Bolo pa Belshazzar i chapta abicel kityaro dong ki bolo pa Nebuchadnezzar i chapta angwen.
Could you clarify what language “laj” refers to (e.g., ISO 639-3 code or a reference/grammar)? If it is a specific conlang or community standard, please share key orthography and style conventions (quotation marks, capitalization of divine titles, Scripture abbreviations). Once confirmed, I’ll provide the publication-quality translation.
Nebuchadnezzar nyutu caki, ka Belshazzar nyutu agiki, pa lwak ma obedo ka loyo pi mwaka 70, ci kamano, lwak eno onyutu cal pa loyo pa lebi me piny i Buku me Revelation chapta apar adek (the United States), ma nongo myero obedo ka loyo i cawa ma pe gitye ki paro pa dako malaya pa Tyre (the papacy).
I ceng'eno, Tiro bikweko woko pi hita 70, macalo cawa pa rwot acel; ka giko hita 70, Tiro bi woro calo malaya. Yesaya 23:15.
Omiyo Nebuchadnezzar nyutu caki pa United States, ki Belshazzar nyutu ogik pa United States. Nebuchadnezzar nyutu caki pa dik pa Republican ki caki pa dik pa Protestant. Belshazzar nyutu ogik pa dik pa Republican ki Protestant.
Kwero ma oketo i wi Nebukadneza obedo “kare abiro.” Lok me Nebukadneza ma otye kwo macalo ensolo pi ceng 2520, William Miller ocwako ne i tic me keto “kare abiro” me Levitiko 26, ento pe ocwalo lok pi 2520 ma kimiyo calo alama i kwero pa Belshazzar.
En aye coc ma kicone, MENE, MENE, TEKEL, UPHARSIN. En aye pwoyo lok pa gin man: MENE; Lubanga ocimo rwom pa yin, ki otyeko ne. TEKEL; Kigonyo yin i balansi, ki kinongo ni pe ogamo. PERES; Rwom pa yin ogabo, ki gi mii ne bot Mede ki Peresia. Daniel 5:25-28.
Ma piny ki ciko ma Daniel omiyo bot coc ma pire tek ma kityeko cono i wang ot, lok “mene” ki “tekel” nyutu pim me dwong, ki lok magi bene nyutu wel ma peko kacel pa dyere me cente (Exodus 30:13, Ezekiel 45:12). “Mene” obedo shekel 50, onyo gerah 1,000. Ka dong, “mene, mene” obedo gerah 2,000. “Tekel” obedo gerah 20. Ka dong, “mene, mene, tekel” obedo gerah 2,020. “Upharsin” nyutu “yabo”; ka dong en obedo abeng acel pa “mene,” ki en nyutu gerah 500. Ka gimed kacel, wel magi obedo 2,520.
Refarensi ma agiki pa Sister White nyutu ni Belshazzar onongo kigolo calo kit pa Nebuchadnezzar; ento labongo mere, en oketo tek iye yubu pa gi aryo, kacel yubu aryo eni kimego calo alama pa “seven times” me Levitiko 26. Tye lok manok ma Kitap me Lok pa Lubanga tic kwede me nyutu “seven times” me Levitiko 26. Yeremia nyutu ne calo kec pa Lubanga.
En aye nining ma Rwot opongo nyako pa Siyon ki keng i kwer mere, ki oketo woko lamal pa Israel ki i polo i piny, ki pe opoyo opoto pa tiye i nino me kwer mere! Rwot omoko gang pa Jakobo weng, pe otimo kica; i kwer mere oketo piny woko ot ma tek me gwoko pa nyako pa Yuda; omiyo gi oburo piny; oyubo lwak mamego ki rwodi mamego ki le. I kwer mere ma rweny ocwe woko opok weng pa Israel; okayo woko tic macego ki i anyim lami, ki omer ikom Jakobo calo mac ma owoto, ma ocamo weng ayaba. Okwanyo goye calo lami; oconge ki tic macego calo lami, okumi weng ma ber i wang i apeca pa nyako pa Siyon; opiyw oro kwer mere calo mac. Rwot obedo calo lami; omoko Israel; omoko ot mamego weng ma lamal; oyubu piny ot mamego ma tek, ki oyubo mapol i nyako pa Yuda liewo ki dwoko cwiny. Ki okayo woko apeca mamego ki teko marac, calo acel me yago; oyubu piny kabedo mamego me lube; Rwot omiyo karamo ma maleng ki Sabat opoto i Siyon, ki i kwer mere ma rweny oswaro rwot ki la’ja. Rwot oyabo woko katico mamego, oswaro ot maleng mamego, omiyo i lwete pa lami ogoro pa ot mamego ma lamal; gi ocako dwon i ot pa Rwot, calo i nino me karamo ma maleng. Rwot oyaro me bur ogoro pa nyako pa Siyon; okobo tol, pe ocayo woko tic pa iye ki kwanyo woko; omiyo okoro ki ogoro giyii; gi gol woko ka acel. Lamentations 2:1-8.
Kec pa Rwot ki nyutu ne calo ‘kwer me kec pa ne,’ kede kec pa ne otyeko otime i wi piny pa rwot ma i Agweng ki piny pa rwot ma i Uru pa Isirayel. Ma aye pingo Kitabu me Daniel nyutu ‘kwer me acel’ ki ‘kwer me agiki.’ Jeremia nyutu ‘rek’ ma Rwot ‘oruro,’ ka en otimo ki kec pa ne bot jo ma oyero. Rek eno bene kigeno i Kitabu me Rwodi me ariyo.
Rwot owaco ki lanabi, latic pa en, ni, Pien Manase, rwot pa Yuda, otimo gin me kwer man, ka bende otimo marac maloyo gin weng ma Amorit otimo, gin ma onongo obedo anyim iye, ki bende omiyo Yuda otimo richo ki cal pa en: Erwate ka, man ma Rwot Lubanga pa Israel owaco ni, Nen, abi kel marac madit i Yerusalem ki i Yuda, ni ngat mo keken ma owinyo lok ne, winye aryo bi lili. Ki abi yaro i wi Yerusalem wara me pang pa Samaria, ki wara me kongo pa ot pa Ahab; ki abi piyo Yerusalem calo dano opiyo jar, apiyo, ka akato piny. Ki abi weko gin ma odong i apok pa an, ka abicwalo gi i cing pa jarawi-gi; ki gi bitin bedo jami me rwako ki me ooyo i wi jarawi-gi weng. 2 Kings 21:10-14.
“Lare me pimo” me kwoŋ pa Lubanga, ma en “kare abic” pa Mose, ne okete kede acaki i wi piny pa rwot ma i bor (ot pa Ahab), ci dok okete i wi Yuda. Lok mukene me i Baibul pi “kare abic” ma aa ki i Levitiko 26 en “scattered”.
Ento an abi bedo lweny ki wunu ki diro madit; an keken abi tong wunu doge abicel pi richo me wunu. Wunu bichenyo ring pa wot pa wunu, kede ring pa nyako pa wunu bichenyo. Abi ribo kom me malo pa wunu, abi kwanyo piny cal pa wunu, kede abi cwalo ring pa wunu i wi ring pa cal pa wunu, cwinya bikwero wunu. Abi weko kom me kabedo pa wunu opoto, abi kelo ka maleng pa wunu i balo, kede pe abi wungo yot pa oduru pa wunu. Abi kelo piny i balo; lweny pa wunu ma tye iye gibed jwii i ne. Abi poko wunu bot jo me lobo, kede abi yaro tong ma lubo wunu; piny pa wunu obedo opoto, kede kom me kabedo pa wunu obedo opoto. Eka piny obigamo Sabati pa ne, kun obedo opoto, kun wunu obedo i piny pa lweny pa wunu; ka eni, piny obegamo, obigamo Sabati pa ne. Kun obedo opoto obegamo; pien pe ogamo i Sabati pa wunu, ka wunu obedo iye. Levitiko 26:28-35.
Yaryo ikom jo ma pe yubu Lubanga otyeko pi Daniel ka gicwalo ne calo ludito i Babilon, i cawa me golo Jehoiakim. Eci, kun Daniel tye i “piny pa lacaki,” piny odwo ki ogamo “Sabat ne.” Kroniko ma aryo omiyo wa ngec ni kare ne obedo mwaka sabini ma Yeremia owaco, ma Daniel ongene i kit 9.
Kede jo ma pe ogoyo gi ki tong, okwanyo gi odiyo i Babilon; kun gi obedo latic bot ne ki bot nyithone paka lobo Persia obedo i twero: me poko lok pa Rwot ma owuoko ki dwon pa Jeremaya, paka piny otyeko yweyo sabat ne: pien kun piny obedo pe ki jo, onongo tye ka yweyo sabat, me poko higni 70. Kombedi, i higni me acel pa Cyrus, rwot pa Persia, me lok pa Rwot ma owaco ki dwon pa Jeremaya obed opoko, Rwot ogolo cwinya pa Cyrus, rwot pa Persia, omiyo owacho lok me cik i lobo pa kitwero ne weng, kede ocoyo iye i coc, owaco ni, Kamano owaco Cyrus rwot pa Persia ni, Rwot Lubanga pa polo ommiya kitwero i lobo weng; kede ocimo an ni atim od botene i Jerusalem, ma tye i Yuda. En ngat mane i bot un i jo pa iye weng? Rwot, Lubanga pa iye, obed ki en, ki we en odonyo malo. 2 Chronicles 36:20-23.
Nyinge “scattering” obedo alama pa “kare abicel acel.” Kayo pa Nebuchadnezzar me “kare abicel acel,” ka onongo obedo calo lacam, oketo cal me kayo pa Belshazzar, macalo ma kiloko ne ki nyig lok me misteri ma i wang ot, “mene, mene, tekel upharsin.” Kayo pa Belshazzar kicone ki coc me lwet ma wel ne maromo ki 2520; wel man obedo acel keken ki wel pa nino ma Nebuchadnezzar onongo obedo calo lacam, kede bene acel keken ki wel pa higni ma “kare abicel acel” ma i Leviticus 26 kicone kwede.
Rwom pa Belshazzar, ma rwom pa Nebukadnezar onongo obedo kit calone, kityeko pwenyone ki cal me ‘kare abiro’; kede rwom aryo magi duto gin pwenyo ‘golo piny pa Babilon’, ma obedo cal me lok pa malayika ma aryo. Golo piny pa Babilon ma acel obedo ka ot madwong ma lamal pa Nimrod ogolo piny.
Lobo weng obedo ki leb acel keken, ki lok acel. Ka gitye ka wuoto ki tung me anyim, ginyuto piny ma obutu i lobo Shinar; gibedo kany. Gi owaco bot gimegi ni, “Binu, watim brik, ka watedo gi maber i mac.” Gitiyo kwede brik me cok, ki slayim gitiyo kwede me moota. Gi owaco ni, “Binu, wabicweyo wa siti ki tur ma wiye okube i polo; kede watim wa nying, pi pe wabipoko woko i wi lobo weng.” Rwot obino piny me neno siti ki tur ma lutino me dano gicweyo. Rwot owaco ni, “Nen, jogi obedo acel, ki weng tye ki leb acel; man gi ocako timo; kombedi, pe tye gin mo me obalo gi ki timo ma giparo me timo. Binu, wabidok piny, kany wawanyo lebgi, pi pe gibed ki twero me winyo lok pa gicel.” Ento Rwot opoko gi woko ki kany i wi lobo weng; gi okwanyo woko me cweyo siti. Genesis 11:1-8.
I kare me yiko pa Babel, ma obedo yiko pa Nimrod, Rwot oyaro jo pa Nimrod ma gityeko lupo bot Rwot i wang piny weng. Nimrod ki jo ma rwate kwede onongo ginenyo ni lupgi obino me oyaro gi, pien gi onongo owaco ni kop pa timo ot lamal ki bung en obedo ‘wa yubo nying wa, ka ce oyaro wa i wang piny weng.’
Nying, i kit pa loc pa nabi, obedo cal pa kit pa ngat. Kit ma Nimrod ki luwotgi gicweyo, gineno i ticgi; pien ki adwogi me ticgi ibinongo kitgi. Adwogi me yaro pa Nimrod, ci dok cal pa kit ne, obedo cweyo ot ma malo ki kabedo madit. Ot ma malo obedo cal pa kanisa, ci kabedo madit obedo cal pa gamente. Nying pa jo me yaro pa Nimrod, ma tye cal pa kitgi, obedo rwatte pa kanisa ki gamente, ma bene gineno calo cal pa lewic.
Lok ma nyutu poto pa Babel tye ki cwalo “go to” dok adek. Ma adek obedo kare ma Lubanga okelo ribo me opoko lebgi, kede oporogi i lobo weng. “Go to” ma acel obedo yube pi “go to” ma aryo, ka gin okete gang madwong’ kede pobo. Ka gin otum ticgi i kare pa cwalo ma aryo pa “go to,” Lubanga obedo piny me neno lwenygi bot En. “Go to” ma adek obedo ribo, kede “go to” ma aryo obedo tem me neno. “Go to” ma acel nyutu poko ma acel pa gin; kede i gin me porofeti, cwalo “go to” dok adek nyutu yo me tem i gin adek pa Lok maber ma pe kato. Tye ngec mapol i lara pa lweny kede poto pa Nimrod, ento wa nyutu keken ni i cawa ma acel ma Babulon (Babel) opote, cal me “seven times,” ma nyutu i “scattering,” onen. Ribo pa Nimrod onen calo “scattering,” pa Nebuchadnezzar calo “seven times,” kede pa Belshazzar calo “twenty-five hundred and twenty.”
Coyo cing pa Alfa ki Omega nyutu ni rek me poropheti ma ki tito kwede pot buk angwen ki abic, obedo kwena me Kuc me Agiki pa Malak me Aryo ki Midnight Cry. Rek man cako ki bur pa Babulon ma ki tito kwede Nebukadnezzar, ma nyutu 1798, en kare ma Babulon me tyen (papacy) obur pi kare me acel. Ci i agiki pa rek, Babulon pa Belshazzar obur, ma keto alama me acaki pa bur ma dong ki dong pa Babulon me tyen (papacy dok coki), ma cako ki bal madit me cik me Sande. Tye minyuto aryo me bur pa Babulon i acaki pa rek, ki minyuto aryo i agiki pa rek. Pwec me tam pa poropheti ngeyo coyo cing pa Acaki ki Agiki madit, ka bene neno ni lok me bur pa Babulon ki nyutu kwede minyuto angwen i rek ma ki tito kwede pot buk angwen ki abic pa Daniel.
I kube mar taipu ki antitaipu pa Nebuchadnezzar ki Belshazzar, ka oture kwede cawa me agiki, wan wanongo ni le me piny i kit ma macalo lam kinenge ki Nebuchadnezzar; eka, ka owaco calo diraagon, wan waneno Belshazzar. I kube me porofetik, lud me Republicani ma tye kiledo ne ki Konstituson me United States kinenge ki Nebuchadnezzar, ento kwanyo woko Konstituson kinenge ki Belshazzar. Wabineno bene Nebuchadnezzar calo nyako maleng ma tye ki ngec, ento Belshazzar calo nyako maleng ma pe ki ngec.
Wa bi medo paro wa i kom poth angwen ki abicel me Buk Daniel i coc ma bino anyim.
Belshazzar ne tye ki kare mapol ma kimiyo ne pi ngeyo kacel ki timo en ma Lubanga mito. O neno kwaro ne Nebukadnezzar kikwanyo woko ki i tung dano. O neno ngec ma rwot ma onongo opako iye dwong kikwanyo woko pa En ma omiyo ne. O neno rwot kigolo woko ki i lobo mamege, ki omiyo obed rwate ki le me cogo. Ento rwom me ywaya ki pako iye dwong pa Belshazzar otyeko olac woko i cwiny ne ngec ma myero peke ne owere; kede otyeko timo bal ma macalo gin ma oketo kwero me Lubanga ma otete i Nebukadnezzar. Okwanyo piny kare mapol ma kimiyo ne ki kica, kun pe ocem ticogo kare ma tye i cing ne pi cwako ngec pa ada. ‘An myero atimo ngo me gwoko kwo an?’ en obedo lapeny ma rwot madwong ento mape ki ngec okato woko calo pe ogamo iye.
Man obedo peko pa lutino mape gwinyo cik, ma pe gitamo kombedi. Ling pa Lubanga obicoyo cwiny pa lanen, macalo ma otime bot Belshazzar; ento pi jo mapol dong obedo ocok me gilok cwiny.
Rwot pa Babilon tye ki lonyo ki dwong; ento i lacer me cwiny, i mito keni ma malo, o ngolo keni i kom Lubanga me polo ki piny. Ogeno i tyen keni, pe oparo ni ngat mo obikwayo dwe me waco, ‘Pingo itimo man?’ Ento ka tyen ma pe ngene oco coc i wang ot pa rwot ne, Belshazzar ocako lworo madwong ki obedo muku. I kare acel, ogweyo twero ne weng, ki ogiiko piny macalo lutino. O ngene ni obedo i tyen pa ngat acel ma dongo maloyo Belshazzar. En obedo tye ka yaro gin maleng. Kombedi cwinye ocwake. O ngene ni o nongo lagam me ngeyo ki timo dwaro pa Lubanga. Lok pa baba ma dit nongo tye maler atir i wang ne, macalo coc ma i wang ot. Bible Echo, April 25, 1898.