Wa tye ka nyutu tyeko pa dul me Democratic ki Republican i gintime pa nyama ma aa ki piny. Nyama ma aa ki piny i Buk me Yab pa Yowana 13 ogabore i dul me Republican ki Democratic, ma gutye ka lwenyo i gintime me porofecii pa tong me Republican. Tong obedo alama pa teko, ki tong aryo weng tye kwede gimaro matidi pa rwategi me porofecii i gintime me porofecii pa gin kene. Pi tong me Republican, gimaro matidi eni nyutu kwede dul me ciro aryo madit ma gutum gintime pa United States. United States obedo acel ki ludito manok ma kityeko nyutu i gintime me porofecii ma kitweyo ki teko aryo. Piny weng mapwod otime i porofecii me Bibul ma ginyutu kwede teko aryo, gicoyo cal pa United States. Ludito me Medo-Persia, Faransa (Sodoma ki Misri), ki Israyel ki ludito ne me i bor ki me i tyei, weng gi medo i kit me porofecii pa United States.

I chapta aboro pa Daniel, Impaya me Medo-Persia ne tye ki ru aryo, ki ru me agiki (Persia) ne odongo malo maloyo. Wan onongo wacano gin man, ka wa nyutu ni pati me Demokrat ne obino i histori con i pati me Ripablikan; ci omiyo pati me Ripablikan obedo ma me agiki i pati aryo. Pulezidenti me Ripablikan ma me acel ne obino i histori i dwoko bot kite me konyo slavery me pati me Demokrat, ki Pulezidenti me Ripablikan ma me acel odeklera Emancipation Proclamation i 1863, ma ne obedo itung' me US Civil War, ki cawa me rebellion pa kanisa me Seventh-day Adventist pa Laodicea.

Purezidenti me Ripablikan me acaki obedo cal me nyutu pi Purezidenti me Ripablikan me agiki; omiyo purezidenti me agiki obiro donyo i rekod me gin ma otime i tung me lweny me piny kene i kin pati me Demokiratik ma cwako siliveri ki pati me Ripablikan pa iye ma kwanyo siliveri. Sileveri ma pati me Demokiratik i kare me agiki tye konyo en obedo siliveri me lobo weng. Macalo kwede Purezidenti me Ripablikan me acaki, Purezidenti me Ripablikan me agiki gibiro kwanyo kwo ne i mung ki pati ma cwako siliveri; calo Trump ma gikwanyo kwo pa politiki i elekison me 2020 ma gisteelo. I kare me agiki ma ocake i 1989, Trump obedo purezidenti me abicel; obedo purezidenti ma tye ki lonyo maloyo, kede obiro goyo cwinya jo me globalism, pe i United States keken, ento i lobo weng weng. Konye, i nyutu ne i 2015 ni obiro woto pi Purezidenti, ocake lweny me piny kene pa politiki i kin pati me Demokiratik pa jo me globalism ma cwako siliveri ki pati me Ripablikan ma kwanyo siliveri.

I pim me but apar aryo me Buk me Nyuto, Trump ogweyo woko i bedo pa politike i yero me 2020 ma gikweyo, ki dul pa Democratic ocako mor i yo, nyo obedo pako ni i 2022, Trump obino dok cako woto me yero pa Presiden. Eka lworo madit obino i wii Globalists i pim me but apar aryo me Buk me Nyuto, ki lwenygi odwogo bedo matek mapol. Lamalo pa tong me Medo-Persia tito ni tong ma agiki me cako (dul pa Republican) obino pye ma agiki, ki obino turo malo maloyo. Presiden pa Republican ma agiki obino loyo dul pa Democratic.

Yero pa 2024 obedo agiki pa pati me Demokaratik, pien pe gubinom cawa mukene mo keken me cako bedo kandideet me President mapwod pe Cik me Sande otyeko rekod me lok me lanen pa le me piny. Ikare me Cik me Sande, pati me Ripablikan bene otieke. Pati me Demokaratik otieke ikare me yero pa 2024, ki pati me Ripablikan otieke ikare me Cik me Sande. Cik me Sande, pien en agiki pa piny pa Rwot ma abicel i lok me lanen pa Bibul, onongo onyutu ki cako pa le me piny i mwaka 1798. Kit ma madit loyo me lok me lanen pa le me piny obedo “waco” ne. I mwaka 1798, United States ocweyo Cik me Alien ki Sedition, ma pien ginyutu calo Cik me Sande, ka United States waco calo Draagon.

Ki cawa me 1776 dok i 1798, United States, ka kadi pe onongo obedo kingdom me abicel me lamaloc me Bibul, onongo nyuto aloka adek me waco pa United States. Cawa meno otero bot cako cing pa lebi me piny calo kingdom me abicel me lamaloc me Bibul; kacel ki meno, nyuto bene cawa ma otero bot giko cing pa lebi me piny calo kingdom me abicel. Declaration of Independence i 1776, ma ocelo kwede Constitution i 1789, ki Alien and Sedition Acts i 1798, nyuto aloka adek i gin acoya ma otero bot giko pa lebi me piny calo kingdom me abicel i cik me Sande. Tyeko pa aloka adek ma meno kinyutu ki kit ma pe calo acel i gin acoya pa parti me Democratic ki pa Republican.

Cik Patriot me 2001 nyutu cako pa kwanyo woko bedo ki keken pa jo me United States of America, ci onongo kitye calo kit ma yubu ma jo ma hero lobo ma amacel i mukato me Amerika giyubo i kare ma gicako Yubu me Bedo ki Keken. Lamal me yoo pa Cik Patriot obedo lamal me yoo ma acel i gin adek pi dul Republican ki Democratic weng.

Dul me Democratic ocuke i yelekison me 2024, ma cako Executive Orders pa Trump ma onongo kityeko nyutu anyim ki Alien and Sedition Acts. Executive Orders ma Trump dong obi timo pe gin cik me Ceng Nino, ento gin kit me wuongo calo dragon; pien Trump obi tic kwede me tyeko nyutu ma Sister White onyutu ni “despotism ma tye i tic” bi time i cawa agiki. Despotism en lok ma nyutu dikitatesip, ma kitimo kwede Executive Orders ma kityeko nyutu kwede i Alien and Sedition Acts. Ka Trump oketo i tic Executive Orders mamegi, obi bedo ki dwogo i tere me Pelosi Trials ma onongo oketo alama i kabedo pa Ladit me Piny pa Biden ma pe oyubu.

Kare me cawa ma nyutu agiki pa dul me Democratic ki Republican tye ki alama pa Alfa ki Omega, pien cako me kare mo keken nyutu agiki. Pien kamano, alama me yore ma acel pi dul me Democratic obedo Patriot Act me 2001, kede alama me yore ma aryo obedo Pelosi Trials ma ocako i 2021. Muko me kal meno nyutu kwero weng ikom Katiba me 1789. Pelosi Trials nyutu alama me yore ma i tung i rek pa dul me Democratic, ma onongo ki pimo ne ka ki yee Katiba ki dol 13 me koloni, higa 13 ci poko 1776. Pelosi Trials nyutu goro ikom Katiba, kede onongo ki pimo gi calo 1789. Alama me yore ma adek i rek pa dul me Democratic obedo kabedo ma ginogiko bedo dul me politika.

Gityeko i coyo me 2024, ci ka dong lonyo me 2025 otyeko, Executive Orders ma gicoyo calo Alien and Sedition Acts bigeno kelo otere me aryo pa Pelosi Trials. Erwate keken, alama me wot me adek pa Democratic Party obedo Alien and Sedition Acts me 1798. Kare ma nyutu giko pa Democratic Party ocako ki coyo, lonyo, ki keto iye lawfare me polityika ma pa Satan; ci ogiko ki coyo, lonyo, ki keto iye lawfare me polityika ma pa Satan.

Pi dul pa Republican, kit nyutu me yoo me acel en Patriot Act me 2001, ma ki nyutu ne ki Declaration of Independence me 1776. Kit nyutu me yoo me aryo pe tye maromo ki kit nyutu me yoo me aryo pa dul pa Democratic. Pi dul pa Democratic, kit nyutu me yoo me aryo, ma ki nyutu ne ki Constitution me 1789, obedo first Pelosi Trials; ento pi dul pa Republican, kit nyutu me yoo me aryo, ma ki nyutu ne ki Constitution me 1789, en Cik me Alien and Sedition, ma bi pong piny ka ciko me aryo pa Trump dong otyeko i 2025. Nining twero Cikke me Alien and Sedition me 1798 nyutu Constitution me 1789?

I kare me cako keto Trump i tic pa aryo, 'Executive Orders' pa en, ma gikiyero kwede 'Alien and Sedition Acts' me 1798, pe keken gicako rwom pa aryo me kom kotic pa Pelosi, ento bende gicako yubo cal me 'beast'. Kare me yubo cal me 'beast' ocako ki waco calo 'dragon', ki otyeko bende ki waco calo 'dragon'. Waco i acaki me kare nyutu keto twero me rwot, ma ginyutu calo 'dictatorship', onyo macalo kit ma Sister White cwako nyinge ni 'despotism'. Waco pa 'dragon' i agiki me kare me yubo cal me 'beast' nyutu twero me dini ma gicako keti lamal ikom twero me politik.

Declaration of Independence obedo coyo ma otime ikom tairani pa twero me politik pa rwodi me Yuroop kede twero me adini pa Kanisa Roma. Cawa me cweo cal pa lewic obedo ka twero aryo magi marac kikubo pire kene, ki twero me adini obedo ma loyo i kubo gi. I cweo, onyo i kubo pa twero aryo magi, twero me adini aye obino lacen, kede aye obedo maloyo. Eyo, cako me cawa eno nyutu agiki pa cawa ne. Cik me Alien ki Sedition me 1798 nyutu agiki pa dul me Demokaratik, kede en aye lamanyut me yo mar adek pa gi; ento i kare acel keken nyutu bende lamanyut me yo mar aryo i kare me agiki pa dul me Republikaan. Lamanyut me yo mar adek pi dul me Republikaan obedo cik me Sande.

I kom Dul me Demokratik, lagam me yoo adek ma giyaro gi 1776, 1789 ki 1798, giyaro calo 2001 (1776), tic me kot me Pelosi ma me acel pa 2021 (1789), ki tic me kot me Pelosi ma me aryo pa 2025 (1798).

Pi Republican Party, alama me yoo adek ma kinyutu kede 1776, 1789 ki 1798, gimiyo kit pa 2001 (1776), Lok me Koot me aryo pa Pelosi pa 2025 (1789), ki Cik me Sande (1798).

1776, 1789 ki 1798 gi nyutu higa 22, ki 22 obedo cal pa rwom me kit pa Lubanga ki kit pa dano. Alama me yoo adek man gicwalo lalaro pa "Truth", pien gi nyutu ni alama me yoo ma i acaki ki ma i agiki ginyutu ada ma romo acel. 1776 nyutu keto bedo pa twero pa pire kene, ki 1798 nyutu kwanyo woko twero pa pire kene. Omiyo gi nyutu coc macek ki coc ma i agiki i buk me coc me Hebru ma tye ki coc 22. Coc me 13 obedo cal pa rebelyen, kadong kacel coc adek man—macek, me 13, ki ma i agiki—kityeko rwomo gi me yubu lok me Hebru "Truth".

1776 nyutu September 11, 2001, kede tye calo cako pa kare me keto lacuc pa 144,000. En bene tye calo cako pa cwalo pa kot me agiki, ma en kare ka Dragon kimiyo i Beast pi tic ma otime, ka pati pa Beast ma Republican bi loyo pati pa Dragon ma Democratic.

I kare pa gima otime con meno, tic me cungo pa tung’ me Protestant ma atir kityeko i kare ma Rwot ocobo lwete anyim dok me aryo me acojo jo ma kimino nyinggi ni gigi ma kiwoko gi i Israel, ki gibigweyo malo calo bendera i cawa me cik pa Sunday.

I ceng apar aboro me dwe July, 2020, rweny pa Protestant ma atir ocopol woko; ci higni 22 lacen ki 2001, i dwe July me 2023, tic me coko me aryo ocako ki dwon ma loro i gungu. Coko me acel obedo i 2001, ka lalar me Yar pa Yohana, goba apar aboro, obedere piny ka gang madwong pa City New York opoto piny. Obedere piny pa lalar eno nyutu cako pa kare me keto cing; ci obedere piny pa Mikael, lalar madit, i ceng apar aboro me dwe July, 2020 nyutu giko pa kare me keto cing. Yesu, calo Alfa ki Omega, jwijwi nyutu giko ki cako; ka meta, gin me porowic pa coko me acel ma ocako i ceng apar acel me dwe September, 2001, gin nyutu gin me porowic ma timore i coko me aryo.

Tye nyutu adek ma pinyut pi cobo ma aryo, ma nyutu agiki pa kare me keto cing pa jo 144,000: gin matime pa Kristo; gin matime pa kwena pa malayika ma acel ki ma aryo kacako ki ceng 11 me August 1840 nyo otyeko i ceng 22 me October 1844; ka keken gin matime pa malayika ma adek kacako ki ceng 22 me October 1844 nyo otyeko i gony me 1863. Lami adek eni gi keto adwogi pa cobo ma aryo pa jo 144,000 kacako ki July 2023, nyo otingo bot cik me Sunday ma bino piri. Ka wakweyo woko gin acel ma lagam ki i gin matime mo keken, wanongo nining pa tic me Third Woe.

I agiki pa camp meeting pa Exeter i August 17, 1844, giwaco lok pa Kwac me Otum. Waco meno onongo onyutu waco pa lok pa Kwac me Otum i gin matime pa jo 144,000, pien gin matime aryo onongo ki tye obedo opongo pa loka me nyiri apar. Sister White onyutu ni yiko pa Kristo me rwate i Jerusalem onongo onyutu waco pa Kwac me Otum i 1844. Kare acel keken ma Kristo onongo ocobo ywec en yiko mamegi i Jerusalem, ki ywec ma ocobo en punda, ma obedo cal pa Islam. I kare me cok maromo aryo me 1844 dok i 1863, i 1848 Sister White onyutu ni pinye me Europe onongo gicwer cwinygi, ki cwer cwinye pa pinye i gin matime meno onongo otime ki kayo me lweny ma mede ma Islam onongo okelo bot Europe. I gin matime adek pa cok maromo aryo, tic pa Islam me keca adek ginyutu.

Kare me keto alama me cing pa 144,000 ocako i ceng 11 me September, 2001, ki gamo ma pe kigeno ma Islam me Lakwo mar adek ocoyo i piny mar rwom me kombedi pa United States me Amerika. Higa 22 lacen, i ceng 7 me October, 2023, Islam me Lakwo mar adek dok oketo gamo ma pe kigeno i piny mar rwom me kare macon. I kare ma cik me Sunday matye i bino cok, ma obedo yubu piny madit me Nyuto apar acel, Lakwo mar adek dok obino pe ka yaro, ka dok otimo gamo ma pe kigeno i piny mar rwom me kombedi.

Ketho cik ma giketo iye cal pa Israel ma atir, ma en cal pa jo ma gicweyo Mesiya gi i lacar, ki gogo adek ma pe kigeno pa Islam me Woe me adek, gibedo ki lacim pa “Atir”. Ngec ma kicimo jo 144,000, ma otyeko tic me cogo jo pa Lubanga me kare agiki pi cawa aryo, otimore i kare ma kitic pa Islam me Woe me adek tye ka tim.

Kare me laporofet ma ki coyo calo “Cobo me Aryo” nyutu maber kare me laporofet ma pire keken, ma kacel gityeko geroo gin matime weng me “Cobo me Aryo”. Bino piny pa Kricito inyim dwogo kwo pa En keto acaki pa tic pa En me cobo joma ma kibojo i kare me Lacar.

Eka Yesu owaco botgi ni, “Wun weng wubikube pi an i nino man; pien kicoyo ni, Abi yiko lami, rombe pa kwer biburu i tung acaki-acaki.” Matayo 26:31.

Bang nino adek i bur, Kristo obino bot latic pa en, ma ocako kare me nino 40 me guro pa en keken, ci dong omede ki kare me nino 10 me bedo acel ki lamo, pwod pe pwoyo woko me Roho Maleng ma pe kitye pimo i Pentekoste.

Buk macon ma an ocoyo, O Teofilo, pi gin weng ma Yesu ocako timo ki pwonya, nyo i ceng ma kicano iye i malo, inyim ka kun ki Roho Maleng’ omiyo cik bot jo-Apostol ma oyerogi; botgin bene onyutogi iye ni obedo ngima inyim peko ma otyeko, ki alama mapol ma pe romo balo, kun gin neno ne pi ceng apar angwen, ka owaco lok ikom gin me lwak pa Lubanga: Ka obedo kacel kwede gin, omiyo gin cik ni pe gibalo Jerusalem, ento gidiiro kica pa Won, ma, calo owaco, use winyo ki an. Pien Yohana adier obaptiiza ki pi; ento unubed ibaptiiz ki Roho Maleng’ pe i ceng mapol ki anyim. Kane gin bino kacel, gin okwacone, waconi, “Rwot, ibino i cawa man dwoko lwak pa Isirael?” En owacogi ni, “Pe obedo pa un me ngeyo cawa onyo kare, ma Won oketoe i twero ne keken. Ento unubino nongo twero, kun Roho Maleng’ obino i wi wun; kede unubedo janeno pa an i Jerusalem, ki i Yudea weng, ki i Samaria, kede i yange piny weng.” Ka otyeko waco gin man, kun gin tye ka neno, kicano iye i malo; ki bul okawo iye ki wanggin. . .. Ka ceng me Pentekosti otyeko bino woko, gin weng obedo ki cwiny acel i kabedo acel. Eno conen, dwon obino ki i polo calo yamo madwong ma turo matek, ki opongo ot weng ma gin tye ka cobo iye. Acts 1:1-9, 2:1, 2.

Pi ceng 40, ki ceng 10 ma eniemo ma lami onongo myero gibed ka ‘turo’ pi ahadi pa Woro, Kirisito onongo tye ka cobo lami pa iye dok me aryo. Kare me turo i Yerusalem obedo ranyisi me kare me turo, ma rwate ki kare me turo i Matayo 25 ki Habakuku 2. Kare ducu Kirisito onyuto ni ocake ki tic pa Elija, ka Yohana nongo tye ka baptiiso, ki kare ducu ogiko ki baptiiso me Roho Maleng i Pentekote. Baptiiso obedo ranyisi me tho, keto i kome, ki dwogo kwo; omiyo ranyisi me tung kene i kare ducu obedo Msalaba, pien kare ducu tye ki ranyisi me ‘Ada’.

Kinde weng ocako ki baptiis pa Kristo ma Yowani obaptiiso, ka Lacoo Maleng obino piny i kit pa guoya. Ci ocako tic me cwal kacel ludito pa Kristo, ma onego obed otir pa Templo me Kristiani. I agiki pa kinde meno, Kristo dok ocwal kacel ludito pa En pi kare aryo, kede kinde pa cwal kacel me kare aryo en dwok pa kinde pa cwal kacel me kare mukwongo, pien Kristo nyutu agiki pa gin ki cako pa gin.

Lubatisa pa Kiristo onongo tye calo kite me nyutu Musalaba, kede gin aryo ocako tic me luongo kacel lare. Alama me yoo ma nyutu cako gi kato nyutu tho, iko, ki dwogo kwo. Inyim dwogo kwo, nino piero angwen me temo i kabedo ma pe ki dano onongo nyutu nino piero angwen me pwony inyim poto piny pa En bot lare. Nino piero angwen magi aryo ginyutu adwogi madito ma Yesu owaco ni, “Kicoyo ni, Dano pe obedo kwo ki makati keken, ento obedo kwo ki lok weng ma bino i dho Lubanga.”

I kare meno Yesu oyabo bot latic pa En gin weng ma lanen gi owaco ikom Kristo, kun nyutu ni kare meno obedo kare me yabo pa Lok me lanen pa En.

Nen, gi aryo pa gi ceto i nino acel keken i gang ma kitwero kwanyo “Emmaus”, ma ki Jerusalem maromo furlong pier adek. Ci gi waco kede gi ikom gin weng ma otime. Ci otime ni, kun gi tye ka waco kede gi ka paro, Yesu keken opiri botgi, ci oceto kede gi. Ento wanggi kigengo, pi pe gi ngeyo ne. … Ci en owaco botgi ni, “O jo pe gi ngec, kede cwiny ma opuru, me yie gin weng ma jonabi owaco! Pe myero Kristo opwodhi gin eni, ci odony i dugu pa ne?” Ci kacako ki Musa kede jonabi weng, opwonyogi i Cik me Nyasaye weng gin ma tye ikom en keken. Ci gipiri bot gang ma gi ceto; ci en obed calo onongo bi ceto anyim. Ento gi ombo ne, waco ni, “Bed kede wa; pien otum dong obino, ci nino dong otyeko.” Ci odonyo i ot me bedo kede gi. Ci otime ni, ka obedo kede gi i mesa, ocwako buleedi, ogamo ne, ocabe, ci omigi. Ci wanggi oyabo, ci gi ngeyo ne; ci orweny ki i wanggi. Luka 24:13-16, 26-31.

Kristo obedo ki jo apwony ma pe gi ngeyo ngo en obedo, nyo oyabo wanggi, “ka ocako ki Mose kacel ki lanen weng, opwonye gi i Kitabu weng gin ma ikom kene.” Wanggi oyabi ka gimiyo gi “bredi” me cam. Inyuma pa cawa 40, Kristo oyaro malo i Polo, kede “en odok pe gineno,” calo ma otimo kwede jo apwony pa Emaus i cako me cawa 40 me pwonyo. Ci dong gicako cawa 10 me yubo pi Pentekost, ma nyutu calo Cik pa Sande ma bino iyoo i kare manok.

I cawa me goyo-piny madit, ma obedo cik me Sande, Apire me adek pa Islam obino oyom, ki Islam obedo “yamo marac me tung chieng” pa Aisaia; man aye pum pa Ezekieli ma obino ki yamo angwen pa Yohana, ma kigengo i cawa me keto cing pa 144,000.

Ka dong ngat alufu mia acel ki piero angwen ki angwen gityeko keto bul i wi-gi, eka yamo angwen gikweyo woko, ki “kaben obino owinyo aa ki polo, macalo yamo madwong ma rwenyo matek, omiyo ot weng opong.” Islam me “Woe” ma adek ogoyo “kaben” ki pe gineno, ki kelo “owinyo ki polo” ma obedo Olut ma Abiro, ma nyutu cawa ma gec pa Lubanga otum; ci gec pa Lubanga otum bot ngat alufu mia acel ki piero angwen ki angwen ka kit pa Lubanga (ywayo pa Tipu Maleng) kicoyo pire tek ki kit pa dano i rwom acel ma pe bi ngolo, ki Rwot obino kacel i tempul mamego (ot ma latici onongo ocoko iye) ki ocako kica ki ngat alufu mia acel ki piero angwen ki angwen.

Wa bino mede ki pwonye man i coc ma anyim.

Rwot mito wa wot malo i got—me bedo tutwal i wang pa en. Wa tye ka cenye bot tem madit ma maloyo kare mo keken ma con otime ka piny ocako bedo, ma bi mito miyo keken tutwal pa dano weng ma olwongo nying pa Kristo.

Dwogo bedo maleng ma ada i wa, en aye jami ma adwong loyo weng ki ma piring tek loyo weng i mite wa weng. Wa myero nongo yar maleng ma aa ki i Lubanga, lelero pa Roho pa En; pien en aye twero ma tiyo maber keken i yubo ada maleng. En aye Roho pa Lubanga ma oyubo kwo i jami me cwiny ma pe tye ki kwo me ngiyo ki yero jami pa polo, kacel gi okwanyo kica i bot Lubanga ki ada.

En obedo twero pa wa me geno waci pa Lubanga. Ka Yesu tye piny me weko lacare ne, me medo malo i polo, omiyo gi cik me kelo Kwena ma Ber bot dul weng, leb weng, ki jo piny weng. Omiyo gi cik me bedo i Yerusalem nyaka ginywako teko ma aa ki malo. Man obedo jami ma mite loyo pi loyo maber pa tic megi. Yubu pa Roho Maleng myero obut i latic pa Lubanga. Jo weng ma gityeko nyuto pire kene ni gin lacar pa Kerisito, kede jo ma gibedo kongo kwede Lapostol calo lami Kwena ma Ber, gicunga acel i Yerusalem. Giwoko woko rwom megi ducu. Gitimo mede i wic acel i kwayo ki lapeny, me ginywako dwoko pire tek pa kica pa Roho Maleng; pien gubed waco Kwena ma Ber i nyuto pa Roho ki i teko pa Lubanga. En tye cawa me peko madwong pi lubed pa Kerisito. Giti calo dyang i tung pa wolufu, ento gitye ki cwinya ma ber, pien Kerisito oturo tho ki odwogo woko, ki bene onyutu kene botgi, kadi bene okica gi opwoyo ma pire tek ma bimiyo gi rwate me ceto woko me waco Kwena pa en bot piny weng. Gitye ka kuro ki geno me dwoko pire tek pa kica pa en, ka gikwayo ki cwinya ma pire tek.

Man aye yoo keken ma myero girwate jo ma bedo ki dul i tic me cwalo lok pi ubino me Rwot i yubbe me polo; pien myero giteto jo me bedo tutuk i nino madwong pa Lubanga. Ka Kristo bene ocwalo kica bot jopwonjere pa en ni gibino nongo Lamo Maleng, pe mano ojwik myero me malito. Gimalito dok ki cwinya ma tek; gikongo ka malito ki cwiny acel. Jo ma kombedi tye ka tiyo i tic ma pire tek me teto jo pi ubino me Rwot, myero bene gikongo ka malito. Jopwonjere pa kare cok coki obedo ki cwiny acel. Pe gi tye ki paroparo me wic, pe bene gi tye ki lok me tero wic ma moko-moko me cwalo anyim kit ma ogwede ma kica ociko obinone. Gin obedo ki yie acel ki cwiny acel. Gin obedo gi rwate.

Kwany woko ducu me pe i yie weng. Wek bwor mamegi wot, ki nong gin ma Paulo onongo obedo kwede ka owaco ki dwon madit ni, ‘An abedo ocwil ki Kristo i musalaba; ento pwod atye kwo; ento pe an, ento Kristo tye kwo i an; ki kwo ma kombedi atye kwone i rwom, atye kwone ki yie pa Wod Lubanga, ma ohero an, ki omiyo keken pi an.’ [Galatians 2:20.] Mii weng bot Kristo, ki mi kwo mami ocane ogamo kacel ki Kristo i bot Lubanga. Eka ibino bedo twero pa ber. Acel oluro alufu, ki aryo giluro alufu apar. Gospel Workers, 369-371.