Medo me ngec ma ki nyutu iye neno ma i Tung Pii Ulai, en aye ma ne gicono i agiki ikom tebul aryo pa Habakkuk.

Kakanyako ki lok pa lanabi ma gi con giparo ni gitiyo bot cawa me dwogo pa Kristo ma aryo, obedo cik ma kimiyo ma rwate maber ki kit bedo pa gi me pe ngeyo maber ki cwil, kacel ki gonyogi me kuro ki pacoo i yie ni gin ma kombedi obedo otum i pore me ngeyo pa gi, i kare ma kimiyo iye gubed dong maler.

I tung lunyuto magi onongo bene obedo pa Habakuku 2:1–4: ‘An abi bedo i wang agwok na, ki abi yiko an i ot me wang, abi lwenyo me neno ngo ma en bi waco pire an, ki ngo ma abi dwoko ka kinyubu an. Rwot ocoyo an, waci ni: Coc lunyuto ne, ki i timo ber ber i tabul, pi ngat ma kwano ne oyare. Pien lunyuto ne obedo pi kare ma kiketo, ento i agiki ne obiwaco, pe bi waco lok me con; kadi odiro, ikur ki ne; pien obino nining, pe bidiro. Nen, cwiny pa ngat ma oyweyo dwong pe obedo kare i iye; ento ngat ma kare obi bedo kwo ki yie pa en.’

Kare ma con con i mwaka 1842, cik ma kimiyo i lok me poropheti man, ‘Coyo nyutu, ki i miyo obedo cing i ipepa me cal, pi en ma kwano ne obed obilo,’ omiyo Charles Fitch orwate me yubo cal me poropheti me cing woko nyutu ma i Kitabo me Daniel ki i Kitabo me Nyutu. Golo cal man piny kicono calo puko cik ma Habakkuk omiyo. Ento i kare eno, pe ngat mo onongo oketo wii i ni i poropheti man keken bene kiyaro kare me med kare i puko me nyutu—kare me kuro. Bang cuk cwiny, lok me Woro man oneno bedo tiyo madwong: ‘Nyutu obedo pi kare ma kiketo ne; ento i agiki, obi waco, pe obi waco rac. Ka obikuro, kurne; pien nining obino, pe obikuro.... Ngat maleng bi bedo ngima ki geno ne.’ The Great Controversy, 391, 392.

I kit me porofeti, tebulu aryo pa Habakkuk gin lami aryo. I kit me Baibul, myero kelo lami aryo kacel me keto ada piny.

Ento ka pe bi winyo yin, ci kel ki yin ngat acel onyo aryo, pi ni i dho joneno aryo onyo adek wic weng obed atir. Matayo 18:16.

Ka tebul aryo pa Habakkuk (kaca pa pionia me 1843 ki 1850) kiketo gi i wi gin keken, gin moko ada ma obedo lapiir i nino pa Miller. Bal pa 1843, ma ginyutu iye tebul me acel, i kare ma kiketo i wi tebul me aryo, kigero kare me kuro pa neno. Miller (latic me gwoko ma cal pa yore meno) openyo ngo ma myero owaco i kare me yebo pa yore pa en.

Abi cungo i kabedo me lalo na, abi keto an i tung me ot ma lalar, abi rito me neno ngo ma obi waco bot an, ki ngo ma abi dwoko ka kinago an. Habakkuk 2:1.

Rwot ocwalo cik bot Miller me coyo neno, ki i kene pa ne, oketo apoti ma tye ki neno i iye i wi mesa i tung me ot pa ne.

Lubanga odwoko an, owaco ni, “Go coc me neno, ki imiyo obed maler i lepa, wek ngat ma kwano ocito.” Habakkuk 2:2.

Ci tebul gimiyo ngec maler i kom kare me kuro ki kecwiny me acel.

Pien nyutu eni tye pi cawa ma kiketo; ento i agiki obi waco, pe obi kwena; ka bene odwanyo, kur ne; pien adada obino, pe obi dwanyo. Habakkuk 2:3.

Yore me tem ma tye i kite adek, ma kicweyo gi ki medo me ngec (kal me wel pa Miller), dong ginyutu calo.

Nen, cwiny ne ma opong pe obedo kakare iye; ento ngat ma tye kakare obi bedo ngima ki yie ne. Habakkuk 2:4.

Kit aryo pa jo lamo Lubanga bi nyutu ki tem ma kicoyo i Buk Daniel, Dul apar aryo.

En owaco ni, “Wot i yo mari, Daniel; pien lok kigengore kede kilorore nyaka cawa pa agiki. Jo mapol bipwodhore, bimedo bedo maleng, bitemore; ento jo marac gibitimo marac; pe obedo ngat marac mo ma bi ngeyo; ento jo ma tye ki rieko bi ngeyo.” Daniel 12:9, 10.

Jo ma ngeyo pa Daniel gin nyiri ma ngeyo pa Matayo 25, ma kicweyo gi atir ki yie; ento jo marac gin nyiri ma pe ngeyo, ma kigolo wi gi i kweg. I agiki pa neno me Miller, kidi me rwom tye calo moo i lok me cal pa nyiri apar, ma en obedo lok.

Lubanga ogamo ka wa pe wamako lok ma ocobo wa. Ka en aye, wa loro mafuta ma bulu ma obedo me cato iye i cwinya wa me yubo ne bot gi ma tye i otum. Ka gicoyo dwon ni, ‘Nen, laco nyako bino; wut woko me med kwede,’ gin ma pe gimako mafuta maleng, ma pe gigwoko maber kica pa Kristo i cwinya gi, gibinongo, calo nyako maleng ma pe gi lacim, ni pe gitetere me med kwede Rwotgi. I gin keken pe gitye ki teko me nongo mafuta, ki kwo gi ojwiko. Review and Herald, July 20, 1897.

Liec pa kidi ma wel pa Miller i kare me agiki bi lum maber maloyo i rwom apar, kede bene namba apar ki liec gin alama me temo. I kare me agiki, ma ki yaro i agiki me neno me nindo pa Miller, liec pa adiera ma ki yaro i wi tabul pa Habakkuk kelo lok me temo, ma i loc me pwony me nyako apar ma pe gibedo gi laco ki yaro calo lok me 'Midnight Cry'. Yore me temo man obedo dwoko pa yore me temo i lok me con pa Jo-Miller, pien loc me pwony me nyako apar ma pe gibedo gi laco ki dwoko ne i leb atata i kare me agiki.

Dok dok gicwalo an i lok me yubu pa nyiri apar, ma abic gitye ki wii maber, kede abic gitye ki wii marac. Lok me yubu man dong otyeko ki i rek, kede obino tyeko ki i rek, pien tye ki yore me tic ma pire tek pi kare man; boti, macalo ngec pa malak ma adek, dong otyeko, kede bi mede bedo ada pa kare man nyaka giko kare. Review and Herald, August 19, 1890.

Apar obedo lamal me tem, i agiki me ceng apar Daniel kede jo adek ma maleng gi onene maber loyo i wang, kede gi obedo mot i kom, loyo jo ma gichamo mere me Babulon. Jo me cwiny madongo ma kityeko nyutu gi i Habakkuk, ma gubedo kwo ki cwiny ma onen malo, pe ki yie, gi yubo kit pa Babulon. I lok mukato pa Millerite gi obedo nyiri pa Babulon, kede i Habakkuk kite me poropheti pa opapa ma kitiyo kwede me nyutu kit pa jo ma giyero pe me bedo kwo ki yie.

Nen, cwiny pa en ma ogoro pe tye maleng i iye; entono ngat maber bi bedo ngima ki yie pa en. Eyo, pien okwalo cik pi divai, en ngat ma ogoro, pe bene obedo i gang; oyweyo mito pa en calo liel, ki en calo tho, pe orumo; entono oketo bot en piny weng, ki ogamo bot en jo weng. Pe bin jo weng magi cako waco lok me poro i kom en, ki lok me yubu i kom en, gi waco ni, “Yei bot ngat ma oyweyo jami ma pe pa en! kare nining? ki bot ngat ma oywayo pire ki lobo ma ping!” Pe bin cake lacen gi ma bi lutu in, ki gi ma bi kelo peko bot in, ka in ibedo gin me poko botgi? Pien i opoko piny mapol, jo weng ma ocungo bi poko in; pi rem pa jo, ki pi goro me piny, me kabedo, ki pa jo weng ma obedo iye. Habakuku 2:4-8.

Yore me temo ma oketo i wi nyiri ma pe otyeko ngeno dicu i Matayo 25 kelo dul pa larogi, ma gityeko yubo kikome pa Rwot me Bor (Paapasi), ma en bende twero ma oloro piny mapol. Twero pa Paapasi en aye ma kiyaro kacce, calo ka Jezebel ne ocamwe ki gwok.

Lubanga owaco ni, Neno, dano obino ki piny me bor, ki dul madit obol ki i tung piny weng. Gibwoko okwec ki tong; gi goro, pe gi kica; dwon gi gogoro calo pi madit; gidho i faras, gicwalo i rek calo jo me lweny ikom in, O nyako pa Siyon. Wa winyo ngec pa gi: cengi wa ocere: piwo ma matek ocweyo wa, ki piwo, calo me nyako tye i nywelo. Pe icaa i pur, pe ityer i yoo; pien laa pa lacar ki rwate tye i tung weng. O nyako pa jo wa, iyubo lebet me yuta, ipud i peo: ibed i ketho, calo pi nyathi acel keken, kweco ma tuc tutwal: pien lajwako obino kacel iwa. Jeremiah 6:22-26.

Habakuk cwalo piny dul aryo: jo ma kiwaco ni gin atir ki yie, ki jo ma gicamo ki gimeo lagam pa Babilon. Jo ma i kare me agiki me nino pa Miller, ma kityeko yaro-gigi calo nyako ma pe ogamo cwe, giyubo kit pa Kristo, ci ginywako cim pa Lubanga; onyo giyubo kit pa Papasi, ci ginywako cim pa lewic.

Cawa obino me ler ma atir me nyutu i tung otum pa kit marac. Lok pa Malaika me adek kicwalo woko i lobo weng, me kom dano pe gimako cal pa lam onyo twac pa lam i wang wicegi onyo i cingegi. Mako cal man nyutu ni odonyo i moko acel kwede lam ma otyeko timo, ki cwalo par maromo kwede, ma rwate piny ki Lok pa Lubanga. I bot weng ma gimako cal man, Lubanga waco ni, ‘En acel obinywo waini me kwong pa Lubanga, ma gigolo woko pe ki ket i kop pa kwong ne; ki en obigoyo peko ki mac ki sufa i wang malaika maleng, ki i wang Rombo.’ Review and Herald, July 13, 1897.

Nyiri maleng ma giminyo waini me Babulon, i agiki gibino minyo bende waini me cec pa Lubanga. I Yesaya, jominyo me Efraim ginyiso minygi ma pe ki neno ki coyo woko gik piny iye, en tim man bicenyo calo bur me ogoyo anywangi.

Keto “the daily” calo cal pa Kristo turo adiera me “the daily” iye piny, pien “the daily” en cal pa Setani. Me keto “the daily” calo Paganizim ma Miller otimo, kiyaro pire tek i tebul pa Habakuku. Coc me Tesalonika ma Miller ononge iye, ma omiyo onongo twero ngeyo ni en aye Paganizim ma “kikwanyo woko,” pi “dano me richo” ma bedo i ot pa Obanga onyutu, en adiera madit matye i 2 Tesalonika, kabedo aryo.

An okwano dok, ki pe anyono ka mo mukene ma en [the daily] ononge kwede, ento i Daniel kende. Cak acel [ki kony pa concordance] acoyo lok ma ocung ki en, 'kwanyo woko;' 'obi kwanyo woko the daily;' 'ki i cawa ma the daily bino kwanyo woko,' ki mukene. An okwano dok, ki aporo ni pe abi nongo gin ma bi yaro lok eni maler; me agiki acono i 2 Thessalonians 2:7, 8. 'Pien ger me tim marac ma pe ngene dong tye ka timo; kende ngat ma kombedi tye ka gengo bimed ka gengo, nyo kikwany woko ki i yoo; ci eka lamarac eno binyutu piny,' ki mukene. Ka acono i lok eni, o, kit ma atir oneno ne maler ki ma loyo! Kany keken! En aye 'the daily'! Ber, kombedi, gin ma Paulo mito yiko wa kwede i 'ngat ma kombedi tye ka gengo,' onyo ma gengo, en ngo? I 'dano me goba,' ki 'lamarac,' gin ma kigamo bedo 'Popery'. Ber, ngo ma gengo 'Popery' ni pe onyutu piny? Ee, en aye 'Paganism'; ber, ento kombedi, 'the daily' myero bedo 'Paganism'. -William Miller, Second Advent Manual, pot 66. Advent Review and Sabbath Herald, January 6, 1853.

Gin ma "the daily" nyutu i Thessalonika, ma Miller otyeko nongo, en ada madito me pot buk. Ka Paulo kiter jo ma pe hero ada, ki ma eka gibicwako yaro ma tek, pire keken en tye kitero pe-hero-ada i kit me weng; ento ada ma kicimo tutwal i pot buk en ni "the daily" tito calo Roma ma pe yaro Lubanga.

Wang obedo ler pa ringo: ka dong wangi obedo ma ler, ringi weng obiro opong ki ler. To ka wangi obedo marac, ringi weng obiro opong ki mudho. Ka dong ler ma tye i yin obed mudho, mudho eno dwong nining! Dano pe twero timo tic bot rwodi aryo: pien obiro kwero acel, ka obiro hero mukene; onyo obiro mako bot acel, ka obiro ciko mukene. Pe itwero timo tic bot Lubanga ki Mammon. Matayo 6:22-24.

Tye keken hera pi ada, onyo kwero ada. Pe tye but macok. Kwanyo wic ma tek, ma bino i wi nyako ma pe rweny me Matayo 25, tye i kom gengo gi i ler pa kidi ma welo pa Miller, ma nyutu tem me agiki. Tem me agiki pa Israel ma ceno, ne obedo tem maromo apar, ci kidi ma welo pa Miller gilero ki ler maromo apar madwong i kare me agiki. Cal me gengo pa kidi pa Miller obedo “the daily,” ma lutum kongo pa Efraim giyito i wi piny i dul me adek pa Adventism. “The daily” obedo cal pa Setana me paganism. Lutum kongo gicweyo kidi ma pe atir, ma gigi kelo ki bot Protestantism ma odok goba, ma nyutu “the daily” calo cal pa Khristo.

Ngec pa Miller ikom gim ma welo mamegi ne gamoso ki gin matime ma iye oguro. Pien otyeko geno tek ni Dwogo pa Yesu Kristo mar aryo obedo gin matime pa porofesi ma bino malubo i anyim, ento cwer ma kelo tho pa Paapasi i 1798 keken romo nyutu lwak pa piny ma angwen ki ma agiki i Daniel 2. Miller bende ne gamoso i ngec mamegi ikom “the daily,” pien lamo pa en en ni, ki nyutu pa Lubanga kicwalo ne i kit me cema ma ki yubu keken, ma iye owaco ni otyeko tic ki Baibul mamegi, Cruden's Concordance, kacel ki kwano gazeti mogo. Tam mamegi me cema i kit meno onwongo obino keken i cwiny mamegi.

I kare apar aryo ma onongo abedo deist, akwano lok me mukato weng ma aromo nongo; ento kombedi, amar Bibul—en opwonyo lok pa Yesu! Ento pud tye bute mapol me Bibul ma obedo piny bot an. I mwaka 1818 onyo 1819, ka atye ka loko lok ki oremo na ma abinone botne, ma onongo ongeyo ki owinjo an ka aloko lok ikare ma abedo deist, en openyo, ka cwalo kit ma orwate, 'Itye ka paro ang'o i tem man, ki man?' kacwalo i tem me con ma an onongo aparo pe maber ka abedo deist. An aniang gin ma en tye ka tim, kede adwoko ni—'Ka imii an kare, abimii in ngec ikom piregi.' 'Imito kare mede mane?' 'Pe anyuto, ento abimii in,' adwoko ni, 'pien pe ageno ni Lubanga omiyo nyutu ma pe romo niango.' Kon aketo cikke ni apwony Bibul na, ka ageno ni aromo nongo pire me Tipu Maleng. Ento ka pe olare, ka aketo cikke man, paro obino bot an—'Ka imongo tem acel ma pe iromo niango, ibitimo ang'o?' Kit man me pwonyo Bibul dong obedo obu bot an: abicako lok me tem macalo eni, abiyiko gi i Bibul weng, kadi abino niange piregi kun kit man. Onongo atye ki Cruden's Concordance, ma aparo ni en obedo maber loyo weng i piny; kono aconyo en ki Bibul na, acobo piny i meza na, pe akwano gin mukene, makene keken karatac me news matin, pien aketo cikke matek ni abinongo piro me Bibul na. Apollos Hale, The Second Advent Manual, 65.

Kic ma wel pa Miller pe keken ginyutu ki yore me kwano pa en, ento bende ginyutu ki nyiso ma Lubanga pire keken onyiso.

Lubanga ocwalo malaika pa En me cweyo cwiny pa lalim acel ma pe onongo o geno Baibul, me lawo ne me yeny lok me porofet. Malaika pa Lubanga gibino bot dano ma kiyero kare kare, me lawo pwecne ki yabo i ngecne lok me porofet ma kare weng onongo obedo otum bot jo pa Lubanga. Cako pa rek me adiera omiyo ne, ci olawo ne mede me yeny keng acel ki acel, nyaka ne oneno Lok pa Lubanga ki lacim ki yaro. Kany oneno rek me adiera ma opong maber. Lok meno ma onongo oparo ne calo pe ki rwate ki Roho Maler, kombedi oyabi i wangne i ber ne ki dwongne. Oneno ni but acel i Baibul yubu but mukene; ci ka lok acel onongo ogeng iye i ngecne, onyono i but mukene me Lok gin ma oyube ne. Oyaro Lok pa Lubanga maler ki cwiny maber, ki paro dwong madit ki lworo madit. Early Writings, 230.

Ka Sister White owaco ni, “Lubanga ocwalo malaika pa En” bot Miller, man nyutu ni Gabriel obedo malaika ma kicwalo bot Miller, pien “malaika pa En” obedo lok ma kitero bot Gabriel.

Lok pa malaika, ‘An aye Gabriel, ma atye i anyim Obanga,’ nyutu ni kabedo pa en tye madit i koti pa polo. Ka obino ki lok bot Daniel, owaco ni, ‘Pe tye ngat mo ma tye kede an i gin magi, ento Mikael [Kristo], rwot pa yin.’ Daniel 10:21. Pi Gabriel, Laloro owaco i Revelation, owaco ni ‘Ocwalo ci onyutu ne ki Malaika ne bot laticne John.’ Revelation 1:1. The Desire of Ages, 99.

Gabriel ki malaika mukene gicwalo me cweyo cwinye pa Miller, kacel ki “yabo i bot ngec ne poropesii ma kare weng onongo obedo otum bot jo pa Lubanga.” Lok ne pe keken otyeko cweyo ne ki yore me lim ma o tic kwede, ento bende ki nyutu pa Lubanga. Yore keken ma o tic kwede me lim Bibul obino i cwinye. Ka Lubanga kelo ada i cwinya wa, man en nyutu pa Lubanga, pe rwate ki nongo ada ki yo me yubu maber Lok pa Lubanga. Miller o time gi aryo, ento nyutu pa Lubanga myero obedo but me kit ma Miller onongo otyeko nongo ngec ikom “the daily.”

Onwongo pe ongenyo loki me dok-odok pa kit pa ladit ki pa nyako ma tye ii Daniel 8:9–12, pien gin mo keken ma ne tye kwede obedo Bibil ki concordance ma pe tye kwede ngec mo ikom leb pa Bibil. Onwongo pe oneno rwom ma tye ikati me ‘sur’ ki ‘rum’ ma gityeko loko ne weng macalo ‘take away’. Onwongo pe oneno rwom ma tye ikati me ‘miqdash’ ki ‘qodesh’ ma gityeko loko ne weng macalo ‘sanctuary’.

Pe onongo oneno adiera pa lok “tamid” ma ononge i Baibul kare 104. Adiera ma onongo pe oneno (ma bene en adiera ma oneno) obedo ni, i kare 104 ma lok me Leb Hibru “tamid” kitiyo kwede i Baibul, i buk Daniel keken lok me Leb Hibru “tamid” kitiyo kwede calo nying. “Tamid” obedo lok me Leb Hibru ma nyutu “ki kare ducu”, kede i buk Daniel giloro ne calo “the daily.”

I Buk me Daniel keken, leb en kicwako ne calo "noun"; ento i cawa 99 mukene, kicwako ne calo "adverb". Pien man, ka jo me yubo Bibul me King James onongo gineno ni Daniel kicwako leb en 5 cawa calo "noun", kun jocoyo Bibul mukene weng onongo kicwako leb en 99 cawa calo "adverb", tutwal me buk onongo omiyo gi juko kit pa Daniel i cwako leb en calo "noun". Me juko Daniel, gi omedo leb "sacrifice" i leb en, omiyo gi odwogo ne ki kit ma odoko "noun" obed "adverb". Eyo, me juko jo me yubo, Roho Maleng omiyo Ellen White ocoyo ni, "an oneno i kom 'Daily,' ni leb 'sacrifice' kicweka ki wii pa ngat, pe obedo pa coc; ki ni Rwot omiyo neno ma atir ikom en bot jo ma gicwalo 'judgment hour cry'."

Miller, kama oweco pire kene, ne tye ka yeny me poyo “lam me kare-kare”, ma pi agiki otyeko nongo ngec i 2 Tesalonika. Ento bene, kama oweco pire kene, ka tye ka yeny me poyo nyig lok acel, onongo orwate kabedo weng ma kitiyo kwede nyig lok en; kede ni nyig lok en kitiyo kwede mapat 99 kare i Baibul. Kadi bed ni, waco ne ikom “lam me kare-kare” obedo ni pe onongo ononge i kabedo mo mukene, labongo keken i Buk Daniel; ka oweco ni, “Akwano ka mede, kede pe onongo atwero nongo kit mukene mo ma iye [lam me kare-kare] ononge; labongo i Daniel.” Miller pe keken ki yore ma otiyo kwede me kwano ma omiyo odonyo bot juwelo; ento bene ki nyutu pa Lubanga ma kimiyo ne ki bot tic pa malaika.

Man omiyo ngec pa en ikom "the daily" onongo tye kakare, ento pe opong. Pe onongo twero ngeyo ni, i Buk Daniel, "the daily" kikwaco kare abicel; ento i kare adek ma kikwaco ni "the daily" "kikwanyo woko", kare acel onongo nyutu lok mapat ki gin aryo ma dong. Kare acel, "the daily" kityeko tic kwede lok me leb Ebru "rum", ento i kare aryo mukene kityeko tic kwede lok me leb Ebru "sur". Lok aryo man gityeko loko gi calo "kwanyo woko", ento "rum" i Daniel 8:11 nyutu "keto i malo ki wero maloyo", kadi i 11:31 ki 12:11, lok "sur" nyutu "kwanyo woko".

Jo teologi ma gi cam ki mi i kit cam pa Babilon, gi waco ni, ka igolo gin woko onyo ka ituro malo gin, gin aryo weng obedo kit me kwanyo woko; omiyo gi waco ni lok aryo ma eni myero ginene ni tye ki por acel. Gi waco ni i kare adek ma "the daily" "kigolo woko," lok "golo woko" ka weng nen calo "kwanyo woko"; ka gi timo kamano, gi yaro ni Daniel pe oyero lok maber. Pe gi waco man opinye, ento ki riso gi kwaro ni Daniel myero oyero lok "sur" i kare adek weng; pien, ki yore pa jo teologi, en onongo mito gin acel keken i kare tung' keken ma "the daily" "kigolo woko".

Gin timo gin acel kwede lok "miqdash" ki "qodesh" ma gi dwoko calo "sanctuary," i vese apar acel okato apar angwen me chapta aboro. I tung acel acel ma "sanctuary" tye iye i vese angwen kono, gicoyo matek ni weng nyutu Ka Maleng pa Lubanga. Ki yubu cwiny malubo, dong Daniel onongo myero otiyo ki "qodesh" i tung adek weng, ki pe otiyo ki "miqdash" i ves apar acel. Miller pe onongo ngeyo ni lokgi pe acel; ento jo me ngec pa Lubanga me kare matye gineno, ka gineno, gicoyo matek ni pe myero kigamo ni tye mukene mo keken. Ento Miller, ma pe onongo ngeyo mukene ma tye i iye lokgi, obino i ngec ma pe rwate ki me jo me ngec pa Lubanga me kare matye.

En tye atir ni Daniyel obedo ngat ma ocoyo ki mwono madwong tutwal, ma onongo ongeyo leb Ebru, ki gityeko neno ni obedo loyo jolalar weng me Babulon abicel—jo ma bene gi lalar madwong i kitgi keken i lobo. Ka ngat mo ma onongo ongeyo kit ma myero ki tic kwede leb Ebru, kede kit ma myero ki coyo ne atir i gin man i kare meno, en obedo Daniyel. Ka Daniyel otiyo ki lok mapat, obedo pien gin ma myero gi nyutu piro mapat, ma onongo otamo coyo keken. Ka kigamo kit tic pa Daniyel ma mapat ki lok ma gi yiko calo “ot maleng” onyo “kwanyo woko,” gi timo atir ngec pa Miller ikom “the daily,” ma Miller bene ogamo i lok acel keken ma Paolo nyuto ni gin ma giyek atir myero gicwako goba ma tek.

Jogi ma gikwero atir, kendo geno bwola ma kelo balo wii ma tek, kinyutu gi bene calo jomwongo pa Efraim, ma kinyutu gi i dul aryo. Dul acel obedo laloc ma gupwonyo; dul mukene obedo jo piny ma pe gupwonyo, ma bi winiyo kende gin ma jo ma gupwonyo bi pwonya gi. Gin jogi ma giyiko gi ki bwola, kede ma gikwanyo kica ki tho. Gin jogi ma i Habakuku 2 cwinya gi rweny, kendo gin nyiri maleng ma pe gi paro i Matayo 25. Gin jogi ma gibolo woko lok atir me pire tek pa nino pa Miller, ma i agiki gi lumeny maber labong apar (ki nyutu tem apar ma ma agiki pi Isirael me kombedi), calo kit ma ki nyutu kwede tem apar ma ma agiki pi Isirael me kare macon.

Wa bino mede ki pwonye man i coc ma anyim.

Lubanga owaco bot Mose ni, “Cawa mede adii jo man bi cwako kobo an? Ki cawa mede adii pud pe gigeno an, i kom alama weng ma an otyeko nyuto botgi? Abi kobo gi ki two ma matek, abi jolo gi i woko, ci abi miyo i bot in jo madit loyo gi, ki ma tye ki teko madwong loyo gi.” Mose owaco bot Lubanga ni, “Ci jo Ijipt gibineno winyo ne (pien in i teko mamegi otyeko kelo jo man woko ki i iye gi); ci gibinyo nyuto ne bot jo ma obedo i piny man, pien gi winyo ni in Rwot itye i tung jo man, ni in Rwot ki i neno i wang ki wang, ni kom me polo mamegi tye i wi gi, ni itugo anyimgi i kare me nino i ligang me kom me polo, ki i kare me otum i ligang me mac. Kombedi ka in ibino ogo jo man weng calo dano acel, ci jo me pinye ma winyo nying pa in gibikwano waci ni, ‘Pien Rwot pe onongo romo kelo jo man i piny ma o kwano lagam miyo gi, omiyo ogo gi i puk.’ “Kombedi, akwayo in, wek twero pa Rwot na obed madwong, kaka i owaco, ni, ‘Rwot tye gi kube ma mot, ki kica madwong; o weko bal ki kobo cik, ento pe oyubo ngat ma peko tye kwede; o limo bal pa kwaro i bot nyithindo, nyo anywol me adek ki me angwen.’ Wek, akwayo in, weko bal pa jo man, mako ki dwong pa kica mamegi, ki kaka i tye oweko bal pa jo man, ki i Ijipt nyo okato kombedi.” Lubanga owaco ni, “Atyeko weko kaka i owaco; ento, calo an tye kwo, piny weng bi pungu ki dwong pa Rwot. Pien jo weng ma o neno dwong pa an, ki alama pa an ma an otyeko timo i Ijipt ki i puk, ci gi otemo an kombedi kane apar, ki pe gi winyo dwon na; adada, pe gini neno piny ma an okwano lagam i bot kwarogi; en keken, pe mo ikin gi ma ocobo an bina neno ne. Ento latic na Kaleb, pien tye ki cwiny mukene kwede, ci okongo an pire kene, an abi kelo en i piny ma o duko iye; ki nyithine gubimako ne.” Numbers 14:11-24.