Wa tye ka keto yo pa Papacy, yo pa Republicanism ma otyeko golo yie, yo pa Protestantism ma otyeko golo yie, kede yo pa 144,000 i lok pa kare ma kigicobo pa ves 40 me chapta 11 pa Daniel. Kombedi wa tye ka cimo lok ni Kricito kelo lwak pa En me gicung piny pi cawa aryo, kede cal weng ma nyutu kelo lwak pa En doki pi cawa aryo nyutu yore me keto sitampu ma me agiki pa 144,000.

Ka lanyut pa Lubanga obo piny i rek me yubo, ci Rwot cobo lwak ma kiyero, ma i cok kitemgi. I agiki pa yore me temo obedo ki yweyo, ma en dok ocobo lwak ma kiyero odoco; ento jo mapol oyweyo i wie pien pe gi romo otyeko yore me temo. Kirisito ocako cobo jo ma rwate kwede i lubo i pi mamege, ci i Msalaba jo ma rwate kwede oyweyo. Ka ochungo ki tho, ocobo jo ma rwate kwede odoco pud pe obino Pentekosti. Rek man onyutu ni cobo me aryo kityeko i kom jo 144,000 pud pe obino cik me Sande, ma kiketo calone calo Pentekosti. Msalaba onyutu kweko cwiny, ci dong dok obedo ki cobo me aryo.

Donyo kacel mar aryo bang’ musalaba ocake ka Kerisito obiro piny woko ki bot Won pa en bang’ chier pa en. Ka cal me Lubanga biro piny, jo pa Lubanga myero gi cam lok; bang’ Kerisito obiro piny, en ocam ki jopuonj pa en.

Ka onongo obedo kwede gi i mesa me camo, okawo mukati, ogwede ne, oporo ne, omiyo gi. Wanggi otyeko yabo, gineyo en; en okan woko ki wanggi. Luka 24:30, 31.

I kare maromo aryo me bedo kacel bang kum, Kirisito “opono” Lamo Maleng i wi jopuonj pa En.

Tic pa Kristo me pumo Roho Maleng ikom landini pa iye, ki me miyo botgi kuc pa iye, obedo calo pi manok manok i kare me acaki pa kudhi ma opol madwong ma obimiyogi i ceng me Pentecost. Spirit of Prophecy, volume 3, 243.

I lwak aryo inyuma me cwiny piny me April 19, 1844, Kiristo okwanyo cing pa En ki bot bal me 1843.

Jo ma tye ki geno ma ber, ma gipeko cwinye pien pe ginyutu pingo Rwotgi pe obino, pe gikwalo gi i kec. Ka dok, gimiyo gi tung me wot bot Bibulgi me yenyo cawa me poropheti. Law pa Rwot okwanyo woko ki i gin namba, kendo bal opwoyo maber. Ginyutu ni cawa me poropheti orwate cente i mwaka 1844, kendo ni lwak acel keken ma giyaro kwede me nyuto ni cawa me poropheti ogiko i 1843, opwoyo maber ni gi bi giko i 1844.

I kare me balo cwiny, malaika ma aryo o aa piny ki “coc i lwete.”

Malaika madwong mukene kityeko kimiyo cik me obino i piny. Yesu oketo coc i lwete ne, ci ka malaika ochopo i piny, owaco ki dwon madwong, ‘Babilon ocopo, ocopo.’ Early Writings, 247.

Yore me temo ma ocake ki bino pa malaika me aryo, ogiko i Exeter Camp Meeting ka Tipu Maleng ogweto piny, ci ngec okwalo piny macalo tidal wave. Yore me temo meno ki nyutu atir ieng Musalaba, ka cawa ma odonyo bot gweto pa Tipu Maleng i Pentekote ne obedo ki anyim cawa 50; ma bene obedo cawa 40, ci ikomogo cawa 10 ma ogiko i Pentekote.

Jo pa Lubanga myero kare weng gitye ka kwayo iye i lamo. En obedo ka ludoko me acaki obedo ki nino apar i lamo me kwayo, ka liccel weng gikwanyo woko, ka gityeko rwomre i yaro cwinya matek, i wero balo kacel ki weko balo woko, kacel ki bedo keken i rwom maleng, kono Roho Maleng obutu i iyegi, kede lagam pa Kristo opong woko. Otime kobo pa Roho Maleng ma lamal maber. Macok keken, oaa ki polo dwon calo yamo madongo ma tye ka raro matek, opongo ot weng ma gitye kabedo iye. ‘Kare acel acel en, bene gimedo i botgi cwinya calo alufu adek.’ Review and Herald, March 11, 1909.

I nino apar angwen, Kirisito onongo tye ka tito jo ma riyo ne; ci eka oyabo i polo. Bang yabo ne i polo, nino apar ma oto ne obedo kare me yubo pi golo-piny pa Roho Maleng i Pentekote. Nino apar angwen me pwonyo ma oko ki Kros rwate ki April 19, 1844, nyutu i cako me Exeter camp meeting i August 12, 1844. Nino apar ma okwongo Pentekote onyuto calo 12-17 August, 1844, ka Millerites gi ocwako lok pa “Midnight Cry” ma Samuel Snow okelo, ki gi doko gin acel. I camp meeting en, acaki aryo onenre; ci i agiki me tungo en, acaki acel kende ni ogamo golo-piny pa Roho Maleng me Pentekote. I kare en ma onyuto calo nino apar angwen, acaki acel ogamo pwony, acaki mukene okwero pwony. Ka “Midnight Cry” obino, acaki acel onongo tye ki mo; acaki mukene onongo pe tye ki mo.

‘Ka laco me nywako ocayo cawa, gin weng gicako nino matidi, ci gininyo.’ Cayo cawa pa laco me nywako kimiyo calo woko kare ma kigeno ni Rwot obino, kwanyo cwiny, kede calo cayo cawa. I kare man ma tye ki adwogi, dwaro pa jo ma yiegi pe tung matek ki jo ma cwinygi pe opong cako wiro wiro madwogo, ci ticegi ocako piny; ento jo ma yiegi ocako i ngeyo pa dano keken i Bibul, gitye ki gog i tunggi, ma yamo me kwanyo cwiny pe romo kweyo woko. ‘Gin weng gicako nino matidi, ci gininyo;’ dul acel i pe gi cemo kede weko yiegi, ento dul mukene oturo ki paco paka lare ma cing maber obimiyogi. Ento i otum me tem, dul mukene oneno calo gibalo manok rwattegi kede bedo ma giyeko Rwot. Jo ma cwinygi pe opong kede jo ma piny iye dong pe romo cok i yie pa ludito-gi. Ngat acel acel myero ocung keken onyo oboto keken. The Great Controversy, 395.

I kare me ceng apar ma otele bot Pentekoti, kede i kare me camp meeting pa Exeter, Kristo ocunga joge odonyo aryo me anyim pa dano ma tye ka kobo lokne bot piny weng. Ka malaika ma adek o aa piny i ceng 22, October 1844, dul matin dok rwategi owil ki gigobo woko, ento kare me pwony ocake i ceng 22, October 1844, ka Kristo otele joge i Kabedo Maleng mar Maleng. I 1849, Rwot oyawo lwete odonyo aryo me cunga dok gin ma ocungo ki woko ki i gudo rwate me April 19 ki October 22, 1844.

I 1844, pwonyo onongo tye ikom kwena ma malaika me adek onongo tye kwede i lwete ka oboro piny, ento i “kare me goro cwiny ki pe ngene” ma obedo oko ikom cwinyo madit, jo mapol obalo yo. I 1849, tic me cungo kacel dul matino ma gubine boko-boko ocake, ento gin ma kare man onongo nyutu en lagoro pa 1863, ki Kadesh me acel pi Israel me kombedi. Lamalo ma bino pa jo 144,000 ki ticgi i Kadesh me aryo oketo i anyim.

Ka Rwot oboro piny i September 11, 2001, En oconge jo pa En me kare agiki, omiyo gi kwon me Lamo pa En me medo, opuro Lamo pa En iyie jo meno ka ocako yubo kuc me agiki, ki bene En ocako kit me temo ma okello i July 18, 2020, ka jo pa En me kare agiki onongo giboyo cwinya kede gibanyore. Pi nino adek ki abar, onongo gibedo otho i yo. Nino adek ki abar, kacel ki kare me nino apar angwen i cawa pa Kiristo, gin kiketo calo gungu. Bene kiketo calo kare aa bot April 19, 1844 i August 12, 1844, ki kare aa bot October 22, 1844 i 1849.

Aa ki July 2023 okato i cik me Sunday, ma en ceng apar ma onongo tye anyim Pentecost; kemp miting i Exeter aa ki August 12 okato i August 17; ki kare ma aa ki 1849 okato i 1863—gin weng gitye ka rwate kacel. Gin yaro kare me cunge aryo pa dano pa Lubanga me ceng agiki. Kare ma aa ki Coyo Cwiny Madit okato i pobo woko pa Lamo Maleng, kityeko yabo iyore aryo ma rweny peke-pek.

I iye lok me con ma kityeko keto i mung me coc 40 pa dul 11 pa Daniel, rek me Protestantism ma orwenyo woko (kanisa pa nying kende), rek me Adventism pa Seventh-day pa Laodicea (Adventism pa nying kende), rek me Katoliki, ki rek me Protestantism ma matir, tye kiginyutu kacel. Rec angwen magi nyuto ni Protestantism ma matir tye i lwenyo kwede rwate me adek pa draigon (Judas), bist (Katoliki), ki lanabi mape adier (Protestantism ma orwenyo woko).

I tar ma ocung i mung acel acel, bene ki yaro rek pa Republicanism ma ogolo yie. I rek meno, lweny me lok ma tye i kin parti pa Democrat (draigon) ki pa Republican (cal pa le) ki yaro. Parti pa Republican aye ma bi tero anyim i yubo cal pi le, ci ka timo meno, nyuto kit me lacic pa le (papasi). I Lok pa Lubanga, papasi, ma en Rwot me North kede bene le, kimiyo ne Egypt (draigon) macalo payment pi tic ma otimo, pien Lubanga otiyo kwede calo gic me jajment.

Wod dano, Nebukadneza, rwot pa Babilon, omiyo dul me lweny ne tic madit i kom Tiro; wi keken ocwe, ki cung keken ocok; ento pe onwongo ki karatac, ka kede dul me lweny ne, pi Tiro, pi tic ma gitive i kom en. Eka mano, Rwot Lubanga owaco ni: Nining, abi mii piny pa Misiri bot Nebukadneza, rwot pa Babilon; obino mako jo mapol ne, ki omako gami ma ogamo, ki jami ma otwolo; ci obed karatac pi dul me lweny ne. Amiye piny pa Misiri pi tic ma otime kwede i kom en, pien gitice pi an, Rwot Lubanga owaco. I cawa en, abi miyo tung pa ot pa Israel omol, ki abi mii in yabo wii i tunggi; ci gubineno ni an Atye Rwot. Ezekiel 29:18-21.

Nebukadneza, ma en rwot me bor i lok man, kimiyo piny pa Misiri macalo weg me tic pa en, ci nyutu ni i kare me agiki rwom pa Papa kimiyo Misiri, ma en the dragon, ma en rwodi apar, United Nations, ma gigamo me miyo rwom pa gi ma namba me abicel ki aryo bot the Beast pi cawa manok.

Kede twec apar ma ineno iwii lanyut, gin bicego dako ma cwee, bikoyo ne woko, kede bigolo lew ne woko, bicam rwate ne, kede biketo ne i mac. Pien Lubanga oketo i cwinya gi me tyeko dwaro pa en, kede me bedo ki cwinya acel, kede me mi twero gi bot lanyut, nyo lok pa Lubanga obi tyeko. Revelation 17:16, 17.

Ranyisi me miyo cente me lapor man bene tye i Daniel 11:42.

Bituro lwetne bene ikom pinye: piny me Misiri pe bigonyo. Daniel 11:42.

Teko pa Papa loyo teko pa dragoni i kare me kot me agiki, pien kobo man otyeko “i” “ceng” ma Lubanga “miyo ryeny pa ot pa Isirayel okem.” En kot ma miyo Isirayel pa Lubanga okem, ki ceng eno ocako i September 11, 2001, ma ne obedo ceng me yamo me anyim.

En bimekelo jo ma bino ki i Yakobo me cako dogo; Isirayeli bi yubo lomal ki lum, kadong bipongo kom piny weng ki yoot. Obeyo en calo obeyo joma obeyo ne? onyo onege calo kwede pa joma onegigi? Ki pim, ka ocako yuto, ibiporo lok kwede; en obikweko yamo ne ma tek i nino me yamo me Masariki. Ki man, richo pa Yakobo bikwer; ci man aye yoot weng me kwanyo richo ne; ka ocweyo kidi weng me kac me rwome calo kidi me kamenya ma gicopo i peŋ peŋ, yath me lworo ki keca pe gibiro cano. Yesaya 27:6-9.

Misri kimiyo bot le pa Papa ka kot me agiki tye ka yubu piny. Kot me agiki ocako poto macol-macol ka yamo ma oa ki tung' me wang ceng, ma nyutu Islam pa Peko maromo adek, "kigengo," onyo kikwanyo woko, i ceng 11 me dwe me September, 2001. Ci kot ocako yubo piny ki lim, (poto ma macol-macol), i wi Israel ka gicako yielo. I kare me Cik pa Sande, ka Peko maromo adek dok bino, kot me agiki kiyubu piny labongo lim. I tung' me 11 me dwe me September, 2001 ki Cik pa Sande ma tye ka bino macokcok, "richo pa Jakobo" kikwero woko, ci leb Ebru "kikwero" nyutu ni "kicwero pi richo". I kare me Cik pa Sande kimiyo Misri (Diraagon) bot le pa Papa, ka rwodi apar meno gitye ka tim rweny kwede Papasi, ki timo cal pa le i piny weng.

I anyim cik me Ceng abicel, i cawa me keto cil pa 144,000, tung’ pa Republikani ma ocwalo woko ki adwogi timo cal pa lewic kede tung’ pa Protestant ma ocwalo woko ki adwogi, ci i rek me poro meno pati me Republikani loyo pati me Demokratik, pien pati me Demokratik obedo twero pa dragon, ci pati me Republikani obedo twero ma timo cal pa papasi.

I yore pa lam me piny ma lok pa nabi oywako, agiki pa dul me cing me Democratic ki agiki pa dul me cing me Republican kignongo. Dul aryo magi gi cweyo ting me Republicanism, ento gi nyutu lweny ma iye ma golore i gin ma otime con weng pa lam me piny. Ting man (me Republican) tye ki cal matidi ma iye me ting aryo pa lam me piny.

I lok pa dugu pa Mede ki Peresia, tung ma agiki en keken ni odongo malo, kede pati Demokrat en acel ma ocako i lok pa Ameriga, ento ikare agiki pati Republik obino malo ki loyo pati Demokrat. I lok pa kot me agiki, ma ocako i ceng 11 me dwe September, 2001, Jo Demokrat ma gin globalist, ma diraagon opii i cwinygi, gi aa ki ii bur ma pe tye but me buk me Revelation, kit apar acel, ki gi okum Jo Republik ki ayo yero me 2020. Lwenygi i bot Trump (ki Jo Republik) ocako ka onewongo ni obedo la yero i 2015, ki i kare meno dok anyim omede odoko matek.

Ka Democrats ooyo elekison i 2020, ci gi cako Pelosi Trials, ento ka Trump owaco ngec ni ocako kampeen me adek i 2022, bwoyo odwogo bot Democrats, ki kwecgi keken omedore, ci gi obino kwed Trump ki jo ma gitye kwede ki kwec madit, pien gineno ni karegi obedo mot. Gi bedo gi mor i tho pa en, ento ka obello, bwoyo madit otoo botgi.

Ka gityeko waco adwogi gi, lebi ma aa ki i boo ma pe tye bute bi lwenyo ki gi, ki bi olo gi, ki bi juko gi. Ringgi megi ma otho bi bedo i yoo me ot pa lwak madwong, ma i tung me Lamo kicwongo ni Sodom ki Misri, kun bene Rwot wa kityeko rwiro i wi yat. Jo pa lwak, ki dul, ki leb, ki piny mapol bi neno ringgi megi ma otho pi ceng adek ki aboro, ki pe bi weko keto ringgi megi ma otho i lila. Ki gi ma bedo i piny bi bedo kica pi gi, ki bi timo mor, ki bi cwalo yegi bot gi bot; pien laporofeta aryo magi ogamo gi ma bedo i piny. Ci ikinyi pi ceng adek ki aboro, Roho me ngima ki bot Lubanga o donyo iyegi, ci gi omalo i tiŋgi; ki lworo madwong obedo bot jii ma nene gi. Revelation 11:7-11.

Kare ma nyutu agiki pa Pati me Demokrat ocake ki kweko cing pa Biden i 2021 okato i kweko cing pa Trump i 2025. Kare man ocake ki Tem pa Pelosi, ma pwore keken pe rwate ki Cik me Konstituson, kede i kit pa ginen obedo pwore me politiki. Tari man, ma nyutu tho pa Ladit me abicel ki kare me Agiki i 1989 nyo i Ladit me aboro ma obedo pa abiro, ocake ki temo me politiki (Tem pa Pelosi), ki ogiki ki tho pa Pati me Demokrat, kacel ki Tem pa Pelosi me aryo, ka atero me politiki kityeko dwogo i tung acaki.

Cal me kit ma otimo con tye i chapta apar acel me Revelation, ma mukwongo orwate iye i Revoluson me Faransa. Revoluson me Faransa obedo cal ma macon me gin matime i kit me lweny me polityik ma guillotine, ma nyutu ni pati acel ma tye loyo obalo pati mukene, ci kacel, twero acel acel ma loyo con bene kigiyako woko, kede gi mero.

Kare ma aa ki tero Biden i teko ki tem pa kot me Pelosi, nyo i tero pa aryo me Trump ki dwogo woko tem pa kot me Pelosi, nyutu agiki pa dul Democratic, ki bende nyutu kare ma Trump bi dok keto i bedo yore me wero pa President mapol ma gityeyo calo Cik me Alien ki Sedition. Keto i bedo pa yore me wero pa President magi bi cako tem pa kot me Pelosi pa aryo, ki bi nyutu cako me kare ma cal pa lewic cako ki rwatte matek. Kare eno obot agiki i kare ma gicako keto cik me Nino i tic; omiyo kare eno cako ki yore me wero pa President ma orib ki Cik me Alien ki Sedition, ki obot agiki ki cik me Nino. Kanyeni aye dul Republican obot agiki.

Kare aryo ma nyutu tyeko pa dul me Demokratik, ci lacen tyeko pa dul me Ripablikan, kikube kwede i kit me poropesy, ci kare ma nyutu gi obedo kare me mwaka 22 ki 1776 dok i 1798. Kare en tye ki alama me yo adek: Deklereson me Independens i 1776; pi mwaka 13 lacen, Konstituuson; ci dok kilubo ne Cik me Alien ki Sedition me 1798. Alama me yo adek man gi tyeko pango i rek pa dul me Demokratik ki pa Ripablikan, ento kit ma ki keto alama me yo marom ki aryo ki adek tye i kabedo mapat i rek acel acel.

Wa bi paco alama me yoo magi ki rwate pa gi i acoya ma bino anyim.

Tye dul aryo keken; Setani tiyo ki teko ne ma ocol, ma me bwola, ki kom bwola ma tek en omeko dano weng ma pe gibedo i otito, ma giwiro wicegi woko ki otito, kede giwiro i lok me bwola. Setani keken pe obedo i otito; en aye ngeni pa tim marac. Ki kom luk ne me bwola en omio bal ne ma golo cwiny pa dano kit pa otito. Kany eni aye twero gi me bwola. Pien gin gonyo otito, mano omiyo Spiritualism, Theosophy, kede bwola ma rom kwede gi eni gicako twero madwong i cwiny pa dano. Kany eni aye kit tic pa Setani ma rwate madit. En onyutu calo Lakar pa dano, lakony pa kit dano weng, kede mano en yiko gi ma omeko yot yot i balo woko.

Kicwaro wa i lok pa Lubanga ni gwoko cing ma pe nino obedo nyutu pa bedo maber. Keken i yo ma dirica pa adwogi ki tuk maler wa romo welo woko i twero pa lami temo. Ento lobo ogamo i tet. Rwom pa Setani tye ka tiyo i cwalo palo ki yore ma pe kikano, me yubu mito pa en. Kwac odoko tic ma otyeko can bot en, ki otiyo calo malaika me lero. Wang pa Lubanga keken twero poyo palo kwac pa en me longo lobo ki cik me bolo ki cik ma kelo bal, ma i wang-gi gineno calo ber ma adwogi. Otimo me gengo twero me yie, ki me kelo i lobo me yie kit acel me lewic. Dul me tic ki jami me cik, ka pe kigwoko gi ki twero pa Lubanga, gibitiyo labongo kwaco pa Setani me kelo dano i twero pa dano; ki bol ki kwac gibiywero calo kwanyo cwinya pi adwogi, ki pi medo me duk pa Lubanga. Gin weng i itimo wa ma pe yabu calo ceng, tye i yore pa rwot pa tim marac. Yore pa en gityeko timo gi kadi bene i bot Seventh-day Adventists, ma gi waco ni gitye ki adwogi ma orube anyim.

Ka dano gikwero ciko ma Rwot ocwalo gi, gibedo ata ladit i kit me tim marac; dano macalo eni ginwako lwak pa Lubanga me timo—giyero timo gin ma Lubanga keken pe otimo, kun gitemo me loro paro pa dano. Giketo yoregi me tic kede dwaro me ticgi, kede nyutu ma pe atir ma gitye gi ikom Lubanga, gipiny yie pa jomukene i lok ma atir, ki gikel cik ma pe atir, ma bitimo calo yisiti me poyo, me ketho ki balo ot tic wa kede kanisa wa. Gin mo keken ma cweyo piny paro pa dano ikom kwer, kede kato ma atir, kede yore me kato ma pe ki yero boti, tam mo onyo ciko mo ma kelo lutic pa Lubanga ma dano i bwo loro pa paro pa dano, keto piny yiegi i Lubanga; opoko cwinya ki Lubanga, pien okwanyo ngat woko ki yore me cwiny atir-ating ki kwer.

Lubanga pe bi miyo atir yore mo keken ma ki tic kwede me weko dano loyo onyo yiko dano mukene, ata manok. Twero keken pa dano ma oboto i richo obedo me neno bot Yesu, kede rwako En calo Lagwoko keken. Ka dano ocako tero cik ma pitek pi dano mukene, ka ocako keto yugo bot dano kede lurogi calo cwiny pa en, ento ogoyo kica pa Lubanga, kede keto cwiny pa en, ki cwinye pa owete, i twero me tho. Dano ma lubo richo nongo con ki bedo atir keken i bot Lubanga; kede pe tye dano mo ma obedo atir ka pe tye ki geno i Lubanga, kede ka pe gwoko kube ma dwogo ngima kwede En. Otogo me lobo myero pire ne obed i piny; myero obed ki yamo, dyeng, kec, kede liel me ceng. Obi medo dongo maber keken ka orwako gin magi; gin weng aa bot Lubanga. Calo mano ki dano bende. Wan orwako bot Lubanga gin ma konyo ngima pa cwiny. Ki ciko wa ni pe wa geno i dano, onyo wa miyo ram bedo twero wa. Kwer oketi i kom weng ma timo man. The 1888 Materials, 1432-1434.