Ngat mane ma obipwonyo ngec? ka ngat mane ma obimiyo ngeyo yore me pwonyo? Gin ma kiwuko ki nyweno, ki wuto gi ki chup. Pien myero cik obed i wi cik, cik i wi cik; rek i wi rek, rek i wi rek; kany manok, kanyom manok. Pien ki leb ma kinyworo-nyworo ki leb mukene, obi waco bot jo man. Botgi onwaco ni, “Man aye yweyo ma iromo miyo gi ma ogoro oywe; ka man aye dwogo ma yweyo;” ento pe gikwano. Ento lok pa Rwot obedo botgi, “cik i wi cik, cik i wi cik; rek i wi rek, rek i wi rek; kany manok, kanyom manok;” pi giodhi, gipoto i tung cam, girib, gibilworo i lanyut, ka giboko. Erwate, winyo lok pa Rwot, in jo ma gicemo, ma giteli jo man i Jerusalemu. Pien owaco ni, “Wa otyeko kwer ki tho, ka kacel ki lubur wa tye ki con; ka gono ma oywoto matek obi yaro woko, pe obi bino botwa; pien wa otyeko timo bwoc obed kabedo me yweyo wa, ka i bwoc wan okwii kwede.” Erwate, mano ni Rwot Lubanga owaco: “Waneno, abiketo i Zayon kidi me kit me kato, kidi ma kikenyo, kidi me kung ma maloyo dwong, kit me kato ma tek; ngat ma geno pe obi rwenyo. Kwer bende abiketo i rek, ki twero maber i yar me pim; kidi me polo obi yweyo kabedo me bwoc woko, ka pi obi oywoto kabedo me kwii. Kweru ki tho obibalo woko, ka conu ki lubur pe obibedo; ka gono ma oywoto matek obi yaro woko, ci obi liliwu piny.” Aisaia 28:9-18.
I mwaka 1863, jo ma yaro ma gikwako te i Jerusalem gicako tic ma med-med me cano gin ma welo pa Miller, kede yiko-gi ki pesa pa kiboc ki gin ma welo pa kiboc. I timo mano “giketo kwer ki tho,” “gimiyo lok me boc” obed “kabedo me gengo-gi,” kede “gikano piny” “i kiboc.” Ento gubedo pimo gi ki kwena pa kare me agiki me “rest” ki “refreshing,” ma Peter owaco iye i Buk me Tic pa Latic.
Ento gin jene, ma Lubanga onongo onyutu ki doka pa lanabi mamegi weng, ni Kiristo myero oribe, en ocikone tutwal. Omiyo, lok cwinyu, kede dwogu, omiyo richou opoye woko, ka cawa me cwec bino ki bot Ladit; enó bicwalo Yesu Kiristo, ma onongo kicwalo lok botu: ma polo myero ocwako nyaka cawa me dwogo pa gin weng, ma Lubanga owaco ki doka pa lanabi mamegi maleng weng, ki cako pa piny. Pien Mose adada owaco bot jo mukwongo ni, “Lanabi myero Ladit Lubanga mamegi obi leyo botu ki i tung’ owete mamegi, calo an; en aye ma myero iwinye i gin weng ma obiwaco botu.” Kede obino time ni cwiny mo keken ma pe winyo lanabi meno, obigik woko ki iye jo. Eyo, kede lanabi weng openo ki Samweli, kede gin ma bino banggi; gin weng ma owaco, gi bene owaco cen pi kare magi. Kit me Tic pa Latic 3:18-24.
Pita nyutu ni janabi weng owaco ikom kare me cweco ki kot ma i agiki, kede Isaya bene nyutu dul ma kwero kare me cweco me agiki, ma bino i agiki pa yubu me neno, kare ma kikweyo woko richo, ki kot ma i agiki tye ka cwal. I kare eno, dul ma giketo kite me tho ma Isaya tye ka walo iye, ki yore pa Pita gibikwanyo woko ki i tung jo. Sista White pol waco ikom kare man keken me kuc ki cweco ma Isaya owaco.
Malaika ma tye ka rwate i waco ngec pa malaika me adek obiro miyo can i piny weng ki dwong pa en. Tic ma orumo piny weng, ki teko ma pe yore, tye kany ki waco anyim. Wot me bino me 1840-44 obedo nyutu madwong pa teko pa Lubanga; ki cwalo ngec pa malaika me acel i dul me misyonari weng i piny, kadong i piny mogo obedo mit me dini ma madwong loyo, ma kityeko neno i piny mo keken ki ikare me Reformation me cawa maromo 16; ento gin eni obiro loyo gi ki wot madwong ma i ngec me koyo me agiki pa malaika me adek.
Tic ma bino time obedo calo tic me Nino pa Pentecost. Macalo ‘kot me cako’ ne keti, i cwalo piny pa Roho Maler i cako pa Lok Maber, me miyo ‘kec’ ma welo ocako yubo, kamano ‘kot me agiki’ biken keti i agiki me opongo pa keyo. ‘En waa, wa binen ngeyo, ka wa mede wot me ngeyo Rwot: wotne orwate calo otum; kede obiwa calo kot, calo kot me agiki kede kot me cako bot piny.’ Hosea 6:3. ‘Bed cam ento, nyithin pa Zayon, kede winyi i Rwot Lubanga: pien oketo pi in kot me cako i twoke, kede obiwiro piny pi in kot, kot me cako, kede kot me agiki.’ Joel 2:23. ‘I nino me agiki, Lubanga waco ni, Abi cwalo piny ki Roho na i dano weng.’ ‘Kede bi time ni, ngat keken ma bino lwongo nying Rwot bikwanyo woko.’ Tic pa Apostol 2:17, 21.
Tic madit pa Injili pe bi otum ki yaro me Teko pa Lubanga ma piny maloyo yaro ma onongo nonge i cako ne. Lok pa nabi ma onongo otime atir i koth me acaki i cako pa Injili, gin dok bitime atir i koth me agiki i kare me otumone. Kany gin ‘cawa me dwogo cwinya’ ma Lapostol Petero onongo ongolo wic anyim ka owaco ni: ‘Lu dwogo, dok lu lokre, pi richo pa lu oyweyone woko, ka cawa me dwogo cwinya obino ki i wang Rwot; dong en bi cwalo Yesu.’ Acts 3:19, 20. The Great Controversy, 611.
Temo ocungi i kom yore me timo me kop me agiki, ma ki yaro calo "rek i tung rek". Kwena me temo kicwalo ki jogwoko ma gin jo me "leb mapat", ma ki yaro gi calo "leb ma kicwecwec". Kwena me temo me kop me agiki obino kicwalo ki jogwoko ma pe kipwonye i yore me timo me Protestanti ma odwoko woko ki Katoliki, ma Adventisimu oketo ki yero i kare weng i gin mukato pa en me lweny bot yub.
Cawa pud pe obedo macok, ka tem bi bino bot cwinya pa dano weng. Cim pa le marac bibi kwayo wa matek me cwalo. Jogi ma ki kare keken gi yiko kwac me piny, kede gi rwatie ki kit me piny, pe gibinongo tek me lwenyo bot teko ma tye piny; giyero yiko en maloyo bedo gi bot kuyoo, cwalo nying marac, kigeno me cimo gi i gereza, ki tho. Lweny tye ikom cik pa Lubanga ki cik pa dano. I kare man, zaabu bi yweyo ki gin ma pe ber pa en i kanisa. Bedo maleng ma atir bibi poyo piny ki mere keken ki wang-neno pa en. Lacam mapol ma wan wasumini pi ler pa gi, bibiro zaro woko i bwoto. Ridi pa ngano calo dul madit bibi kalo gi yamo, kadi i kabedo ma wan neno peke obedo pabo yweyo ma opong ki ngano ma maber. Jogi weng ma gicako gin me ka maleng, ento pe gicobo ki bedo atir pa Kiristo, gibineno i kwer pa bedo apoto pa gi kene.
Ka gicwoco yath ma pe cweyo rap, macalo gin ma pe gilonyo piny; ka jo mapol me owete ma pe adieri kigiyero gi jo ma adieri, ci gin ma gicano ginyutu i wang, ki “Hosanna” gicako bedo i but cal pa Kristo. Jogi ma gitye ki bwoyo-cwiny ki pe gicwako geno pire kene, gibinyutu pire kene maler pi Kristo ki adieri pa En. Joma pe gi tek ki gi dwoko-dwoko i kanisa, gibebedo calo Dawid—gi cwil me timo ki temo. Ka otum obedo matir maloyo pi jo Lubanga, lacim gilela matek mapol. Satani obi yubu jo geno adieri matek; ento, i nying Yesu, gibigamo loyo maloyo. Ci kanisa pa Kristo binyutu “maleng calo dwe, maler calo ceng, kwoi calo lwak me lweny ma ki cal.”
Cac me adiera ma ki puro ki tice pa lami me Lok Maber obi yut, obi lal, ki obi kelo yech. Cwiny jo bibigamo adiera, gin bibedo tye i peko, ki bipako Lubanga pi ni gibed tye i peko pi Yesu. “I piny gunonge peko; ento beduru gi cwiny maber; Atyeko oloyo piny.” Ka cok me goro ma ocoke matwal obi kwalo i piny, ka yubo tye ka tweyo kom pa Jehova, Lubanga obi bedo kony pa jogi. Jami me lagwok pa Setani romo mede i malo, ento yie pa gin ma macwer ki maleng pe bigoyo cwiny.
Eliya okawo Elisa ki woko i tic me lalo, dok ocwer iye labut mamege me kwero. Kwaco pi tic man ma madit ki mabalo oketo bot ludito me ngec ki jogi ma tye ki tung; ka gin onwongo obedo matidi i wanggi, ki geno weng i Rwot, En onwongo opako gi, me yubo pana pa En ki kelo i loyo ma opong. Ento gi ruc ki Lubanga, gi yee i teko pa lobo, ci Rwot okwanyo gi.
Jo mapol gityeko yaro malo sayensi, ki gityeko kwanyo wanggi woko ki neno Lubanga pa sayensi. Man pe onongo obedo kamano bot Kanisa i kare ma maler loyo.
Lubanga obi timo tic i cawa wa ma gin manok keken gi kuro. Obi dongo ki yaro malo i tung wa gin ma gikwanyo mapol ki lony pa Roho pa En loyo ki kwano ma i wang me gang pa sayensi. Gang me kwano pa sayensi magi pe myero ki cayo onyo ki yubu; gin ma Lubanga ocweyo, ento gi romo miyo keken kit ma nen i wang. Lubanga bi nyutu ni pe otur kede dano me piny ma gikwanyo maber, ma gitingo pire kene. Testimonies, volume 5, 81, 82.
‘Goro ma opud piny’ obedo alama pa cik pa Sande, ma ocako i cawa me paka me lobo madit ma tye i Yabo pa John pot buk apar acel. En tito calo kare me temo me cik pa Sande ma mede mede.
“Piny mapat bi lubo kit pa United States. Kadi bene en tye ka medo anyim, ento bal acel keken bi bino bot jo wa i but weng me piny.” Testimonies, volume 6, 395.
I kare matidi mapat ki Cik me Sande, cente mape atir i nino me Miller giloro gi woko ki dirica, macalo kit ma Jo-Adventist pa Laodicea giyweyo woko ki wange pa Rwot. Eka kanisa kikwanyo malo macalo bendera, "maler calo due, maler calo ceng, ci ma koyo lworo calo lwak ma tye ki bendera." Kwena pa Aisaia ma oa ki "leb mukene" ki "wange ma yweyo-yweyo," nyutu jo ma kikwanyo gi malo ki kicwiyo gi malo, ki ma kipwonyogi ki lonyo pa Laro pa En, ento pe ki pwony me wang woko pa dul me sayensi. Jo matu pa Efraim gijuki i tem me "rek i rek," pien ngec pa jo ma tye ki ngecgi okadh woko. Poropheti i botgi dong obedo calo buk ma kimego piny.
Lok me kit ma otime, ma, ki waci pa Peter, lanen weng gi cako ki i Samweli gi waco iye, tyeko yaro cal mapol me poto pa Jo Adventist ma gi okwero lok me cobo me agiki; ento pe obedo tho pa rwom ma gi lwenyo ikare me cik me Sande, ento obedo tho pa cwiny ma rwate kwede nongo ngec me ada ni gipoto woko pi kare matwal, macalo kit ma gi yaro kwede nyiri maleng ma pe gi ngwec, ma i kitap Amos gicenyo ni gipoto woko.
Nen, kare obino, owaco Rwot Lubanga, ni abi cwalo kech i piny—pe kech me paan, ki pe cor me pi, ento kech me winyo lok pa Rwot. Gin biwurowo ki nam nyaka nam, ki i tung pa bor nyaka i tung pa wang ceng; gibigwec ki woko me yeny lok pa Rwot, ento pe gibigamo. I cawa meno nyiri maber ma pwod pe gidoko dako, ki lacoo matidi, bipoto pi cor me pi. Jogi ma gimiyo diro i kwer pa Samaria, ka ginyuto ni, “Lubanga pa in, o Dan, tye,” ki, “Yore pa Beersheba tye”—gin aye bipoto, ki pe gibidok ochung doki. Amos 8:11-14.
Piny ka katic ki cal me 'luny ma ocwal woko' me yaro saa pa cik pa Sande, Aisaia orwako lok ikom bwola ki rip rip ma tye ka mede pa jo ma giketo cwec ki tho.
Laloc pa un ki tho bikwanyo woko, kuc ma un oketo kwede Kuziimu pe bimedo; ka yubu ma opong‑opol orwotho iyie, dong obikenyo un piny kwede. Ki kare ma ocako wotho, bikwano un; pien i okinyi i okinyi obi rwotho, i chieng kede i otum; en binedo nyongo keken me nongo ngec pa lagam. Isaiah 28:18-19.
Ngeyo me medo pa ngec ma ki nyutu ki lere ma welo pa Miller, dong pe binenge, ento “ngeyo” ikom ngec me bal ma tye paccogo ikom cik me Ceng abicel binyutu ni lalocgi ki tho kibalo woko. Gin ma gi cane piny i “lok me kobo,” dong gineno ni “Rwot Lubanga,” oketo “i Zion lere me tung, lere ma kitemo, lere me wang-ot ma welo, me tung ma tek,” ento obino dong atika. Lok me kobo ma gicane piny iye ka gicako yoregi i kit-tyen, dong gigweyo woko. Mapol i lok me kobo magi ma ngene, romo ngenone yot-yot i neno ma ikom Dyer Ulai.
Millerites, kano ki poyo ma gitye kwede ikom Daniel dul aryo, gineyo piny rwot ma i Daniel dul aboro ni en aye acel ki piny rwot ma kityeko nyuto i dul abiro. Ma pe acel i dul aryo magi en ni, dul abiro nyutu jami me politiki pa piny rwot, ento dul aboro nyutu jami me dini pa piny rwot. Pi mano, Daniel dul aboro kiyaro kede leb me wang kwer.
Daniel dyel aboro tye katico ki alam pa ot maleng me nyutu piny pa rwot, ento alam weng pa ot maleng ma kinyutu i dyel en kityeko kicwer; kamano kinyutu atir gonyo ma tye ikom yie ma ada pa Kristo ki yie ma pe ada pa Setani. Dume pa rom obedo le ma kicwalo calo cagro i ot maleng pa Lubanga, ento cagro weng pa ot maleng myero obed pe ki bal. Dume pa rom ma i dyel aboro kityeko kikwero woko me cwalone calo cagro i ot maleng pa Lubanga, pien lawa ne pe gin calo acel.
Ka dong acwalo malo wanga, ki aneno; nen, i anyim kume otye dyec dichwo ma tye ki tung aryo; ki tung aryo ne tye malac; ento tung acel ne tye maloyo tung mapat, ki tung ma maloyo obino agiki.
Meme laco ma tye ki loke aryo, ma acel obor loyo acel, pe kiweko obed lamal i ot pa Lubanga; ento cal ma eni pe nyutu pa dini adier pa Lubanga, en pa dini ma pe adier pa Setani, me paganism. Dugu ma bino anyim kicwalo calo diec, ma bene obedo gin me lamal i ot pa Lubanga; ento, dok keken, diec ne obale, pien tye ki lok acel i dyere me wanggi, ma pe tye ki maromo me maber ma kikwayo pi lamal me ot pa Lubanga.
Ka an atye ka paro, nen, otigo acel obino ki tung acaki i wang lobo weng, ci pe owoto i piny; ci otigo ne tye ki tong acel madit ma rwate i tung wange. Daniel 8:5.
I agiki tung pa dyec opogore, ci tung angwen obot; ma bene gengo ne ki bedo misango i kabedo maleng pa Lubanga.
Ka mano, meme macoo obedo madwong tutwal; ka otyeko bedo macwer, tung’ madwong opore; ci i kabedo pa en, oyaro tung’ angwen ma pire tek i tung yie angwen me polo. Daniel 8:8.
Daniel diro 8 cako labongo ni lobo pa Babulon pe kikwayo ne ki ranyisi. Babulon, lobo ma acel i porofesi pa Baibul, dong kityeko tero ne piny ikom lami aryo me diro 2 ki diro 7; ento i diro 8, Babulon kikano woko me mede nyutu kit porofetik pa Papasi ni oyudo lak me tho ma lacen kicoyo ne. I kare aa ki lak me tho ne nyaka ka kicoyo ne, Papasi kikano woko i porofesi, onyo pe kiparo ne. Kicano woko eni bende kityeko ranyiso ne ki lobo pa Nebukadenesa ma kikweyo woko, ci lacen kinwoyo dwogo.
I Daniel abicel adek cako ki cal ma atir pa lobo pa rwot ma aryo, kun ki yaro rombo me dichwo ma nyutu lobo pa Medo‑Persia; ci kimedo kwede meme ma ocako woko ma nyutu lobo pa Giriiki. En aa, ki i acel ikin yamo angwen, ma twon angwen pa Giriiki otyeko ocok piny i gine, Daniel neno twon matidi ma nyutu lobo pa rwot ma angwen pa Roma. Twon matidi eni nyutu kite aryo ducu pa Roma, ma ki nyutu gi i vese angwen. Roma me pe yaro Lubanga ki nyutu gi ki twon matidi i kit me dichwo, ento Roma pa Papa ki nyutu gi ki twon matidi i kit me dako.
Ki i acel pa gi ne owuoko tung matin, ma omedo madit tutwal, wot bot Poto, ki bot Cam, ki bot Piny maler. Kede omedo madit, nyo otyeko rwate bot lwak pa polo; kede orwiro i piny moko pa lwak, ki suluwe moko, ki ogoyo gi i cing. Ee, oywako dwong i iye keken, nyo orwate ki Rwot me lwak; kede ki i komne rwatte me cawa cawa kikwanyo, kede kabedo pa ot pa iye maler orwiro i piny. Kede lwak ne gikiye botne me bedo ki woko rwatte me cawa cawa, pien gikwalo cik, kede orwiro adaa i piny; ki otimo, ki omer. Daniel 8:9-12.
Ogora matin pa Loma ma donyo i lok me coc i tyen lok apar angwen, kicoyo ne i rwome me leb ma laco; ci i tyen lok apar, ogora matin kicoyo ne i rwome me leb ma dako; ci i tyen lok apar acel, ogora matin kicoyo ne i rwome me leb ma laco; ci i tyen lok apar aryo, ogora matin dok kicoyo ne i rwome me leb ma dako.
Pot buk aboro pa Daniel pe nyutu piny me rwot ma acel; ci piny me rwot aryo ma biro bang iye kicweyo gi calo le me Ka Maleng ma kiketho, ci piny me rwot ma angwen kicweyo gi lur. I laporo, lur en ma kiketho; pien otye calo lacoo, ci dako, ci lacoo, ci dako.
Dako pe myero orwate labut pa laco, kadong laco pe myero orwate labut pa dako; pien jo weng ma timo kamano obedo kica bot Rwot Lubanga me in. Deuteronomy 22:5.
Nyutu me lacoo pa tung matidi pa Roma pa pagani, nonge i gite namba 9 ki 11; ento nyutu me dako pa tung matidi pa Roma pa Paapa, nonge i gite namba 10 ki 12. Kit pa tung matidi, lacoo onyo dako, ng’eyo ka i poyo lok pa Danyel i leb ma en onwongo kiwaco i acaki, gin ma Miller pe onwongo romo neno, pien otyeko tic ki Konkodans pa Cruden keken, ki Konkodans pa Cruden pe miyo ngec mo ikom leb ma acaki. Loko-loko pa kit me lacoo ki me dako i gite angwen nonge ki jo ma kityeko loko Bayibul me King James, ki gi gwoko kit me lacoo ki me dako i coc man, ka in ng’eyo ngo ma myero i yenyo.
Joloko lok gityeko ngeyo rwate i kin bedo me laki ki me dako pa lati matidi ma i tito 9–12, kede ginyutu rwate meno ki lok "it". Lok "it" kityeko tic kwede pi lati matidi ka tye i kit me dako. Nen Daniel dul 8, tito 10:
Ki obedo madwong, nyaka i lwak pa polo; ki ocoyo i piny moko pa lwak ki moko pa laket, ki oteyo i wi gin. Daniel 8:10.
“Omedo madwong,” kede “ogoyo piny,” ci kamano nyutu ni tong matin obedo dako. Dul apar aryo owaco ni:
Lwak omii en i kom cer me cawa ki cawa pi bal; kede oloro ada i piny; kede otimo, kede oromo maber.
I lok namba apar aryo, gi medo nyig lok “him”, ki pe nyutu tung matidi maber atir; pien i lok tung matidi kigwoko ne calo “it” macok aryo, ma tito kit pa mon. Maber adaa ni jo maloko leb ngeno ni Daniel owero nyutu me kit, ento pe gi tye atir ikom ngo ma Daniel odwaro, ci gi temo me miyo tung matidi ma i lok obed i kit pa lacoo, ki medo nyig lok ma gicoyo i italiki “him”; ento pe rom ki lok pa adaa pa Daniel. Lok pa Daniel tito ni tung matidi en kit pa mon, kede “it” (tung matidi me kit pa mon), ogolo adwogi i piny, kede “it” (tung matidi me kit pa mon), otimo kede obedo maber.
I rek abicel angwen, lok me "twol matin" tye i rwom me latic, kede nyutu Roma me pagani. Obino ki acel i "yamo angwen" ma Lwak Giriki o yabo iye. I rek eni, rwate ki kare me mukato, Roma me pagani oloyo lobo adek, ka otyo i kom me piny.
Ki bot acel me gi o aa woko lawot matin, ma odoko madwong tutwal, i tung South, ki i tung East, ki i tung piny maber. Daniyel 8:9.
I verse apar acel (ma en kama kontroversi ma ikom "the daily" oyudo acel ki piny me lweny madito pa eni), tung matin gineno calo "he," "him" ki "his."
En aye omedo en madwong paka i ladit pa lwak, ki en ogolo woko sadaka me kare ki kare, ki kabedo pa ot me lamo pa en gikelo piny. Daniel 8:11.
Wa bino mede ki pwonye man i coc ma anyim.
Yore acel acel ma i lok pa Lubanga tye ki kabedo ne; tyen acel acel tye ki mite ne. Kede yik ma opong weng, i ciko ne ki i timo ne, tye ka miyo adwogi bot Lacweyo ne. Yik ma calo man, pe tye wic mo labongo wic pa En ma pe tye ki agiki, ma romo ciko onyo yiko ne. Education, 123.