“Muhuri” pa Lubanga ma romo neno, tye ki goyo i kare me nyutu me cik pa Sande.

“Ceute naa ci nun du déeddu benn yoon jël màndargay Yàlla bu amee genn tuux walla benn xonq ci sunuy xarakter. Nuñ lañu bàyyi ngir jubbanti ay défaut yu nekk ci sunuy xarakter, ngir sellal kërug bakkan bi ci bépp sobe. Noonu la taw gu mujj gi di wàcc ci sunu kaw, ni taw gu jëkk ga wàcce woon ci taalibey yi ca Bésu Pentekot ba....”

Itye ka timo ngo, jo wa, i tic madit me yubu? Gin ma tye ka medo cing kwede lobo tye ka rwako cal pa lobo ka yubo pi kite pa le me gweng. Gin ma pe gi geno i piregi, ma gipoko piregi piny i anyim Lubanga, ka giyweyo cwinya gi kun gimako adwogi—gin eni tye ka rwako cal pa polo ka yubo pi muhuri pa Lubanga i acimgi. Ka cik owuoko woko, kede ka muhuri okete, kitgi me bedo obed maleng tutwal, pe ki kwar mo keken, pi kare ma pe otum. Testimonies, volume 5, 214, 216.

Daniel otyeko nongo lacim ma romo neno, ka gicwalo ne i bur pa leone; omiyo kacapo obedo calo dekrii me Cik pa Jumapili.

Ci jo meno gi oromo i bot rwot, gi owaco bot rwot ni, “Bed i ngec, o rwot, ni cik pa Mede ki Persia en ni, pe lagam onyo cik mo keken ma rwot ocweyo twero loke.” En ka, rwot ogamo, gi okelo Daniel, gi ocweyo ne i buru pa leon. Rwot owaco bot Daniel ni, “Lubanga pa in ma itye ka limo jwijwi, oboroni.” Ci gi okelo kidi, gi oketo i wang’ buru; rwot bende oketo cal pa cing pa en i kidi, ki cal pa cing pa rwodi pa en; mondo paro ma gicwako pi Daniel pe oloke. Daniel 6:15-17.

Lok en pe otum kany, ento otum ka ocako. Lok me Daniel i Gonyo abicel nyutu kengi ma gin ma i wi yome obedo larwot 120, ki lupirisedent aryo ma piny bot Daniel, ento odonyo kacel lami, kapiten ki lagavana. Kengi me abich kityeko cweyo me juko rwot wek ogoyo kum bot Daniel. Lok en otum ki loro pa gi, pien gi nyutu loro me keken ma time i cawa me Cik me Sannde; loro ma pe kiketi bot jene ma timo cing pa Daniel onyo pa rwot, ento bot jene ma gi juko rwot.

Rwot omiyo cik, ci gi okelo jo ma giyaro Daniel me peko; ci gi oguro gi, nyithinigi, ki dakogi i bur me leona; ci leona gityeko loyo gi, gi oketho okanggi weng i tur tur, mapwod pe gubutu i piny pa bur. Daniel 6:24.

I yore pa nabi, kanisa keken aye limo dola, ki Gonyo abicel acel tye ka nyuto lim ma kityeko tim bot Rwot. Ka Ahab dong oneno nyutu madwong pa Twero pa Lubanga i Got Karmel, Elija omedo ledo ne i kom koth cen bot Jezebel. Ahab onongo paro ni Jezebel bina komeo cwinye ki cwalo lok ma loyo me Twero pa Lubanga, ento Ahab otyeko limo i kom kwero madwong ma tye i cwiny pa Jezebel bot Elija. Giba pa Elija i wang kio kwede Ahab ki Jezebel dong tye ka dwogo i giba pa Yohana Batisita (ma obedo Elija), ki Herode ki Herodias.

Ka i kare me nino pa iye, Heroda ma ocem o waco ni abi mii Salome nusu pa lwak pa iye (nyako pa Herodias), ento pe oparo ni Herodias obikwayo wi pa Yohana. Rwodi, bed obedo Ahabu, Heroda onyo Dario, cwinygi giyiko ki dako ma pe maleng kwede yubu pa lanabi ma pe atir pa Jezebeli, onyo yubu pa nyako pa Herodias, onyo rwate pa abicel i lok pa Daniel. Kit pa lapriest ma rac bene ogoyo cwiny pa Pilato, ma otyeko nyutu kanisa pa Yahudi; kanisa bene en calo dako i alama.

Bwola obedo lupur me tuk me porofeti, ki Islam me “Woe” adek obedo lok me kop ma kitiyo kwede me bwolo Dul me Kacel pa Piny i cawa agiki ki beya. Gin aryo, “bwola” ki “lok me kop” ma cweyo bwola, kinyuto gi i Lok pa Lubanga me porofeti. Kit me Islam, ki papasi bedo wii ma aboro ikin wii abiro, dong kinyuto gi calo butu me kwena ma kigolo akwanyo i cawa agiki, ma obedo Nyuto pa Yecu Kricito. Ka en kamano, nyutu woko bwola pa Dario i pot buk abicel me Daniel, obedo butu me kwena ma cweyo kwena me “Midnight Cry.” Bwola obedo gin ma oyubu piny weng luny me tho, ka mano omiyo papasi golo odoco i kwo calo dogola ma aboro ki ma agiki. I bwola pa Dario, piresiident aryo ma gicen woko ki prinsa 120 gi obedo latime me lwak me bwola ma gicono ki Daniel.

120 obedo kit me nyutu pa lupwonya pa Lubanga i kare me Pentekoste.

Ka i kare meno, Pita ocungo i tung lami, owaco ni, (nining pa nyinge ma gubedo kacel onongo obedo macal ki 120.) Tic pa Lutegi 1:15.

Pentekote nyutu cik me Sande, cawa ma lacim kityeko kete; kede ludito 120 ma gibolo wii Dario, gin cal me tic pa jodolo marac i cawa me cik me Sande. Lapirisedenti aryo ma okwalo yore, kede ludito 120 ma okwalo yore, gi nyutu dul aryo pa jo ma gibolo wii pa Rwot. Lapirisedenti aryo kiketo gi i dul acel ki Daniel, ma en nabi. Dul aryo ma gibolo wii Dario gi nyutu dul pa nabi marac, kede dul pa jodolo ma ocako yore marac.

Woe be unto the pastors that destroy and scatter the sheep of my pasture! saith the Lord. Therefore thus saith the Lord God of Israel against the pastors that feed my people; Ye have scattered my flock, and driven them away, and have not visited them: behold, I will visit upon you the evil of your doings, saith the Lord. And I will gather the remnant of my flock out of all countries whither I have driven them, and will bring them again to their folds; and they shall be fruitful and increase. And I will set up shepherds over them which shall feed them: and they shall fear no more, nor be dismayed, neither shall they be lacking, saith the Lord. Behold, the days come, saith the Lord, that I will raise unto David a righteous Branch, and a King shall reign and prosper, and shall execute judgment and justice in the earth. In his days Judah shall be saved, and Israel shall dwell safely: and this is his name whereby he shall be called, THE LORD OUR RIGHTEOUSNESS. Therefore, behold, the days come, saith the Lord, that they shall no more say, The Lord liveth, which brought up the children of Israel out of the land of Egypt; But, The Lord liveth, which brought up and which led the seed of the house of Israel out of the north country, and from all countries whither I had driven them; and they shall dwell in their own land. Mine heart within me is broken because of the prophets; all my bones shake; I am like a drunken man, and like a man whom wine hath overcome, because of the Lord, and because of the words of his holiness. For the land is full of adulterers; for because of swearing the land mourneth; the pleasant places of the wilderness are dried up, and their course is evil, and their force is not right. For both prophet and priest are profane; yea, in my house have I found their wickedness, saith the Lord. Wherefore their way shall be unto them as slippery ways in the darkness: they shall be driven on, and fall therein: for I will bring evil upon them, even the year of their visitation, saith the Lord. Jeremiah 23:1-12.

‘Higa me kwero’ pa Yeremiya obedo gamo pa jo macayo ma gi waco Dario ki lok me bwala. Gamo pa nabii me bwala ki pirisiti me bwala obedo gin ma Lok me poro waco iye. Calo kit jo pirisiti ma marac gidugo won twero pa Roma ki giwaco gi lok me bwala itung’ Kristo, cayo ma i Danieri yore abicel turo atir me poro eni keken.

Rek me janabi i gonyo 5 pa Daniel, ginyutu keca ma kityeko timo bot tung pa Republican ki piny pa United States ikare me cik me Sande. Keca meno kityeko timo ne ki Islam me Woe ma adek, ma odonyo i lobo pa rwot kun muro me cam ma pe kigwoko. Rek me cik me Sande i gonyo 3 pa Daniel, nyutu ni jo pa Lubanga kiketo gi i wi malo calo nino pi piny weng icawa meno keken. Gonyo 6 timo lok ikom keca ma kityeko timo bot janabi me bur i yore meno keken.

I cik me Sande ma i United States, lat pa Protestantisimu ma golo woko otung kede rwome aryo: acel ma tongo Sande calo nino me lamo, ki acel mukene ma yaro ka pe ki adwogi ni gitongo Sabat calo nino me lamo. Rwom megi ma rwate i lat pa Republican en pati pa Democrat ki pa Republican. Lat aryo ma golo woko kiketo gi calo Sadukayu ki Farisayu i cawa pa Kristo. Pulezidenti aryo ma golo woko ki lami 120 i bwiro pa Dario bene gi nyuto rwome aryo pa lat pa Protestantisimu ma golo woko. Katimo ni gin obedo ludito pa poliitiki i kare ma gin otime, ento konteksti porofetiki nyutu ni twero me dini ma golo woko en aye golo gamente i bwiro.

Lok eno, macalo kit ma onongo otime i Got Kamel, nyuto dul aryo pa lanabi mape atir; lanabi pa Baal ki lanabi pa abila (Ashtaroth). Ka gi rwate, gi yaro calo kube pa kanisa ki gamente, pien Baal en jok ma lacoo, ento Ashtaroth en jok ma dako. Elija tyeko onego lanabi mape atir pa Got Kamel, calo kaka jo me rwate i buk Daniel, chapta abicel, gicayo gi i bur pa leona.

Elija owaco botgi ni, “Wut lanen pa Baal; pe bed ngat acel ma ogola.” Gin omako gi; Elija okelo gi piny i kwer Kishon, omede gi kun. 1 Kings 18:40.

I lok Got Carmel acel keken, ma kilaro ki Yohana Batisita, twero ma time bwola en nyako. Lok aryo magi nyutu ni jo me bwola tye ka yubu, ka keken i tung lacer gi i Got Carmel, onyo i gamo me cawa me nywol pa Herod ma omore, ka Salome oyubu me bwola. Kacel rek aryo magi nyutu gonyo me kanisa ki lwak ma opong weng i Cik me Ceng Acel, ki bene nyutu ni kanisa ma ocako woko i adwogi i United States gin nyako pa Herodias, ma en Yezebel; gigi aryo ginyutu calo Katoliko. Cawa me nywol pa Herod nyutu giko me lwak me abicel pa le me piny, ento entito bende nyutu cawa me nywol pa lwak me abicel aryo me poropesi me Biblia (the United Nations).

I kobo ma keken ma Herod owaco bot Salome, Herod ogamo me miyo Salome idwe achiel pa piny pa rwot pa en, ma nyutu ni piny pa rwot ma namba abiro obedo rwom me idwe achiel pa Kanisa ki idwe achiel pa Dola. Piny pa rwot ocako ka wii pa John ocwal bot Herodias. Pi man, piny pa rwot ma namba abiro ki yar i Revelation kit apar abiro, calo tye ka mede ento pi kare manok keken. I cik pa Sande kanyo ma rwom me adek kiketo i kabedo, pien kuno rwod apar gigamo me miyo piny pa rwot pa gi ma kare manok bot lewni pi "cawa" acel. "Cawa" acel, en aye "cawa" me kec pa cik pa Sande, ma ocako i United States ki otumu ka Michael ocung'.

Kede dungu apar ma in oneno gin rwodi apar, ma pe gi onongo kinongo lwak kombedi; ento gibigamo teko calo rwodi pi cawa acel ki lewic. Gin ma eni tye ki wic acel, kede gibimiyo lewic tekogi ki twero gi. Gin ma eni gibilweny ki Lamb, en Lamb obi loyo gi; pien en Rwot me rwodi, ki Rwot me rwodi; ki jo ma tye ki en gin ma kiyaro, kiyero, ki ma tye ki geno. Revelation 17:12-14.

Rwodi apar, ma ki nyutu ki Herod, kime i nino me nywol pa bok rwot me abiro me miyo abar me bokgi bot leero i cawa me kec madit me cik pa Sande, ma ki nyutu calo "cawa acel." I "cawa" eno, coc ma kiketo ki cing kigoyo i wang ot pa Belshazzar. I "cawa" eno, Shadrach, Meshach ki Abednego kicwalo gi i buru me mac ma lamal, ki kikweto gi malo i tong, calo lamic aryo pa Buk me Yaro, dii apar acel. Rwom me gin adek kityeko coko pire kany ki bwola ma leero pa piny otimo, ma okelo mac piny ki i polo i wang dano.

Kede an neno lacam mapat mo ma obino aa ki piny; kede obedo ki twol aryo calo mwana-kondoo, kede owaco calo joka. Kede otimo twero weng pa lacam me acaki i wang en, kede omiyo piny kede gin ma bedo iye opako lacam me acaki, ma cwii me tho ne oyikone. Kede otimo aloka madit, ma omiyo mac obuto ki i polo i piny i wang jo, kede oribogi gin ma bedo i piny ki kom miujiza magi ma en obedo ki twero me timo i wang lacam; kowaco bot gin ma bedo i piny ni ki tim cal pa lacam, ma ne ocwiye ki ligangla, kadi bene odong ki kwo. Revelation 13:11-14.

Piny tye ka gonyo; pe tutwal ki tim me cakita, ento loyo ki “yore me tim magi me cakita” ma onongo obedo ki twero me timo gi. Lok “yore me tim magi me cakita” obedo lok ma omedo woko; ento oketo dwong ma atir i tim me cakita, ma myero giyaro matek. Yore ma kwena mape atir (mac ki polo) ogonyo piny iye, tye ki dwong me ngeyo; pien kombedi wa tye i kare ma jo piny weng gitye ka yubu wic kun ki “information super-highway” ma jo cato ma piny weng gi loyo ki gi loko kit ne. Gin man wa abek woko pi coc ma bino anyim; ento kombedi wa tye ka nyutu keken ni gonyo ma presidents ki princes gicwalo bot Darius, obedo gin me poro ma keken, ma tye ki jami mapol ma lorumo ma myero gii ngeyo.

Rwom me adek kikelo kacel ki bwono me ryemo ma ocoyo i cok me ringo pa Salome i anyim ludwong, i meca me guro cawa me nywol pa Herode. Bwono ma kigiweyo i wii Pilato, ma tye ki gin aryo, en aye kwanyo ma gi oduko ikom Kristo: ni obedo ka cako ki cweyo yubu me goro ikom twero pa gamente, kacel ki ni obedo ka yaro ikom twero pa lamo. I rek me ginono lagoro adek obino rwate: Twero pa Loma (gamente), Baraba, Kristo ma pe atir (lamaloc ma pe atir), kacel ki kanisa pa Yahudi ma owoto i geno (lecc). Kanisa ma owoto i geno obwono twero pa Loma (gamente) ki bwono mapat aryo me goro ki me yaro.

Ka agiki cwiny pa Dariuso ogonyo i ngeyo adwogi pa joconye, gimiyo ne kica ni ogol Daniyel i bur pa leona. Daniyel opoto cik me lobo pien owinyo cik pa Lubanga. Bwola ma gicwalo bot Dariuso, gityeko timo ne kun giyiko diro pa Dariuso malo, ma kono gigengo ne me ngeyo adwogi pa joconye. Bwola ki cony i lok pa Daniyel ki bur pa leona, ginyuto winyo Lubanga macalo kwer Nying pa Lubanga ki kweko gamente; man obedo cony me bao aryo i lacuc, ki alama me yoo pa lacuc rwate kwede alama me yoo pa cik me ceng Sande.

Kedi pa twero pa dini ma kwanyo yo obedo gin ma poropheti pa Bibilo owaco ikom, kede adiera ni twero pa dini okwanyo yo pa twero pa gamente obedo keken gin ma poropheti pa Bibilo owaco ikom.

“Dano gineno ni gityeko gikwanyo woko i yo. Gilego keken ni en en aye ogolo gi i bal; ento ducu girwate me keto pec ma rac pire tek i kom lamini. Lamini ma pe atir giwaco lok ma mit; gikelo jo winyi gi me walo cik pa Lubanga ka gilwenyo joma binyalo gwoko ne maleng. Kombedi, i bal pa cwinygi, lapwony magi giyubo i wang lobo ticgi me bwil. Dano mapol opong ki rweny me cwiny. ‘Wabalo woko!’ gikwero, ‘in eni obedo kelo bale wa;’ ka gipuk bot lakar ma bwil. Jene kacel joma onongo gihero gi loyo, dong gityeko taco malac pire tek i komgi. Lwete kacel ma onongo gigolo wi gi ki dwong, dong gibolo malo me yabo gi woko. Kit lweny ma onongo obedo me kweyo jo Lubanga, kombedi gityeko tic kwede me yabo balogi. I kabedo weng tye lweny ki remo ocwil.” The Great Controversy, 655.

Bang kare me temo otyeko, lwak me ladit me adini gibonye gi, pien gineno ni gi ocwirigi ki lok me bwat ma ladit me adini ocwalo. Raisi ki lati pa rwot, kacel ki jo otgi, weng gityeko giyiko kwero me goro acel ka acel pi lok me bwat ma gi ocwalo. Ka Eliya okelo lajwok me bwat i tho i Got Karamel, kwero me goro acel man ki nyutu i 'yubo piny madit' me Revelation chapter eleven, ka 'abicel alufu' gibalo piny.

I cawa acel acel, piny ogoyo madit, ki dul me apar pa kac opoto; ci i piny ogoyo, dano alufu abicar otho; ci gi ma otiri giluoro matek, ki gimiyo duŋ bot Lubanga pa polo. Revelation 11:13.

I tyeko pa piny-obet madongo pa Revoluson me France, jo 7,000 ma ojuki ginyutu rwodi pa France. I "cawa" pa piny-obet madongo ma en aye cik me Sunday, jo 7,000 ma ojuki ginyutu jo Seventh-day Adventist ma golo cing bot Rome, pien jo keken ma ngeyo tere pa Sabbath me nino abiro aye gimako lacar pa le ka cik me Sunday obino.

Yubo pa Sabat obedo lamal onyo cing pa twero pa Kanisa pa Roma. Gin ma, ka gi ngeyo kwayo pa cik me angwen, giyero me gwoko Sabat mape adier i kabedo pa Sabat ma adier, kamano gi tye kopako twero meno ma en keken aye ociko ne. Cing pa jamni obedo Sabat pa Papa, ma piny oyero i kabedo pa nino ma Lubanga ocero.

Ento kare me amako alama pa le marac, macalo kit ma kihero iye i porofeci, pud pe obino. Kare me tem pud pe obino. Tye Kricitiani ma atir i kanisa weng, pe ki kweyo ki woko komyunion pa Roman Katolik. Pe gin kigoyo gi kica nyaka ki tyeko bedo ki ler ki ki neno rwom pa cik ma acel angwen. Ento ka cik obino woko me moko yweyo Sabat mape atir, ki ka malaika adek bino waco ki dwon madwong me wari jo pi lamo pa le marac ki cal pa en, rek bino ngeto maber i tung ma pe atir ki ma atir. Ci gin ma pud bimedo golo cik gibimako alama pa le marac i cung wii gi onyo i lwete gi.

Wa tye ka ceto peya i kare man. Kare ma kanisa me Protestanti gibicwe kwede twero pa gamente mape dini me konyo lamo marac—lamo ma pi lwenyo kwede kwaro gi ogamo gonyo ma tek maloyo—ci Sabat pa Papa obedo kakan ki twero ma ki cwe kacel pa kanisa ki gamente. Bibedo golo woko pa lobo i lamo, ma obituro keken i ogoro pa lobo. Bible Training School, February 2, 1913.

“Alufu abiro” ma gi poto woko i “saa” pa pwod madit pa lobo, ma en aye Cik me Cabit, bene gi rwate ki “alufu abiro” ma pe gigamo keto wi piny i bot Yesebel i kare pa Elija.

Ento an oweko pi an keken 7,000 i Isirayel, twoke weng ma pe gicoto bot Baal, kede dho acel acel ma pe giburo iye. 1 Kings 19:18.

Lok me mukwongo ma kom alufu abiriyo nyutu dul ma rwate ma pe gigoyo wi piny bot Jezebel, ento lok me agiki nyutu gi ma orem ma gigoyo wi piny bot Jezebel. Ka twero me Papa oloyo piny maler (le me piny ma i Yabo apar adek), i cik me Sande, dul acel "kicweyo woko," ento dul mukene oore ki cing pa twero pa Babylon, pien lok me wuok ki i Babylon dong ocake.

Obi donyo bene i piny ma lamal, ki piny mapol bi buto woko; ento magi bi wut ki cing pa iye: Edom, Moab, ki ladit pa nyith Ammon. Daniel 11:41.

Lok “countries” obedo lok ma kimedo, pien pinye mapol pe kiyubo gi i Cik me Ceng, ento dano keken mapol me Seventh-day Adventist kiyubo gi, pien i kare meno gin keken gi aye joma kigamo gi bot kine pa Malaika me Adek. Gin aye “mapol,” pien gin en jo ma kilwongo gi me bedo i tung jo ma oywako tiŋ pa Lubanga, ento gi kwanyo lwongo meno.

En owaci ni, “Lawi, i bino nining kany ka pe itye ki law me nyome?” Ento en pe onongo twero waco gin mo. Eka rwot owaco bot latic ni, “Yik cinge ki tiende, kwany woko, kede goli en i kec ma i woko; kany obedo loro ki goyo lak.” Pien jo mapol kilwongo, ento manok kiyerogi. Matayo 22:12-14.

Apoya pa latic me rwot ki ladit me dul i Dyer abicel me Daniel tye nyutu cane pa teko pa dini ma tye ka miyo teko pa piny wot i bal.

Rwot omiyo cik, ci gi okelo jo ma giyaro Daniel me peko; ci gi oguro gi, nyithinigi, ki dakogi i bur me leona; ci leona gityeko loyo gi, gi oketho okanggi weng i tur tur, mapwod pe gubutu i piny pa bur. Daniel 6:24.

Wa bi medo kwede Buk me Daniel i coc ma bino.

Ento an dong awaco ngo mede? Pien cawa pe bi rwatte an me waco ikom Gedeon, kede Barak, kede Samson, kede Jephtae; David bene, kede Samuel, kede lanen: gin ma ki yie guboyo piny me rwot, gutimo keken, giyudo lagam, gugal wac pa lebe. Hebru 11:32, 33.