Wa tye ka waco ikom “kare abicel aryo” ma i Levitiko 26, macalo kit ma kityeko yaro i Buk Daniel. Watimo mano pien gin acel ikit me poro me “kare abicel aryo” en ni obedo “kidi me poto” ma jo yiko pe gikwano ne. Atero ni “kidi me poto” ma kiweyo ne i Makwalo Maleng obedo lok ma adier ma romo noneno, ento pe gineno. Pi jo ma gineno, en obedo ma wel loyo; ento pi jo ma pe gineno, pe ni kende en gin ma gipoto iye, ento en kidi ma ocako gi opol-opol ka oyweyo gi i peya.

Ka Kristo oketo anyim kidi ma jo macwalo od kiyweyo, onyutu ni kidi me kenge bino bedo “wi” pa kenge. Lok pa kidi ma kiyweyo i Coc Maleng kare weng obedo pi Lubanga oleko jo ma onongo tye ki kica kwede, ento i kare acel keken Lubanga tye ka golo kica kwede jo ma pe onongo obedo jo pa Lubanga.

Yesu owaco botgi, Pe onongo wut oneno i Cik pa Lubanga ni, Kidi ma latic ot gicwalo ne, en keken obedo twere me tung; man tye tic pa Rwot, ki obedo ma lamal i wang wa? Omiyo, awaco botwu ni: Teki pa Lubanga gikwanyo ki botwu, ki gimiyo bot jo piny mo ma gitye kelo nyutu pa en. Dano mo keken ma obi bolo i wi kidi man obi bur; ento dano mo keken ma kidi man obuki iye, obi turo ne i pwoc pwoc. Matayo 21:42-44.

Loka me poro pi kare ma acel, ma malaika ma maleng kigamo ne bot William Miller, obedo “ikare abiro” me Levitiko 26. Adventism me Laodikea ocako kit me bwanyo woko lok me ada ma i but, ma Laa Rwot oketo buto kun tic pa Miller, ki yweyo acel keken pa gin ma Miller onen. Obedo adaa ni cal keken me poro ikom but me maleng en cal pa K’risto, ma en “Kidi”; kacel ki mano, yweyo “ikare abiro” i 1863 pe keken nyutu cako me yweyo lok me ada ma i but, ento bende nyutu yweyo K’risto. Macalo ka lok pa K’risto ikom kidi ma kiyweyo, Petero bende onyutu ni acel i lok me poro ma ki kubo ki kidi me but, en ni i agiki obedo “wi me konde.”

Pien bene kicono i Lok pa Kitabu ni, “Nen, an ater i Siyon kidi me tung ot ma pire tek, ma kiyero, ma wel; keken ma genone pe bi kwero.” Botu ento ma ugwoko geno, en ma wel; ento bot jo ma pe gi winyo, kidi ma jo ma giyo ot gikwanyo woko, gin aye ki timo obed ladit me tung ot; kacel, kidi me cobo, ki got me kwer, pa jo ma gicobo i Lok, pien pe gi winyo; ma en aye ma kiketo gi anyim. Ento in gin oganda ma kiyero, kabona pa rwot, oganda maleng, jo ma Lubanga omako pire kene; wek upoto pak pa en ma ocako wut ki otum woko i lerno ma lamal: gin ma con pe gin jo, ento kombedi gin jo pa Lubanga; ma con pe gi nonge kica, ento kombedi gi nonge kica. 1 Pita 2:6-8.

Kongo ma ki keto piny i acaki me Adventism, obedo wii me lapok me ot. Yesaya orwate kwede Kristo ki Pita, ci Yesaya tiyo kwede kongo ma ki keto piny me nyutu jo me kica ma ki poko gi woko ki jo me kica manyen. I yubu ne onutu dul ma otime kica ki tho, ki ma otyeko cwako bwola. Bwola ma gicwako, en aye bwola ma Paulo oyaro ni kelo bwola ma tek bot jo ma otime kica ki tho, pien pe gicwako hera me adier.

En ma, winyo lok pa Rwot, in jo mayaro, ma golo lwak man i Jerusalem. Pien un owaco ni, “wa ocako kica ki tho, ci ki liel wa obedo i kica; ka apora ma loyo weng bi yaro, pe bi bino bot wa; pien wa ocwako lok me bwol me bedo otura wa, ci i bwol wan orukru.” Eyo, Rwot Lubanga waco ni: “Neno, an abiketo i Zion twolo me kidi, kidi ma opimo, kidi me yang ma ber, twolo ma tek; gin ma tye geno pe bikayo. Kom bene abiketo i lain me pimo, ci atir i plam me pimo; ki kidi me polo ma yubu birugu otura me lok me bwol, ki pi bi yubo kabedo me gweny. Ci kica mamegu ki tho bi juko, ci kica mamegu ki liel pe bi tye; ka apora ma loyo weng bi yaro, ento obi kiyo un piny kwede.” Aisaia 28:14-18.

“Kare abiro” okicweyo piny ki bwola, ka Lubanga ocweyo woko jo me kica macon kendo odonjo i kica ki 144,000, kal me orweng ma con kityeko kwalo woko obiro malo me bedo “wi” me orweng. Pi jo ma gityeko ngeyo gin atir man, en ma wel adit; kadi pi jo ma pe gityeko ngeyo, kal ma obedo “wi” me orweng pe keken omiemgi piny, ento i lok me cal obedo calo kal me wi-kabur pa gi.

I Buk Daniel, i tyen 8 ki lok 19, wan onongo wangeyo ‘ogik pa agiki’ me kwoŋ; ci nenone ni myero bende obed ‘ogik ma acaki’ me kwoŋ. Kare ki 677 BC nyaka 22 Oktoba 1844 nyuto kare ma ot me lamer (ki lwak) gubitemo piny. Ento Papasi myero obed loyo nyaka kwoŋ otum ogik, kikare ki Daniel tyen 11, lok 36. Ka ogik pa kwoŋ ma i tyen 8 nyuto ogik pa kare, dong ogik pa kwoŋ ma i tyen 11 bende nyuto ogik pa kare. Man aye gin ma Baibul tedo pire keken, ento adwogi eni gityeko gicoyo ki bwola ki gin ma gityeko timo kica ki tho.

Giko pa kic aryo man nyutu giko pa kare acel keken, pien magi aryo obedo tyeko pa kwer acel me higni 2520 me yubu, cado, ki otima me loyo. Lobo pa rwot ma i tung bor en ma acel obedo ki peko me yubu, cado, ki otima me loyo me “kare abicel,” ka i higni 723 anyim Kristo (BC) rwot pa Asiriya ogolo-gi i cado. Lobo pa rwot ma i tung cen obedo ki peko acel keken i higni 677 anyim Kristo (BC). Jeremia onyutu adaa gin man.

Isirayel obedo dier ma opur; lepo gicweyo ne woko: acaki rwot me Asiriya omam ne; i agiki Nebukadneza man, rwot me Babilon, opoto lago ne. Yeremiya 50:17.

Yeremia tye ka nyutu kwer ma mede ki mede. Jo Asuri ogolo woko lobo pa rwot me i bor i higa 723 BC, ci gi cwalo Manase i Babulon, bur pa rwotgi, i higa 677 BC. Ci Nebukadnezzar ocwalo Yekoyakim, man nyutu cako me higa 70 me cwal i 606 BC. Ci Nebukadnezzar ocwalo Zedekiya, ci ogoyo Yerusalem piny i higa 586 BC.

Pinyruoth me tung cam kiciko gi ni, ka gimedo i balgi, gibinongo tek maromo calo ma otyeko otime bot pinyruoth me tung cen. Bura ma otime bot pinyruoth me tung cen obitimore bot pinyruoth me tung cam, ki alama pa bura en obedo rek me pimo ma gibituro i wi Yuda. I luny pa Aisaia, en obedo “rek” keken; ento i gin ma bino anyim, “rek” en “rek pa Samaria.”

Rwot Lubanga pa Isirayeli owaco ni, ‘Nen, an abiko kelo peko marac madwong i Yerusalem kede i Yuda, ma ngat mo keken ma bino winyo kom eni, wiye aryo bi lolo. ‘Kede abi yaro i Yerusalem laini me pimo pa Samaria, ki kidi me pimo ma gidonyo piny pa ot pa Ahab; kede abi yeko Yerusalem calo ngat omiyeko puleti, abiyeko iye, kede abi boŋgo i wiye piny. ‘Kede abi weko ma odok keken me mirasi na, kede abi miyo gin i cing pa lwenygi; kede gibibedo gin ma lwenygi gibicako ki gicobo; pien gitimo gin marac i wang na, kede gimiyo an keca, con ki ceng ma kwarogi o aa woko ki Ijiptu, nyaka kombedi.’ 2 Kings 21:12-15.

Itye ki loro me lamer aryo i coc ma kicito kombedi ma myero waloko. Acel obedo bilo me dwonge, en mukene obedo lak me pimo. I coc meno, lak pa Samaria kityeko nyuto ne calo lak me pimo pa ot pa Ahab. Lak kacel ki lak me pimo obedo gin me kwer, ma kitiyo kwede i yo me yiko. I coc meno, gigi nyuto ni kwer acel acel ma kicoyo i kom lwak ma ki nyuto calo Samaria kacel ki ot pa Ahab, bino kawo i kom Yuda ki Yerusalem. Ka kicwero ciko, lwak me tung piny pa Israel dong kityeko donyo i iye, kigeno, kigoko piny, ci kicako gi i cuk. Lok pa kwer pa Lubanga kelo bilo me dwonge pa jo ma winyo ciko. Lak me pimo kacel ki bilo me dwonge gitye ka kinyutu dise adek adek i Coc Maleng. I kite weng, gigi nyuto kudho pa Lubanga i kom jogi kene.

Rwot o bino, o cing, o kwaco macalo kare mukene, “Samweli, Samweli.” Cun Samweli ogamo, “Waci; pien latic in tye ka winyo.” Rwot owaco bot Samweli, “Nen, abi timo gin acel i Isirayel, ma winye aryo pa dano weng ma winyo ne bigimo. I ceng’eno abi timo ikom Eli jami weng ma awaco ikom ot pa en; ka acako, abi ceko.” 1 Samweli 3:10-12.

Gubalo woko ot pa Eli en aye lok me poropheti ma ka ngat mo keken bino winyo en, winye aryo bitye ka cwer. Cwer me winye, i kare pa Samuel, onongo obedo alama ni ot pa Eli kityeko weyo woko. Pongdwogo me lok ma ki poro ma ki mi bot Samuel, en ne gubalo woko ot pa Eli kacel ki keto Samuel iye rwom pa Nabii. Samuel obedo alama pa lwak me dano ma, macalo ka Pita owaco ni, con pe gitye dano pa Lubanga, ento kombedi gitye; pien ka ki keto Samuel iye rwom pa Nabii, ot pa Eli obale woko. Jeremia bende owaco lok me tam ikom lubeo pa Jerusalem ma miyo winye aryo ocwer.

Waci: “Winyo lok pa Rwot, o rwodi pa Yuda, ki joma obedo i Yerusalemu. Eyo, Rwot pa lwak, Lubanga pa Isirayeli, owaco ni: Nen, abi kelo marac i kabedo man; ka ngat mo winyo gin man, lwii ne bino wiri.” Yeremia 19:3.

Lok adek weng ma waco ikom wiye ma ginyeng-nyeng gityeko ruc ki dano me lagam, ma gityeko timo lagam ki tho; ci oko kare gityeko ogamo-gi, gityeko loyogi, gityeko giko-gi, gityeko yabo-gi, ki gityeko keto-gi i otura. Wiye ma ginyeng-nyeng obedo alama me yubu pa kica pa Lubanga, ki alama pa yubu meno bene kityeko nyuto ne kare adek i Coc Maleng, ki lok "plummet". Wakwano ne con i Second Kings ki i Isaiah, ento tye pango mukene me "plummet" i Coc Maleng; i pango meno, lok "plummet" kityeko dwoko ne ki leb Ebru mapat ki pango aryo ma con.

Lami maleng ma owaco ki an dok obino, onweyo an calo dano ma kinweyo ki nino. Owaco bot an ni, "Itye ka neno ngo?" Ki an owaco ni, "Aneno — nen, lanyut me lam ma en dhabu weng, ki ayom i wii ne, ki lame abicel i iye, ki pipa abicel ma gicwalo bot lame abicel ma i wii ne. Ki yath olivu aryo i but ne, acel i but tung acaka pa ayom, ki acel i but tung acam pa iye." Ento aciko, owaco bot lami maleng ma owaco ki an ni, "Gin eni ngo, rwot na?" Eka lami maleng ma owaco ki an ociko, owaco bot an ni, "Pe i ngeyo ngo gin eni?" Ki an owaco ni, "Pe, rwot na." Eka odugo owaco bot an ni, "Man obedo Lok pa Rwot bot Zerubbabel, waco ni: 'Pe ki teko, pe ki twero, ento ki Tipu na,' owaco Rwot pa lacer. 'Itye ngo in, got madwong? I bot Zerubbabel in ibin pand; en binen cweyo kidi me wi ne ki kwanyo wic, giwaco ni, "Kecan! Kecan! i bot en!"'" Dong Lok pa Rwot obino bot an, waco ni, "Donggi pa Zerubbabel ogolo twolo me ot man; donggi binen otyeko ne; in ibin ngeyo ni Rwot pa lacer ocwalo an botu. En ngat mane oweco nino me gin matino? Pien gibino beyo cwiny, ki gibino neno lwec me kir i tyen Zerubbabel, ki gin abicel jene; gin wang pa Rwot ma giwoto ka kato i lobo weng." Eka aciko, owaco bot en ni, "Gin eni ngo yath olivu aryo ma i but tung acaka pa lanyut me lam, ki ma i but tung acam pa iye?" Ki aciko dok, owaco bot en ni, "Lawii aryo me yath ma ki kom pipa aryo me dhabu giweyo mo ma calo dhabu ki iyegi gin ngo?" En ociko, owaco bot an ni, "Pe i ngeyo ngo gin eni?" Ki an owaco ni, "Pe, rwot na." Eka owaco ni, "Gin eni obedo aryo ma kigiwo mo, ma gitye i but Rwot me lobo weng." Sekaraia 4:1-14.

Lok ma kityeko loko calo “plummet” i 2 Kings ki Isaiah 28, en “mishqâl”, ma romo “rwom”. I kabedo aryo me coc, rwom (plummet) bino medo i rek. Rwom en gin ma kitiyo kede i gin me pimo (scale), ki nyutu yubu me kacca. Rek ma ki rwom en rek me yubu. Rek pa Samaria ne obedo kare me “seven times,” onyo 2,520 mwaka. Kare acel manok bino kete i kom “southern kingdom” macalo ma ne kityeko kete i kom “northern kingdom”. Agiki pa rek mo keken ki cwalo nying i Kitabu pa Daniel calo agiki pa “last indignation” onyo agiki pa “first indignation”. Kare man ki nyutu i Daniel calo kare ma Jerusalem ki lwak gigi bino yiko piny ki twero aryo me balo: paganism ki papalism. Kare aryo man bino cako ka kabedo madit me piny gigi (capital cities) kitedo, ki kicono, ki kigudo, ki jogi kikwanyo gi ki cwal gi i slavery.

Ento i Zekariya, lok “plummet” kiketo ki juko kacel loke aryo me Leb Hebru. Lok ma acel en “’eben”, ki nyutu ni “yubo”, ki bene nyutu ni “kidi”. Nyutu ni “kidi me yubo”. Ci lok en kijuko kacel ki lok me Leb Hebru “bedı̂yl”, ma nyutu ni “nywaro onyo lego i but”. “Plummet” i Zekariya obedo kidi ma giyubo iye, ma kelo nywaro ki lego i but. Nywaro en tye i tung dul aryo pa jolamo; dul acel ma gicako gwec cwiny ka gineno kidi en, gi tedo en bedo wi tung pa gi, ki giyubo iye; ki dul mapat ma pe gineno, gicayo en, gipore iye, ci i agiki en ogoyo gi piny, ma ci dok obedo “headstone” onyo “tombstone” pa gi. Dul acel keti kite ki kwo, en mapat keti kite me tho.

I lok me con pa Zekariya, Isirayel me con obedo owuo woko ki Babilon me nwoyo yubo kede nwoyo dwoko Yelusalemu. Zerubabele kimiyo bedo lubo piny, ki myero obedo loyo tic. Oketo kidi me cako tic i acaki me tic, kacel bene oketo kidi me wi, onyo capstone, i agiki me tic. Nying Zerubabele nyutu “wod pa Babilon”. Laloc pa lanabi weng tye nyutu cawa me agiki, ki nying Zerubabele obedo cal pi lok me con pa kwena pa aŋgel acel i cawa ma kidi me cako tic oketo, kacel bene nyingne obedo cal pi kwena pa aŋgel adek i cawa ma kidi me wi, onyo capstone, oketo. Nyutu me cwalo piny pa Roho Maler, i kare me acel onyo i kare me aryo, kicwalo cal ki nying Zerubabele (“wod pa Babilon”), pien nyutu kwena ma lwongo kica me agiki pa “nyithindo pa Babilon” me wuo woko. Obedo nyutu kwena pa Kwii me Otum Odiiro ma otime i kare me acel, kede ma kombedi tye akati me time i kare me agiki pa Kwii Madwong.

Yat olivu aryo, tung yat olivu aryo, ki jo aryo ma gilubo ki mo ma ginyutu calo agulu ma i gin pipu me gol aryo gi woyo mo:

Jogi ma gilubo ki mafuta, ma tye itung Rwot me piny weng, gi tye ki kit ma kimiyo bot Satana i kare acel, calo Kerubi ma ocungu. Ki jogi maleng ma guburo kom me rwom ne, Rwot gwoko matir lok mapatpat ki jo ma obedo i piny. Mafuta me zaabu nyuto ngwono ma ki kwede Lubanga gwoko latiri pa jogeno ki mafuta ma pe kato, pi pe giturtur ki pe gibuto woko. Ka pe kicobo mafuta man maleng ki polo i kwena pa Roho pa Lubanga, twero pa tim marac gubedo ki twero weng i bot jo.

Wa kwero Lubanga ka pe wayaro kwena ma ocwalo bot wa. Ci kamano, wakiweyo mafuta me bulu ma onwongo oyubo i cwinya wa, wek ocwal bot jo ma tye i otum. Ka lwac obino, “Nen, lan nyom obino; wubin wuti me mede ki en,” jo ma pe oyaro mafuta maleng, ma pe ogwoko ngwono pa Kristo i cwinya gi, gibinongo, macalo nyiri ma wii pe yot, ni pe gi tye ki kare me mede ki Rwotgi. Pe gi tye i ganggi keken ki teko me nongo mafuta, kacel ki mano tyen gi owil woko. Ento ka wa kwayo Roho Maleng pa Lubanga, ka wakwayo macalo Musa, “Nyuta an dit pa i,” hera pa Lubanga biyi yubo piny i cwinya wa. Ki paipu me bulu, mafuta me bulu bikwalo bot wa. “Pe ki rwom, pe ki teko, ento ki Roho na,” owaco Rwot pa jolweny weng. Ka wayaro cal ma mere pa Ceng me kica maber, lutino pa Lubanga gibedo cal i piny. Review and Herald, July 20, 1897.

Onongo tye ka penyo kacel kacel ngo mane gin yat olivu aryo, ci oket ngec i cal mapol mapol pa joneno aryo. Nyamin White onyuto ni yat olivu aryo obedo joneno aryo me Apokarip apar acel.

I kom jonyutu aryo nabi owaco dok bene ni: “Gin en yadi aryo me olivu, ki tel me lapia aryo ma tye i wang Lubanga pa piny.” “Lok ni,” lami Zabura owaco, “obedo lapia bot cing na, ki ler bot yore na.” Revelation 11:4; Zabura 119:105. Jonyutu aryo gin coc pa Testament Macon ki pa Testament Manyen. The Great Controversy, 267.

Zekariya onongo mito me ngeyo en aye lami neno aryo man. I kare me Revolusiyo pa Faransa, gin onongo obedo Testamenti macon ki Testamenti manyen. Giketo gi calo Mose ki Elija; gin ema gikwanyo kwo i yoo ki lipiny ma oringo malo ki iye lawi ma pe tye buto. Gin nyutu minisiteri pa Future for America ma gikwanyo kwo i 18 me dwe July, 2020.

I cako pa pot buk, ka Zekariya ocungo, ka chogo mag tho ma oyuma kiketo gi piny dong acel, ento pe pud gi tye ki ngima, Gabrieli openje ni, “In neno ngo?” Zekariya owaco ikom gin ma oneno, ci openje ni, “Gin eni ngo, rwot na?” Gabrieli, me dwoko lapeny ki lapeny, omiyo gin ma lapeny mito dong pire tek; openje Zekariya ni, “Pe in ngeyo ngo gin eni?” Eno con odwoko ni, “En aye Lok pa Rwot bot Zerubbabel ni: Pe ki teko, pe ki rwom, ento ki Roho na,” Rwot pa jo lweny owaco.

Lok pa Rwot ma kimiyo bot Zerubbabel ni, “Pe ki lony, pe ki twero, ento ki Roho na. In ngo, got madit? I anyim Zerubbabel, ibi doko piny ma otwer; ci obi kelo woko kidi me wiye ki dwon me yeyi, waco, ‘Ngwono, ngwono pi iye.’”

Zerubbabel, Gavana, obedo cal pa lakwena ma tye yweyo yo i cako ki i agiki me lok mukato, ma i anyim ne got obed calo piny ma kiyweyo. Isaya nyutu tic pa lakwena acel keken, kede owaco ni, "obi mii yo madongo i patal pi Lubanga wa obed atir," kede ni, "kabedo weng ma piny i dii bi yik i malo." En kede obimii ni, "got weng ki got matidi weng bi gol piny," pien "got madongo" i anyim Gavana Zerubbabel "bi bedo piny ma kiyweyo."

Kwena pa William Miller ikom “seven times” omiyo ne ki Lubanga. Zerubbabel nyuto William Miller, ma ocwalo kidi me buto pa “seven times,” kede bene nyuto lwete ma “obi kelo kidi me wi” ki “yubu, kwoyo, Kica, Kica bot en.” Dogo me lok “Kica” nyuto kwena pa “Midnight Cry.” “Yubu” nyuto kwena acel calo “yubu madwong” pa Anjelo me adek, kede “kwoyo” nyuto “Midnight Cry.” Coc ducu man tye ikom kwena pa “Midnight Cry.” Tye ikom “virgins” ma onongo gutye i mur me tho i yoto pa Fweny pa Yohana apar acel, ma kato i cora me limo ma othe ma okoi. Tye ikom dwogo kwo pa limo ma othe ma okoi, kede tye ikom tic pa porofetik pa “plummet” ma “wise virgins” neno ma miyo gi yot i cwinya.

Eka Zekariya owaco, “kede bene.” Lok “kede bene” nyutu keto lok ma bino i wi lok ma otime con. En tero bot cik me porofetik ma waco ni, “rek i wi rek.” Lok ma otime con onyutu ocwake i odii pa cen pa jo pa Lubanga, ma Zekariya obedo nyutu gi. Lok ma otime con ociko dwogo dwogo mit pa jo pa Lubanga i cawa me agiki me niange maber ngo gin lami kwena aryo me Buk me Nyutu dul abicel. Lok ma otime con bene onyutu ni Zerubabele obedo nyutu me tic i acaki ki me tic i agiki. Otyeko nyutu ni “cing” pa Zerubabele (ma nyutu twero pa dano) myero giceto kidi pa rwom ki kidi pa wi; ento tic ma cing pa ne otimo onongo tye keken, ki kombedi tye keken, itimo keken ki twero pa Lami Kuc pa Lubanga.

Lok me mukato ma ocung iye, ma myero ki keto i wi lok ma cen, nyutu ni ka 'cok pa Zerubbabel' tye ka ogiko tic, eka jo pa Lubanga i kare me agiki gubino ngeyo ni 'Rwot' 'ocwalo' Gabriel, lami me ler, 'bot' jo pa Lubanga. Gubineno yore me lok pa polo ma obedo adwogi acel ma ki yarone i kube ki Nyuto pa Yesu Kriisto. Kano kwena ki tic pa Zerubbabel, obedo kano kwena ma obino ki bot Gabriel, ma oywako ki bot Kriisto, ma En dok oywako ki bot Lacoo.

Dong dul aryo pa jo me woro kityeko poyo maber. Dul acel, “Gin ma gicayo nino pa gin matino?” Dul mukato, “bipak” ka “bineni kidi me rwenyo i cing Zerubbabel ki gi abiro meno” ma “gin wang Rwot, ma ringo ki ringo i piny weng.” Gin ma gicayo nino pa gin matino, gitye ka cayo tic me mukato pa William Miller macalo cal ma kityeko nyuto kwede “kidi me rwenyo.” Gigoyo tam kwede jo ma bipak ka gineno “kidi me rwenyo” i cing Zerubbabel. “Kidi me rwenyo” pa Zekariya en kidi me cido ma kelo yweyo. Dul acel cayo “kidi me rwenyo,” pien gibalo neno ni “kidi me rwenyo” i cing Zerubbabel obedo ki “gi abiro meno.” Leb “abiro” ma obedo ki “kidi me rwenyo,” en leb pa Heberu acel keken ma kityeko loko macalo “abiro kare” i Levitiko 26.

Ci Zekariya dok owaco ni ka onuko, pe ngene ngo ma lami aryo gin. Ento openyo dok, "Gin ngo yit zaitun aryo man?" Dok openyo, "Gin ngo tem me yit zaitun aryo man, ma ki paipu me dhahabu aryo gicwalo mo me dhahabu ki iyegi?" Gabriel dok ocoko pweny ka odwoko pweny pa Zekariya ki pweny dok, "In pe ingeyo ngo ma gin man?" Zekariya odwoko ni, "Pe." Eka Gabriel owaco ni, "Gin aye jo ma gilubo mo aryo, ma gicingo i tung Rwot pa piny weng."

Pot buk cako ki Gabrieel omiyo Zekaria odwogo ki nino. Ci Zekaria nyutu nyiri ma kigoyo gi woko ki nino i abicel me otum; ka kiginywak woko, kinyutu gi calo gin tye ki piny wic madit me ngeyo ngo ma witinisi aryo me pot buk apar acel me Revelation nyutu. Kitabo weng me Baibul rwate ci gwenyo i Buk me Revelation. Anabii weng, lokgi rwate, pien Lubanga pe obedo en ma ocweyo poto piny. Anabii weng lokogi tutwal ikom cawa me agiki, maloyo kare ma gityeko bedo kwede.

Gabriel tiyo ki pirinsipo me Alpha ki Omega kun nyutu ni Zerubbabel obicako ki obityeko tic me yiko ot pa Lubanga. Tic pa en nyutone calo keto kidi me kac i cako, ki keto kidi me wi i agiki. Zerubbabel nyutu muvimenti me Millerites ki muvimenti me Future for America.

Ma Gabriel owaco bot Zechariah en ni tic pa Midnight Cry, ka bene i wot pa malaika me acel onyo i wot pa malaika me adek, kitimo ki twero pa Roho Maleng’.

Ka gin ocobo i yoo kede tho, lobo omor ikom komgi ma otho; ento ka gin ocung’ dok, lobo dong oluor, ci gin omor. Gin omor pien gi oneno kidi me pimo pa “kare abiro” i cing pa Zerubbabel. Kidi me pimo en kidi ma giyubu iye, ma keto but ikin jo ma tye ki ngec ki jo ma pe tye ki ngec.

Zechariah pe owaco “abiro”; ento owaco, “abiro meno.” Gin neno higa 2520 me yabweko. Lok ma kityeko loko ne i leb calo “abiro” en aye lok kene ma kityeko loko ne calo “abiro kare” i Leviticus 26, en bende nyutu calo “chira” me budu ma kicwalo bot piny pa rwot me Israel ma i bor ki ma i tung piny. Buk me Daniel nyutu ni “abiro meno” obedo keco me acaki ki me agiki.

Kidi me orubo piny ma William Miller oketo, en aye “seven times”; kacel ki kidi me wi ma dul me Malayika me adek oketo, en bene “seven times”. Jo ma ogamo ka gineno “those seven” i cako me “Midnight Cry” me kare me agiki, bine neno poko ki yaro me gin ma welo ki gin marac. Gin ma welo bigamo ka gidok i kuc maracel ma opong, ento gin marac bineyo kun dong otyeko ni pe gitye ki mafuta ma obedo aa ki i paipu me gol aryo. Adiera ma omiyo dul acel ogamo, obedo kidi me pore i woto pi dul moko, kadi bed ni en ne tye me neno pi jo weng ma mito neno.

Macalo kaka “seven times” obedo tem i cako i 1856, ka Adventism pa Philadelphia oloko obedo Adventism pa Laodicea, “seven times” dok obedo tem i agiki, kany keken ka Adventism pa Laodicea oloko obedo Adventism pa Philadelphia. Tem ma i cako omer i 1863, ki kwero woko katek me Bibul pa “seven times.” Jo ma gimer tem ma i agiki i 2023, gibitimo kamano pien gikwero woko rwom me ngec ma yat ma “seven times” me Leviticus 26 otyeko nyutu mito.

Obedo ma ber madit me nyutu ni Buk me Daniel mako atir weng “kare abiro”, mapwod pe wa cako paro lok me lanabi me kapter abicel me acaki me Buk me Daniel; pien kapter angwen ki abic tye ikom “kare abiro”, ka gin nyutu acaki ki agiki pa tung aryo pa le me piny pa Buk me Nyutu kapter apar adek.

Wa bi cako paro wa ikom pot buk abicel ma acaki mene i coc malubo.

Ler ma Lubanga omiyo Daniel, omiyo tutwal pi nino magi me agiki. Gin ma oneno i tung pii me Ulai ki Hiddekel, pii madit me Shinar, kombedi tye ka tyeko, ki gino weng ma kimino con obino time cok coki.

Par kit pa ogwanga me Jo-Yahudi i cawa ma lok me poro pa Daniel ne kimiyo.

Waketo kare mapol bot kwano ki paro Bibul. Pe wa ngeyo lok calo wa myero. Buk me Revelation cako ki cik ma omiyo wa me ngeyo pwonyo ma tye iye. ‘Oromo en ma kwano, ki gin ma winyo lok me anabi man, ki gikwoko gin ma kikoyo iye; pien kare tye macok,’ Lubanga owaco. Ka wa wangeyo tiyo me buk man bot wa, dong obedo i wa cako odoco madit. Pe wa ngeyo ducu pwonye ma omiyo wa, kata obedo ni ki cik ma omiyo wa me yenyone ki kwanone.

I kare mukato, lapwonya owaco ni Daniel kede Buk me Nyutu obedo buk ma kiguro, kede jo oyaro woko ki gine. Liko ma gineno calo gin ma pe ngene, ma otyeko gengo jo mapol pe gweyo ne; lwete pa Lubanga kene ogweyo liko woko ki but man me Lok pa En. Nying “Nyutu” keken pe rwate ki lok ma waco ni obedo buk ma kiguro. “Nyutu” lube ni kinyutu gin mo ma ber-lamal. Adwogi atir me buk man kicwalo ne bot jo ma tye bedo i cawa magiki. Wa tye dong i kabedo maler pa gin ma maler, ki liko ogweyo woko. Pe wa myero bedo i woko. Wa myero donyo iye, pe ki paro ma pe tye ki kica, pe ki woto ma okati, ento ki kica kede bayo pa Lubanga. Wa tye ka bino piny i cawa ma lok me laporofeta ma i Buk me Nyutu bi time atir. Testimonies to Ministers, 113.