Ka Petero omiyo dwoko pa lapeny ma Kristo openyo pi ng’a ma jo malubo waco ni Kristo obedo, onyutu ni Yesu obedo ngat ma gimego ki mo, en Kristo, Mesiya. Petero bende owaco ni Yesu obedo Wod Lubanga.
Ka Yesu obino i tung me Kesarea Filipo, openyo latici pa en, waco ni, “Jo woko waco ni an, Wod dano, an aye ang’a?” Gi owaco ni, “Moko waco ni in aye Yohana Bapatisita; moko, Eliya; en mukene, Yeremiya, onyo acel ki lanen.” En owaco botgi ni, “Ento in, wun waco ni an aye ang’a?” Simoon Pita odwoko waco ni, “In aye Krisito, Wod Lubanga ma tye ngima.” Yesu odwoko mo waco bot en ni, “Juk maber in, Simoon Barjona; pien cing ki remo pe onyutu man bot in, ento Wora ma tye i polo. Kadong an bende awaco bot in ni, in aye Pita, kede i wi lacer man abinyubo kanisa pa an; kede dwar pa piny me tho pe bigamo i kom en. Kede abimiyi lagil me lwak pa polo; gin weng ma in ibigubo i piny, gibigubo i polo; kede gin weng ma in ibiyabo i piny, gibiyabo i polo.” Matayo 16:13-19.
Ki kom Petro, Roho Maleng oyaro lok ma pire tek pi 144,000 me niang. En otimo mano i Panium, ma obedo Kesarea Filipi. Panium obedo kabedo me ot lamo ma maleng tutwal i yore me lamo pa joka madwong; pien Giriki nyutu lobo, kede lobo i cawa me agiki en United Nations, ma en lami me piny pa joka madwong. Nying “Bur pa piny pek” en nying ma kimiyo ot lamo pa Pan, lubanga me meme pa Giriki. Ot lamoni kityeko cweyo i anyim diro ma oyube tyen me pii pa Panium. Tyen me pii pa Panium omiyo pii i Lawi Jordan, ma en cal pa Kirisito.
Nying "Yordan" nyutu ni "ma woto piny," ci en cako yoo ne i kabedo ma opongo got i tung anyim me Israel, ci omako cung madwong ne ki i cunge pi me Got Hermon, wii got ma madit loyo i lacer me Hermon, i kany ma cunge pi ma ki lwo ni "Dyere me Pek" tye. "Hermon" nyutu ni "lamal," ki "Yordan" nyutu ni "woto piny." Pii me Yordan ocako ki i wi got me Hermon, ci owoto piny i Yordan Rift Valley, i agiki odonyo iye "Dead Sea," ma obedo kabedo ma piny loyo i wii piny.
Pi ma ceto i Kwar Yordan, ma ocake i Tempu pa Pan, kede ma pire keken rwate i kabedo ma en mabur loyo weng i lobo, gin nyutu wot piny ma Wod Lubanga odino, ka oweko got ma lar maloyo weng me dino piny i "dead sea" ma mabur loyo weng i piny man. Wot piny pa Kristo ki i polo nyaka i tho pa lacar bende nyutu ni ocego i kore ringre pa dano ma oboto woko; pien wotne ki i polo nyaka i lacar kikonyo gi pi ma ocake i "gates of hell".
Dead Sea pe keken obedo kabedo ma piny loyo weng i lobo, ento bende pii pa en tye ki munyu madwong loyo weng i lobo; tye ki munyu maloyo pii me nyanja madit ki kare abongwen. Tho pa Kristo i lacar, i cal pa Dead Sea, en ka ma ocungo kica pa en ki jo mapol.
Rwatte weng me rwatte me ryo ni i cweyo munyu iye; pe i weko munyu me lagam pa Lubanga ni obed piny ki rwatte me ryo ni; ki rwatte weng ni, i miyo ki munyu. Leviticus 2:3.
I i yo ki kwer pi pa Got Hermon, Aora Yordan okadho iyie Nam me Galili, ma bene kwayo kwede nying Nam Tiberias onyo Nam Kinneret. “Galili” nyuto “hinge” onyo “kakare me yubu.” “Tiberias” en nying ruoth pa Loma ma oluwo anyim Augustus Caesar; pien kit me nam cal kamano, kwayo kwede nying “Kinneret,” minyuto “harp” onyo “lyre.” Kakare me yubu pa dano obedo ka Tiberias Caesar obedo ruoth ci Yesu gi lego iye i misalaba, ci harp weng i polo nodok otur. Adwogi me kabedo-piny pa Aora Yordan marwate kwede “bur pa pek,” ma en ot me cana pa lubanga me Greek ma nyinge Pan, nongo nyutu adwogi ma Petro owaco ki miyo cwiny pa Roho Maler.
Bedo dano pa Kristo obedo kelo kacel me kit pa Lubanga ki kit pa dano; man otime ka Wod pa Lubanga ma tye ki kit pa Lubanga ocako kom pa dano pire kene. Ci oketo kit pa Lubanga ki kit pa dano kacel, calo pi ma aa ki i wang pi pa Pan ma kelo pi i Jorodani. Gin ma gikelone pi i wang pi pa Pan obedo umande, kot ki theluji ma obuto i got pa Hermon, Hermon nyutu got “maleng”, en Yerusalem ma i malo.
Wer me yengo malo pa Daudi. Nen, nining obedo maber ki maleng, ka owadgi bedo kacel i rwom! En calo mo me lonyo ma peya i wii, ma oburo piny i lawa, kata lawa pa Aaron, ma oburo piny i muko pa gwete ne; Calo lim me ceng pa Hermon, kede lim me ceng ma oburo piny i got me Siyon; pien kany Ladit ociko ogwedi, en aye ngima pi kare weng. Zabura 133:1-3.
Yie ma ber loyo ma obaro piny i reche pa Aron obedo yie mane kitiyo kwede ka kilubo en kacel ki nyithone me bedo lapirisiti pa Lubanga.
In bi kawo remo ma tye iyie madhaabahu, ki mafuta me lubo; iloro ne iyie Aaron, ki iyie lanyut pa en, ki iyie nyithin pa en, ki iyie lanyut pa nyithin pa en kede en; en obed maler, ki lanyut pa en, ki nyithin pa en, ki lanyut pa nyithin pa en kede en. Exodus 29:21.
Petro oyaro lok me yie pa jo apwonya weng, ka otimo kamano oyaro bende lok me yie pa jo 144,000, ma kibiro lubogi pi bedo lwak pa jodolo ma rwate ka acel, ma kiyimo calo tung cal. “Moo” ma gilubo Aron, bende obedo calo umande pa Got Hermon, ki umande pa got ma i Siyoni. “Moo” ki “umande” gin obedo lok ma keto cal pa lubo pa Roho Maleng.
Winjuru, polo, ci abi waco; ci winjuru, piny, weche me doga. Puonjona bi poto calo koth, lokna bi lwar calo abungu me ceng; calo koth matin i wi yath ma lutino, ci calo yubbe i wi pur. Pien abi yaro nying LADIT; miu dwong bot Lubanga wa. Detoronome 32:1-3.
“Dew” en “doctrine” ma obuto i got me Siyoni, ki en “oil” me yubu ma keto jo 144,000 dok gin acel, ma gin jo-dolo pa Lubanga i cawa me agiki. Pwonye obino calo koth, ki opuk calo “dew” pien en “published”. En “published” pien myero polo ki lobo mi winye ki winyo lok pa cogo pa En, ki kom kit jo-dolo ma rwate, ma en tutwal ma gamo ngec me “Midnight Cry” ki “Loud Cry”.
En ber tutwal i wii got tiende pa en ma kelo kwena maber, ma yaro kuc; ma kelo kwena me ber, ma yaro konyo; ma waco bot Siyon ni, “Lubanga pa in obedo Rwot!” Lati me gwoko pa in gibiro yaro dwon; ki dwon acel gibiro wero: pien gibineno wang ki wang, ka Rwot oter dok Siyon. Poto i ceke, wero keken, yin kabedo ma obalo me Yerusalem: pien Rwot ogonyo jo pa en, okonyo Yerusalem. Rwot oyabo lwet maleng pa en i wang jo me lobo weng; ka agiki pa piny weng gibineno konyo pa Lubanga wa. Aisaia 52:7-10.
Jogi ma tye kelingo i kare agiki, ma ki nyutu gi ki Peter, gigabo lok me Waraga ki Kuc; kendo gibedo acel, pien gubedo neno wang ki wang. Man otime ka “Rwot odwoko Zion dok cen.” Nyig lok me Ebiru ma kiloko ne calo “bring again” nyutu “reverse.” Ka Rwot odwoko Zion, dong nyutu ni Zion obedo i kom cweyo, calo ma lwak otyeko nyutu; kendo odwoke ka cweyo otum woko.
Man aye Rwot waco ni: Ka mwaka 70 dong otyeko i Babilon, abi bino botu, ci abi tyeko lok maber ma apaco botu, ka amed ni wudwogo i kabedo man. Pien an angeyo paro ma aparo botu, Rwot waco ni, paro me kuc, pe me tim marac, me miyi agiki ma wutamo. Gubikwayo An, ci gubiwot gimalo bot An, ci abi winyo wunu. Ci gubiyenyo An, ci gubinyutu An, kun gubiyenyo An ki cwinyu weng. Ci abi weko wunyutu An, Rwot waco ni; ci abi dwogo wulwak, ci abi amu wunu ki i piny weng, ki i kabedo weng ma an ocwalo wunu iye, Rwot waco ni; ci abi dwogo wunu i kabedo ma an okwanyo wunu wutwal ki lwak. Yeremia 29:10-14.
Weng lanabi tye ka waco ikom cawa pa agiki, ci i cawa pa agiki jo pa En tye i bolo ma bi dwoko cen, pi tyeko lamal pa poropheti.
Lok ma oaa ki bot Lubanga obino bot Jeremia, waco ni, “Eyo, Lubanga, Rwot pa Isirayeli, owaco ni: Coyo i buk lok weng ma awaco bot in. Pien, nen, kare bi bino,” Lubanga owaco ni, “ma abi dwogo joma kikwanyo gi pa jo me an, Isirayeli ki Yuda; kede abi miyo gubed dwogo i piny ma amiyo bot kwaro-gi, gubed mako ne.” Jeremia 30:1-3.
Ka otyeko ceng 3½ me nino—macalo ka Lazarus onino pi ceng 4, ki Daniel oguro pi ceng 21—Mikael odwoko kwo bot jo adwogi aryo, ma gin jo pa En me kare me agiki, kelo gi i rwom acel, kede bene lubo gi ki lok ma kicwalo i piny weng. Lok meno en “dew” pa Got Hermon (got lamal), ma omiyo pi i wang pi pa Pan, ma pinyeno omiyo pi i Kiir Yordan. Lubo ma otimore ki lok meno tito lubo me Yesu, ma oyaro kare ma obedo Kristo, ma Peter onyutu.
Ka Pita onongo onyutu Kristo ni En Wod Lubanga, oyubo En calo Wod Lubanga kacel ki Wod dano, malube ki pi pa "gates of hell" ma gicwoko pi i Lapii Jodan. Lok me yie pa Pita onongo obot ki cwanyo cwiny pa Laloc Maleng, ki en obedo ada ni Yesu en Kristo, En Ma Kimwogo, kede ni En obedo Lubanga kacel ki dano, ada ma Yesu onyutu ni obibedo wi lweny ma kigamo i bot jo pa Lubanga me kare me agiki, ma Kristo omiyo gi kica ni gibiloyo, pien "gates of hell" pe bibiloyo bot ada man.
Adier ni i September 11, 2001, calo ka Yesu kityeko miye mal i yik ne me pii, kacako keto lanyut pa 144,000, ki i kit ma en bino, bene binedo gud pa cwiny madwong ma binedo oloro jo pa ceng me agiki, nyaka obedo ocako kwo gi ka odwogo bao gi. Kit me cako kwo tye ki doko jo ne acel, kelo gi i lwak maleng ma kigolo malo calo bendera. Tic me cako kwo, yeyo, doko acel ki golo malo, piny ka tho otime i yoo, ki nyutu maber i Daniel 11:10-15, kacel ki pot buk mukene pa Bibul. Ento i ceken 13-15, Kristo dok kelo lakwedo ne i Caesarea Filipi, i Panium, kede i kono aye lanyut pa Lubanga kiketo ne pi kare ma pe dong giko.
Keken ka wa nongo ngeyo pinyruok me gin eni, wa twero nongo ngeyo nyutu me adiera ma tye i lagam me Kesarea Filipi. I Matiu 16:18, nying Simon Barjona ki loko odoko Petro, ma ranyisi 144,000, calo ma kityeko po woko i coc ma cokki anyim. Nyutu me hisabu ma kitero i lok man yubu Yesu calo Ja-hisabu ma ber ahinya; pien pe keken twero ngeyo ni Petro ranyisi 144,000, ento Matiu 16:18 bende obedo ranyisi me hisabu mar ‘phi’.
Mapwod pe wa cwalo lok i yore me pimo ma ocake ki "phi", myero kicoyo ni "phi" obedo but i lok "Philippi", ma obedo nying mar yo i nying aryo pa kabedo Panium. Rek apar aboro mi ngec ni Yesu owuo bot Peter i Leb Hebru, ma ki coyo iye i Leb Gireki, ci lacen ki yiko iye i Leb Engilisi. Yore adek magi tito twero pa Kristo i Lokne. Ka kiwero lok kwede kit me pimo me yiko kabedo ma ki cano ki namba, kitito ni nying "Peter" romo ki 144,000, ci otyeko nyutu kwede ni Yesu obedo Ngat ma pimo ma lamal. I rek keken meno, kama Yesu nyutu piny ni Obi yabo kanisa ne, Ngat ma pimo ma lamal olaro kit me yiko lok me miyo ni adwogi ma kinyutu i rek apar aboro i kit apar abicel obed alama me yore me pimo pa "phi".
An bene awaco in ni, in itye Petero, ki i wi lwak man abi yubu dul na; ki bur me piny me tho pe bi twero loyo kwede. Matayo 16:18.
Kereke pa En pe keken ocung i pwony ni Yesu en aye Kristo, kacel ki ni En aye Wod Lubanga; ento bene adwogi ni En aye Lok, ki Lok ocweyo gin weng, ki tye ki twero me loyo gin weng, kacel ki matematika, grama, ki tic pa dano.
I iye bene, wan okawo apoka, kiciko wa con con ki tami pa en, ma timo gin weng kaka laloc me dwaro pa iye keken. Efezo 1:11.
Phi, ma jwijwi kicoyo kwede cal me Girik φ (phi), obedo gin me Matematik ma pe loke, ma rwate macokcok ki 1.618033988749895. Namba man giyaro ne “golden ratio” onyo “divine proportion”. En “namba ma pe rasyonal”, tito ni pe twero mii calo “fraction” ma yot, ki kacoyo ne i desimol dong tye cweyo anyim pe tye ki agiki, ki pe dwogo poro.
Raciyo me dhahabu tye ki kit mapol ma pire tek, kede bene nonge i yore mapatpat i matematika, at, arikitektua, kit pa lobo, ki i yore mamoko. En nonge mapol i gin me jiometri calo rektangul, pentagon, ki dodekaedron, ka raciyo me tung madit bot tung matidi rom ki phi.
I art ki architecture, ratio ma golden gineno ni tye me yubo pimo ma neno ber. Latic pa art ki latic pa architecture gityeko tiyo kwede i kare weng me yubo kiter, ot, ki tic me cwer, cako ki lwak ma macon ki i Renaissance ki i anyim. I Matimatiki, ratio ma golden tye i ekweshon me matimatiki ki i sikwens mapol, kacel ki sikwens me Fibonacci, ma iye term acel acel obedo rwom me medo pa term aryo ma tye i con. Ka term me sikwens me Fibonacci tye ka medo, ratio pa term ma lubo-lubo dong obedo ka coko-coko bot phi.
I verse 16:18, wanongo phi me matematiki (1.618...). Yesu, Lubanga “ma timo gin weng malube ki tam pa kene,” omoko atir me keto alama pa bedo Palmoni, “the Wonderful Number,” onyo “the Numberer of Secrets,” i geografia me porofeti ma nyutu kac me lweny pa Kanisa pa Kene ki bot wute me hell i kare me agiki. I kac me lweny me porofeti eni, ki twero me loyo namba pa Kene, onyuto 144,000 ki “Peter”, ma nying pa kene ki loko ki aa ki “Simon”—ngat ma winyo lok pa adwari—ki i “Peter”, kede man oketo alama pi 144,000 calo jo me kica pa kare me agiki pa Kene.
Kidi ma en oyero me yub Kanisa mere iye, obedo kidi me idwe, idwe kede kidi me tung me gang ma madit, pa 'kare abicel acel' me Levitiko 26, pien pe tye idwe ma ada ma pe obedo Kirisito. Cakwe ki baptiiso pa Kirisito, ka Simon 'o winyo' lok pa lele nyo i Musalaba me Nam ma Otho, pi ceng 1,260, kare aryo i ceng acel, tye rwate i otyen kede i otum, eko i ceng me agiki me ceng 1,260, pien i ceng en rwate i otum o cobo ki i cing pa lati, ki i Musalaba Kirisito otho macalo rwate me nininge 2,520.
Gin weng obedo kwac kede kobo. Jadolo obedo ka bino oneko lam; ento rucu oboto ki lwete ma pe ki dwong’ woko, ci lam owoto woko. Taipu ocakore ki anti-taipu i tho pa Wot pa Jwok. Sadaka madit otime woko. Yoo me donyo i kabedo ma maleng maloyo-loyo oyabe. Yoo manyen kede ma tye ki kwo kiketo piny pi jo weng. Pe dok myero jo piny ma obedo ki bal kede ma tye i peko kuro bino pa Jadolo Madit. The Desire of Ages, 757.
“Kidi” ma en bi geroo kanisa pa en i wiye, obedo kidi me piny ma jagero okwero; namba pa en en “2520”. I vesi acel ma macokcok, Kiristo oyaro pire keni calo Rwot pa gin weng, ka otimo kamano en tye ka ocung ki waco i vesi 13 dok 15 i buk me Danyel chapta 11.
An bene awaco in ni, in itye Petero, ki i wi lwak man abi yubu dul na; ki bur me piny me tho pe bi twero loyo kwede. Matayo 16:18.
Wa bino mede ki pwonye man i coc ma anyim.
'Gin ma kigamo tye pa Rwot Lubanga wa; ento gin ma kiyaro tye pa wa kede pa nyithinwa kare ki kare.' Deuteronomy 29:29. Kit ma Lubanga otyeko timo tic me cweyo pe onyutu bot dano nining; ngec me dano pe twero yeny gin me agamo pa Lubanga ma Malo Loyo. Twero me cweyo pa En pe romo ngenone, calo pe romo ngeno bedo pa En.
Lubanga ogamo ni ler ma opong tutwal ocwalo i piny, i Sayensi ki Cwec; ento ka jo ma giceto ni gin jo me sayensi giyubo lok ikom gin man ki wang neno pa dano keken, ginobi odonyo i adwogi marac pe atir. Lakore, pe obedo bal ka watam anyim gin ma Lok pa Lubanga onyuto, ka tam wa pe gicako ki gin atir ma iyub i Gitap Mapwodhi; ento jo ma gwenyo Lok pa Lubanga, ka gitemo me nyutu tic ma Ocweyo gi ki yore me Sayensi, gitye ka woto pire kene labang map onyo kompas i nyanja madit ma pe ngene. Wii madwong loyo, ka pe gikwanyo gi ki Lok pa Lubanga i yenyo gi, gikic i temgi me turo kube i kin Sayensi ki Nyuto pa Lubanga. Pien Lacweyo ki tic ma Ocweyo loyo neno gi woko, nyo pe giromo nyutu gi ki cik pa kit pa piny, omiyo giyero lok me Kitap Mapwodhi calo pe atir. Jo ma gicayo i cwiny i bedo atir pa coc pa Old Testament ki New Testament, gikwanyo gi me wot anyim, dok cayo i cwiny ikom tye pa Lubanga; ci ka dong gileko woko ankara ma gikwanyo kwede, gitye ka gibalo-balo i kidi pa pe-geno.
Jogi gityeko woko yot pa geno. Myero obed geno ma tek i twero pa Lok Maleng pa Lubanga. Baibul pe myero kitemo ki paro pa dano me sayensi. Ngec pa dano pe obedo lamwonye ma iromo geno kwede. Jo ma gene pe tek, ma gikwano Baibul me yaro bal, romo, kun gitye ki ngeyo ma pe opong maber pa sayensi onyo pa nyute pa Lubanga, dwoko ni tye ki pe rwate i butgi; ento ka ki ngeyo maber, gin tye i rwate ma opong maber. Mose ocoyo ki luro pa Tipu pa Lubanga, kede teori ma tye adier me jioloji pe bi dwoko ni tye ki ngec manyen ma pe romo kwanyo rwate ki lok pa en. Gin adier weng, ka obedo i kit pa piny onyo i nyute, tye ki rwate kwede kene i yubu gi weng.
I lok pa Lubanga tye lapeny mapol ma jo ngec ma piny woko pe mo keken gi romo dwoko. Wic wa gikwanyo bot gin magi me nyutu wa ni tye gin mapol tutwal, kadi ikom jami me kwo ma macol me cawa ki cawa, ma wic ma giko, ka ki lawi weng ma gi yaro pire kene, pe mo keken gi romo ngeyo opong weng.
Ento jo me ngec gicimo ni ginyalo ngeyo maber kec pa Lubanga, gin ma otimo kede gin ma onyalo timo. Tami ma opong loyo tye ni en oyubu ki cik pa en keken. Jo onyo gicayo bedo pa en, onyo giweyo ngec ikom bedo pa en; onyo gicimo ni ginyalo yaro gin weng, kun bene ki tic pa Roho pa en i cwinya pa dano; ki dong pe giworo nying pa en onyo gilu woro twero pa en. Pe gikwene gin ma tye maloyo kit pa piny, pien pe gineyo cik pa Lubanga onyo twero pa en ma pe ki agiki me timo dwaro pa en ki gi. I kit ma gumiyo weng, lok ‘cik pa kit pa piny’ okato gin ma jo ginyalo nongo ikom cik ma tero piny me kom; ento ngec pa gi obedo matidi tutwal, ki madwong tutwal kabedo ma Lacwe romo tic iye kacel ki cik pa en keken, ento dong weng tye maloyo ngeyo pa jo ma tye ki agiki!
Dano mapol pwonya ni jami me kom piny tye ki teko me bedo—ni kiketo bot jami meno kit mogo mukene, ci dong weko obed tye ka timo ki teko ma iye pire keni; ki pwonya dok ni gintic pa kit pa piny kityeko tero gi malube ki cikke ma kigolo maber, ma kwede Lubanga kene pe romo med iyie. Man en sayens ma pe atir, ki Lok pa Lubanga pe cwako ne. Kit pa piny obedo latic pa Lami ne. Lubanga pe keto woko cikke ne, onyo timo mabalo gi; ento kare weng obedo tye ka tiyo kwede macalo gik me tic ne. Kit pa piny miyo cawa ni tye Lapo-wic, tye bedo, tye teko ma tye ka tic, ma tye ka timo iye cikke ne ki komgi. Iye kit pa piny tye tic ma pe giko pa Won ki Wod. Kristo owaco ni, ‘Won-na tye ka tic nyo otoo kombedi, ki an bene atye ka tic.’ Yohana 5:17.
Levaiti, i wic me amyo gi ma Nehemia ocoyo, gi amyo ni, “In, ka pire In keken, i Rwot keken; In ocweyo polo, polo pa polo, kwede lwakgi weng, piny, kede gin weng ma tye iye, ... kacel In igwoko gi weng.” Nehemia 9:6. I kom piny man, tic pa Lubanga me cweyo dong otyeko. Pien “tic ne otyeko ki cok pa piny.” Hebru 4:3. Ento tekone pud tye katic i gwoko gin pa cweyo ne. Pe en pien kit me jami ma kiketo i tuki kare acel omede katic ki teko ma obedo iye pire keken ni cwinya otur, ka pum ocito pum; ento pume weng, tur weng me cwinya, obedo ranyisi pa gwoko ma opong kom weng pa En, ma i iye “wa bedo, watik wot, ki tye wa.” Cik me Aposolo 17:28. Pe pien pi teko ma obedo iye keken ni, mwaka ikom mwaka piny ocweyo jami ne ma ber ka omede wot mere i wang chieng. Cing pa Lubanga loyo lacer me polo ka ogwoko gi i kabedo pa gi i wotgi ma kiyero maber i polo. En “olok lwakgi ki namba: lwongo gi weng ki nyinggi, pi madwong pa tekone, pien tekone obedo matek; pe acel mo bura.” Isaia 40:26. Ki tekone, yic kede lim me piny omedo bedo maber; lapuk pa gi onen, ki nyim ocake twere. En “omiyo bwon omedo bedo i got” (Zabura 147:8), ki iye lede opong ki piya. “Lewny weng me lobo ... tute camgi ki bot Lubanga,” ka jame weng ma tye ka bedo, kacok ki yibi ma matidi tutwal nyutu i ngat, tye ka keno kare ki kare bot gwoko-gi pa ne. I lok maber pa lalam me Zabura, “Gin man weng tye ka kuro bot In.... Gin ma i gimiyo gi gi conye: i yabo cingi, gi opong ki ber.” Zabura 104:20, 21, 27, 28. Lok ne loyo jami pa kit; obalo polo ki ligulu ka oyaro kot pi piny. “Omiyo yelo calo lolo pa yecu: opiye yiwii calo pepe.” Zabura 147:16. “Ka opolo dwon ne, tye pi mapol i polo, ka omiyo pwot opye ki agiki pa piny; omiyo lamak ki kot, ka oloko yamo ki i lapok pa ne.” Yeremia 10:13.
Lubanga obedo twolo pa gin weng. Sayensi ma tye ada weng rwate ki tic pa En; pwonye ma tye ada weng kelo i winyo twero pa En. Sayensi yabo wa me neno gin manyen ma turo dwong; obalo malo loyo, ki oyubu piny ma mot manyen; ento pe kelo gin mo ki yubu ne ma pe rwate ki nyuto pa Lubanga ma Maleng. Pe ngec romo temo me cwalo piny neno ma pe ada ikom Lubanga, kun kwayo cwak i Sayensi, ento buk pa cweyo ki lok ma kicono nyutu acel ki acel. Macalo kamano, man kelo wa me woro Lacweyo, ki bedo ki geno ma tye ki ngec i lok pa En. Kwaro madwong ki Lanabi, 113-115.