Chapta 6 me Daniyel, obedo rek me adek i chapta 6 me mukwongo me Daniyel, ma pire keken nyutu cal me bal madit me cik me Sande. I chapta 3, cal me zahabu pa Nebukaduneza, ki gi adek ma lamal, ginyutu bendera ma kiweyo malo, ki piny weng neno.
Ci Rwot Nebukaduneza ocwalo kwayo me cogo kacel lawirwot, gavana, lacwee madit me lweny, jo-laro, lajoo cen, jo-paro, jo-maro cik, ki jo-laloc me gweng weng, wek gibii i kacoke me lubo cal ma Rwot Nebukaduneza oketo. Danyel 3:2.
I chapta adek, ladwong adek pe giwo wi piny, kadong ticgi okelo i komgi lupir me ot me mac; ento Daniel, i chapta abicel, o wo wi piny doki adek i nino, kadong ticne okelo i komne lupir me ot pa lebi. Rek ki rek, ginyutu lupir me cik me Sande calo moko me woro, ma i gin aryo, dong jo ma tye ki geno gityeko moko ne woko. Jo ma ki nyutu ki rwom adek ki acel ma nyutu calo alama pa 144,000, dong gityeko keto piny i adwogi mapwod pe bino goyo-rup me lupir.
Malaika owaco ni, “Weki keni; myero wunu udony anyim dicel ki cing.” Jo wa mogo otimeo kare me nongo ada ki donyo anyim cing ki cing, kede cing mo keken ma wa otimo omiwa twero me woto cing ma tye ka bino. Ento kombedi, kare dong ocwer cokcoki, ki gin ma wa onongo wanongo ngeyo i nino mapol, gin bimyero geyo i dwe moko manok. Gin bene bimyero weko gin mapol ma gicingeyo, ki dok geyo mapol. Jo ma pe birwako alama pa leŋo ki cal pa en ka cik ocwalo woko, myero bed gi yero kombedi me waco ni, “Pe; wan pe wagwoko cik pa leŋo.” Early Writings, 68.
I chapta abic, cik me Sande tye ka teto ikom agiki me lagony me piny, kede yik ma okelo ki balabe ma obinyo iyie okec.
I cawa me oturo eno ginego Belshazzar, rwot pa Kaledi. Kede Dariusi me Medo omako cing pa rwot, kun onongo opimo tye i higa piero adek ki ariyo. Daniel 5:30, 31.
I chapta abicel acel kimongo kit me keto cala pi jo pa Lubanga, ma kiloko ne ki cala me rwot ma oket i bur pa leona.
Gikelo kidi, gi ketone i wang ot pa leon; rwot bende okano ne ki cing pa en keken, ki cing pa laditgi, pi paro ma ikom Daniel pe olokke. Daniel 6:17.
Rek adek weng gi medo i lok me kit pa otit ma ki yalo malo i loro, i cawa me ruku piny madit i Buk me Revelation chapta apar acel.
Ci gi winyo dwon madit ki i polo ma owaco botgi ni, “Bi i tung kany.” Ci gipomo i polo i lacer; ci jo ma okwero gi oneno gi. Ci i cawa acel acel bene ne obedo yaro me piny madit, ci kar me apar pa bur oboro; ci i yaro me piny ne ginego dano alufu abiro; ci gin ma odong obedo ki lworo madit, ci gimiyo yabo bot Lubanga me polo. Fweny 11:12, 13.
Daniel chapita abicel, nyutu loro pa jo pa Lubanga; ento obedo opim maber ikom kwer pa jo ma giromo kicel—“presidents, governors, princes, counsellors, ki captains”—ma gibolo rwot ka gimiyo ne kwanyo Daniel. Bolo me rwot (cal me gamente) obedo kit ma dit me porofeti, ma tye ki lajul me porofeti mapol. Pe calo Nebuchadnezzar i chapita adek, onyo Belshazzar i chapita abic, ma gi obedo pe gi ngeyo Daniel ki lajul adek nyaka ka kraisi obino, ‘yero maber’ pa Darius bot Daniel, pud pe ka kraisi obino, nyutu kabedo mapat pi kraisi pa cik me Sunday.
Daniel kiketo i wi pulezidenti aryo ma mukene, ki pulezidenti adek obedo i wi wogi me rwot 120. Pire kene, kiyaro Daniel kun gi pulezidenti ki wogi me rwot, ki kimiyo ne kica maloyo aryo ma gicobo dul me kube me boko ma gilingo ki abic (nyako abic ma pe gi ngec).
Dario onongo owinyo maber me tero latic pa rwot 120 me bedo iwii tekwaro weng; ki i wii gi otero ludito adek; iye gi, Daniel obedo acel, pi latic pa rwot gubinyutu lok me tic gi botgi, ki rwot pe obedo ki bal. Eka Daniel man onongo kitero en iwii ludito ki latic pa rwot, pien cwiny maber madwong onongo tye iye; ci rwot oparo me tero en iwii tekwaro weng. Eka ludito ki latic pa rwot gubedo ka yaro me nongo gin mo i kom Daniel i kom tekwaro; ento pe gunongo gin mo keken onyo bal; pien en onongo dano ma atir, ci pe gineno bal onyo balo mo iye. Eka jo meno owaco ni, Pe wanongo gin mo keken me cwalo peko i kom Daniel man, makato ka wa nongo peko i kom cik pa Lubanga pa en. Daniel 6:1-5.
Darius tye gitiyo kwede me nyutu bwoc ma gitimo bot rwot, ma tye calo rwot apar (the United Nations), i agiki me piny. Bwoc man omo kwero ma rwot apar (the United Nations) ginyutu bot lapiir (the papacy), ma omiyo “gimiyo obedo oporo ki opwot,” kede “gicamo rwede pa iye, ki giketo iye mac.”
Ki loc apar ma ineno i wi jange, gi pe bi hero dako malaya; gi bi weko ne pire keken ki law peke; gi bi cham ringo pa en, ki bi piyo ne ki mac. Pien Lubanga omedo i cwinya gi me tyeko mito pa en, ki bedo gi wii acel, ki miyo twero gi ki lobo gi i bot jange, paka lok pa Lubanga otyeko. Ki dako ma ineno en bur madit, ma tye ka bedo rwot i wi rwot me piny. Revelation 17:16–18.
United Nations (teko ma namba 7) bi balo woko rwom pa Paapa, kadi bene gi bi dong omiyo ne teko gi i kare macok, pien gi bi gedo teko pi 'kare matino'.
Kede tye rwodi abicel aryo: rwot abic gubuto, rwot acel tye, ki rwot mukene pud pe obino; ka obino, myero odong pi kare manok. Revelation 17:10.
Ikare me Cik pa Sande, dugu ma abicel acel pa poropheti pa Bibul—lewic pa piny me Buk me Nying-Ngo kit apar adek (United States)—otyeko dong cing pa mwaka 70 me alama; ma iye, dugu ma abicel pa poropheti pa Bibul—lewic pa yie madit me Buk me Nying-Ngo kit apar adek (papacy)—ogiweyo woko pi mwaka 70 me alama magi pa Buk me Isaya kit 23.
E que acontecerá naquele dia que Tiro será esquecida por setenta anos, conforme os dias de um rei; depois do fim de setenta anos, Tiro cantará como uma prostituta. Toma uma harpa, rodeia a cidade, ó prostituta que foste esquecida; faze doce melodia, canta muitas canções, para que sejas lembrada. E acontecerá, depois do fim de setenta anos, que o Senhor visitará Tiro, e ela tornará ao seu ganho, e se prostituirá com todos os reinos do mundo sobre a face da terra. Isaías 23:15–17.
Ka cik me Sande obino, lobo pa rwot ma abiro me poropeci me Baibul — rwodi apar (United Nations) — cako loyo, ento pi kare matidi keken; pien rwot madit pa rwodi apar dong ocako ticne me cungi lobo weng me obed i bot kit pa lebi, ma en rwom pa Kanisa ki Gamente, ma kicimo macalo ‘cal pa lebi’.
Kede an neno lacam mapat mo ma obino aa ki piny; kede obedo ki twol aryo calo mwana-kondoo, kede owaco calo joka. Kede otimo twero weng pa lacam me acaki i wang en, kede omiyo piny kede gin ma bedo iye opako lacam me acaki, ma cwii me tho ne oyikone. Kede otimo aloka madit, ma omiyo mac obuto ki i polo i piny i wang jo, kede oribogi gin ma bedo i piny ki kom miujiza magi ma en obedo ki twero me timo i wang lacam; kowaco bot gin ma bedo i piny ni ki tim cal pa lacam, ma ne ocwiye ki ligangla, kadi bene odong ki kwo. Revelation 13:11-14.
Jami madit ma i cal pa beast me piny (Amerika ma Kacel), ma ocake calo lam ki ogiko waco calo lacere, obedo waco pa en. Waco i cal pa poropheti nyutu tic pa twero me yubo cik ki pa twero me lobo kit me cik.
Wac pa piny obedo tic pa twero me cwalo cik ki twero me kot pa ne. The Great Controversy, 443.
Ka United States cako waco calo lamb, eno ocweyo Constitution pa United States, ci oketo lobo me refuge pi gin ma gibalo woko ki persecution pa Papacy ki rwodi pa Yuropa.
Kede piny okonyo dako, piny oyawo lwak pa iye, onywomo pii madwong ma lacam ogolo ki lwak pa iye. Revelation 12:16.
I agiki pa mwaka 70 me alama, le pa piny dok owaco, ento ci calo Diraagon, kun tye kagamo limo me Ceng Sande, ma obedo alama pa twero pa Papa. Ka alama pa twero pa Papa kigamo, Papasi giparo ne; ki giparo ne dok, ka Cik ma pe myero ki wilo i kare mo keken, kimedo bedo peke i cik me gwoko.
Poyo nino me Sabat, me gengo obed maleng. I nino abicel ibitimo tic, i timo tic mamei weng: ento nino ma abiro en nino me Sabat pa Rwot Lubanga mamei: iye pe itim tic mo keken, in peke, onyo wod mamei, onyo nyako mamei, onyo latic mamei, onyo latic dako mamei, onyo dyang mamei, onyo laling ma tye i i wigi mamei: Pien i nino abicel Rwot otyeko cweyo polo ki piny, ki nam, ki jami weng ma tye iye, ci oduci i nino ma abiro: Pien man Rwot ogwede nino me Sabat, ocweyo maleng. Exodus 20:8-11.
Weko yie pa piny; eka goro pa piny lubo ne, ki teko adek ma loro lobo bot Armageddon gi keto cing kacel.
Ki cik ma kiyubu me cako kit pa Paapasi, ma peko ki Cik pa Lubanga, lobo wa bi yweyo woko kwede pire keken ki bedo atir. Ka Protestantism ogudo cing pa en i woko lac madwong me ngolo cing pa twero pa Roma, ka ogudo cing i woko goro mapiny me konyo cing ki Spiritualism, bene, i lwak pa kobo pa gin adek man, lobo wa obako woko pirinsipo weng pa Konsititueshon ne calo gamente me Protestant ki me Republika, ci obedo yeko yoo me yubu bwola ki boko cwiny pa Paapasi, eka watwero ngeno ni cawa obino pi tic ma lamal pa Setan, ki ni agiki dong obino macok. Testimonies, volume 5, 451.
Ka "Protestantism" (United States), "twero pa Roma" (Vatikani) ki "Spiritualism" (United Nations) rwate cing i cik me Sande, gi cako tero piny bot Armageddon, ma gicwalo calo, me acaki, miyo piny wek oyaro teko me loyo pa goment pa piny acel, ma tye kacel ki kanisa ki goment, kun kanisa tye i loyo i rwate megi. Teko pa miraako ma "lewi me piny" tiyo kwede, pe keken omiyo "fornication" pa "whore of Tyre" ki rwodi me piny obed, ento bende omiyo "nyutu" pa cal pa lewi me piny weng obed kitye ki cik. Ki poyo me poropheti, man nyutu ni goment pa piny acel myero obed ki dul me yubo cik (ma tye i New York), ki dul me ciko (ma tye i The Hague).
En okwanyo jo ma bedo i piny ki cudi magi ma onongo tye ki twero me timo i wang lewic; ko waco bot jo ma bedo i piny ni gitim cal pa lewic, ma onongo obedo ki kwe pa tong, ento onongo obedo tye kwo. En onongo tye ki twero me mii kwo i cal pa lewic, pien cal pa lewic obed otwero waco, ki me miyo ni gin mo keken ma pe giluro piny bot cal pa lewic gibale. Omiyo ni jo weng, lutino ki ladit, jo ma tye ki rwate ki jo ma mung, jo ma libere ki jo ma lapok, gikwako alama i cim me acam onyo i wang wi-gi; ci pe ngat mo twero gule onyo golo, nono ka obedo tye ki alama, onyo nying pa lewic, onyo namba pa nying ne. Kany tye bwo. Ngat ma tye ki ngeyo obed opoko namba pa lewic; pien en obedo namba pa dano; ki namba ne aye mia abicel, apar abicel, ki abicel. Revelation 13:14-18.
Cine me piny (United States) bi miyo miriambo i piny weng me miyo gin yie i cal me cine ma piny weng, cal acel keken ma United States ocweyo ka onongo odonyo anyim, ki agiki ogonyo cik me Sande. Eno dok bino miyo gamente me piny acel twero me ogonyo cikke, ki bal me tho, onyo ki bal me cente. Bwola ma otime bot Darius rwot, obedo lamat pa bwola pa rwodi ma ki nyuto dok dok i porofesi; pien ka cine me piny cako gonyo piny weng me yie i gamente me piny acel, lok ma ki tic kwede me gonyo piny weng me yie i teto man, obedo ni twero ma oloko piny mapol i peko (Islam), myero ki rwate kwede lweny ma piny weng.
United States oketo i tic alama me telo pa Papa, pien kwero pa Lubanga oketo United States i bal ma pire tek, ma gwoko yie bot Cik me Cawa Abicel, ki gicwalo tam me yubu ni ka gidung odwogo bot Lubanga pa Katoliki, bal me cente ma obedo med med bi kato woko. Ento, i kare me Cik me Cawa Abicel, lami ma dong oingo i piny ki tenga ma macok okelo kwero me rugo woko pa piny.
Ci jaloko madit obilupe jo ni gin ma tye timo tic pa Lubanga aye gitye kelo timbe marac magi. Kit jo ma gi ocako kec pa Polo bibi miyo balgi weng i bot gin ma winyo-gi cik pa Lubanga obedo nyomo pire keken ikom jo ma balo cik. Bibinyutu ni jo tye goyo kuc pa Lubanga kun gi balo Sabati pa Sande; ni bal man okelo balo piny ma pe bibi juko nyaka gwoko Sande obiketo ki twero maber tutwal; ki ni gin ma gicwalo lok me cik ma angwen, ka mano gikwanyo ruŋo pa Sande, gin giyomo jo, gikengo gi ki dwogo i kica pa Lubanga ki i ber bedo pa piny. Ka mano, lok me piyo ma kitime con ikom lacoo pa Lubanga bibidoko ki doki, ki i kom adwogi ma rwate maber tutwal: ‘I kare ma Ahab oneno Eliya, Ahab owaco bot en ni, Itye in ma iyomo Israel? En owaco ni, Pe an ayomo Israel; ento in, ki ot pa wu, pien un uweko cik pa Rwot, in ilubo Baalim.’ 1 Kings 18:17, 18. Pien kec pa jo bibicoyo ki lok me piyo mape acel, gibidok timo ikom lamwogi pa Lubanga calo kit ma Israel ma okwero yore pa Lubanga otimo ikom Eliya. The Great Controversy, 590.
I kare me "ocok me piny madit" ma i Buk me Revelation, dyer apar acel, "Apoya me adek" pa Islam—ma bene obedo "Turumpet me abicel"—dong ogoyo dwon, ki obicoyo cwiny pa pinye. Kec pa pinye i bot Islam biketo kwede me bolo piny pi giyee promisi maromo kacel ma pe tye gin i iye, ma con opoto pi lewic me piny. Promisi ma pe tye gin i iye en ni: ni ka gimego piny i twero pa Katolik, ma ginyuto kwede cing me twero pa Papa, dong gura pa Lubanga ma tye ka medo bijuko. Promisi meno, ma dong kityeko nyutu ni pe tiyo pi United States, dong biketo kwede calo promisi bot piny ma tye ka bwoc.
Bi waco ni, ka keken dul me lobo weng giweko ocweyo gamente me lobo acel pi gengo lweny ma Islam okelo, dong kuc obiro dwogo. Islam en twero ma kiyaro i Kitap Maleng, ma kelo dano weng kacel me lweny ki Islam; ento kacel man en bwola pa rwodi ma i agiki.
Lacak pa Rwot owaco bot iye: Nen, i tye ki lanyut, ci ibinywalo nyathi laco, ci ibimii nyinge Ishmael; pien Rwot owinyo peko ma itye iye. Ci en obedo dano ma orwogo; cinge obedo i kom dano keken, ci cing dano keken obedo i kome; ci obedo i wang lurem me en weng. Genesis 16:11, 12.
Ishmael en Ladit me Roho pa diin me Islam. Tye atir ni Mohammed, Ladit pa Islam, pe obino i histori nyaka i senturi me abiriyo; ento jo me kom ma macon gin ma Lubanga tiyo kwede me yaro jo me Roho i nino me agiki.
Man eni ma owaco Lubanga, Rwot pa Isirayel, ki Lakwony pa gi, Ladit pa lujogi weng: An aye acaki, ki an aye agiki; piny ki an, pe tye Lubanga mo. Kede ngo ma calo an me lwongo, ki me nyutu ne, ki me keto ne i rwom pi an, pien an ayer jo macon? Ki gin ma bino, ki ma bibo bino, wek gi nyutu bot gi. Yesaya 44:6-7.
Piri kun Ishmael pe onywolo, kimiyo iye nying, kacel kinyutu tice me lanen pa en. Cing pa lwak me lamo pa en gibi "bedo ikom dano weng, ki cing pa dano weng" obi bedo ikome "en". Ento, pe calo pwonyo ma pe tye ki ngec pa liberalism ma tye ka dug anyim, Bibul tedo ni Ishmael obi "bedo i wang lamaan ne weng". Gi pe gicobo i kit me ducu ma tye i woko botgi; ento, mapol gi yilo ne, gi poroteso kwede, ki gi cako lweny bot ne. Cwiny pa Ishmael tye ni "en" obi "bedo dano ma pe ki kik". Tam ma tero ni tye dul me kuc i lamo Islam pe cwako kony i Leb pa Lubanga, kadong pe bene i Koran.
Ruc pa pirisedenti aryo ki prins mia acel ki piero aryo i buk pa Daniel, cabit abicel, tye ka nyutu ruc ma kikelo i rwodi apar, ikare ma kikelo gi i paro ni tama ki oyoto pa keto gavumenti me lobo acel keken, ma i lalo pa Rome, en me dwogo peko ma tye kwedo woko pa lweny me Islam, ma obedo “third Woe”. Ka dong cal me leŋo kityeko kete ki kimiyo teko me “waco”, lobo bino ngeyo, ento odiyo tutwal, ni itama pa Papasi en me timo bot jogi ma tye ka mako Sabat pa nino abiro (Daniel), pe enemi ma odonjo ki bwotwot pi odii me tung Southern ma pe kigwoko.
Lok pa Lubanga omiyo ciko pi bal ma obedo ka bino; ka pe giconyo man, piny pa jo Protestant bi ngeyo atir ngo ma dwaro pa Rome en aye, keken ka kare dong odii pi welo i akwer. En tye ka medo i twero ki dwon piny. Puro pa en tye ka cweyo teko gi i ot me cik, i kanisa, ki i cwinya pa jo. En tye ka keto ot pa en ma iye malo ki madongo, i kabedo me imaro ma i iye lube pa con pa en gubiro dwogo tim. Ki bur ma ngwec, ki pe gineno, en tye ka medo teko pa lweny pa en me kelo dwaro pa en anyim, ka kare obino me kuro. Gin weng ma en tye ka dwaro en aye kabedo me twero, ki man dong kityeko omiyo ne. Wabi oyot neno ki wabi winyo ngo ma dwaro pa yore me Rome en aye. Ngat mo keken ma bi geno ki bi winyo lok pa Lubanga, kwer ki lube gubiro donyo iye.
Bwok pa United Nations ma papasi tye ka timo, ma kelo keco me cwinygi, pol ki yaro ne i Kitap pa Nyasaye, ki lok pa Darius oyaro ada man ne maloyo weng. En obedo bwok ma ki timo acaki i Amerika ma tye kacel, ci dong ki time dok i piny weng. Ada man ki yaro ne i lok pa Elija ki Jezebel, ci dok i lok pa Johana Batisita ki Herodiya, kede bene i gingo Kristo i kom calaba. Kit ma Islam tye ka poyo cwiny pa jo me piny obedo pango ma twero pa papasi tye ka tic kede, ma miyo ne kabedo me cako lwenyo jo gwoko Sabato i piny weng.
Lok ma acel pi Islam, obedo keto Isma’el i Kitap pa Lubanga; ki rwom me tic pa Islam i agiki pa lobo, ma rwom ne obedo miyo lobo weng odok i bwor madit wek gi yee lok mo keken calo yore me dwoko peko, man aye ma omiyo bwola otim woko. Bwola en aye ma omiyo United Nations (rwot apar) gityeko mit pa Lubanga, ki gi yee me miyo pinyruothgi (pinyruoth me abiro) bot Papasi (Leju).
Bwola ma kinyuto ki Darius, kede rek me poro mapat, tye ki gin magi: tic pa Islam me miyo pinye gidicwiny; adwogi ma ogik ma omiyo lwak pa Papa gikwanyo ne ki United Nations; kede tutwal, yaro kit ma rwom ikom misteri pa lwak aboro, en aye ni obedo pa abiro, ma kiketo ne macalo wi pa Babilon manyen.
Daniel i bur pa leja obedo cal pa laneno anyim ma matek tutwal, ento ngec pa eni nonge keken ka kityeko keto i tic yore me 'rek ki rek'.
Wabimedo dul abicel acel pa Daniel i coc ma bino.
Ka wan calo jo ngeyo ngo ma buk man obedo bot wa, revival madit bino neno i tung wa. Testimonies to Ministers, 113.