Yore me timo ma Lubanga ocwako, kityeko nyutu ne maber i Yesaya pot buk 28 ki 29, kun yore eni kicoyone calo “line upon line.” I ceng 11, dwe abicel angwen, 2001, malak ma tek madit me Revelation pot buk 18 oboro piny, ci ka timo kamano, odwogo omedo oboro piny calo en otimo i ceng 11, dwe abicel adek, 1840. I dul aryo magi, inyim oboro piny pa en, kityeko nyutu ni Babilon obwor, ki kicano kwac ni gin ma pud tye i dul me iye wek gibi aa ki woko; ci pe anyim, kwac man bi dok dong. I dul aryo magi, gin ma otyeko poko lok me nyutu con ocoyo piny weng, pien macalo ngec pa malak me acel kityeko cwalo ne bot “dwoka me mison weng i piny” i 1840, piny weng omako adwogi ci ongeyo maber gin ma otime i ceng 11, dwe abicel angwen, 2001. Poropheti ma otyeko pobo i ceng 11, dwe abicel adek, 1840, ne obedo poropheti ma onyuto ni kiketo gago i bot Islam me peko ma aryo; ci keken pe cok bene, inyim ceng 11, dwe abicel angwen, 2001, kiketo gago i bot Islam me peko ma adek.
August 11, 1840 nyutu keto teko pa lok ma kiyabo woko i kare me agiki i 1798, ki September 11, 2001 bene nyutu keto teko pa lok ma kiyabo woko i kare me agiki i 1989. Cik madwong me acaki pa kobo me malayika ma acel okimoko adaa i August 11, 1840, ki cik en obedo ni “ceng acel obedo higa acel.” Cik madwong me acaki pa kobo me malayika ma adek okimoko adaa i September 11, 2001. Cik en ni, ada kinyutu maber ki kelo “line upon line,” ki nyutu ni agiki kinyutu ki acaki, ki ni gin ma otime con dwogo time doki. Gin me lanenyo ma otime i September 11, 2001 pe kinyutu piny keken ki lok ma peya pa Sister White, ento maloyo weng ki adaa ni gin ma otime rwate maber tutwal ki alama me yoo acel acel i kit ma otime con pa Millerite. Ma kineno i gin ma otime i August 11, 1840 pe ne obedo otimo piny pa lanenyo, ento maloyo en obedo bedo maber pa yore me tic ma Miller ki lut ma rwate kwede giyero.
Gin ma otime otum atir, calo ma lagam owaco. Ka ki nongo ngec pa gin man, dano mapol gigeno atir i kare pa cik me poyo lagam ma Miller ki laticge gicako, ci tic me Adwenti omi rwom ma pire kene. Dano ma tye ki ngec ki dwong me kabedo odoko kacel ki Miller, ma gi i yubu lok ki i yaro i coc tam pa en, ci i mwaka 1840 dok i 1844 tic man opango yot loyo. The Great Controversy, 335.
I ceng September 11, 2001, ka “latter rain” ocako pimo, “pyem” obedo, kede kombedi dong tye, pi yore me tic ma atir onyo ma pe atir. Lok poro me Millerite movement giketo piny i caati me 1843 ki me 1850, ma Sister White oywako calo ma Rwot ocano, kede bene calo pieno me Habakkuk chapta 2. Lok me Millerite ma okweyo ki “yore me yabo lok poro ma Miller kede lutene oywako,” kede ma lacen oketo “dwong maber” ma omiyo teko i lok me “Midnight Cry”, kikinyutu i caati maleng aryo. Lok poro ma kikinyutu i caati maleng aryo meno gi kimiyo nyinggi kede gicweyo maber ki cik me poro pa Miller. Caati ne obedo pieno me cik ma i Habakkuk me nyutu i wang lok poro ma gicweyo maber ki kit me Miller i “tabilo”, mapol. Habakkuk chapta 2 nyutu bot kede rwate tutwal ki “pyem” me Isaiah chapta 27.
Abi cungo i kabedo me lalo na, abi keto an i tung me ot ma lalar, abi rito me neno ngo ma obi waco bot an, ki ngo ma abi dwoko ka kinago an. Habakkuk 2:1.
Lok "reproved" i cikan man lube ni "gamo kwede." Habakkuk, ma onongo nyutu jogwoko pa dwogo me ngec pa malaika me acel kede pa malaika me adek, gibino gamo kwede, ki onongo omero nongo ngec me ngo ma obino dwoko ka loc me gamo cako. Dwoko i gin mabino pa malaika me acel ne obedo cwelo chati aryo maler, ki dwoko i gin mabino pa dwogo me malaika me adek ne obedo cwelo siriis me porofetik ma ki tito nying "Tebo Aryo pa Habakkuk." Chati kede siriis gityeko keti-piny gi i yore me tic ma ki nyutu iye i gin mabino ikwede-ikwede magi. I Habakkuk, yore me tic nyutu gin ma jogwoko tye katic kwede me keto atir ngec, ki bene nyutu kom me lok ma ki "gamo" iye, ma ka malube cweyo dul aryo pa jo lubo.
Abi cung ikom gwoko na, abicani itung bur, abinyutu neno ngo ma obiwaco an, ki ngo ma abidwoko ka gicweyo an. Rwot odwoko an, owaco ni, I coyo lok me neno, ki itero pire keken i tabul, pi ngat ma kwano ne obed ringo. Pien neno tye pi cawa ma kicono, ento i agiki obiwaco, pe bi bwola: kadi obilele, ikur ki ne; pien obi bino atir, pe obi lele. Nen, cwinya pa ngat ma ogoro wi pe obedo ma kare iye: ento ngat ma kare bi bedo ki yie pa iye. Habakkuk 2:1-4.
Dul acel gilego gi atir ki yie, ento dul mukene gimiyo cwiny i malo, macalo kit ma ki nene anyuto iye Farisii ki lacung tol. Jo Farisii gigeno i yore me tic ma tye piny i yore pa kit ki rwome; kede keken, Farisii bene nyutu kit dul me dini ma gikwanyo twero i kom jo pa gi ki cwalo kite me tung-tung ma gi lubo, ki jo ma gityeko piworo ni gin jo ma Lubanga oyero, ki jo ma gin lwak pa adwong ma atir; ento i agiki, gi bene otyeko bedo keken i keto Adwong ma Atir i tung. Dwoko lok 'me poro' pa Yesaya i chapta 27 obedo ikom yore me tic me Bayibul ma atir ki ma pe atir. Jo marwate i 'dwoko lok' en jo ma giyabo yore me tic pa Elija pi kare meno, kede kit me dul ma dong otiko piny tutwal pa lapwony me cik pa Lubanga, ma kite ki Sanhedrin i kare pa Kristo.
Care 27 nyutu ni “debate” cako ka “ogengo,” onyo ka Lubanga ogengo “yamo pa en ma matek,” i “nino pa yamo pa tung me anyim.” “I pimo, ka obiro yaro pire, in obi ‘debate’ kwede: obedo ogengo yamo pa en ma matek i nino pa yamo pa tung me anyim. Pien ki gin eni, richo pa Yakobo bi kikweyo ne woko.” Nyig lok “kikweyo” nyutu bedo “golo kica,” kede nyutu “kwanyo richo woko” i yilo me leny. Kit me tic ma ki “debate” kwede, nyutu temo ma myero ki ogole, ka myero richo pa jo Lubanga ki kwanyo woko. Kit me tic pa Eliya macalo temo kityeko nyuto ne i mukato pa Kristo, ka kityeko mii wa ngec con ni i kare eno, gin ma ngolo kwena pa Yohana Omubatisa (ma Kristo onyutu ni en aye Eliya), pe ginywako ber ki tam pa Yesu.
Waci pa kot me agiki kityeko nyutu ne calo pwonye pa Yesu, pien en aye Wach; ki dok ka maloyo mano, kot me agiki kityeko nyutu ne calo “dwogo cwiny”, ma kinyutu ne calo “bedo pa Rwot”.
Omiyo, lok wii, kede dwogi, pien richu kikikwanyo woko, kun cawa me dwo obino ki bot Rwot; en obicwalo Yesu Kristo, ma con kityubu bot wu. Acts 3:19, 20.
Sister White nyutu ni lacar ma o aa piny i Yab pa Yohana kit me apar, i dwe me August 11, 1840, “pe obedo ngat mukene; ento en Yesu Kiristo keken.” Omiyo, lacar ma o aa piny i September 11, 2001, binen “pe obedo ngat mukene; ento en Yesu Kiristo keken.” Ka en o aa piny i dyer mo keken, en nyutu cako me “lweny me lok” pa poropheti ikom kit me timo ma atir onyo ma pe atir; pien gin ma nyutu en, obedo buk ma tye i lwete ne, ma jo pa Lubanga kiwaco gi ni gibicam. Ka onongo obedo i Galili, Yesu ociko lajwende ni myero gicami ringre ne ki ginywi remo ne, pien kany owaco ni en liba ma ki cwalo ki polo. Kany obalo lajwende mapol loyo kabedo mukene mo keken i lamo ne; ki gin ma guwuoko, pe gidok dok. Jogi ma guwuoko, gu timo kamano pien gi yero me pimo kwena ne kwede kit me timo ma pe atir—cio me cwako lok ne calo te i tung pa lok—ok ka gi keto gi i ngec me cwinya ma atir. “Lweny me lok” me Yesaya 27, obedo til me yo pa poropheti ma tye ki lawo mapol me nyutu ni en nyutu tet ma dong kigero, ma gi pako, pa pimo Baibul, ma tye i con ki kit me timo ma lami me Eliya nyutu kwede.
En nyutu cing ma peke i kato woko odonyo-odonyo pa kica ma macon ki jo me Lubanga ma oyaro, kede cako pa rwom me kica ki jo “ma i con pe gi obedo jo me Lubanga.” Makwongo, “debate” nyutu cako pa kare ma giko kwede cik me Sande ma tye ka bino oyot. Alfa ki Omega pwod nyutu agiki kacel ki cako, kede i timo man “debate” keken odoko alama pa richo acel i richo pa kwaro wa, ma myero ogamo keken ki waco ie, wek obed pirom me giko lamo ma i Levitiko 26.
Lamo pa Danyel i chapta 9 nyutu lamo ma myero ki lami i kato woko pa ceng adek ki nusu i Revelation chapta 11. Kare me cawa eni ki nyutu i Isaiah chapta 27 calo kare ma “boma ma kikang-gi maber bi bedo piny kacel, kombedo bi poko woko, ki gileko calo piny me guu: kany nyare dyang bi yango, ki kany obi ruru, ki obi liyo tyen pa yat ne. Ka tyen ne orii woko, gibatogi woko: mon bino, gibotogi mac: pien gin jo mape tye ki ngec: eka en ma otimegi pe bi bedo ki kica botgi, ki en ma oyubogi pe bibi timogi maber.”
Jo me yaro aryo kimiyo gi 'pe kica', pien gi oyaro lok me anyim mape atir ma okelo kare pa 'lamwo' me nino adek ki nus. Kun gi obedo 'jo mape gi ngeyo', ento pud gi ne 'gweng ma kigengo maber'. Gweng en kun obedo 'ocoyo' ki 'kabedo' ma 'kigweko'. Obedo cok ma oyoto me otho, maceto piny i yie pa gweng Sodom ki Misri. Ka kun jo ma otho kicako lwongogi me chung, kitemogi ki richo pa won-gi, ma tye kwede 'wac' i cako pa kare ma cako ki miyo twero bot kwena me acel ci otum ki bino pa kwena me adek. Wac en obedo me yero onyo okwero kit me timo ma kiginyutu ki Elijah me gin mukato gi. I higa 1863, won pa Adventism okwero kwena pa 'cawa abicel aryo' pa Moses, ma Elijah oyaro.
Cako i July 2023, lawi ma ojwiye ma i Yesaya 27 myero gicimo ka gubidwogo bal pa kanisa i Galilaya, ki gin matime me 1863, ki bende gin matime me 11 September 2001. Kwanyo woko yore me tic ma kiyaro iye i Habakuk 2, i Yesaya 27, kacel ki ma kiyaro iye ki Elija, Yohana Mbatizaji ki William Miller, en aye dwogo bal pa kwaro wa, ka pe nongo ber ki ruce lamal ma kicoyo pi jene ma iye tung piny obino.
Kombedi, gin weng man otime botgi me bedo cal me pwonyo; gi kiketo i coc pi gwoko wa i yik, bot wa ma agiki me wilobo obino. Eria, ngat ma paro ni ocungi, obed gi yik, wek pe opoto. Pe tye kitemo mo ma oswoyo botwu, ento keken gin ma rwate kwed dano weng; ento Lubanga obedo adada: pe biweyi ni kitemwu madongo ikom twero mamegi; ento, kede kitemo, obi yubu bene yore me wot woko, wek obirwate me cwero. Eria, latii na ma ahero madwong, wutu woko ki yaro nyiseche. Awuo calo bot joma ngeyo; pimuru gin ma awaco. 1 Korintho 10:11-15.
Yore me tic ma lamal keto i atir ngec me Kwac me Otum Cawa, ma en aye ngec me Kop me Agiki. Ngec meno, ka icamo ne me cwiny, yubo tyen ma rwate kwede kitek calo kit cam me cere pa Daniel ki laticene adek omiyo gin onen maber loyo ki obedo opwol i ringo. Ento i Habakuku kapo aryo, kwer ma cago pi jo ma gikwero nywako keto atir ki yie, en aye cwinye ma opongo, ma gengo gi ka lubo wot me ngeno Rwot. Ka tye kare mo keken ma jo pa Lubanga pe gitwero rwenyo tic me nywako yore me tic ma atir, ki camo ngec ma aa i lwete pa malaika, en aye kombedi!
Wa pe myero kuro koth me agiki. En tye ka bino bot jo weng ma gibiro ngeyo ki mako lanyut ki koth me kica ma ro bot wa. Ka wa cwayo goc me ler, ka wa pak kica ma adada pa Lubanga, ma mero ni wageno en, dong laloc weng gityeko. “Pien calo ka piny cwako yabo lacer, ki calo puot omiyo gin ma kiporo iye cako yabo; kamano Rwot Lubanga obi omiyo bedo maber ki pak ocake i wang ogweng weng.” Isaiah 61:11. Piny weng myero opong ki duong’ pa Lubanga. The Seventh-day Adventist Bible Commentary, volume 7, 984.
Lok me poro pa Lubanga on yutu ni, ka ot madwong pa New York City kigolo piny, lakit pa Revelation 18 obi aa piny, ki “Revelation 18, wice 1 ki 3 obibedo otyeko woko.” Isaiah 27 on yutu cawa meno calo “nino pa yamo me anyim,” kede en obedo cawa ma “yamo ma rweny” ogengo. “Ki rwom, ka ocake woko, ibilweny kwede; ogengo yamo ma rweny pa iye i nino pa yamo me anyim.” Sista White bene on yutu cawa acel keken.
I cawa meno, ka tic me konyo pa Rwot pi gwoko kwo tye ka tyeko, peko bi bino i piny, ki jo pa piny bi mung cwiny; ento gibigwoko i lep, wek pe gi gengo tic pa malaika ma adek. I cawa meno, ‘yie me agiki,’ onyo nyiko ma aa ki bot Rwot, bi bino, me miyo rwom i dwon madongo pa malaika ma adek, kede me yubu joma maleng me cung i cawa ka peko abiro me agiki bi golo piny. Early Writings, 85.
Twero ma omiyo ogwenge kwalo i kum obino kace kume me agiki ocako coro. Ento ka cente, ka twero eni omiyo ogwenge kwalo i kum, ogengone, pien Isaia oketo i coc ni, “ogengo yamo ne ma rweny.” Yamo ma rweny en aye yamo ma aa ki tung’ ma ceng oyabe, kede yamo eno gengo kace kume me agiki ocako coro macok coki, kede tic me waraga tye ka tyeko. Tic me waraga ma tye ka tyeko en aye cawa me keto cing. “Rek i rek,” yamo ma rweny, onyo yamo ma aa ki tung’ ma ceng oyabe, ma gengo i kare me keto cing pa 144,000, en aye yamo angwen ma i buk Revelation kit abiro.
Ka gin magi otyeko, aneno malaika angʼwen ma gicungo i tung angʼwen me piny, gikwako yamo angʼwen me piny, me yamo pe oywe i piny, pe i poc, pe i yat mo keken. Kede aneno malaika mukene ma ocako aa ki tung me obur chieng, tye ki lacim pa Lubanga matye ngima; oyaro ki dwon madit bot malaika angʼwen, gi ma kimiyo gi twero me balo piny ki poc, waco ni, “Pe ubalo piny, pe poc, pe yati, nyaka wa kiketo lacim i wang wicgi pa lutic pa Lubanga wa.” Revelation 7:1-3.
Keto cing pa jo 144,000 onongo kityeko nyutu ki cal pa donyo pa Kristo ma maloyo i Jerusalem. Kany, Kristo, pi kare acel keken i kwo ne, otii i punda (cal me Islam), ki Lazarus ema otelo lum dano i donyo i Jerusalem. Sister White nyutu ni Lazarus obedo cal pa cing i istorii eno.
I dwilo me bino bot Lazaro, Kristo onongo tye ki bedo me kica bot jo ma pe gi rwako ne. Odwilo, ma pi dwoko Lazaro ki i tho, omiyo jo ne ma wi-gi tye tek kede ma pe gigeno alama mukene ni en adaa ‘Dwogo ki i tho, kede Kwo.’ Pe onongo mito weko gen weng me bot jo, dii ma odugu, ma tye ka lic, me ot Isra’el. Cwinye ne onongo tye ka peko mapol pien pe gudo cwinye-gi. I kica ne onongo oparo me miyo gi alama mukene acel ni en Ladwoko, en cente keken ma romo kelo kwo kede kwo ma pe tho i lero. Man onongo bedo alama ma jadolo pe gubedo twero poyo lok marac. Man aye kit ma omiyo odwilo me ceto Betania. Twero man ma madwong, dwoko Lazaro ki i tho, onongo tye me keto cing pa Lubanga i tic ne kede i porone ni en tye ki bedo pa Lubanga. The Desire of Ages, 528, 529.
Kare me bedo ka kuro ma ocako i July 18, 2020, kitye ka nyutu ki bedo me Kiristo ka kuro mapwod pe odwogo Lazarus i kwo. Kare me bedo ka kuro me Apokarifa, kabit apar acel, otum ka ogiko nino 3½. I nino meno, laloc aryo onino ki tho i yo. Kede calo Lazarus, ma odwogo i kwo anyim kare me bedo ka kuro, kamano bende laloc aryo pa Yohana myero odwogi i kwo. Ka gi dong odwogo i kwo, gi oywalo anyim p'dor me wot i Jerusalem, ki nyutu “Rup pa Lubanga,” kede “lamat me agiki” ma miyo lami i diviniti pa Kiristo. Dwogo i kwo nyutu agiki me rupu pa 144,000, ma timore ka yamo angwen—yamo me anyim, yamo ma rweny—ma obino i September 11, 2001, kigengo.
Ka saa ma obedo ‘Cik me Sande’ obino, yamo meno gikweyo woko me kelo temo me cobo i bot le me piny ma i Revelation 13. Kombedi bene, gitye ka woto ki tung cing pa anjel 4 ma gitye kagengo gi i kare me sealing. Lok acel ma pire tek loyo i ‘Spirit of Prophecy’ ma makwako ‘nino me yamo me tung’ cam’ ononge i Testimonies, volyum 9. Volyum meno cako ki lok ma kicweyo ki Roho Maler i pot-buk 11; i kit alama, ocako i ‘9-11’. Nying me chapta en, ‘The Final Crisis’, ento bende en chapta acel me dul ma kicweyo nying, ‘For the Coming of the King’.
Pe tye adwogi mo me nyutu ni but me pot buk kede nying pa pot buk gubalo woko ki kica ki jo ma ocoko buk madit eno, ento bino pa Rwot dong nenoni maber calo bino pa laco me nyomo, ma i yubu pa nyako ma pure apar otime kacel ki peko me otum me odii ma otyeyo bot nyako ma pure, pi bedo onyo pe bedo pa moo i aguli gi. Peko me otum me odii ma kombedi tye ka bino, obedo calo nying ma ocwalo: peko me agiki pi nyako ma pure apar. I peko meno gi yubo ni gitye ki moo, onyo pe gitye. Moo pe obedo Roho Maleng keken; kimiyo lok maber ni en Roho Maleng, ki bene en kwena ma atir, ki bene en kit ngat ma atir.
Yo me tic ma tiyo maber omiyo kwena me Woro me otum me odii obed maber atata, kede kwena en, ka kikwano ne ki kityeko timo ne, okelo kit me bedo maber atata. Kit me bedo meno i peko ma agiki en aye kit me bedo ma omako rwate pa Lubanga. Yo me keto rwate pa Lubanga i jo pa Lubanga ocako ka ceng pa kec me otur obino, i September 11, 2001. Kwena pa kare meno ne myero ki camo. Cam onyo pe cam kicoyo ne ki “lok me yaro” pa Aisaia, kede bene ki penyo pa Habakuku ikom ngo ma lajot myero gidwoko i twar. Kare me dwogo ma i Matayo 25 kede i Habakuku otyeko ki yaro pa dul aryo pa lami Lubanga. Kare me dwogo, ma kicoyo ne ki ceng 3½ i Nyuto pa Yohana, kabit 11, dong cokke tyeko.
Cawa me kuro meno bende kitye ka nyutu i acaki me chapta i Volumu aboro, ki dul me lok acel i Buk me Heberu, ka Paulo oketo lok me ves angwen me chapta aryo me Habakuku i yubu pa en. Loka ma Paulo turore kwede oketo chapta aryo me Habakuku i tic me Malaika ma adek, pien i kit me kare meno Kirisito oceto i Kabedo Maleng Tutwal, ki i kit me kare meno led me tic me Lawi Madit pa en onyutu, ki i Buk me Heberu aye ka Paulo tye ka nyutu ma maber tutwal pi tic me Lawi Madit pa Kirisito i Lok pa Lubanga.
Habakkuk rwom aryo, i kare me Movimenti pa malaika ma acel, pe onongo otyeko ngeyo Movimenti pa Kirisito me donyo i Kabedo Maleng Maloyo, pien pe otimore nyaka giko me pango wac me Midnight Cry. Kare me turo ma Paulo owaco iye, en aye kare me turo pa Habakkuk kacel ki Matayo, ento en kare me turo ma obino cako i ceng 18 me dwe July, 2020. Rek ma agiki pa Habakkuk rwom aryo nyutu giko me Midnight Cry i gin mukato pa Millerite, kacel ki obino pa malaika ma adek:
Ento Rwot obedo i ot pa ne ma maleng: lobo weng obed otul i anyim ne. Habakkuk 2:20.
Testimonies, volume nine miyo dwong ikom, cako i pot karatac apar acel (nine-eleven), lamal pa nyako apar ma pe otere, kare me kuro ki kube ne kwede Habakuku ki Matayo, ki pire tek ma agiki, ki September 11, 2001, ikare ma mato lok ikom poro obino.
But 1-Pi bino pa Rwot
'Kombedi kare manok keken, en ma bi bino, bi bino, ki pe bi goyo kare.' Hebru 10:37.
Peko ma Agiki
Wan tye ka bedo i kare pa agiki. Alama pa kare ma tye ka timore yot ginyutu ni bino pa Kristo tye macok ki cing. Nino ma wan tye iye gin ma lube kede ma tye ki dwong. Roho pa Lubanga tye ka kwanyo woko ki i piny matidi matidi, ento maber keken. Bal ki kom pa Lubanga gitye dong ka poto i jo ma gicayo kica pa Lubanga. Peko madwong ma i piny ki i pi, kit pa lwak ma pe kete, kwac me lweny, gin ma lube me goro. Gin nyutu kore anyim gin ma tye ka bino ma tye ki dwong tutwal.
Twero pa marac tye ka cobo tweregi, ka gicako bedo kacel matek. Gitye ka medo cinggi pi peko madwong ma agiki. Yubu madwong bi time cokki i piny wa, ki tim ma agiki bi time i kare manok.
Kit me jami i piny nyutu ni kare me peko dong tye i tung wa. Gazeti pa ceng ki ceng opong ki nyutu me lweny marac ma pud ceken tye ka bino. Kwalo jami ki teko matek timore kare kare. Straiki tye kare kare. Kwalo jami ki kwanyo kwo tye ka timore i tung tung. Dano ma jogi marac tye iye gikwanyo kwo pa dichwo, dako, ki otino matidi. Dano ocako doko gi cwinye i tim marac, ki kit weng me marac dong loyo.
Lami otyeko poyo ribo ma kare, kacel ki opongo cwiny pa dano ki mito me lonyo ma pire kene.
‘Yubu ma atir otio i macokcok; pien adiera ocwete i yo, ki timo maber pe romo donjo.’ Aisaia 59:14. I gang ma dit tye dano mapol ma bedo gi bedo marac, macalo pe kinongo kwon, ot, ki lep; ento i gang magi bene tye gin ma gitye ki mapol maloyo dwaro me cwiny, ma gibedo ki yot, gicayo cente gi i ot ma giketo-gi maber, i yaro cinggi, nyo, pire keken marac dok, i mero dwaro pa kom, i mwenge, i tabaka, ki jami mukene ma gibalo twero me wii, gikoco wii, ki gikoyo cwiny piny. Dwone pa dano ma gitye i lacim tye ka bino malo bot Lubanga, ento ki yore weng me gudo ki cwayo matek, dano gitye gicweko cente madwong-dwong.
I kare acel, ka an obedo i New York City, i cawa, onongo kikwayo an me neno ot ma onongo gitye koyo lawir ki lawir, onongo gitye dong malo bot polo. Ot magi onongo gikwanyo kwer ni pe mac twero bolo gi, ki onongo giyubo gi pi miyo ducu bot lawigi kacel ki jo mayubogi. Malo kede malo ot magi onongo gimedo malo, ci i iye onongo gitiye kwede jami me yubo ma otum loyo weng. Jo ma ot magi obedo gi pe onongo gibuto penyo i cwinygi ni, “Wa twero nining me miyo ducu bot Lubanga i kit maber loyo?” Rwot pe onongo obedo i paro-gi.
Aparo ni: ‘O, ka jogi ma i kit man gicako keto lonyo gi onongo romo neno wotgi calo ka Lubanga neno! Gibedo giyubo ot ma ber tutwal mapol, ento i wang Rwot pa lobo weng, tamogi ki yikogi obedo apuk tutwal. Pe gitye ka tute ki twero weng pa cwiny ki wi me nongo kit me miyo Lubanga dwong. Gityeko woko neno man, tic ma acel pa dano.’
Ka gityeko cako keto ot ma lamal-lamal, won-otgi gudo kidi ki cwinypidi ma loyo, pien gi tye ki cente me tic me miny cwinya gi keken, ki me cako nyinyi i cwiny pa jo ma tye oko-gi. Cente mapol ma gicoyo kany giononge ki kit me kobo kwer marac, ki me opoto dano lwal. Gi wiyi pe ni i polo ki gwoko rekod pa tic me cente mo keken; tic mo keken ma pe atir, tito mo keken ma obedo bwola, kany ki coyo iye. Cawa tye kabino ma, i bwola gi ki cwinypidi gi, dano bipoko tung mo ma Rwot pe bi yee gi oyabo maloyo, ci gibinongo ni paciens pa Yehova tye ki rwom.
"Gin ma kare bene obino anyim i wang an en alaram me mac. Jo neno ot madongo ma pye malo, ma gi paro ni pe mac twero oyoyo gi, ki gi waco ni: 'Gi kigwoko maber tutwal.' Ento mac oyoyo ot eni weng, calo ka ki timo gi ki lubur. Makina me kwanyo mac pe gi twero timo gimoro mo me gengo balo. Jo me kwanyo mac pe gi twero tic kwede makina." Testimonies, Volyum 9, pot 11-13.
Loka “debate” me yore me tic ma otime i cako me kare ma kiyaro ki Daniel gonyo acel; kede bene ma kiyaro ki Daniel gonyo acel nyaka adek; kede bene ma kiyaro ki gin matime ma ocako i August 11, 1840; kede bene ma kiyaro ki gin matime i Yohana gonyo abicel, i kare me tem madwong i Galili; kede bene ma kiyaro ki gin matime me September 11, 2001 (nyaka July 18, 2020), dong obedo ka medo odoco, pe i tung Adventism weng, ento i bot kop ma otho ma yeyo, ma kicako cweyo gi woko ki i nino matekgi ki “dwon” ma kwayo i cungu.
Wan abi cako paro i kit me tic ma obedo kot me agiki, ma kinyutu i buk Isaya i kobo 28 ki 29, i coc wa ma bino.
Bene awinyo dwon pa Rwot, waco: ‘An ngat mane abi cwal, ka ngat mane obiwoto pi wa?’ Ci an owaco: ‘An aa kany; i cwal an.’ En owaco: ‘Wot, i waci jo eni: Winye keken, ento pe i paro; nene keken, ento pe i ngeyo. I mii cwinya pa jo eni obed rweny; i mii wiigi obed dirica; i bali wanggi; paka gi nen ki wanggi, gi winy ki wiigi, gi paro ki cwinya gi, ci gibedwogo, ci gibed ber.’ Ci an owaco: ‘Rwot, nyo kare mane?’ En owaco: ‘Nyaka kabedo odok alobo woko, pe tye ngat mabedo iye; ki gang odok pe ki ngat; ki piny odok ducu ayela; ci Rwot ocwalo jo woko i lam madit, ci obed ki weko madit i tung piny. Ento pud i iye obedo abicel ki apar; ci obiwotto, ci gicamo: macalo yat tere, kede yat laa, ma twol gi dong tye iye ka gibo yiye; kamano nyik maleng obedo twol ne.’ Isaiah 6:8-13.