I kare macokcoki, Russia bi giko lweny i Ukraine ki loyo; kede loyo man bi nyutu ni obedo cako me agiki pi Putin ki Russia. Macalo kit ma Gorbachev oyubo odoko (perestroika) piny ma tye i cing ne, ci orwate i United Nations, Russia me politik bi bedo piny i twero pa United Nations, ento Russia me dini bi bedo piny i twero pa papacy. Gi bi yero Trump i 2024, ci obi loyo Democrats me globalists ki globalists me Republican ma gi yabo ni gin globalists, ci obi keto kube ki globalists pa United Nations, pi weko maber jami ma bi aa ki agiki pa Putin ki Russia. Ci dong, dako me yeyo pa Tyre obi kwayo pi Russia.

I Lweny pa Panium, gin ma otime con i lweny ma acel i tung lweny adek me vers abicel dong dok otime. I lweny ma acel, ma ki nyutu kede golo woko pa Soviet Union i 1989, piresident ma acel i tung piresident aboro me agiki otimo tic calo lweny ma ki yero me twero pa Papa. Piresident ma acel en obedo Ripablikan, ma nyutu ni ma agiki bende obedo piresident Ripablikan. Piresident ma acel ne gimino ngec pi lok ma owaco ikom otura me Iron Curtain; lamal me porofetik man ne opoto ka Otura me Berlin opoto i 9 November 1989. Piresident Ripablikan ma agiki bende obinongo ngec pi lok ma obiwaco ikom otura i border pa South pa United States, kacel ki ni lamal me nyutu yore ma binyutu lagam pa Trump ikom yubo otura obi bedo Cik me Jumapiri, ma ki iye otura ma lamal me yabo Kanisa ki Lwak me Lobo kigolo woko.

Pulezidenti ma okwongo meno onongo obedo ngat lamego i mediya, ma gineno pi twero me waco lok ma rwate ki pi tiyo kic. Pulezidenti ma agiki en onongo obedo ngat lamego i mediya, ma gineno pi twero me waco lok ma rwate ki pi tiyo kic. I mwaka 1989, Impaya ma gineno calo Soviet Union opoto woko, kede lweny ma agiki i lweny adek me coc namba abicel nyutu apoto woko pa Impaya ma gineno calo Russia.

Lweny me Panium obedo lweny adek, kede ma agiki, i verse 40; ki mere pa ne kiti oyube ki lweny me acel. Ka lweny me acel otyeko, piny weng ogamo ni twero madit mo keken i piny en United States. Bedo loyo piny weng man bi dok otime i giko pa lweny ma agiki; pien kany keken, kadi ki rwom ma kicweyo ikom Antiochus III ki Philip me Macedon (the United States and the United Nations), United States (the false prophet) bikete ne rwot ma i wi rwote apar (the dragon-the United Nations).

Yore adek me lweny i tyen apar angwen tye rwate lacim me "Ada," pien yor mukwongo keto calo yor ma agiki, ki yor ma i atir keto calo ribelyon. Dul me lweny ma tye lwenyo pi dano mukene ma mukwongo ki ma agiki (United States) omino; ento dul me lweny ma aryo ma tye lwenyo pi dano mukene pe omino, ki dul me lweny ma aryo obedo Nazism, cal me piny me ribelyon.

Kampun me politiki adek pa Donald Trump tye ki alama me “Truth”, pien en obedo loyo eleksion i kampun pa en me acel ki me agiki; ento i kampun ma i dyer, kimego ne ki leja me pe geno i Lubanga, ma obedo teko pa dragoni, ma dok obedo alama me geng cik ma kinyutu ne ki nyig coc ma apar adek i abece pa Hebru, ma ka ki keto ne kacel kwede nyig coc me acel ki me agiki gicweyo nyig lok pa Hebru ma nyinge “Truth”.

Ves 10 me Daniel 11 nyutu kare me agiki i 1989, kacel ki ves 16 ma nyutu cik me Sande ma tye ka bino cok-cok. Ves 10–15 tye calo lok me con ma ocobo me ves 40, ma obedo but me buk Daniel ma kigomo nyaka i kare me agiki. Ka kiketo (rek i tung rek) ves 10–15 iye lok me con ma ocobo me ves 40, but me Daniel ma rwate ki kare me agiki kiyabo. But en kiyabo ka i cen keken, mapwod pe opungo kare me temo pi jo ma gwoko Sabat, i cawa me cik me Sande ma tye ka bino cok-cok. Kono en tye ka cwalo gomo me agiki, onyo Gomo me 7.

Ka otyeko yabo lacim me abiro, pe tye dwon mo i polo pi kare macalo abicel me cawa. Kede an aneno malaika abiro ma gicungi i wang Lubanga; kede omiyo gi tarumpeta abiro. Kede malaika mukene bino ocung i kidi me misango, obedo ki bakuli me ubani me dhabu; kede omiyo ne ubani mapol, pi oket kwede lamo pa jo maleng weng i kidi me misango me dhabu ma tye i wang kom. Kede moshi pa ubani, ma owuo kwede lamo pa jo maleng, omalo malo i wang Lubanga ki i cing pa malaika. Kede malaika ocwako bakuli me ubani, opong kede mac pa kidi me misango, okobo i piny: kede obedo ki dwon, ki radi, ki liru, ki cobo piny. Kede malaika abiro ma tye ki tarumpeta abiro, giyubo piregi me oyoyo tarumpeta. Revelation 8:1-6.

Malaika abiro ma tye ki tarumpeta abiro gimiyo calo Executive Judgment ma cako i cik me Sunday i United States of America, kacel bene gimiyo calo Executive Judgment ma cako ka Mikael ocungi kede ka kare me temo pa dano otur. Kare me acel, ki i cik me Sunday i ka Mikael ocungi, Judgment pa Lubanga kiketo kacel ki kica; ento Seven Last Plagues en Judgment pa Lubanga ma pe kiketo kacel ki kica. Yabo pa Seventh Seal en kare ma Executive Judgments kicobo, macalo kit ma malaika abiro gimiyo calo.

Pot buk Daniel me 2 ki me 9 ginyutu “lamo pa jo maleng” calo lamo me nongo ngec ikom gin matime ma rwate ki “dream” pa Nebukadneza ma kicano ikom cal pa jami, kacel ki dwogo i cwiny ki nyuto richo ma rwate ki “seven times” i Pot buk Leviticus me 26. Lamo ma kikwedo gi incense i “golden censer” ma obino malo anyim Lubanga, gin lamo pa jo ma kicoyo gi nying me bedo i anywak 144,000, ma i kare meno gicako nongo gir pa Lubanga matye ngima, ka mac ma ki “altar” kicwalo i piny.

I Ezekiel chapta 9, jo maleng magi keken gitye ka yor ki loro pi tim me kwer ma ki timo i lobo ki i kanisa, ka gi yabo cwiny gi matek pi richo, malaika me keto cing keto cing i wang wii gi. Macalo i chapta 8 me Yabo pa Yohana, coti ma ki yaro gi ki malaika me balo tye kany i pot, gikuro cik ni keto cing otyeko.

Ki atir ma pe tye bal, Lubanga ma pe tye giko dong tye ka gwoko rekod ki piny weng. Ka kica pa En dong tye ka cwalo lwak me lok cwinya, rekod man obedo oyab; ento ka gonyo ocopo i pim ma Lubanga oketo, tice me cwiny marac pa En cako. Rekod ocung. Pito kare pa Lubanga otum. Pe dong tye kwayo kica pi gi.

Lanen, ka oneno i cawa ma obino, neno cawa man i wang neno pa. Pinye me cawa man gi okwako kica ma pe otime con. Lagam ma maloyo weng me pol oketo ne gi; ento cwiny mamalo ma medore, lamal, yabo cal, nindo Lubanga, ki pe opwoyo marac matek, kicoyo i komgi. Gitye peya ka loro lok pa gi ki Lubanga.

Ento gin ma miyo an acobo en ni, joma otyeko bedo ki ler madwong loyo weng ki twero madwong loyo, dong gi oyako ki tim marac ma oloyo piny. Pire kwo me jo ma pe tye atir i tunggi, jo mapol—bene i tung jo ma waco ni gitye ki adiera—cwinygi ocello, kede gi tye kitele i piny ki yuto matek me tim marac. Kwer pa piny weng ma gicweyo iye i lworo Lubanga matir ki bedo maleng miyo jo ma pe rwate piny ki Lubanga golo lworo i cik pa En. Ka gtyeko woto ikom ler kede gituro adiera ki cwinygi, cik man maleng obinyutu ber loyo botgi ikare ma gicwero ki giyweyo iye kamano. Kun yweyo ki kwero i cik pa Lubanga dok kineno cingi matek, rek me yubu i tung jogwoko cikke ki piny dok maler loyo. Mer pi cik pa Lubanga medo i tung dul acel, kun kwero iye medo i tung dul mukene.

Kec madwong tye ka cabo tutwal. Namba ma tye ka med tutwal nyutu ni kare me limo pa Lubanga kadok obino. Kadi bene pe ohero yubu, ento obiyubu tutwal. Gin ma woto iye ler bigeno alama me peko ma tye ka cabo; ento pe myero gibed i kuc ma otum, ma pe gicako cwiny, ka gitye ki kigeno pa bal ma obiro, ka gilego cwinya gi yie ni Lubanga obigwoko jogi i cawa me limo. Pe obedo kamano. Myero ginen ni myero gitic matek me waro jo mukene, ka gicano wanggi bot Lubanga pi kony ki yie ma tek. “Lamo ma pye pire tek pa ngat ma atir tye ki twero mapol.”

Teko pa yie pa lamal pe olal weng. Ka cawa ma peko ki cwiny piny pa Kanisa obedo madit loyo, lwak manok ma tye ka tung i can bibedo goyo cobo ki goyo dwon pi kwer ma kitimo i piny. Ento maloyo tutwal, lamo megi bibi yaro malo pi kom Kanisa, pien jo pa Kanisa tye ka timo calo piny timo.

Lamo ma tek pa jo ma ribe i geno manok magi pe bi bedo peke. Ka Rwot obiro me dwoko loka, obiro bende bedo lagwoko pa jo weng ma ogwoko geno i malengne, kendo gi ogwoko gi keken pe gi pyem ki piny. En i kare man ni Lubanga oketo kite ni obidwoko loka pi jo oyierne kene, ma giywak bot en i odiechieng ki i oturo, kata bene tye ki paco madit kwede gi.

Cik en ni: 'Wot i tung pa poto, i tung pa Jerusalem, ci i keto cal i cing wii pa dano ma gi tongo cwiny ki gi loro pi tim piw weng ma kitye kitimo i tung mamego.' Dano magi ma gi tongo cwiny ki loro gi tye kinyuto lok me kwo; gi nywaro, gi tero, ki gi kwayo matek. Jo acel acel ma gicayo Lubanga gidwogo i cwiny, gi piny cwinygi i anyim Ne. Ento kica pa Rwot orweny woko ki Israel; kadi ni jo mapol mede ka gi timo kit pa dini, tekone ki bedo ne pe tye. Testimonies, volume 5, 208-210.

Nyig coc 10 dok 15 gikwanyo gonyo woko ki gin me con ma okano me nyig coc 40; kendo, ka gitimo kamano, gi nyutu kacel ni keto gonyo pa 144,000 kombedi tye ka time bot jo ma gityeko lum cik me kwayo ma kiyubo ki Daniel kede lare adek i rwom 2, kede ki kwayo ma kiyubo ki Daniel i rwom 9. Gamo ma i kwayo aryo twero nyutu calo eni: kwayo acel obedo pi ngec me gin ma i woko me poro (Daniel 2), kede kwayo mukene obedo pi nongo bedo ma iye me poro (Daniel 9). Gamo mukene tye kamano ni, i tung dano weng jo maleng’ tye ka yenyo ngec me lok me tem pa cal pa leca (Daniel 2), ento pire keken myero gi tyeke tic pa dwoko cwiny ma opong weng (Daniel 9). Kwayo gi myero obed i kit Ezekiel rwom 9, pien myero gibed ki goro i cwinya bot richo ma tye i lobo kede i kanisa.

I cawa ma kwac pa En bi woto piny i kica, jo ma piny, ma gicwalo cwinya bot Kristo, gibed ginyutu ki jo piny mukene pi cwinya gi ma tye i peko madwong, ma ginyutu i loro ki riyo, i keco ki i ciko. Kun jo mukene gitemo gobo peko ma dong tye ki cal, ki gitemo yiko marac madwong ma ocami piny weng calo pe obedo peko, ento jo ma tye ki cwiny ma tek pi ducu pa Lubanga ki hera pi cwinya dano pe gibedo mung pi nongo kuc i wang ngat mo. Cwinya gi ma atir gipoto kare ki kare ki tic ma pe maleng ki lok ma pe maleng pa jo pe atir. Pe gitye ki twero me gengo lopi ma ocwer me keca, ci pien cwinya gi opong ki peko ki lworo. Gin loro i nono bot Lubanga pien gineno yore me yeko Lubanga gicako piny itung gang pa jo ma gityeko nongo lela madwong. Gicako loro ci gicwilo cwinya gi, pien kom, mito moni madwong, cwiny ma mito keken, ki bwoc i kite mapol weng, tye i kanisa. Roho pa Lubanga, ma cwanyo i keco, gityeko gwogo i ti, kun lutic pa Setani gicako cano. Lubanga gityeko golo ducu pa En; ada gityeko kwanyo teko.

Dul pa jo ma pe gityero cwiny pi dwogo piny i kit pa lamo megi keni keni, kede pe gicwer pi bal pa jo mukene, gibipoko labongo alama pa Lubanga. Rwot omiyo anjelu megi cik, lacoo ma tye ki gin me neko i cinggi: ‘Wuturu i cenne i kom poto, kede ugoyi; pe myero wangwu kube, onyo ubed ki kica; unek pire kene ladit ki jonge, nyako ma pe oruc, kede lutino matidi, kede dako; ento pe oburom i laco mo ma i iye tye alama; kede caki i ot maler pa An.’ Ci gicako ki ludito ma tye i anyim ot.

Kany waneno ni Kereke—ot maleng pa Rwot—en ma obedo acel me nongo goyo me kwer pa Lubanga. Lurem ma con, gin ma Lubanga omiyogi ler madwong ki ma onongo gubedo calo luwak me gwoko jami me lamaleng pa jo, gibalo ticut ma kigwoko botgi. Gicako tegi ni pe mito wa ngolo pi alama ki nyutu ma kicoyo maber me twero pa Lubanga calo kare me con. Kare osuk woko. Lok man oywete pe-geno gi, ci gi waco ni: Rwot pe bino timo ber, pe bene bino timo marac. En ki kica mapol tutwal; pe bino dwogo bot jogi ki ketho. Ento, ‘Kuc ki gwok-ber’ obedo yalo pa jo ma pe dong bi malo dwon gi calo ogeng me nyutu bot jo pa Lubanga balogi, ki bot ot pa Jakob balee gi. Gwogi ma obuno, ma pe giyuki, gin aye gineno gonyo ma atir pa Lubanga ma gigoyo cwiny. Ladit, nyako ma pe gi rwate, ki lutino weng githo kacel. Testimonies volume 5, 210, 211.

Rek acel ki aryo me Daniel chapta apar acel, cako i cawa me agiki i mwaka 1989, calo keken rek apar. Rek aryo kelo lok me gin ma otime obino i dii acel me cing pa Donald Trump, ki dong weko lok me gin ma otime ma ocok, aa ki i President ma obedo me namba abicel i bot rurwate, nyo obino i dugu me abiro (United Nations), ma kiyero kwede Alexander the Great. I kin Xerxes, ruoth ma rwate i rek aryo, ki Alexander the Great, ne tye ruodhi me Peresia aboro. Lok me gin ma otime ma ocok i bot rek aryo nyo i rek adek, nyutu ruodhi aboro. Kany, ki i agiki me dii acel me cing pa Trump nyo obino i dugu me abiro me porofesi me i Bibul, tutwal tye ruodhi apar, ma tye i weng lok me gin ma otime ma ocok i bot rek aryo nyo i rek adek me Daniel chapta apar acel.

Lim apar obedo cal me tem, ci tem ma time i gin matime man keken obedo cweyo cal pa lagoro. Puresidenti ma namba 6 i rwatte okwanyo jo global, cako ki kampen ma acel pa en i 2015, ci kun timo kamano oket cako pa lweny ma tye ikinyi witinesi aryo me Revelation chapta 11 ki lagoro dragon pa atheism, ma pe giko nyaka i Sunday Law me verse 16 ki 41. I iye lweny meno, Donald Trump ne en Puresidenti ma acel ma okwanyo dragon, ci bende en ma ogiko. Trump en Puresidenti ma ogiko pa lagoro me piny, ci Trump obi bedo ladit ma acel pa kingdom ma namba 7. I timo kamano Trump nyutu ma acel ki ma ogiko ikom rwodi apar, ci lim apar nyutu tem.

1776, 1789 ki 1798 nyutu rek adek ma giketo cing ni Presiden ma namba 8 obedo me abicel aryo. 1776 nyutu keto i wang dano pa Deklaresion me Indepedens, ki rek pa Kongres me Kontinental me Acel ki me Aryo. 1789 nyutu kare pa rek ma Atikol me Konfederesyon kicweyo. Kare en ocako i 1781, ki otum ki keto i wang dano pa Konstitusyion i 1789. 1798 nyutu keto i wang dano pa Cik me Alien ki Sedision, ki cako pa le me piny macalo lobo ma namba abicel acel i poropes me Baibul.

Kare me poropheti pa Continental Congress tye aryo: me kongres makwongo ki me kongres agiki. First Continental Congress onongo tye ki Purezidenti aryo, kede Peyton Randolph onongo obedo Purezidenti makwongo. Second Continental Congress onongo tye ki Purezidenti 6. Peyton Randolph onongo obedo Purezidenti makwongo i First Continental Congress, kacel ki i Second Continental Congress. I mukato pa First ki Second Continental Congress onongo tye Purezidenti 8. Peyton Randolph onongo obedo Purezidenti makwongo i First kacel ki i Second Continental Congress; en kare me poropheti ma iye onongo tye Purezidenti 8, ento Purezidenti makwongo i kare aryo en dano acel keken. Ka bene ne tye kare me tic pa Purezidenti 8, ento dano ma obedo Purezidenti ne 7 keken. Purezidenti makwongo obedo i kare aryo Purezidenti makwongo ikom jo 7 ma obedo Purezidenti, ki mano Randolph tye calo me namba 8 ma obedo i jo 7, ki ikom witness aryo en nyutu cal pa Purezidenti makwongo ma atir, ma en George Washington.

Washington kinyutu ki Randolph, omiyo Randolph, calo cal me nyutu pa Washington, nyutu gin aryo: kite me lam pa Randolph, Purezidenti makwongo, kacel ki ni Randolph obedo ma aboro, ma oaa ki abiro. Kadong George Washington, calo Purezidenti makwongo ki Ladit me Lwak makwongo, bene i kit me lam en ma aboro, ci oaa ki abiro, ci Trump, calo Purezidenti ma agiki, bene obi bedo ma aboro, ma oaa ki abiro.

Pirisiden ma aryo pa Second Continental Congress en John Hancock. Second Continental Congress ogiko i mwaka 1781. Kare ma i mwaka 1781 dok i 1789 obedo mukato pa Articles of Confederation. Kare man kiketo cal ki mwaka 1789, kun kityeko cwalo Constitution. I kare meno bene tye pirisiden aboro. Articles of Confederation obedo Constitution ma acel, ento rweny pa Articles of Confederation omiyo gikeloko ne, ki ratification ma koloni apar adek otime pi Constitution i mwaka 1789.

I cawa no, puresidenti aboro onongo otye ki puresidenti abiro ma pe onongo gi puresidenti i lok mukato pa cawa ma kityeko nyutu ki Kongires me Kontinental aryo ma mukato, kede acel ma onongo obedo puresidenti i cawa porofetik me acel. John Hancock otimo tic i Kongires me Kontinental me aryo, kede bene i cawa ma kityeko nyutu ki Atikol me Konfedereson. I rwom porofetik, otye kende dano abiro ma obedo puresidenti i kare me Kongires me Kontinental aryo; ci, i rwom porofetik, John Hancock obedo acel ki aboro i cawa pa Atikol me Konfedereson, ento obedo bene acel ki abiro ma aa ki cawa ma mukato. En ci en puresidenti ma aboro, ma obedo pa abiro.

Kare me janabi me aryo, ma kirwate ki mwaka 1781 dok 1789, calo kare me janabi me acel, nongo tye ki Purezidenti (Hancock) ma obedo aboro, dok obedo pi abiriyo, calo kit ma Randolph obedo i kare me janabi me acel ma kirwate ki 1776.

I kareni aryo me pirezidenti 8, misteri me 8 ma obedo i tung 7 ki nyute. Kareni aryo magi gimiyo cing ni pirezidenti ma acel ma ada (Washington) bene onongo tye ki misteri me porofetik ma oconge kwede rwom me simbol pa iye, ki kit-cal pa iye ma Randolph otyeko nyute. Lami cing adek magi gimiyo cing bot Trump. Trump, ma ki nyuto i ves 1 ki 2 i chapta 11, kicano calo keken kuni kare ma acel me kit pirezidenti pa iye, ma otum ka elekison ma 2 kicawo ne ki Beast ma aa ki cungu ma pe tye piny.

Kit ma otime con ma omoko lok me coc meno, tye ki histori ma kiguro i tung ki kare pa rwot ma tye ki rwat maloyo (Xerxes) ki kacako me Aleksanda Madit, ma nyuto cik pa Sande, ka rwodi apar pi cawa macek gibedo piny me rwot ma abicel. I tung ki rwot ma tye ki rwat maloyo ki rwodi apar ma giconye me miyo piny me rwot ma abicel piregi bot Papasi, onongo tye rwodi aboro. Rwodi aboro meno, ma gicweyo histori ma kiguro me lok me coc aryo dok adèk, gineno lawi aryo me purezidenti aboro i kit ma otime con i 1776, 1789 ki 1798.

Tito eno tye ki lacar me mwaka 22, ma nyutu ne obedo tito me keto lacim pa 144,000 ka kit pa Lubanga orwate ki kit pa dano. Bende tye ki lami me “Adwogi,” pien cako ne nyutu te keken, ento agiki ne nyutu kwanyo te keken, kadi bene i mwaka 13 malubo 1776, koloni 13 otyeko keto lacim i Cik me Lobo. Bende nyutu kare aryo me rwot (pulezidenti) aboro, ma wenggi tye ki misteri me ni aboro obedo me i abiro.

Trump, calo Purezidenti ma abicel i 2016, kacel ki calo ladit ma ogiko pa lobo me rwot ma abicel, bende nyutu ni en mokwongo ki mokato i rwodi apar ma gidonyo i rek. Namba apar nyutu yore me tem pa lok me con eno, ki tem ma oyweto anyim ki ogiko i Cik me Sande, en cweyo cal pa lagoro. Cal me neno i oturo pa Nebukadneza me lagoro nyutu lobo me rwot abic adek, ki timo man nyutu ni tem me cal pa lagoro gicwalo calo namba “abic adek”.

I kit me temo me rek pa Maccabee, ma tye ka nyutu rek pa okang’ pa Protestant ma oter woko kede rek pa okang’ pa Republican ma oter woko ma kiketo atir ki Antiochus III, rek gi okang’ gudo obed kacel i okang’ acel, ma en cal pa Paapasi. I kit acel keken, cal pa Lubanga kicoyo odoco opong tum kede bedo matwal i iye jogi ma kiketo atir calo 144,000.

Mukato ma okan pa vesi 40 gineno iye i mukato ma okan pa vesi 2 dok i 3, kacel ki mukato pa vesi 10 dok i 15. Ka Trump obedo Pulezidenti ma namba 8, ma tye i tung 7, i kare me kwanyo yie ne i Janwari 20, 2025, rwodi 8 ma i iwidho Xerxes ki Alexander the Great gicoyo kare me bino pa cweyo cal pa Beast, ki Trump nyuto me acaki ki me agiki pa rwodi 10 ma tye ka ikin.

Wa bino mede ki pwonye man i coc ma anyim.

Aneno i cing tung acaki pa en ma obedo i kom, buk ma gicoyo iye ki i pot iye, ma gicigo kwede muhuri abicaryo. Aneno bene malaika ma tek onongo owaco ki dwon madwong’ waco ni, “Ng’a ma rwate me yabo buk, ki me kweyo muhuri ne?” Pe tye ngat mo i polo, onyo i piny, onyo i iye ikom piny, ma twero yabo buk, onyo neno iye. Acako wuwo mapol, pien pe ginyange ngat mo ma rwate me yabo buk ki me kwano ne, onyo me neno iye. Kede ladit acel owaco an ni, “Pe i wuwo: nen, Simba me dul Juda, Muolo pa Dawid, ooyo me yabo buk ki me kweyo muhuri ne abicaryo.” Ka an neno, nen, i wii kom ki i tung jami ma tye ki cwinya angwen, kede i tung ladit, ocung’ Miel-otino macalo ni kiloro ne, matye ki pembe abicaryo ki wang abicaryo; mag gin Lamo abicaryo pa Jwok ma gicwalo-gi woko i piny weng. En obino ocako buk ki cing tung acaki pa en ma obedo i kom. Kane ocako buk, jami ma tye ki cwinya angwen kede ladit 24 obut piny anyim Miel-otino, ngat mo keken tye ki nanga, kede kere me dhahabu ma opong ki mwuju, ma gin kwayo pa jo maleng. Kedgi oyweyo were manyen, waco ni, “I rwate me cako buk ki me yabo muhuri ne; pien kiloro in, i golo wa pi Jwok ki remo ni ki i dul weng, ki i leb weng, ki i jogi weng, ki i piny weng; Kede iketo wa bot Jwok wa rwodi ki lamogi; kede wabino bedo rwot i piny.” Revelation 5:1-10.