Coc ma me agiki ogiko ki pot lok ma tye ki wilok ma owaco ni, “Bolo cik tutwal dong ocugi tung pa ne. Lopor opong piny, ki lwor madwong macokcoki obino ikom jo. Agiki tye macokcoki. Wa ma wanongo ada myero wabed ka yubo pi gin ma macokcoki obur ikom piny calo lapir ma pe kikuro.” “Bolo cik” ocugi tung pa ne ka kori me kare me temo opong, ki tungo meno dong ocugi pi Dul me Amerika ma kicwalo kacel i kare me cik me Sande.
Ento Kristo owaco ni, nyaka polo ki piny gibadhi, pe dong kato mo onyo dot mo me cik bi rem. Tic keken ma obino me timo en me miyo cik malo, ka nyutu bot wilobo ma kiketo kod polo ni Lubanga obedo lacim, ki ni cikne pe myero gilok. Ento kany tye dano me lwet tung acuc pa Setani, ma tye kede, me mede i tic ma Setani ocako i polo—me temo lok cik pa Lubanga. Ki wilobo pa Kricito ocwalo cing i tem-gi kun yabo nyathi pa Paapasi—kit pa Sande. Gi omere, ki bime mede ka mere, nyaka Protestantisimu bin mi lwete me rwatek bot twero pa Loma. Eka bin bedo cik ma coyo i Sabat pa cweyo pa Lubanga, eka en Lubanga “bino timo tic ma lela i piny.” Otyeko kwayo kare madongo ki lunywero pa yik dano; otemo me dwoko gi bot en keken. Ento cawa binaa ka gibipongo can me richo-gi; eka en Lubanga bin timo. Cawa man dong tye macek me aa. Lubanga ogwoko coc ki nyika; loka ma kiketo i buk pa polo tye ka medo ikomgi; ci ka obed ocik ni kweko nino ma acel i wiki bin tugi ki cobo, eka can-gi bipongo. Review and Herald, March 9, 1886.
I cik pa Sande, United States bityeko opongo yak ne woko, ki golo woko pa lobo binedi lubo goyo woko pa lobo. Paragarafu ma watye ka poyo wii iye waco ni, "lok me cik ocake ni i agiki," "ki lworo madit obino peno i jo." I cik pa Sande, ma obedo "cawa pa otem pa piny madit" i chapta 11 me Buk me Nyutu, "pach me 10 pa cite ocokore piny," ki "nen, lacim me 3 obino cokki," ki "malayika me 7 ocungo bwolo." Lacim me 3 obedo Bwolo me 7, ki obino i cik pa Sande kelo "lworo madit." I kare eno "agiki obedo macok tutwal," ki obino calo "keca madit loyo." I cik pa Sande, yak me kare me temo bene bityeko opongo pi Papasi, pien dong dwon me 2 pa Buk me Nyutu chapta 18 waco ni, "Wut ki iye, jo pa an, pi pe obedo lwet i bal pa iye, ki pe obikobo i gengo pa iye. Pien bal pa iye ocake odonyo i polo, ki Lubanga oparo bal pa iye. Dwoko ne calo en odwokowi, ki mi iye dog dog calo tic pa iye: i yak ma en opongo, pong iye dog dog."
Kit ma otime con oyabe i cik me Sande, ki tero nying kare me cal, ka “twero pa Papa biwoto woko ki cwiny marac madit me rwenyo, ki kwanyo piny tutwal jo mapol,” pien “i cawa agiki bino bedo jo ma ogolo remo pi yie mapol.” En ma cweyo cwiny pa twero pa Papa obedo “lok ma aa ki East ki North” ma “bipwoyo ne,” ento “en binedo ogiko, ki pe gin mo binedo me konyo ne.” Cak ki cik me Sande cente i agiki pa twero pa Papa, tyen acel pa Tem me Timo pa Lubanga ocake. Obinyworo ne tyen aryo, ma obedo Bal abicel ma agiki; ci lacen, i kagiko me higa alufu acel, obedo rweny ma pe ogik pa jo marac. Kit me Tem me Timo pa Lubanga kiketo iye i kit me lweny.
Wa tye ka donyo i acakki pa gin ma madit ki ma pire tek. Lok pa lanen tye ka pore. Tari ma lapire, ma oporore ki gin mapol, tye ka kiyiko i buk pa polo. Gin weng i piny wa tye i diro. Tye lweny, ki kwena me lweny. Jogi me piny tye ki cwiny marac, ki cawa pa jo ma otho obino, me kikeme. Gin tye ka loko kit me kelo cawa pa Lubanga ma tye ka bino oyot pire tek. Kare matin keken, macalo eni, dong ocero. Ento ka dong piny cako lwenyo ikom piny, ki piny pa rwot ikom piny pa rwot, kombedi pe tye lweny ma weng ocake. Kombedi yamo angwen kigengo, paka latic pa Lubanga bikicoyo cing i wii anyimgi. Eka twero pa piny bikiyubu lwakgi pi lweny me agiki ma madit. Christian Service, 50, 51.
Lubanga oketo cal pa En i 144,000, ci dok okwaco ding pa En mapat ki Babilon woko; ci ding mapat bene gi nongo cal pa Lubanga, kadi bed ni gi tito calo “ludito madit” ma rwate ki 144,000. Lok ma pire tek me neno i lok ma con en ni, “ki gengo yamo angwen nyo ka kityeko keto cal pa Lubanga i anyim wi pa latic-gi.” I kare me cik me Sande, 144,000 dong kityeko keto cal pa Lubanga i anyim wi-gi, “ki nen, Peko ma adek obino rapira,” ento pe ki weko yamo angwen weng otum nyo ka agiki i ding pa En mapat dong gi nongo cal pa Lubanga.
Jo piny kombedi tye ka keco, ento ka Jadolo madit wa otyeko tic pa En i Ka Maleng, obicungo, obiyiko laguti me kisasi, ci lam abiro me agiki gubiyweyo piny. Aneno ni malaika angwen ginywako yamo angwen nyaka Yesu otyeko tic pa En i Ka Maleng, ci lam abiro me agiki gubibino. Review and Herald, August 1, 1849.
‘Gin matime ma madit ki ma pire tek’ ma ‘wa tye i wang gang me donyo iye’ kityeko nyutu calo ‘lweny, ki koko pa lweny.’ Kityeko nyutu ni otimore ka ‘gin weng i piny wa tye i riyo,’ ka ‘piny dong tye ka malo ikom piny.’ Panium nyutu ‘lok pa con ma pe macalo, ma opong ki gin matime,’ i coc 15 me chapta 11 pa Daniel, ma kelo idonyo i coc 16, kede miyo coc 16 obino, ma obedo cik pa Sande, ka ‘cako lweny ma weng,’ ma ‘teko weng pa piny’ gicobo lwakgi pi lweny madit me agiki, ocake. ‘Lweny madit me agiki’ meno obedo Lweny pa Piny ma adek, kede kikinyutu calo Lweny pa Actium i 31 BC.
Nyig lok 1 ki 2, ki nyig lok 10 oko i 15, tye ka nyutu lok me con ma ocano me nyig lok 40 i Danyel 11. Nyig lok 40 nyutu lok me con pa United States ki Adventism ki 1798 oko i 1989. En dong otum woko oko i agiki pa United States calo dugu ma 6 me lok me lapokoc pa Bibul, ki kweko woko Laa pa Seventh-day Adventist ma Laodicea i nyig lok 41, ma en Sunday law, ma en bende nyig lok 16. Nyig lok 1 ki 2 nyutu cawa me agiki i 1989, kacel ki nyutu president pa United States ki cawa eno oko i president ma 6 ma lonyo mapol, ma okweco jo me piny weng ma pa Satan. Nyig lok 2 kelo lok me con i yero pa Donald Trump i 2016, ci nyig lok 3 dong donyo me cwalo lok pa rwodi 10, ma kiloko gi calo Aleksanda Madongo, ma obedo dugu ma 7 me lok me lapokoc pa Bibul, ma gimiyo duge gi bot Papasi i penyo me Sunday law ma dong ocake macek.
Rek me coc apar kityeko, kanyutu ni 1989 obedo cawa me agiki, kede rek me coc apar acel ki apar aryo tito lweny i Ukraine, kanyutu ni Putin ki Russia gibi ogo lweny, ento pe gibinongo ber ki lamalgi. Lweny me Ukraine ocake i 2014, cawa acel mapwod pe Trump ocako kempini me acel. Rek me coc magi cwalo wa i cung ki tho (i politiki) pa Donald Trump, ka ocako kempini me adek me bedo Pulezident ma namba abicel adek, en ma ki i abicel aryo. Rek me coc apar adek nyutu rwenyo me politiki pa Trump ma omako anyim lamal pa Trump i Panium i rek me coc apar abic, kede rek me coc apar angwen tito ngec pa gin ma otimore i kare me Lweny pa Panium nyaka lamal pa Trump i rek me coc apar abic, ngec pa cawa ma dano me richo ocako yaro opoya i ngec me politiki. Ka papasi ocako med ikom ngec me porofesi, malaya me Tyre ocako yebo, ki neno me porofesi kicono.
Loyo lweny i Panium i 200 anyim Kristo, omede ki alama me yo pa “yubu twero” pa Makabee i Modein (mito “goyo wic”) i 167 anyim Kristo. I 164 anyim Kristo, Makabee oketo Ka me Lemo odoco bot Lubanga, ci Antiochus Epiphanes otho, ma ocweyo alama pa kare me loko yo i lweny pa Makabee ikom twero me yie pa jo-Greek. I kare ma kati ki 161 anyim Kristo me 158 anyim Kristo, tic me donyo i kic ocako kede otyeko. Alama me yo me lanen gidwogo doki i Dinasti Hasmonean, i gin acoya me rek 15 ki rek 23.
‘League’ ki Rome i verse 23 obedo referens ma direk, ento i verse 15, kite me yo angwen me Maccabean me 167 BC, 164 BC, 161 BC ki 158 BC, gin kineno keken ka kit ma con pa ‘league’ kiketo i bot verse ne. Ka Pompey oloj Jerusalem i verse 16, opong kwede lweny me piny kwede ma tye katime i iye gweng, ki dul aryo ma gicung ki ceke gin dul ma ocako woko ki Hasmonean Dynasty. Erwate, Maccabees bene tye i lok me con pa verse 16.
Lok me 20 nyiso nywol pa Kristo, ki lok me 21 ki 22 nyiso lok me con pa tho pa Kristo; ka meno, lok me con en tye ki rek pa Kaka Hasmonean, ma kityeko nyutu ne ki jo Farisi. Lok me 15 ma okato i 23 tye kinyiso piny ma lamal atir, ki jo Juda me Lubanga ma ogamo woko, ma gi waco ni gi obedo lani me gwoko adwogi pa Lubanga, ento pe gubedo latic pa Lubanga; mana calo Protestantisimu ma ogamo woko.
Sister White omini wa ngec ni, “rwom madwong me gin mukato ma otime i tyeko me apar acel pa Daniel, bi dok time odoco.” Rek me porofeci ma kinyutu iye ki “Hasmonean Dynasty” obedo rek me porofeci ma nyutu “horn” ma opoto woko pa Protestantism; ocako ki kampeni pa president ma adek, ma kicwako te ki president ma mego cente loyo weng, ma me namba abicel acel. Trump okec pi president kare adek; kare ma acel ki kare ma agiki ma okec, owini, ento kare ma aryo, tim me lajany ma kinyutu ki namba apar adek, nyutu yiko me 2020 ma kicoyo. Ci piny kigabo i dul aryo: dul acel romo neno 2020, ento dul mukene pe romo neno. Man nyutu calo tem madit ma obedo anyim giko me probation pi jo Adventist, i cweyo cal pa lewic.
Tic me yubo dong tye ka mido anyim, kede tic me woto tye ka time, ma bi miyo timo cal pa le. Gin bi miyo time i lok me piny ma bi tyeko lok me porofesi ma kiwaco anyim pi nino agiki magi. Review and Herald, April 23, 1889.
‘Preparations’ ma tye ka mede anyim, ‘movements’ ma kombedi tye katime, kacel ki ‘events’ ‘ma bi miyo keto cal bot the beast’, ki ‘ma bi timo piny lok me porofesi pi cawa magiki’, tye ki ‘waymarks’ pa Hasmonean Dynasty ma i verses 15 dok 23 i Daniel chapter 11. Hasmonean Dynasty ma obalo yie, ma tye calo kit pa Protestantism ma obalo yie, tye kiyiko iye i testimony pa Donald Trump, president pa Republican me abicel ki aboro, ma oyoto cwiny ki oter kede MAGA-ism pa en i lwak ki woke-ism pa ter manyen me lobo.
Waci pa Trump ocito bot 2020 i cik aryo me pot me buk apar acel pa Daniel, ci tye ki kampeni ne kacel ki kare me acel me laditne. Ki anyim, cik apar adek dok i apar abic nyutu kampeni ne me adek, ma agiki; nyutu ni ogamo, kacel ki kare me agiki me laditne. I tung me kare aryo magi, Apokarifu pot me buk apar acel nyutu ni rwe pa Republican kityeko kweyo ne, ci kityeko oketo orem i yoo pi ceng adek ki nusu. Rek man me gin mukato pa Trump oketo kacel cako ki agiki me laditne i pot me buk apar acel pa Daniel. Kamano, waci pa Donald Trump tye i buk pa Daniel kacel ki buk pa Apokarifu, ci itye i buk aryo magi i pot me buk apar acel.
Rek adek ma pe opong, ka ki cwalogi kacel, ginyutu historia pa Trump weng, calo Pulezidenti ma namba 6 ki ma namba 8, kede gibedo kiyiko i wie coc me cing pa “Adwogi”. Gi bino ki i buk me Daniel ki Revelation, ki gicweyo rek me historia ma orwate kwede “pero pa buk me Daniel ma rwate ki nino me agiki.”
Kit eno pa Daniel en aye ma Lejon me dul pa Yuda oyabo gir ne woko, ka pud pe gityeko giko kare me temo; pi kamano, en tyen pa kwena me keto gir pa jo 144,000. Ento mito wang me Lamo ma 20-20 me neno alama me poro pa janeno aryo ma gigenge i 2020.
Tyen apar abich i lawote apar acel pa Daniel nyutu Lweny me Panium ki rek pa dyinasiti Hasmonean, ma otimo kede lweny matut, konye nyutu ka lamal me porofeci pa lweny me tip i tung dini pa Protestant ma okwalo yie ki dini pa globalist me cawa manyen. Lweny me Panium, ma otime i mwaka 200 ma pwod me Kristo, nyutu lweny me le pa Repablikan; ci lwak pa Maccabean nyutu lweny me le pa Protestant ma okwalo yie. Ka bene lwak pa Maccabean otime i mwaka 167 ma pwod me Kristo, ento i porofeci rwate ki lweny me le pa Repablikan i mwaka 200 ma pwod me Kristo, pien i porofeci le aryo gu rwate rwate i lok me karegi.
Vese apar abic nyutu gurtino me lamal ma tye kakare anyim kede ma kelo i cik pa Sande ma tye ka bino macokcok. Omiyo en nyutu kabedo ma kakare i kare me keto alama pa 144,000, cawa ma teko matye i tung lok me keto alama keto alama pi kare weng i jo pa Lubanga me kare me agiki.
En Laion pa kabila pa Yuda ma omweyo lacim pa adiera meno, kede adiera meno obedo Fweny pa Yesu Kiristo. Jogi 144,000 gin jo ma “guluwo Lamb i kabedo weng ma obedo wot iye,” kede ka omweyo lacim pa rek apar abic, Laion pa kabila pa Yuda okello jo pa en me cawa me agiki i Panium. Yesu oyaro kite man keken i tic me keto lacim, ka okawo lupok pa en odhi gi i Panium, con con i anyim Cross.
Kristo owaco matut ikom lweny pa Panium, ka En onongo ocung i Panium ki latic pa En, kede kun oyikogi ni kanisa pa En bin cweyo iye dwoko me Peter, kacel ni “twon pa piny me tho” pe bin loyo iye. Yesu onyuto lweny ma kilaro ki Lweny pa Panium. Lweny pa Panium obedo coc apar abic, ki coc apar abicel obedo Lweny pa Actium. Kristo ocung i Panium, piri matidi mapat ki kare ma kit timo me tho pa En obedo me time.
Aa ki Panium dok i Cik me Sunday, obedo lok me mukato me lweny pa polityik ki pa dini me pembe aryo me lewi pa piny ma okwero adwogi, me Protestantism ki Republicanism. Gi aryo gityeko lwenyo ki lewi ma pe yie i Lubanga, ma aa ki bur ma pe tye but, i 2020; kede lweny me pembe aryo bot jogi me polityik ki me dini pa globalism kityeko yaro ne i lok me mukato matye i rek 11 dok i 16.
Ki Lweny pa Ukraine ma ocako i 2014, dok bot kampeni me Purezidenti me acel pa Donald Trump ma ocako i 2015, dok bot tho pa laka aryo i 2020, dok bot dwogo ki i tho me 2023, dok bot kampeni me adek pa Trump ma ocako i 15 me November 2022, kit ma otime con kelo wa bot nyig coc me apar adek dok oo i apar abicel. I i nyig coc magi, kit ma otime con ma nyut gi ki lok me poro pa Lubanga nyutu adwogi me poro ma gi keto muhuri i jo 144,000.
Adiera mago kityeko nyutu maber i yore ma Kristo oceto bot Kesarea Filipi, i pot buk me Matayo apar abicel acel ki apar abicel aryo. I lok mago, ngat me richo odwogo bot gin matime ma ki jonabi, kawero wer pa dako malaya pa Tiro; ci kun tye kamano okwongo keto lero me neno, kelo lok mago i yore me Yaro me otum otum, pien ka peke lero me neno, jo opoto.
Ka pe tye kwena, lwak obalo: ento ngat ma gwoko cik, obedo ayom. Proverbs 29:18.
Jogi ma tye ki wang, ento pe mito neno; kadi tye ki lit, ento gamo winyo, gin nyiri pa Laodikea ma pe gi rieko, ma pe tye ki “mafuta.” “Mafuta” obedo medo me ngec ma kelo woko ka Kwonyo pa Yesu Kiristo kikwanyo cing woko, piyiki ka loro kare me temo; kede kit ma Hosea owaco, jo pa Lubanga ma gamo ki kwanyo ngec gubalo.
Jo na gi poto pi ngec peke: pien i weyo ngec, an bene abi weyo in, pe ibedo lawi pa an: pien i wil cik pa Lubanga pa in, an bene abi wil lutino pa in. Hosea 4:6.
Lok pa Rwot bene obino bot an, owaco ni, Wod dano, in ibedo iyie ot ma cwinygi tye matek, ma gi tye ki wang me neno, ento pe gineno; gi tye ki tunge me winyo, ento pe gwinyo: pien gin ot ma cwinygi tye matek. Ezekiel 12:1, 2.
En owaco: “Dii, inwac bot jo magi ni: Winyo keken, ento pe wun ngene; neno keken, ento pe wun ngeyo. Tim cwiny jo magi obed makwongo; tim wingi gi obed matek; ki loro wanggi; kik gin neno ki wangegi, kik gin winyo ki wingi gi, kik gin ngene ki cwinygi, kik gidwogo, ci gicur.” Yesaya 6:9, 10.
Lacar ne gibino, gi waco bot en ni, “Pingo i waco botgi i loc me cal?” En odwoko gi waci ni, “Pien k’omiyo un me ngeyo gin me ruc pa Dola pa Polo; ento botgi pe k’omiyo. Pien ngat mo keken ma tye ki gin, bimiyo bot en, dok obedo ki mapol; ento ngat ma pe tye ki gin, ka keken gin ma tye kwede bikwanyo woko ki bot en. Pien man, an awaco botgi i loc me cal; pien ka gineno, gipe neno; ka giwinyo, gipe winyo; pe bene gigeno. I botgi kityeko lok pa nabi Esaya ma owaco ni, ‘I winyo unubinyo, ento pe unubed ngeyo; i neno unubineno, ento pe unubed geno piny;’ Pien cwiny pa jogi otwer mot, ki winyogi obedo mot i winyo, ki wanggi gikano; paka gibineno ki wanggi, ki gwinyo ki winyogi, ki gigeno ki cwinygi, ki gidwoko wii, kon an abi yiko gi. Ento wangwu kigwede, pien gineno; ki winyuwu kigwede, pien giwinyo. Atir atir, an awaco botwu ni, nabi mapol ki jo ma ber bedo gimito neno gin ma un neno, ento pe gineno; ki winyo gin ma un winyo, ento pe giginyo.” Matayo 13:10-17.
Lok weng ma kimiyo i cawa me 1840 dok i 1844 myero kimiyo bedo ma tek kombedi, pien tye dano mapol ma gityeko rwenyo yore gi. Lok weng myero odonyo i kacanisa weng.
Kristo owaco ni, “Maber wangeu, pien gineno; ki litu, pien giwinyo. Pien adier, awaco botu ni, janabi mapol ki ngat maleng mapol gi odwaro neno jami ma uneno, ento pe gineno; ki winyo jami ma uwinyo, ento pe giwinyo” [Matayo 13:16, 17]. Maber wange ma oneno jami ma ne gineno i mwaka 1843 ki 1844.
Ngec kimiyo. Kede pe myero ki kwanyo kare i dwogo waco ngec, pien aloka pa kare tye ka timo atir; tic me giko myero otim. Tic madit obi tim i kare manok. Ngec obi kimiyo con macok, ki cimo pa Lubanga, ma obidwiro dok obed kwec mabor. Ci Daniel obi tut i dul ne, me miyo lami ne. Manuscript Releases, volumu 21, pot 437.
Wa bino mede ki pwonye man i coc ma anyim.
Ngec me nyuto pa Yesu Kristo, ma Lubanga omii ne, me anyuto bot laticene gin ma myero e cawa manok obino otime; ci ocwalo malaika ne me anyuto bot latic ne Yohana. En ma ocoyo lok pa Lubanga, kede lanyutu pa Yesu Kristo, kacel ki gin weng ma oneno. Opong kica en ma kwano, kede gin ma winyo lok pa poropheti man, kede gu gwoko gin ma kicoyo iye; pien cawa dong tye i cing. Revelation 1:1-3.