Nebuchadnezzar nyutu acaki me Adventism, acaki me United States, acaki me horn me Protestant, ki acaki me horn me Republican. Belshazzar nyutu agiki me rek magi weng.
Nebukadneza tye cal pa rek pa kwena pa malaika me acel ki me aryo, cako ki 1798, dok nyo i 1844, ki cako pa kwer me yenyo pa Lubanga. Lok me waci ne rwate ki buk Daniel, i mukene me acel. Belishaza tye cal pa rek pa kwena pa malaika me adek, cako ki 1989, dok nyo i Cik pa Sande, ki cako pa kwer me timo pa Lubanga. Lok me waci ne rwate ki buk Daniel, i mukene me acel, me aryo ki me adek.
Nebukadneza nyutu tyeko pa “kare abicel aryo” ma obino i piny me bor pa Israel i 1798, ka piny pa rwotne oketo odoco bot en, inyuma me bedo ki cwiny pa lebi. Lok pa en mede paka yabo pa lam me yeny i tyeko pa “kare abicel aryo” ma obino i piny me cen pa Yuda i 1844. I lok pa en, nying “sa’a” nyutu lok me sa’a me lam pa malaika me acel; ci dok, nyutu bino pa lok meno. “Sa’a” ma i lok pa en nyutu 1798 kacel ki 1844, ma gene aryo magi weng nyutu tyeko pa kwec me acel ki tyeko pa kwec me agiki, keken gi keken.
Agiki pa Belshazzar onongo kinyutu ki coc me misteri ma romore ki 2520. “Kare abiro”—bene ka ki nyutu ne calo “cawa,” onyo “yubu,” onyo “2520”—obedo alama me goyo kom. Goyo kom pa Nimrod ne “yubu”; pa Nebuchadnezzar ne “kare abiro”; ki pa Belshazzar ne 2520. Ka Nebuchadnezzar otyeko goyo kom pa ngat adek madongo, omiyo gicoyo ot me mac ma oyoto “kare abiro,” mapol loyo kit makwongo.
Kom pa “kare abiro” kiketo alama i bino pa lok ma acel, kacel ki i bino pa lok ma adek. Ogik pa Millerite Adventism i 1863 ocake ki weko doktrin pa “kare abiro”, kacel ki, mwaka 126 anyim, i 1989, “kare me ogik” pi gin matime pa laciang ma adek obino. 126 obedo alama pa “kare abiro”; omiyo ki i tung pa ogik pa yub pa laciang ma acel i 1863, ki ocake pa yub pa laciang ma adek i 1989, gicubo kacel gi “kare abiro” kede alama me 126.
Ento lok me poto pa Belshazzar i kit abic pa Daniel, pwonyo ni pe ngat acel itwero neno kwer me “kare abiro,” kato obedo ni kicoyo i “opango.” Pi lawi me Republican, kwer kicoyo i “opango me yeyo woko kanisa ki lony pa gamente” pa Thomas Jefferson, ma kikwanyo woko i kit abic pa Daniel. Pi lawi me Protestant matye adada, kwer kicoyo i cal maleng aryo ma kiketo gi i “opango” wek gin ma kikwano obino teto. Ento i bwor pa Laodicea, lok pe ngene. I eni ki eni, lok me kwer nyutu ni lawi me Protestant matye adada kede lawi me Republican kigubo gi i put, ki nongo gi ni pe oromo. Lok me Belshazzar tye ki kwena pi lawi me Republican, ma nyutu oganda pa lobo.
“I lok me con pa Nebukadnezzar ki Belshazzar, Lubanga tye ka waco bot pinje me kombedi.” Signs of the Times, July 20, 1891.
Lok pa Belshazzar bene tye ki ngec pi tung me Protestant, ma nyutu jo me piny.
I lok pa Nebukadneza ki Belishaza, Lubanga waco bot jo me kare me kombedi. Bible Echo, September 17, 1894.
Richo pa Belshazzar nyutu calo richo pa ruk aryo pa le me piny. Richo pa ruk mo keken nonge i kwero woko gin adier ma gicako gungu pa gi, ka gin tye ki ngec opong opong pi gin adier meno. Ruk me Ripablikan gimedo gi turo me yaro gi i lero pa Konistitushen, kacel ki lok me con ka coc ma loyo eni kityeko cweyo ne; ento ki kare, piny ki piny gityeko kwero woko ne. Ka piny owaco calo Draagon, “otol” ma alam pa yiko Kanisa ki Gavumenti kibed kityeko kwanyo ne. Pi ruk pa Protestant ma adier, lero ma oa ki i lok me kwena pa malak acel ki aryo, ka gungu kityeko tero gi, kityeko kwero woko ne piny ki piny; kadi kombedi, kibidong kwero woko ne dok mapol mapol, nyo i agiki, “otol” pa Cik pa Lubanga bende bityeko kwero woko ne.
Kany, lanabi tito jo ma, i cawa ma jo ducu otyeko weko adiera ki bedo maber, tye ka yenyo dwogo yore ma gin kidi pa Lwak pa Lubanga. Gin jo ma cwaco cobo ma otime i cik pa Lubanga—odi ma omio ikome jo ma oyero pi gwoko-gi; ki winyo cikke me twero, adiera, ki maleng, ma tye i cik ne, obedo gwoko-gi ma pe otum.
Ki leb ma nyutu atir atir, janabi nyutu tic ma patpat pa jo ma odong ma giyiko oguru. ‘Ka i wek tii ni ki Sabat, i weko timo gin ma imaro i kare ma maler pa An; ka iwaco ni Sabat obedo yot me cwiny, lamer pa Rwot, ma tye ki kica; ka iyweko Ne gi kica, pe itimo yo mamegi, pe iyenyo gin ma imaro, pe iwaco leb mamegi: eka ibiro gudo cwiny i Rwot; ka abi miyi iwoto i malo me piny, ki abicam in ki kal pa Yakobo laceni: pien wange pa Rwot owaco.’ Isaiah 58:13, 14. Janabi kede Rwodi, 677, 678.
Kit me timo me Baibul ma malaika onyuto bot William Miller, tye calo cik me poropheci pa Lubanga, kede pe calo Isirayel ma con; Isirayel ma kombedi kiketo botgi me gwoko, pe keken Cik Apar pa Lubanga, ento bende poropheci.
Lubanga ocoo kanisa pa En i cawa man, macalo en ocoo Isirayel ma tutwal, me bedo mac i piny. Kun rwatte madwong pa adwogi i lok pa malaika me acel, me aryo, ki me adek, otyeko yweyo gi ki kanisa mapat-pat ki ki piny, me kelo gi i piri ma lamal bot En. Otyeko miyo gi bedo gwokki pa cik pa En, ki otyeko atero botgi adwogi madwong me porofesi pi cawa man. Macalo lok ma lamal ma kimiyo bot Isirayel ma tutwal, gin en weko ma lamal me cwalo bot piny weng. Malaika adek me Yabo 14 ginyutu jo ma gamo mac pa lok pa Lubanga, ki giceto woko macalo latic pa En me wiri wac me ciko i lacer ki lalar pa piny weng. Krisito owaco bot luwur pa En: 'Un obedo mac pa piny.' Bot cwiny mo keken ma gamo Yesu, laŋ pa Kalivari owaco: 'Nen wel pa cwiny: "Ceti i piny weng, ki luru ngec maber bot ngat mo keken.".' Pe myero weko gin mo keken ogang tic man. En aye tic madwong weng pi kare; myero obedo ma ogonye maloyo macalo kare ma pe giko. Mer ma Yesu onyuto pi cwiny pa jo i rwom me wiya ma otimo pi coko gi woko, obigongo luwur pa En weng. Testimonies, volume 5, 455.
Kica madwong pa lok pa nabii, ma malaika omiyo, ki ma kityeko keto matek ki tic pa William Miller, gin obedo lagwok maleng me yaro bot piny weng. Cik me Apar, kacel ki cik pa kit me piny, cik pa bedo maber pa ringo, ki cik pa kwano lok pa nabii, kityeko miyo gi ki Lami Cik Madit acel keken; ka i juko cik acel, i juko gi weng. Juko pa kit me timo ma kityeko miyo bot William Miller ocako kweko ma ki medo medo, ma pa agiki bikelo Adventism me juko Sabat me nino abicel aryo.
Rwot tye ki kom kwede jo ma gikwano ni gin jo pa en i cawa me agiki man. I kom man, jo ma tye i kabedo me twero gibicako yo ma okato tutwal ki yo ma Nehemiya otingo kwede. Pe keken gibiyeko woko gwoko Sabat kede ganggi, kede gibipeyo ne; ento gibitemo me rigo ne bot jo mukene, kun gibikubo ne piny i bolo me kit pa dano ki tekwaro. I kanisa ki i tung ma dit i wang lobo, latic pa Lubanga gibigoyo dwongi pi rwate me gwoko nino acel me cabit. I pi ma dit ki i piny tye ki porema; kede porema man gibimed maber, porema acel piny maber ikom acel mukene; kede bungu matino me jo me gwoko Sabat ma tye ki tam cwiny maber gibinyuto gi calo jo ma gikelo kwec pa Lubanga bot piny, pi kwede pegi gwoko Sande.
Satan yabo lok me bur man pi omako piny i bolo. En aye taro pa en me kweyo dano me moko bal. Obedo tye ka otimo kit ma pire tek i yabo dini weng ma pe atir; ki i temo pa en me kweyo kwena me bal, pe obalo i gin mo keken. I labongo dwaro pa dini, dano ma kiwiyogi tipu pa en gicweyo tim me kuro ma rac loyo pi dano mukene, ki gimiyo gi peko ma rweny loyo. Satan ki lutici pa en kombedi tye ki tipu acel; ki lok me con obi dok otime doki i cawa wa.
Tye jo ma gicweyo wii gi ki bedo me gutim tim marac; i piny-piny ma obur i cwinya gi giketo woko bal mene ma gibitimo. Jo magi gibwoyo kene. Gikwanyo woko cik madwong me atir pa Lubanga, ci i kabedo ne gicweyo lunyut pa gigi keken; ka giconyo gi ki lunyut man, giyaro kene ni gin maleng. Rwot obi wegi me nyutu piny gin ma tye i cwinya gi, me timo kun ki tipu pa laco ma luyo gi. Obi wegi me nyutu pe-hiro matek gi ikom cik pa En, i yore ma gitimo bot jo ma tigi ikom cikke. Gin bibed ki tipu acel pa cwiny ma opuk me dini ma ogoye lwak ma gicobo Kristo i kom misalaba; kanisa ki gamente bibed i rwate acel ma pe atir.
Kanisa me kombedi olubo cing pa Yahudi me kare macon, ma gi oweko cik pa Lubanga pi yore megi keken. En oloko cik ma kicweyo, obolo kica ma pe kato, ci kombedi, calo kare kon, cwiny madwong, pe yie, ki bedo pe atir, gin aye lapok tic. Kit ma en tye kwede ma atir kiketo piny i lok magi ma oa ki i wer pa Musa: ‘Gi oyiko pirekgi; cobogi pe obedo calo cobo pa lutino pa en; gin aye dul ma gibalo yoo ki ma giywayo yoo. Utim bot Rwot calo man, jo ma pe tye ki ngec ki jo pe genyo? Pe en woni ma odiyo yin? Pe en ocweyo yin ki oketo yin piny?’ Review and Herald, March 18, 1884.
Kayo ma agiki pa adiera ma Adventism timo obedo i kare me cik me Sunday, pien Adventism dwogo cako kit ma otime con i Israel, ka ‘gikwako ki tipu acel pa wic me dini ma odek lwak ma omero Kristo i cal; Kereke gi Gavumenti bigubed ka kibedo kacel i rwom marac acel.’ Golo cik ma medo-medo pa Adventism ocoyo i Ezekiel, kabedo aboro, ki gin ma Lubanga pe mito angwen ma medo malo, ma i poropheti ginyutu cawa angwen pa Adventism ma ocako i 1863. Tim marac ma agiki obedo kare ma ladit pa Jerusalem giwoto piny bot ceng.
En ocwal an i dyeŋ me iyie pa ot pa Rwot, kede, nen, i wang-ot pa ot pa Rwot, i tung lawang-ot ki kica, onongo tye macalo dano apar aryo abic, ki butgi oboto ot pa Rwot, ki wangegi oboto tung ceng; ki gibworo ceng bot tung ceng. En owaco bot an ni, In ineno man, o Wod pa Dano? En bedo matidi bot ot pa Yuda ni gitetimo jame me kwero ma gitetimo kany? Pien gipongo piny ki tim me tek, ki gidwogo me koyo cwinya; kede, nen, giketo twic i cimgi. Pien man, an bibi timo gi ki cwinya ma tek: wang an pe abi yweyo, pe abi timo kica: kadi bed gibiyo i wi an ki dwon madit, ento pe abi winjo gi. Ezekiel 8:16-18.
Yik ma kityeko i kare meno ki nyutu i "saa" me yik pa Belshazzar.
Rwot Belshazzar otimo banketi madit pi ladit pa iye alufu acel, ci onwongo tye ka kunyo waini i wanggi alufu eno. Belshazzar, ka otemo waini, ociko ni kikelo jami me dhahabu ki me feza ma laco pa iye Nebukadnezzar ocweyo ki i ot pa Lubanga ma tye i Yerusalem; pi rwot, kede wod pa rwot, dako pa iye, ki lawuri pa iye, gikunyo iye. Eka gikel jami me dhahabu ma kicweyo ki i ot pa Lubanga ma tye i Yerusalem; ci rwot, ki wod pa rwot, dako pa iye, ki lawuri pa iye, gikunyo iye. Gikunyo waini, ci gumoiyo jogi me dhahabu, ki me feza, me shaba, me ayironi, me yath, ki me kidi. I cawa acel keken, butu me lwete pa dano obino woko, ci ocone i bot tabaza i peyo me wang ot pa ot pa rwot; ci rwot oneno butu me lwete ma ocone. Eka wang rwot oloko, ci paro pa iye ocoyo, nyaka gud me it pa iye opoko, ci magoti pa iye okwanyo kacel. Rwot oywako dwon madit, ka ciko ni kikelo jo-kwaro cing, Kaludaya, ki jo-lagoro. Rwot owaco bot jo-lapwony pa Babulon ni, “Ngat mo ma obikwan coc man, ki oonyisa an lube pa en, obicwal gi lawic me skaleti, ki obime yiwot me dhahabu i wic pa iye, ki obibedo rwot acel adek i piny pa rwot.” Eka obinye jo-lapwony weng pa rwot; ento pe gubedo ki twero me kwano coc man, pe bene ginyutu bot rwot lube pa en. Eka rwot Belshazzar opoto tutwal, wang iye oloko, ki ladit pa iye gipongo. Daniel 5:1-9.
I "cawa acel keken" ma tam me kwero pi Belshazzar obino, ki bolo Shadrach, Meshach ki Abednego i ot me mac ma ki cweyo obed maloyo "abicel" ikom kit ma pol kare.
Kombedi, ka un tye atek, ka iwinyo dwon pa cornet, flute, harp, sackbut, psaltery, kacel ki dulcimer, ki kit weng pa wer, imoli piny ki ipako cal ma an ocweyo; ber. Ento ka pe ipako, gubicwilo un i cawa en keken i tung piny i ot me mac ma pye pye; ci Lubanga ngo en ma obicweyo un woko ki i lweta? Shadrak, Meshak, ki Abednego, gudwoko rwot waco ni, ‘O Nebukadnezar, pe watye ki mito me dwoko in i kom lok man. Ka obedo kamano, Lubanga wa ma wan watiyo bot en tye ki twero me cweyo wa woko ki i ot me mac ma pye pye, ci en obicweyo wa woko ki i lweti, o rwot. Ento ka pe, bed ngene bot in, o rwot, ni pe wabitiyo bot lubanga mamegi, bende pe wabipako cal me dyere ma in ocweyo.’ Ecen Nebukadnezar opong ki keco madit, ci kit me kom wicge oloke bot Shadrak, Meshak, ki Abednego; omiyo owuo, ci omiyo cik ni kicako yubo ot me mac pi abicel loyo kit ma kitimo ne con. Daniel 3:15-19.
“Cawa” me yubo pi Belshazzar obedo “cawa” me yubo acel keken pi Shadrach, Meshach ki Abednego, kede i rek aryo, “seven times” ginyutu macalo lamal pa yubo en. Gi adek magi ginyutu laco coyo aryo ma gii woto malo i polo ki “clouds” macalo cal me lweny i “cawa” me piny odugu madit i kare pa Cik me Sunday, ki Belshazzar nyutu yubo me bal pa lobo ma kelo i lewic me piny i “cawa” acel keken.
Wa bi mede ki kwan wa me gamo i kom Belshazzar i coc ma obino.
Atye atuk i wic matek ikom rwom ma piny me bedo maleng ikin jo wa. Ka aparo ikom lok me kot ma kiwaco i kom Capernaum, apar ni bodho ma madit loyo bino bot jo ma ngene adwogi, ento pe giwoto ki adwogi, ento giwoto i tegi me mac ma gipopoyo kene. I kare me oturo, awaco lok bot jo i kit ma matir loyo, ka apenyogi me penyo ngec me cwinya gi kene; An en ngo? An obedo Kirisitiani, onyo pe? Cwinya odwoko nyen? Kec pa Lubanga ma cwalo dwoko ocweo kit bedo na? Adwoko cwinya ikom tim marac na? Atyeko miyo ngec ikomgi? Ki yubu woko gi? An obedo acel ki Kristo, calo en tye acel ki Ladit? Abayo kombedi gin ma kare acel an ahero? Kombedi, an ahero gin ma kare acel an abayo? Aparo ni apimo gin weng keken calo goro pi rwom madit pa ngec me Kristo Yesu? Aparo i cwinya ni an obedo jami ma Yesu Kristo ogolo me kene, kede ni ki cawa mo keken myero alor kene i tic pa en?
Wan tye i bur kio pa jami madit ki matir. Lobo weng bi ler ki dwong’ pa Rwot, calo pi cobo cawa pa bwo madit. Lok pa lanen tye ka tyeko, ki kare me yie matek tye i anyim wa. Lok me ngolo macon, ma gityeko goro gi mot pi kare madit, bi cako odoco; ki lok me ngolo manyen bi cako yoli; manyen ki macon bi yubu kacel, ki eni obi time macok coki. Malayika tye ka rwato yie angwen wek pe gi beco, paka tic ma gicimo me ciko omi bot lobo weng; entiyo, yie matek tye ka cako, dul me polo tye ka pongo, gi tye ki kore me poto i kom lobo, ki bot jo mapol obi calo lacam i otir.
Ngat mapol gogola ki pe giyie, ka wan owaco gi, higni 20 ki 30 woko, ni Sande bi ketone i wi lobo weng, ki cik bi keti me gum dano me gwoko ne, ki loyo cwiny. Wa nen ni tye ka time. Gin weng ma Lubanga owaco pi anyim obedo ni bi time adier; pe gin acel bi balo ki gin weng ma owaco. Protestantisimu kombedi tye ka yubo cing woko i lacer madwong me nwako cing ki Papasi, ki tung matek tye ka keti me kedo piny woko Sabat pa cik ma angwen; ci laco me richo, ma i cwalo pa Setani oketo Sabat ma pe adier, otino pa Papasi man, obi miyo malo me cano kabedo pa Lubanga.
Polo weng omiyona calo gitwero tye ka neno ka kit pa tije tye ka yabo. Kec madit binyutu i lweny madit ma lamal i cing pa Lubanga i lobo. Gin ma madit ki ma tyer binongo time, ki macon. Ka letto obedo, kit pa Lubanga ki kom pa Lubanga bi wiro. Ot me gik me lweny pa polo ogoro; piny weng pa Lubanga, ki gik me tic ne, dong tye atera. Kakare dong mito waco lok acel kende, ci bi time yaro marac-loyo i lobo me kwech pa Lubanga. Bi tye dwogi, ki gudo me polo, ki pac me polo, ki lobo bi wiri, ki bal ma opong i lobo weng. Wot weng i piny pa polo tye me poko lobo pi kec madit.
Matek tye konywako jami weng me piny; kacel calo wa ma kinongo lumeny madit ki ngec mapire tek, jo mapol botwa gitye ki calo birijini abicel ma tute ki lampu gi, ento pe ki mafuta i kuru gi; macol, pe gi paro, ki teme pa Lubanga ma laŋ, ma tye ka gonyo. Kun ngima manyen tye kagwede ki piny ka kanywolo, ka tye kagoyo tek i tic weng pa Saitan, me yubu pi lweny madit me agiki ki gwec, lumeny manyen, ngima manyen, ki teko tye tugo ki malo, ka konywako jo pa Lubanga ma pe tetho, macalo kombedi jo mapol tye i bal ki richo. Jo ma kombedi guneno ki gin ma tye time i wangwa, ngo ma cokcok obiro botwa, pe dong gibiro geno i yubu pa dano, ento gibiparo ni Roho Maler myero ki ngeyo, ki okwanyo, ki nyutu i wang jo, pi gicake lweny pi paki pa Lubanga, ki timo tic i yore matidi ki i yore madit me ngima weng, pi waro cwiny pa laryogi. Kidi acel keken ma adwogi ki bedo mot pe turo en Kidi pa Kare Weng. Jo keken ma gibeyo i wi Kidi man gi ber.
Jo ma kombedi gi paro me ringo, ka woko ki kica ma Lubanga ocwalo i lok pa en kacel ki lok pa lami me Lamo pa en, pe matwal gibiro rwate kacel ki dul maleng pa jo ma kigolo-woko. Gin gi mit mar ringo, paro gi opoto piny, ki gin otamitore i wang Lubanga. Pe gityeko cweyo gi maleng ki adiera. Pe gi rwate i kit pa Lubanga; pe gityeko loyo gi keken, kacel ki piny ki mito pa en kacel ki lagoro pa en. Kit pa dano magi tye i kanisa wa weng, omiyo kanisa tye cwer ki lalo, ki tye macek me tho. Pe myero ki miyo lok ma pe cwiny tye kwede kombedi; ento myero lok ma kicimo ki teko, ma ocok kore, ma tulo jami weng ma pe maleng, ka yubu Yesu malo. Myero wan calo jo weng wotye i kit me geno, ka timo tic, ka kuro, ka gwoko neno, ka lamo.
Tamo ma opong maber me dwogo me aryo pa Kristo myero kiyaro yaro bot jo, ki gin ma pire tek ma tye iye; kun wa tye ka kwano bino marom ne pa Rwot wa Yesu me bino i yecu pa ne, mano bitero wa me tongo gin me lobo calo peya ki piny peya. Yecu weng onyo luyot me lobo peke ki wel; pien ngat ma tye ki geno atir bedo i wi lobo; tuk pa ne tye ka woto malo bot Polo. Obedo lawot ki lacam. Dul pa ne tye malo. Obedo ka cano rayo me ceng pa bedo maler pa Kristo i cwinya pa ne, pi obed ler ma tur ki ma ler maber i otum me kit ma ocobo lobo. En aye geno ma tek nining, tamo ma tye ngwec nining, luvu ma guro maber nining, dugu ma lamal, ma kicwero bot Lubanga, ma ki neno iye; ki gin ma cwero atir ikom ne ki lobo! “En aye, beduru ka nono, ki lameru kare weng, kuti kikano ni mwadwong’ me lwo woko ki bot gin weng magi ma bi time, ki ocung’ i wang Wod Dano.” “En aye, beduru ka nono, pien pe unongo kare mene ma Rwot wuu bi bino.” “En aye, beduru tung’ keken; pien i kare ma pe uparo, Wod Dano bibu bino.” “Nen, abi calo jang’iyi. Obed maber ngat ma yaro, ki gwoko lagwete pa ne.” Pamphlets, 38-40.