I Panium, ma en obedo Caesarea Filipi, i vese 13 dok i 15 i chapta 11 me buk pa Daniel, ma en gin mukato ma ka horns pa Republican ki Protestant gityeko misteri me bedo aboro ma obedo pa abiro, kacel ki gin mukato ma Seal pa Lubanga gicimo matir i wi jo 144,000, ki gin mukato me bino pa kwena me Midnight Cry, Krisito omiyo kica bot jo me kare agiki.

Keken an awaco bot in ni: In aye Petro; ci i wi kidi man abi keto kanisa pa an; ki bura me Pek pe bitwero cwero iye. Ci abi miyi laket me lwak me Polo; gin weng ma ibikobo i piny, ki bi kobo i Polo; ci gin weng ma ibiwunyo i piny, ki bi wunyo i Polo. Matayo 16:18, 19.

Kare me cimo ki ribe ma ocake i 11 dwe me September, 2001, ka gin od ma dongo ki tek i New York City obut piny, ma bitum i cik me Sunday ma obino acok, kigero ne ki Alpha ki Omega. But agiki keken me kare man ogoyo dok but acakke keken me kare man. I 11 dwe me September, 2001, Rwot odwoko jo pa En dok i yoo ma macon, kun ikom ada mukene, ginyuto “dii abicel”, calo ma giyudo ne i cawa pa Ladit Josiah. Eka kop me agiki ocake codo, ci ocake yore me temo ma omiyo apoko dul aryo pa jo me pak.

I oromo me Habakuku kapit ma aryo, caat aryo ma lamal onongo ki nongo, ki obedo simbolo me kare me tar meno. I tung acel kwede, “laloc” me Habakuku kapit ma aryo ocako, ikom yo me timo me rek i rek, ma en yo me timo me liel me agiki, i ogore ki yo me timo me Protestantisme ma ogwoke woko, ma Adventisme ocako cwako piny piny, cako i golo cik me 1863.

Yesu oweko ceke ni obimiyo jo pa En me kare me agiki “lagita pa lwak”; ka otimo mano, En tye kwako yoo me Bibul ma atir, ma tye ki lagita me porofeti ma mite me ngeyo, keto, ki yubu lok pa Kwii me Otum ki Kwii Madwong.

Gin ma tye i rwate kwede Lubanga woto i ler pa Ceng pa kit ma kare. Pe gi golo ducu Laler-gi ki kwanyo yo-gi i bot Lubanga. Ler pa polo orwategi. Ka gi luny i agiki pa gin ma otime i piny man, ngec-gi me Kristo, ki lok pa nabi ma kom en, medo madwong. Gin tye ki rwom ma pe tye agiki i wang Lubanga; pien gin kacel ki Wode. I botgi, Lok pa Lubanga tye ki ber ma loyo weng ki kamor maber. Gi neno rwate ne. Adiera kiyabo botgi. Tito me dwoko rwom okano ki ler malwol. Gi neno ni Lok pa Lubanga obedo lagony ma yabo mijara weng ki yeko peko weng. Gin ma pe gi rwako ler ki woto i ler, pe gibineno mijara me kare pa Lubanga; ento gin ma pe gicero me teto musalaba ki lubo Yesu, gibineno ler i lere pa Lubanga. The Southern Watchman, April 4, 1905.

Jogi ma Petro tito gi, ma gin 144,000, gin jogi ma ogamo ngec me Laodicea ma obino i ceng apar acel i dwe abicel angwen, mwaka 2001, ma kombedi tye ka coyo odoco cako ki dwe abicel aryo, mwaka 2023. Ngec me Laodicea ma obino i mwaka 1856, obedo medo ngec ikom "seven times," kacel, ka Kristo oketo lagi ma otho kacel, ci odwogo gi cing, gin loki ki wot me Laodicea pa malaika adek, gidonyo i wot pa Filadelfia pa 144,000. Lok me Kristo aye omiyo tim man obed, pien gipoko maleng ki Lokne, kacel Lokne en "ada," kacel Lokne en "lagulu" ma yabo Lokne.

Ki i bot malaika pa kanisa ma i Philadelphia, coyo ni; Gin man en waco ni: en ma tye maleng, en ma tye adaa, en ma otye ki lagweng pa David, en ma yabo, ki ngat peke romo gengo; en ma gengo, ki ngat peke romo yabo; An angeyo tic me in: wii, acweyo i anyim in lawi ma oyabe, ki ngat peke romo gengo ne: pien itye ki teko matin, ki igwoko lok na, ki pe icayo nying na. Revelation 3:7-8.

Yore me timo me "rek i tung rek" obedo lagwok ma Kristo oketo ceke bot jo pa En me kare me agiki i lweny ma i "gates". "Gate" obedo kanisa.

Ka Yakobo ocako loyo nino, owaco ni, 'Adieri Rwot tye kany; an pe angeyo.' En oluoro, owaco ni, 'Kabedo man ma luoro tutwal! Man pe obedo gin mukene, en ot pa Lubanga; kede man en wang pa polo.' Genesisi 28:16, 17.

Lweny i buri nyutu lweny me dini ma time i kin gin ma obedo kare ki bal, kede bal pa dini pa Giriki obedo bur pa Gehena, kede dini pa Adventism pa Laodikiya ma golo yie bene obedo bur. Bur pa Adventist pa Laodikiya nyutu kama pwor pa Habakkuk otimore.

I cawa no, Ladit Lubanga, Rwot pa jo lweny weng, obedo korona me kitito, kacel ki ket me wiye pa ber, pi jo pa en ma odong; eka obedo Laro me yero bot ngat ma obedo i kot me yero, ki twero pi gin ma giyubo lweny dok i lwang. Ento gi bene giloro woko pi mwonge; kongo madwong omiyo gipe woko i yoo; jadolo ki lawi bene giloro woko pi kongo madwong, mwonge ogulo gi, kongo madwong omiyo gipe woko i yoo; gipoto i neno, gikudho i yero. Pang weng opong ki pudho ki lut marac, pe tye kabedo maleng. Ngat mene ma obicoyo ngec? ki ngat mene ma obimiyo ginyutu lok me cik? gin ma gikwanyo gi ki lac, ki giywoko gi ki wiya. Pien cik dok i cik, cik dok i cik; rek dok i rek, rek dok i rek; kany manok, kany manok. Pien ki lapot wic ma rere, ki leb mukene, obiwaco bot jo man. Bot gin ma owaco ni, Man aye nino ma iromo miyo jo ma lwal onino; ki man aye cobo: ento pe ginywako. Ento lok pa Ladit obedo botgi: cik dok i cik, cik dok i cik; rek dok i rek, rek dok i rek; kany manok, kany manok; pi giceti, gidho piny i iye, gibalo, gingedi i otigo, gimut. Erac, winyo lok pa Ladit, in jo ma gikeny, ma giloyo jo man i Jerusalem. Yesaya 28:5-14

Lakit pa pinyruoth obedo lok pa coc maleng, ma kimiyo bot jo Lubanga i cawa agiki ki Lok.

Tye ada i Lok ma, ma calo yito me rwatte maler, kiconyo gi i piny me wang piny. Rwatte ma kiconyo kinongo ka ki nyutu, calo kit ma latic me gudo piny nyutu zahabu ki feza. Apena me ada pa Lok pa Lubanga tye i lok keni keken. Lok pa Lubanga en lagam ma yabo Lok pa Lubanga. Tiende ma pire tek me ada pa Lok pa Lubanga kiyabo i wic wa ki Roho pa En.

Bibil obedo buk madit me pwonyo pi jo kwan i cukul wa. En opwonyo dwaro pa Lubanga weng i kom lutino pa Aadam. En obedo cik me kwo, opwonyo wa pi kica ma wa myero wacweyo pi kwo me anyim. Pe wa mito ler ma pe matwal pa kit me kwaro me miyo Coc Maleng obed me ngeyo. Macalo ka waparo ni ceng ma tye i wi ceng mito ler me tochi ma nyolnyol pa piny me medo dwong pa en. Lok pa priest ki minister pe mito me lonyo dano ki i bal. Jo ma poyo peno bot Lubanga gibino nongo ler. I Bibil, tic weng ma wa myero watimo kityeko poyo maber. Lep me kwano weng ma kimiyo tye me ngeyo. Lep weng nyuto wa Ladit ki Wod. Lok obedo ki twero me miyo dano weng bedo jwang pi lonyo. I Lok, rwom me lonyo kinyutu maber awene. Yeny Coc Maleng, pien gin dwon pa Lubanga ma tye ka waco bot cwiny. Testimonies, volume 8, 157.

Lakii ma Krisito omiyo bot kanisa pa ceng me agiki tye ki twero acel keken calo twero ma gin onongo tye kwede ka omiyo gi bot Petro.

Petro obedo owaco atir ma obedo tung me yie pa kanisa, kede Yesu kombedi oyaro ne calo lalwak pa jo yie weng. En owaco ni, ‘Abi mi in lageng pa tekwaro me polo; gin weng ma in ibobo i piny, gibibobo keken i polo; kede gin weng ma in iyweyo i piny, gibiyweyo keken i polo.’

"'Lagwok me piny pa polo' gin lok pa Kristo. Lok weng me Muma Maler gin pa en, ki bene gitye iye kany. Lok man tye ki twero me yawo polo ki me loro polo. Gin giwaco kite ma iye ngat kigamo onyo kidwalo. Ka kamano, tic pa gin ma gopwonye lok pa Lajwok obedo mur me ngima i ngima onyo mur me tho i tho. Tic pa gin obedo tic me mino ma pire tek ki cagmit me kare ma pe giko." The Desire of Ages, 413.

Teko ma kinyutu kwede ki Lokne, ka kiketo i cing pa dano, obedo piny ikom yore ma kigamo i Lokne. Ma yot loyo rombene, ki ma piny loyo rombene, en ni adier kitero ikom lok me jale aryo.

Bal madwong mukene ma oseyaro i kanisa en ne ni jo yie tye ka dwogo i wic pa cik i komgi acel ki acel. Yore mapol dong kityeko kimiyo pi yubu peko i bot jo yie. Kristo keken omiyo cik maler me kit me yubu gik macalo man. Yesu owaco ni, ‘Ka owadni obalo i komi, dhi imwaco ne balone i wi in ki eni keken; ka owinyo i, dong iyudo owadni. Ento ka pe owinyo i, to ikel kwedi ngat acel onyo aryo, pi ni i wic pa lanycec aryo onyo adek, lok keken obed oturo. Ka pe owinyo gi, i waci bot kanisa; ento ka pe owinyo kanisa, to obed i botin calo ngat ma pe yaro Lubanga ki lami wero cente. Adier, awaco botu ni: gin mo keken ma ubiketo woko i piny, gubiketo woko bene i polo; ki gin mo keken ma ubiyweyo i piny, gubiyweyo bene i polo.’ Matayo 18:15-18. Tic pa Apoostol, 304.

Tye pe loyo adek kabedo me piny ma nyutu me kare ma ngat 144,000 kiketogi lacim i Ywec me tung otum. Ka waparo ada ni i Ywec me tung otum pe dong twero nongo mafuta, wanongo adwogi me kabedo pa Exeter camp meeting ma nyutu calo tung ma iye jo pa Lubanga me nino agiki kiketogi lacim, ci wanongo ada man nyutu kwede kabedo me piny pa Caesarea Philippi, ki bene ki adwogi me lweny pa Panium, i Daniel 11:13–15. Pe romo maber tutwal woko me loyo nying ni nyutu adek magi obedo me kabedo me piny; ento atye ka tic ki nying meno, pien kabedo me piny obedo but me kit ma tye i Exeter ki Caesarea Philippi. Yesu oketo Pita iye kabedo me piny me poropesi ma ngat 144,000 gineno iyie i nino agiki. Ci bang eno omini cik.

An abimiyi lagara pa Dola me Polo; gin weng ma ibiro rwate i piny, gubiro rwate i Polo; gin weng ma ibiro yweyo i piny, gubiro yweyo i Polo. Eno ocweyo jenge ne ki cik ni pe kik waco bot dano mo ni en obedo Yesu, Kiristo. Kare kono Yesu ocake nyuto bot jenge ne ni myero oceto i Yerusalem, ki cwako peko mapol ki bot ludito, ki lawi madit, ki lami Cik, ci gibiro balo ne, ci obiro chung i ceng me adek. Eno Petero okwako ne, ocake cwero ne, waco ni, “Rwot, peya obed boti; man pe bi timi boti.” Ento odwogo, owaco bot Petero ni, “Wut i tung na, Setani; in obedo kidi me poto bot an; pien pe i paro gin pa Lubanga, ento gin pa dano.” Matayo 16:19-23.

Lok me “Exeter” en nying me kabedo madongo i Devon, England. Kit me cako nying ne twero turone i Leb Englis macon, kun gene ne tye calo “Exanceaster” onyo “Execestre.” Gineno ni nying ne okawo iye ki lok me Leb Englis macon “Exe” (ma tito River Exe, ma iye kabedo madongo obedo) ki “ceaster” (ma nyutu “kom me lweny pa Loma” onyo “kabedo madongo ma ogoro”). Eyo, “Exeter” nyutu “kom me lweny iye River Exe,” onyo “kabedo madongo ma ogoro i tung River Exe.” Kit pa piny ma okube ki bino kacel ki poto ne me “Midnight Cry” i gin mukato pa Millerite tyeko nyutu kabedo ma tye ki pi, ma nyutu poyo piny me Laro Maleng pa Lubanga, kede ite ma Lubanga ne ogero lwak jarweny me yaro ngec bot lobo weng, ma Sister White owaco bot wa ni onongo owoto calo “tidal wave.” “Tidal wave” pe obedo pi me reva keken; en pi ma ki miyo teko madwong loyo.

Lok me kare pa Millerite obedo tyeko pa tam me nyako alera apar, kacel ka 144,000 kiketo gi i tyeko pa cawa me ‘sealing’, gubiro dok miyo alama me yo ma kignango i cako pa cawa me ‘sealing’, kede dok gin matime pa ‘Exeter camp meeting’. Malayika bipo poto piny ki ngec me temo ma myero kikam. Ngec eno bipo miyo odwogo i ‘foundations’, kede bicono yubu aryo ki ‘seven times’ me Leviticus 26. Bibed tye ki ‘Revelation of Jesus Christ’, ma Petro otyeko nyuto ni Yesu kityeko kiyeo mafuta me bedo Kiristo, ka alama pa Lubanga opoto piny i kit me ‘dove’, ma nyuto calo September 11, 2001. Bibed tye ki ngec ni Yesu en Wod pa Lubanga ma lamal, kede ni ka Yesu ocwako i kite pa Lubanga ring pa dano ma orem, en bene Wod dano.

Gin atir man bi yubo dul aryo pa jo ma lito, macalo kit ma gityeko timo bang ceng September 11, 2001. Dul aryo gu onwo mere i camp meeting pa Exeter, pien i camp meeting amoni onwongo tye tent ma kiketo ni kun dul acel ki Watertown, ma gigengo ngec pa “Midnight Cry” ma Samuel Snow nonyuto. Gi tero kube mape atir ma dwon gi odwongo tutwal ki yalo cwiny, ento laloc pa kube pa Snow odwogo botgi kica gi ni gipoto dwon. I camp meeting oneno dul aryo ma onwo mere, ci aryo gu gikwero ni tye ki rwom ki pii; ento acel obedo lulwoko mape atir, ki oneno calo jo ma pe ki ngwec, ma pe tye ki mafuta. Dul ma i tent pa Exeter gu obedo lweny, ma bene en city, ma bene obedo fort; pien gityeko nyutu cal pa chogo ma otho ma ojuru pa Ezekiel, ma ki ngec pa “Midnight Cry” giyubu woko i lweny madwong.

I kit ma gin otimee, ma dul aryo onyutone, Petero otyeko rwako dul aryo weng. Lok me yeko pa en ma onyuto Yesu ni En Kristo, en aye Wod Lubanga, oaa ki Pum pa Laro Maleng; pien Kristo owaco ne nining ni, "Ring ki remo pe kimonye bot in; ento Wot an ma tye i polo omonye bot in." Ka Yesu dong onyuto laticgi pi Musalaba, Petero, ka pe tye ki teko pa Laro Maleng i cawa meno, okawo Kristo keken, ocako kwero ne, waco ni, "Wek obed kure ki in, Rwot: pe bino tim bot in." Ento En odwogo, owaco bot Petero ni, "Dok i tung an, Setani: in obedo lakobo i an; pien pe itamo gin pa Lubanga, ento itamo gin pa dano."

Lok me cwiny ma tek pa Peter orwate maber ki pako me cwiny ma tek ma tye katimo i apapa me Watertown ka Samuel Snow tye kanyutu ngec me Kwac me Otum. I rwate meno, Peter obedo amaro pa jo ma gin kandide me bedo iye jo 144,000. Kandide magi nyutu dul ma tye ki mafuta, ma en Roho Maleng; kede obedo ngec, kede obedo kit pa ngat; ento dul mapat pe tye ki mafuta. I kabedo me Caesarea Philippi, Kristo cako yabu ni “myero owot i Jerusalem, kede onino piny mapol bot laloc ki lapirisiti madit ki jo ket coc, kede obale, kede odwogo me kwo i nino me adek.”

Poto cwinya pa lare, ka gin magi otyeko tim i latic, en aye lok me mukato ma Sista White tiyo kwede me nyutu poto cwinya me 22 October, 1844, kede poto cwinya pa Jo‑Hebru i cato Nyanja me Myufu ka lwak pa Farao tye kakube gi, pi me nyanja tye i tunggi. Gin weng man, calo lami kwer, ginyutu cik me Sande ma obino cok ceke, kede nyuto ma i Daniel 11:13–15 omiyo lami kwer ikom gin ma kelo i cik me Sande en. I timo mano, giyaro bene "but me poropesi pa Daniel ma orwate ki kare me agiki."

Wa bino mede ki pwonye man i coc ma anyim.

Tem ma ki timo ki cwinya maber ikom kit-nyutu ki gin ma rwate-gi omiyo gineno ni kobo Kristo i lub otime keken i nino acel i yore me lamo pa mwaka ma Lubanga omiyo Israel, ka ginego nyathi rom pa Pasika. Onyo pe ni yweyo pa tem ma kigoyo cal iye i Chieng me Kwero Bal—ma obito i nino me 10 me dwe me 7—bi otime bene i nino acel i mwaka ma gicako i cal? (nen The Great Controversy, 399). Man, ki pim me cawa ma atir pa Musa, obedo Dwe me October 22. I acaki me August, 1844, i muko me kambi i Exeter, New Hampshire, ngec man kigero, ki kikwano ne macalo nino me tyeko lok pa nabi me nino 2300. Lok me cal pa nyako ma kwer apar i Matayo 25:1-13 o kwako twero mapat—luro pa lawi, gongo ki yemo pa jo ma kigeno nyom, kulo i otum, ciko wang ot, ki mukene. Lok ni Kristo bino i Dwe me October 22 nokawo nying ‘kulo i otum.’ ‘Kulo i otum,’ Ellen White ocoyo, ‘kikalaworo ne ki alufu-alufu me jo ma gene.’ En omedo ni:

'Macalo dwec me pii ma lamal, muviment me [dwe me abicel] ogweyo piny weng. Ki bot taun bot taun, ki bot gweng bot gweng, ci odonyo i kabedo me wel pa lobo ma bor, nyo jo pa Lubanga ma tye ka kuro gicungo weng maber.—The Great Controversy, 400.'

Yore ma i kare manok ngec opong piny kityeko yarone ki jo macoyo ma L. E. Froom ogoyo nyinggi:

'Bates ocoyo rekod ni kwena pa Exeter “otye calo ni otyeko wot i ti-wii me yamo.” Lacoo ki nyako otyeko wot maber ki railo ki me pii, ki kari ma kiywayo ki farasi, ki wot i wi farasi, kede otwo opong me buk ki pepa, yabo gi “opong opong calo the leaves of autumn.” White owaco ni, “Tic ma i tung wa obedo me woto maber i but ducu me piny ma lamal, yabo lagam, ki cweyo woko gin ma tye i otulo.” Wellcome omedo ni muvimenti omoko woko calo pi ma kigolo ki i dam. Gweng me cera ma otyeko bino ogwoko gi ocit pe gigogo, ki pateta ma opong tutwal, ogwoko gi i piny pe kigolo. Bino pa Rwot obedo macok woko. Kombedi pe tye kare pi gin me piny calo magi.-The Prophetic Faith of Our Fathers, Vol. IV, p. 816.

Macalo janeno ki wange, kede ngat ma omo kwede i yubu man, Ellen White ocoko kit pa tic ma tye ka mede anyim ki dwiro madwong:

Jo yie nene ni pe yie gi ki poyo gi kirem woko, kede gen ki cwiny tek gimiyo cwinya gi ngwec. Tic en pe obedo ki adwogi ma pol kare nenore ka tye yabo me dano labongo cing me loyo pa lok pa Lubanga ki Tyen pa Lubanga... Obedo ki ranyisi ma riko tic pa Lubanga i kare weng. Mor ma yweyo ne tutwal pe tye, ento obedo nyutu cwinya matek, waco richo, ki weko lobo. Yubu pi muko ki Rwot obedo pire tek pa tyen ma tye i peko matek...

'Pi weng lutuk me dini ma dit piny ki cawa pa Apoostol, pe tye mo keken ma obedo yot woko ki bal me dhano ki kwe pa Setan maloyo lutuk ma i otum me 1844. Kombedi bene, i cok ki cawa mapol [1888], jo weng ma onongo ribo i lutuk en, ki jo ma ocung pire tek i twolo pa adwogi, pud gi nongo twero ma lamal me tic meno ma oyere, ki gicoyo lok me wiya ni en obedo pa Lubanga.-Ibid., 400, 401.'

Kadi bed ni tye ki nininge me tich ma kobo piny weng, ma kelo alufu mapol i bung pa Dwogo pa Yesu ma ariyo, ci laremi ma romo mia aryo ki kanisa mapat-pat gi rwate i yubo kwena, [Nen C. M. Maxwell, Tell it to the World, pot buk 19, 20.] kanisa pa Protestant kacel weng gibalo ne, ci gi tiyo ki yore weng mo keken ma tye i lwete me gengo ni geno i dwogo pa Kiristo ma cit pe opalo piny. Pe ngat mo otam me waco i tic pa kanisa kica me dwogo pa Yesu ma cit, ento bot jo ma tye ka kuro tim eno en obedo mapat tutwal.

Ellen White otonyo kit ma obedo:

'Kare mo keken noneno calo gimite malac ki ma tek tutwal bot an. Aparo ni watye katimo tic pi kare ma pe tye agiki, ki ni jo ma pe giloro ki ma pe gi cwiny iye obedo i gungu madwong loyo. Geno na ne maler, ki ayudo kica ma gimite pa Yesu pi an keken....

'Ki yeny cwiny ma pire tek ki dwogo lok i wii piny, wa obino ki gamo oko i cawa me kuro. Otino ka otino wa nongo cwiny ni tica me acaki wa en me nongo ada ni kwo wa obedo kakare i wang Jwok. Wa nongo ni, ka pe wa tye ka ceto anyim i kwer, con wa bi dwogo i dul. Hero wa pi eni ki eni omedo; wa gamo tutwal ki eni ki eni kede pi eni ki eni.

‘Wan ocokore i ot me yät ki i tung yät me loko lok kwede Lubanga, kede me cwalo kwac wa bot En; ka wa tye i tung tic pa En me kit ma piny, wan onongo wanyutu bedo pa En maber mapol. Yom cwiny me Lwak onongo mit bot wa loyo me icam ki me imio. Ka abur me polo orupo wii wa, pe wa nongo cwiny me yiko onyo nino, nyaka gi ocweyo woko ki ngec i wii wa ni Rwot oyie wa.—Life Sketches of James White and Ellen G. White (1880), 188, 189.” Arthur White, The Ellen White Biography, volume 1, 51, 52.