwot,” obedo alama me lobo me rwot. Lobo me rwot ma kiyaro ne kwede “nino pa rwot acel” obedo United States. United States ocako twero me porofetik calo earth beast, ka kom me tho kicweyo bot cwinyo me Babilon i 1798. Tye ka mede calo lobo me rwot namba abicel acel i porofesi pa Bibilo nyaka cik me Sande. Lobo me rwot ma atir i porofesi pa Bibilo, ma atir orwote pi mwaka 70, obedo Babilon.
Nen, Lubanga owaco ni: Abi cwal ka abi kao dul weng me tung anyim, ki Nebukadneza, rwot pa Babilon, latic na; abi kelo gi i kom piny man, ki i kom jo ma obedo iye, ki i kom ogwanga weng man ma tye i tung tung; abi loro gi peka woko, abi miyo gi bedo yaki, ki kweke me kwii, ki magoro me kare ducu. Kadong abi kwanyo botgi dwon me mor, ki dwon me cwiny maber, dwon me lacoo ma rwatte, ki dwon me dako ma rwatte, dwon me kidi me yweyo, ki le me lamat. Piny man weng obedo magoro ki yaki; ki ogwanga man gibitico bot rwot pa Babilon pi higa pier abicel aryo. Kadong obedo ni ka higa pier abicel aryo otyeko, abi keto kum bot rwot pa Babilon ki ogwanga en, Lubanga owaco ni, pi richo gi, ki piny pa Kalediŋ; abi miyo obedo magoro me kare ducu. Yeremia 25:9-12.
Babilon ma atir olonyo pi enge 70, ma kinyutu cal pa lwak i cawa me agiki ma binen lonyo pi enge 70 me kite. Nebukaduneza, rwot pa Babilon, otyeko lweny Yuda kare adek. Lweny me kare acel otime ki Yehoiakim, ki enge 70 pa lok me porofeti pa Jeremia nongo ocake. Otyeko ki tho pa Belshaza, ka Lubanga ocwero “rwot pa Babilon,” macalo ma ocwero rwot Yehoiakim i cako me enge 70. Lwak me porofeti ma kinyutu calo “ceng pa rwot acel” (lwak acel) me “enge 70” en obedo Babilon, ki lwak me porofeti pa Baibul ma olonyo pi enge 70 me kite i kare ma apire me Tiro kigolo wii ne, en “nyama pa piny” ma i Revelation 13. Loka ki lwak me 5 bot lwak me 6 pa porofeti pa Baibul i 1798, obedo but me lok ma atir ma Jwani tye ka nyuto i Chapta 13 me Revelation.
An acung i togo me pi madit, ka aneno lagwok acel ma ocako oo ki i pi madit, ma tye ki wi abic aryo ki tol apar, ki i tol ne tye korona apar, ki i wi ne tye nying me kwanyo Lubanga. . . . Ka aneno lagwok mo mapat ma ocako oo ki i piny; ki obedo ki tol aryo calo dyang matin, ki owaco calo nyoka madit. Revelation 13:1, 11.
Tong pi madwong ma John ocung i iye i Buk ‘Revelation’ kacap apar adek, nyutu 1798.
I cawa ma Lwak pa Papa, kigolo woko teko ne, myero oweko kweco, Yohani oneno teko manyen ma bino me dwogo dwon pa drakon, ki cwal anyim tic acel acel ma pire tek ki me yubu Lubanga. Teko man, ma agiki ma biro lwenyo ki kanisa ki cik pa Lubanga, ki nyutone calo le ma tye ki rweny aryo calo odiel. Le ma onongo obino kun cen onongo gi aa ki pi madit; ento man o aa ki piny, me nyutu cako i kuc pa piny ma ocoyone—Amerika me Pot Buk. Signs of the Times, February 8, 1910.
Cur me nam ogengo le ma oa ki i nam ki le me piny. Piny pa rwot me poropheci pa Baibul ma namba 5 i 1798 (tyen nam) okelo cal me gin ma otime con, ento piny pa rwot ma namba 6 obedo gin ma bitime anyim. Joo pa Miller pe oneno adwogi man. Kimiyo William Miller ngec me i twero pa diragon me lamal, kede rwomere ne kwede piny pa rwot ma bino anyim, ma ginyutu calo le me Katoliki. Revelation apar adek oyabo lok me lanenyo ma puc, ma obedo madek i twero adek ma gitero piny i Armagedon. Lok eni ocake i tyen nam me 1798.
United States ocako kare ne ki cal me dyang matino, ento ogiko kare ne owaco calo lwor madongo. Lok pa kare me mwaka 70 me cal pa lwayo pa lebi me piny gineno i ves acel, i chapta apar adek me Apokor pa Yohana; pien ves eno nyutu kacel cako ki gik pa lebi me piny i lok acel keken.
Ki an oneno lewic mukene ma owuoko ki i piny; ki ne obedo ki lak aryo calo nyathi diel, ki ne owaco calo yoka madit. Nyutu pa Yohana 13:11.
Ka Kacoke me Amerika owaco calo drakon, dong ocoyo cik me Sande. Pud pe otyeko kelo yubu me woro i Sande, kanisa me Protestant ma giwii woko gibicok kene ka gimako te pa politik pa gavumenti ma giwii woko, ka gicweyo cal pa nyamal. Ka Inspireshen nyutu (ka timo ne dok dok) ni tic me ciko cal me dabu pa Nebukaduneza nyutu cik me Sande, meno tero agiki me higa apar abicel me alama pa nyamal me piny. Chapta acel dok i adek me Daniel gicwalo lok pa malaika adek me buk me Nyuto chapta apar angwen. Malaika me adek bedo adwogi ma tye kede kwo i kare me cik me Sande.
Ki yoo pa lanen, gonyo acel dok i adek i buk Daniel, ginyutu higa 70 me aloka pa lec pa piny ma i buk Revelation 13. Tem pa kit me cham ma ki nyutu i gonyo acel, kede aloka pa Jehoiakim, ginyutu ni gonyo acel, ki yoo pa lanen, cako i cawa me miyo teko pa malaika me acel, onyo i dwe August 11, 1840, onyo i dwe September 11, 2001, i lok pa kare pa malaika me adek.
Babulon en lobo ma onwongo bedo ki twero pi mwaka 70, kede mwaka meno ginyutu lok me con pa United States. Mwaka 70 pa Babulon pe ogiko nyaka lacen tutwal inge ka Nebuchadnezzar otimo seremoni me keto cal me zaabu; ento i kit pa porofeti, mwaka 70 me alama ma Isaiah otiyo kwede i poth 23, ogiko i poth 3 pa Daniel. Ka orikestra pa Nebuchadnezzar tuko miyusik pi seremoni me keto, alama pa nyama me got kiketo ne matek, kede i cawa meno malaya pa Tyre kede pa Babulon ocako wero were ne bot rwoth pa piny, ka Israel ma giloro adwogi gi wii piny kede gi toyo.
Rwot Nebukadneza otimo cal me zaabu, ma borone obedo kubit 60, ki lamalone obedo kubit 6; oketo ne i piny malal me Dura, i duk pa Babulon. Enyim nen, Rwot Nebukadneza ocwalo kwac me loro weng: pirins, gavanaa, kapiten, jaji, trezaa, konsela, sherifu, kede laling pa duki weng, wek bin i yubu pa cal ma Rwot Nebukadneza oketo. Enyim nen, pirins, gavanaa, kapiten, jaji, trezaa, konsela, sherifu, kede laling pa duki weng, giloro piny i yubu pa cal ma Rwot Nebukadneza oketo; gi obedo i anyim cal ma Nebukadneza oketo. Enyim nen, lami wic okweno woko ki dwog madongo, pien kicwalo cik bot yin, o dano, ogwanga, ki leb: Ni ka winyo dwog pa konet, fuluti, harpu, sakbat, salteri, dulsimeri, kede kit weng me musiiki, obutu piny gi wori cal me zaabu ma Rwot Nebukadneza oketo; ki ngat mo keken ma pe obut piny ki pe oworo, i kare acel eni ginokete i cen pa tanuru me mac ma oyoto tek. Emi i cawa eni, ka dano weng winyo dwog pa konet, fuluti, harpu, sakbat, salteri, kede kit weng me musiiki, dano weng, ogwanga ki leb, gibut piny gi woro cal me zaabu ma Rwot Nebukadneza oketo. Daniel 3:1-7.
I "kare" eno, onyo i "cawa" maromo kwede eni, ma obedo "Sunday law" i United States, ngat mo keken ma ojuko woro cal me gol, "ki bi golo iye i tung pur me mac ma loro tutwal." Buk mo keken i Lami mapir ma tye ki lok ma giyubu calo "cawa", en aye Buk pa Daniel. Lok "cawa" i chap adek nyutu bino pa rwec pa lela. Lok "cawa" bene nyutu kwena pa malaika ma acel i chap angwen, pien kun nyutu calo ngec me ciko bot Nebukadneza pi "cawa" me bino pa hukumu pa Lubanga.
Ci Daniel, ma nyinge Belteshazzar, obedo ocwinyi piny pi cawa acel, ki paro mere ocweyo cwinye peko. Rwot owaco ni, “Belteshazzar, pe kik gin me nindo, onyo poko mere, ocweyo cwinyni peko.” Belteshazzar odwoko, owaco ni, “Rwot na, gin me nindo obed i bot jogi ma pe gihero in, ki poko mere obed i bot jogi ma gigamo in lweny.” Daniel 4:19.
Daniel omiyo Nebukadneza kenga pi kare me bino pa jajimenti pa Lubanga, ma lacen Nebukadneza okwanyo woko. “Saa” i chapta angwen, ka kitiyo kwede dok i chapta man, dong nyuto “saa” ma jajimenti osubu. I gin matime pa Millerite, “saa” me acel i chapta angwen, nyuto bino pa malaika ma acel i 1798. Kwena man otimere ka jajimenti me penyo ocako i October 22, 1844. “Saa” i chapta angwen, con obedo cal me kwena me bino pa jajimenti, ci lacen kitiyo kwede calo cal ma nyuto ni jajimenti osubu. Kit ma “saa” kityeko tic kwede me acel nyuto 1798, ki bino pa malaika ma acel; ki kit ma kityeko tic kwede me ariyo nyuto October 22, 1844, ki bino pa malaika ma adek.
Kare man keken, gima ki waco pi Nebukadneza otieko i iye Nebukadneza; gikweyo ne ki bot jo, en ocamo lum macalo dyang, rwom ne oriye ki mot me polo, nyo lawic ne otyeko longo macalo yubu me rweny, kede diyo ne macalo diew me winyo. Daniel 4:33.
Nyinge “cawa” i pot angwen, omiyo, obedo cal me 1798 ki 1844, ma gin kabedo me agiki pi ruk aryo me “abiro kare,” ikom kingdom pa i wi (ma ocake i 723 BC) ki kingdom pa i piny (ma ocake i 677 BC) me Israel. Ruk aryo meno, ma gi cwalo pi mwaka alufu aryo gi piero abich gi apar aryo me golo gi piny ki bedo lacer, gi cwalo keto woko kec me acel ki me agiki pa Lubanga ikom jo pa en ma odwogo woko bot en. Gin weng ocake ki hukumu pa Lubanga, ki agiki pa gin acel acel gi cwalo kwena me ciko pi hukumu me nyutu pa Lubanga ma tye abino, onyo bino pa hukumu me nyutu. Hukumu aryo ma gi cwalo ki agiki pa “abiro kare” gi rwate cal kwede nyinge “cawa” i pot angwen me Daniel.
I hisitori pa Millerite, “saa” nyutu cako pa yore i kare me agiki i 1798, ka Malaika me acel obino, ci “saa” ma aryo i chapta angwen nyutu agiki pa yore ka Malaika me adek obino i 22 Okitoba, 1844. Yore pa Millerite me Malaika me acel odoko pire kene i yore pa Malaika me adek, omiyo “saa” ma gin aryo i chapta angwen bene ginyutu kare me agiki i 1989, kede bene cik me Sande ma bino cok. Yore pa Millerite me Malaika me acel ogamo yabo pa jajimenti me yenyo, kede yore pa Malaika me adek gamo yabo pa jajimenti me ekzekutivu pa Lubanga, ma mede ka mede, kacako ki cik me Sande, kede mede ka mede ki medo loyo nyaka Donyo pa aryo pa Kristo.
Wa bi mede ki kwano wa i Daniel chapta adek, ka ii coc me anyim wa bi tyeko poyo wa ikom lok “saa.”
Nen, ami cwalo wotu calo dyel i tung wulufu; myero obed jo ngec calo nyoka, ki pe timo peko calo okoko. Ento bedo ka gonyo dano; pien gibimii wotu bot kac, ki gibigoyo wotu kite i sinagog-gi; ki bino mii wotu bot ludito pa piny ki bot rwodi, pi nying an, me bedo lami botgi ki bot jo ma pe jo Yudaya. Ento ka gicwal wotu, pe biyi paro ni biyi waco ngo onyo kit ma biyi waco; pien i cawa man, bibi mi wotu lok ma biyi waco. Pien pe in aye biyi waco, ento Rwome pa Wonwu aye waco i wunu. Ki owad bino mii owad-gi bot tho, ki won bino mii latino; ki latiŋo bino cako bedo i kom min-gi ki won-gi, bimi miyo gicwalogi i tho. Ki gibikwero wunu dano weng pi nying an; ento en ma odong i agiki, obigwoko kwo. Ento ka gilego wunu i bur man, wut or i bur mukene; pien atir atir, awaco botwu ni, pe bupore i bur pa Israel weng nyo Wod pa Dano obino. Lami pe maloyo lakwon-gi, latic pe maloyo rwot-gi. Opore pi lami ni obedo macalo lakwon-gi, ki pi latic ni obedo macalo rwot-gi. Ka gicoyo lakwon me ot ni Beelzebub, to pwod pe nang'o jo pa ot-gi bi coyo? Pek iloro gi; pien pe tye gin ma kipongo ma pe bonyutu, ki pe tye ma kikano ma pe bignge. Gin ma awaco botwu i otum, man wut wac i chieng; ki gin ma winyu i dwang, man wut wililyo i wii ot. Ki pe iloro gi ma gikwanyo ringo, ento pe gi romo kwanyo cwiny; ento iloro en ma romo balo cwiny ki ringo weng i Gehena. Matayo 10:16-28.