Cal me Nebukaduneza i chapta 4 obedo ma pire tek. “Cawa 7” pa en ne nyutu cal me kare ma paganism (the daily), ki papalism (the transgression of desolation), gityeko goyo i piny Ka Maleng ki lwak.
Eka an owinyo ngat acel ma maleng tye ka waco, ci ngat mukene ma maleng owaco bot ngat en ma onongo tye ka waco ni, “Kare nining obedo oneno me lamo me cawa ki cawa, ki bal ma kelo ogoro, me miyo ot maleng ki lwak me goyo gi piny ki cing?” Daniel 8:13.
Goyo i cing piny 'kabedo maleng kacel ki lwak,' ma kiwaco i coc apar adek, kicweyo calo 'me kare abic aryo' ma me agiki i aryo pa cwiny marac pa Lubanga; kede 'me kare abic aryo' pa Nebukadneza kicweyo calo 'me kare abic aryo' ma me acel i aryo pa cwiny marac pa Lubanga, ento gin aryo kicweyo calo rek acel ki lok pa nabi.
Ci abi cweyo i wi Yerusalem rop me pimo pa Samaria, kede rop me pimo ma kobo piny pa ot pa Ahab; ci abi robo Yerusalem macalo dano robo yar, abi robo ne, kede abi yiko wi iye piny. 2 Rwot 21:13.
I Daniel 8:13, gin ma waco kany tye pi rek aryo me kero pa Lubanga, ma kimiyo i wi duk me Yuda ma i dieny, kacako i mwaka 677 me anyim me Kristo. “Kare abiro” pa Nebukaduneza, tye calo rek me kero pa Lubanga me acel, ma kimiyo i wi duk me Israel ma i bor, kacako i mwaka 723 me anyim me Kristo. “Kare abiro” pa Nebukaduneza tye calo mwaka 1260 ma peganizimu ogoyo i piny ot maleng ki lwak, ci ocako mede ki mwaka 1260 ma papalizimu ogoyo i piny ot maleng ki lwak.
Papalism obedo keken paganizim ma ki cobo ki yubu pa Kristianiti. “Paganizim ma ki baptiza,” calo waco. Pe tye gin mo ma nyutu Kristo onyo Kristianiti i Katolikizim. Lobo opwonye gin meno i kit ma otime con me “Dark Ages”; ento, ki 1798 ocake, lobo pe dong omiyo wii iye. Papacy tye ki cwinya acel calo pa paganizim. Dini kacel ki yore me rito pa dini tye tutwal acel. Kec pa Nebukadneza me “baro abicel” obedo ni ki miyo ne cwinya pa lewic. Cwinya pa lewic ma ki miyo ne, en aye cwinya ma larao dini pa paganizim, bed obedo paganizim ma pe ki gobo kwede, onyo paganizim ma ki cobo ki kit pa Katolik. Sista Wait nyutu ni drakon ma i Revelation dul abicel en aye Satan; ento i ngec ma aryo, en aye Roma me paganizim.
Kacce, i piro me acaki, nyoka madit nyutu Satan; ento, i piro me aryo, obedo cal me Rome ma pe geno Lubanga. The Great Controversy, 439.
Beast ma Nebukadneza ne nyutu calo en pi “kare 7”, ne obedo beast pa Dragon pi nino 1,260, ci doki ne obedo beast pa Katolika pi nino mapat 1,260. I agiki pa nino magi, Nebukadneza obedo cal me nyutu pa United States, ma i agiki obedo lanen mape atir. I poro me lanen, Nebukadneza ne nyutu calo Dragon, beast, ki lanen mape atir—gin twero adek ma gicweyo Babilon me Lamo, ki ma gikelo lobo i Armagedon. Nebukadneza obedo cal me nyutu pa Babilon ma atir, ci, i timo man, ne ki tero en cal me nyutu pa twero adek weng ma gicweyo Babilon me Lamo me nino agiki.
Pi me ngeyo tito me alama ma kineno kombedi, gin madwong ni wa ma acel nongo Nebukadnezza i mwaka 1798, ka lobo pa en odwogo i agiki pa ‘kare abicel’. Wanaketo alama me yoo man i Daniel cabit angwen, pud wa cako ceto i tung cabit en ki yore ma kiketo atir maber.
I cawa me “agiki” i mwaka 1798, poth Daniel kikwanyo iye mego, kede dok poth eno otyeko tic pa iye me nyutu ler ma obedo medo, ma bi temo, bi yweyo kede bi yubo dul aryo pa jo me woro. Kwanyo mego pa poth Daniel omiyo cako yore adek me temo, ma pango i ada ma kityeko yaro i cawa meno.
En owaco ni, “Wot i yo mari, Daniel; pien lok kigengore kede kilorore nyaka cawa pa agiki. Jo mapol bipwodhore, bimedo bedo maleng, bitemore; ento jo marac gibitimo marac; pe obedo ngat marac mo ma bi ngeyo; ento jo ma tye ki rieko bi ngeyo.” Daniel 12:9, 10.
Rwom me lanabi pa yweyo lacim pa buk ma kongo kacel Buk pa Daniel ki Buk pa Revelation, obedo me temo jo me kare ma tye kwo ikare me yweyo lacim pa buk. I Daniel apar aryo, tye lok me kare adek me lanabi ma kityeko nyutu. Ma me acel, obedo mwaka 1,260, ikare ma twero pa jo maleng myero opugo.
Ento in Daniel, myero igeng lokgi, ki igonyo buk nyo i cawa pa agiki: ngat mapol bi woto anyim ki dok, ki ngeyo bi medo. Ci an Daniel anen, ci nen, tye jo aryo mukene; acel tye i tere eni me olum, ki acel tye i tere ano me olum. Ci acel owaco bot dano ma oketo lulu me lino, ma tye i wii pi me olum, ni, “Cawa mene nyo obedo i agiki pa gin ma lamal man?” Ci an owinyo dano ma oketo lulu me lino, ma tye i wii pi me olum, ka oyilo lwete me tung acel ki lwete me tung aryo anyim i polo, ki onyubu i nying En ma tye ngima pi kare matwal ni obi bedo pi cawa acel, cawa aryo, ki abar pa cawa; ci ka dong obedo ocoko ki opye iye twero pa jo maler, dong gin weng man obi otumu. Daniel 12:4-7.
Kare me laneno aryo mapat i chapta apar aryo gin obedo ceng 1,290 ki ceng 1,335.
Anwinyo, ento pe anyutu; eka an owaco ni, Aii Rwotna, agiki pa gin eni obedo ngo? En owaco ni, Wut, Daniel; pien lokgi kicwero woko ki kicano nyaka kare pa agiki. Mapol kibiyweyo-gi, kigidoko-gi maleng-leng, kigitemo-gi; ento jo marac gitimo marac, ci pe obedo ngat mo i kin jo marac ma binyutu; ento jo ma tye ki ngec binyutu. Cak ki kare ma rwom me kare ki kare kikwanyo woko, ki gical me bwono ma timo bedo apii kitero, bi bedo cawa 1,290. Ogwedo ngat ma oturo, ki oribo i cawa 1,335. Daniel 12:8-12.
I i jami me coc magi, “kare me agiki” kimito dok aryo, ki kitero ne calo kare ma lok pa Daniel bi yabo woko. Lok ma obedo gin me yabo woko i “kare me agiki” en aye kare adek me porofeti: 1260 (kare, kare aryo, ki but acel), 1290, ki 1335. I i kare adek magi, aryo kitero calo “ceng.” Kare aryo i adek magi ogiko i 1798, ki kare acel ogiko i agiki matwal pa 1843. En aye i agiki matwal pa 1843, pien lok me coc owaco ni, “Maber en ma kuro, ki obino bot...”
Nyig “cometh” nyuto ni “keto cing.” Kamano, en ma kuro obedo ogwede, kede en ma keto cing i nino me mukwongo pa 1844. Kare me kuro i lok me poko pa lunyako maleng apar ocake i goyo cwiny piny mokwongo i lok me con pa Millerite, ki goyo cwiny piny en obino i nino me agiki atir pa 1843, kede nino me agiki atir pa 1843 keto cing i nino me mukwongo atir pa 1844. Ogwedh me kuro ocake ka kare me kuro ocake i goyo cwiny piny mokwongo.
Tye gin mapol madwong ma watwero poko i nyig lok magi, ento kit ma wa paro kany en aye tic pa lanen pa Daniyeli. Lamalo pa Kitabu pa Daniyeli—ma i lok man Daniyeli terone calo lanyut ne—en aye me cweyo kit me tem i yore adek ka kikweyo cal me Kitabu. Ki waco bot Daniyeli ni myero odhi i yo pa iye nyaka cawa pa agiki, ka cal me Kitabu obiyweyo woko. Acok pa dul man tyeko nyuto maber gin ma bino time ka cawa pa agiki obino.
Ento wot i yoo pa in nyo agiki obino; pien ibi bedo i kuc, kede ibi bedo i kabedo pa in i agiki pa nino. Daniel 12:13.
Buk pa Daniel myero otung i ada ne i agiki pa nino me por pa Daniel.
"Ka Lubanga omiyo dano tic ma pat me timo, en myero obed i tung pa ne ki i kabedo pa ne, macalo Daniel onongo obedo, tye ma poyo me dwoko lwongo pa Lubanga, ki tye ma poyo me tyeko dwaro pa En." Manuscript Releases, volume 6, 108.
I kare pa agiki, i mwaka 1798, Daniel oconge i kabedo ma kiketo pire, ma i lok apar abicel kityeko nyutu calo "i agiki pa nino." Agiki pa golo Nebukadneza woko me "cawa abicel aryo" nyutu 1798, pien otyeko agiki "i agiki pa nino."
I agiki pa nino, an Nebukadneza, aneno malo i polo, ki twero me paro na odwogo bot an; ki akwayo Rwot ma Malo Loyo, ki apako ki awooro En ma obedo kwo pi kare weng, laco pa iye obedo laco ma pe otuk, ki kom pa iye obedo kobedo i kare ki kare. Jo weng ma obedo i piny giyero gi calo pe gin mo; ki otimo calo pire keni i lwak me polo, ki bot jo ma obedo i piny; ki pe tye ngat ma twero gwoko cing pa iye, onyo waci bot en, “Itimo ngo?” Kare acel acel nono, twero me paro na odwogo bot an; ki pi dwong pa kom pa an, kudwong na ki luma na odwogo bot an; ki jopwak na ki jodongo na oyenyo an; ki odwoko an maber i kom pa an, ki dwong ma lamal omedone bot an. Kombedi, an Nebukadneza, apako, awero, ki awooro Rwot me Polo; tic pa en weng obedo adiera, ki yoo pa en obedo tero me yubu; ki joma woto i kwoch, en twero oketo gi piny. Daniel 4:34-37.
Cik me lok “giko pa nino” nyutu cawa me giko i mwaka 1798. I kare meno, Nebukadunezara onongo kityeko kube i kom rwotne, ma pe dok otye i lok me lamal pa paganism ki papalism. I kare ango ne, Nebukadunezara nyutu cal pa ngat ma otyeko loko cwiny matwal; ki kede meno, bende onongo nyutu lamal me piny me porofeci me Bibil, ma ocako loyo i 1798. Ocako calo “lamb”, ento onongo kikwano ni lacen bino waco calo “dragon.” Obedo nyutu lamal me piny ma bino loyo pi ceng pier abicel pa alama, i tyeko lok pa Isaia 23, macalo keken lobo pa rwotne ma malube onongo oloyo pi ceng pier abicel ma malube. Cem me alama ne tye macobo weng.
Nebukaduneza tye calo oket kacel me lanabi ikom teko adek ma kityeko yaro gi i Yabo pa Yohana gonyo apar aryo ki apar adek. Kany, kigamo gi calo nyoka madwong, lebi ma pud ki pi madwong, ki lebi ma pud ki piny. I Yabo pa Yohana gonyo apar abicel, gityeko loro gi calo teko adek ma gimiyo lobo weng odonyo i Amagedon. “Cawa abiro” me Nebukaduneza ocobo kacel lebi adek weng meno, pien Babilon ma pire tek cwalo calo Babilon me cwiny, ki diyo acel me lanabi ma tye i buk me Daniel kicako ne i buk me Yabo pa Yohana, pien buk aryo gicobo keken ki kelo keken i tyeko maber.
Nebukadenesa nyutu 1798 calo okobo me porofeci ma kobo bot twol madit, lewic, ki laporofeta marac. 1798 obedo 'kare me agiki' pi lok me malak ma acel kacel ki lok me con pa jo Millerite. Yaro ma William Miller onongo ocako neno i bot twol madit me paganisimu ki lewic me Katolik omiyo okete lok porofeci weng pa iye i komgi; ento pe oneno United States calo lewic me piny ki laporofeta marac. Onongo twero neno kit ma otime con mapwod 'kare me agiki' i 1798, ento mabino mapud pe obino. I 'kare me agiki' i 1989, twero adek weng dong gineno.
Yweyo gungu pa nyutu me lapor pi Dragon ki Beast ma otime i 1798, kiciko kwede Ulai River pa dyere 7, 8 ki 9. Yweyo gungu pa nyutu me lapor pi Dragon, Beast ki False Prophet ma otime i 1989, kiciko kwede Hiddekel River pa dyere 10, 11 ki 12. Nebuchadnezzar ciko muvimenti pa Lami pa Lubanga me acel ma obino i 1798, kede onongo nyutu rwom me Belshazzar, ma en ciko muvimenti pa Lami pa Lubanga me adek ma obino i 1989. Pi gami eni, rweny me aryo pa Nebuchadnezzar, i dyer 4, ciko lok pa Lami pa Lubanga me acel.
‘Kare abiro’ pa Nebukadneza ogiko i ‘kare me agiki’ i 1798, ka obino ngec me ciko pi kwero ma obino. I ‘agiki me ceng,’ obedo dano ma oloko cwiny, kono nyutu tung me Repablikan pa nyama me piny, ka obedo calo nyathi lam. I kare acel bene, nyutu tung me Protestant pa Filadelfia pa nyama me piny.
Ka en obedo rwot me acaki pa Babilon, en obedo cal me Belshazzar, rwot me agiki pa Babilon. Yubo pa Nimrod onongo obedo cal me yubo pa en; ci dok yubo pa en onongo obedo cal me yubo pa Belshazzar. Yubo pa en onongo nyutu yabo pa yubo me kwano i nino 22 me October, 1844.
Rwot Nebukaduneeza, bot jo weng, dul weng, ki leb weng ma obedo i piny weng: Kuc obed mapol botu. Aparo ni obedo maber me anyutu alama ki cakita ma Lubanga Madit maloyo weng otimo bot an. Alama pa en madit tutwal! Cakita pa en tek tutwal! Rwotker pa en obedo ma pe otum, ki twero pa en tye ki cabit ki cabit. An Nebukaduneeza, an tye ki kuc i ot an, ka bedo maber i ot me rwot an: an aneno mego ma omiyo an luu, ki paro pa an i yia an, kacel ki gin ma an neno i wi an, ojuko kuc pa an. Daniel 4:1-5.
Neno me nindo omiyo Nebukadneza owor, kede kit cal pa neno me nindo nyutu Ngec Maber ma pe tyeko pa Malaika me acel, ma ciko dano ni “wor Lubanga.”
An aneno malaika mapat ma otye ka wuotho i tung polo, ma omako Lok Maber ma pe tho me waco bot jo ma bedo i lobo, ki bot piny weng, ki bot dul weng, ki bot leb weng, ki bot jo weng, waco ki dwon madwong': Luor Lubanga, mi pak bot en; pien cawa me bura pa en ocopo; ki kor en ma oyubo polo, ki lobo, ki nam, ki tung me pi. Revelation 14:6, 7.
Kwena ma pe giko en ngec me pot adek; pot me acel, macalo ma kinyuto i lawi me acel, en ni bedo ki bworo pa Lubanga; pot me aryo en ni wamiye kitiibwa; ki pot me adek kinyuto ne ki cawa pa keca pa iye. Kitiibwa nyuto kit, ci “go to” me aryo i lok me gonge pa Nimrod obedo kama gitweyo yenyo kit pa kabedo ki ot ma lamal. Obedo keca me yenyo. Keto kanisa ki twero pa lobo kacel obedo cal pa le, ki pot me aryo pa Nimrod obedo i nyuto cal pa le; ento pot me aryo pa kwena ma pe giko kelo yeyo kitiibwa pa kit pa Lubanga, pe pa Nimrod.
Kup pa Nebukadenesa obedo cal pa tem me acel, macalo gamo pa Daniel me pe cam kic pa Babulon; pien Daniel obedo ki luoro pa Lubanga. Malaika me acel obino i gin ma otime i 1798, ci lacen oketo cing iye i 11 me August, 1840. Noto pa Nebukadenesa onyutu kare me bino pa kwena me acel i cawa me agiki i 1798.
An oneno nino ma omiyo an ocako kic; paro ma i kom an, ki neno ma i wi an, ogoyo cwinya piny. Ka en aye, an oketo cik me kelo bot an joma ngeyo weng pa Babulon, pi gubed ginyutu an lok pa nino. Ka dong obino lamagi, jo me neno ceng, Kaldaya, ki ajwaki; an owaco botgi nino, ento pe ginyutu an lok pa ne. Ento i agiki Daniel obino bot an, ma nyinge Belteshazzar, kit nyinga pa lubanga na, ki iye tye roho pa jogi maleng; an owaco nino botone, waco ni, Belteshazzar, ladit pa lamagi, pien angeyo ni roho pa jogi maleng tye i in, ki muk mo pe nyalo goro in, waci an lok neno me nino ma an oneno, ki lok me nyutu pa ne. Daniel 4:5-9.
I 1798, i kare me agiki, bino pa ngec ma acel, ma kityeko ranyiso ne ki luoro pa Nebukadneza, obedo alama me kare ma buk pa Daniel myero kiyabo woko.
Ento in, o Daniel, loro lokgi, ki ket cing i buk nyaka cawa pa agiki; jo mamit bi woto ki dwogo, ki ngec bimedo. ... En owaco ni, Wot i yore, Daniel; pien lokgi kityeko loro ki kityeko ketogi cing nyaka cawa pa agiki. Jo mamit gibi yweyo, gibi doko gweng, ki gibi tum; ento jo marac bi timo marac; jo marac pe bi ngeyo; ento jo ma ngec bi ngeyo. Daniel 12:4, 9, 10.
I “cawa me agiki”, kigwanyo lacuc pa Buk pa Danyel; kigwaco jo me bino me yenyo pi medo pa ngec, macok coki kwac en omiyo obedo dul aryo pa jo lamo. Dul acel pe ginywako ngeyo, ento dul mukene ginywako. Jo ngeyo pa Babulon, ma gilonge calo “the magicians, the astrologers, the Chaldeans, and the soothsayers”, pe ginywako; ento Danyel onongo ngeyo. “Jo ngeyo” pa Babulon pe ginywako, omiyo gicako calo jo marac. Danyel ocako calo jo ngeyo.
I coc ma bino, wa bi mede ki Daniel chapta me angwen.
Jogi ma pe ginen i tic pa Lubanga pe gitye ki cing maber; miti pa cwinygi pe obedo kit ma twero lawo gi me yero maber i kare weng. Latic pa Lubanga myero gi bedo kare weng ki cwiny ni gi tye i wang Lami ticgi. En ma oneno cabit ma pe ki kwer pa Belshazzar titye i ka me tic wa weng, i ot me cente pa lagoo, kacel ki i ot me tic pa dano keken; ki lwet ma pe ki remo kakare tye ka goyo coc ikom weko mamegi, macalo con ma ogoyo coc boc ma ruc matek pa rwot ma oloko nying Lubanga i pi. Boc pa Belshazzar kigoyo i lok me mac, ‘Kigolo in i pet, ki ginongo ni pe opong’; ki ka i pe cako puro rwom ma Lubanga omiyo in, boc mamegi bino obedo macalo eni. Lok bot Jami Matino, 229.