Kityeko moko ada ki janeno mapol ni, i kit me con ki i lok pa lanen, Roma kare weng odugo namba 8, ki en obedo me 7. Apeny me lanen pa ishara man obedo but me gin ma Lej me dul pa Yuda oyabo mapwod pe gikke giko me temo. Kirisito pe loyok keken, kacel i Disappointments ma Acel ki ma Madit i kit pa Millerite, En onyutu adiera ma ocweo misteri me Disappointment.

Bang Disaipointimenti me acel i gin matime pa jo Miller, En okwanyo cinge ki bal ma obedo i but lim mogo ma ginyutu i cal me 1843. Bal eni ne nyutu ngec ma pe olare me lanabi, ma omiyo Disaipointimenti. Lacen, jo Miller onongo gimoko ngec mapol mapol, ma gityeko keto maber cawa me cako me nino 2300. Ki cawa me cako ma obedo maber, ma but ne obedo i cawa me kwo pa Yesu i Musalaba, gineno raco acel keken me lanabi ma gityeko tic kwede me nyutu 1843, ma pe kende otyeko nyutu 1844, ento tutwal otyeko nyutu cawa keken me 22 me October 1844.

Bang yubo cwiny madit ma otime pire aryo, Rwot dok onyutu adiera acel ma odwoko peko weng me lapor ma kicweyo ki waco marac ni Ceng 22 me October, 1844 obedo Dwogo pa Kiristo mar aryo. Rwot oyabo lok pa Cedi Maleng, kacel ki adiera ma orwate kwede, ci Yubo Cwiny Madit kityeko yaro maber.

Ka wan dano weng, wan myero obed jigi me kwan ma cwiny matek i lok pa janabi; pe myero wamalo nyaka wa bedo ki ngec maber ikom lok me ot maleng, ma kiyaro ne i kineno pa Daniel ki John. Lok man mi wa cal madit ikom kit ma wa tye kwede kombedi, kacel ki tic ma watimo, ki mii wa ada ma pe ki bal ni Lubanga omii wa tung i yore ma watye kwede con. Lok man kiyaro gobo cwiny wa i 1844, kunyuto wa ni ot maleng ma onongo myero yweyene pe en lobo, macalo ma wa onongo otamo, ento ni Kricito kare'no odonyo i bur maleng tutwal pa ot maleng pa polo, kitye kany timo tic me giko pa jadolo pa en, i tyeko lok pa lacelim ma owaco bot janabi Daniel, 'Nyaka ceng alufu aryo ki mia adek; eka ot maleng bi yweyene.'

Geno wa i kom lok pa malaika acel, aryo, ki adek, obedo atir. Alama me yoo ma madit ma wa otyeko wot iye, pe kiromo kobo gi. Kadi bene lwak pa Gehena ki temo yaro golo gi ki i twolgi, ka gi woro i paro ni gi oloyo, ento pe gi loyo. Ting me atir magi gicung matek calo got ma pe kato kare, pe gicobo ki temo weng me dano kacel ki temo pa Setani ki lwak ne. Wa twero nongo ngec mapol, ka myero wa kare weng bedo ka yenyo i Bibul me neno ka gin eni obedo atir. Jo Lubanga kombedi myero gimeyo wanggi i ot maleng ma i Polo, kama tic me agiki pa Jadolo Madit pa wa i tic me hukumu tye ka wot anyim,—kama en tye ka waco lok pi jo ne. Review and Herald, November 27, 1883.

Gudo pa jopuonj i tic me beco i musalaba, obedo i kom ngec ma pe atir ikom piny pa Rwot ma Kristo myero ocweyo i musalaba. Tic pa Yowana Batisita ki pa Aposto Paulo ogamo kwede tic me nyutu ni cik me kare pa Isirael ma atir ki hekalu me piny ma atir, otyeko o loko dok odwogo i Isirael me chuny ki hekalu me polo me chuny. Leona pa dul Juda pol kare nyutu gudo bot “joma ngeyo.” Lagam me lok me lanabi ikom muk me Roma ma waco ni “the eighth, but is of the seven”, obedo but acel i tic ma Leona pa dul Juda tye ka timo me nyutu gudo me 18 Julai, 2020.

Jo Millerite gin oneno Ruma calo lwak ma angwen i poropheti me Bibilo, kede gin oneno tutunu ma tye ikit me paganizim ki papalisim, ento pe gin oneno Ruma me Papasi calo lwak ma abich i poropheti me Bibilo. Piny matin bang 1844, jo pionia gin oneno ni United States obedo lwak ma medo i poropheti me Bibilo.

Ngec meno kityeko yaro ne i cal pa laticgi ma acaki me 1850, ento twero gi me ngeno yaro ma opong weng pa lwak me porofesi pa Bibul, macalo kityeko yaro ne i buk me Revelation chapta apar abiro, obedo ma o loyo twero gi me poyo; pien gicako yarore i kudek pa Laodicea inyim ki gicweyo woko ‘seven times’ i 1863.

Pakwil pa Isirayel ma con obedo yaro ma cing me gin ma otime con i lwak pa Adventist. Lubanga odugu jo pa En i wot pa Advent, macalo ka odugu nyithindo pa Isirayel ki Misri. I Gono Cwiny Madwong, geno gi oteme, macalo pa jo Hibru i Red Sea. Ka gin pod ogeno lwete me dugo ma otyeko bedo ki gi i gin ma otime con, gin oneno gwoko kwo pa Lubanga. Ka dano weng ma otimo tic kacel i mwaka 1844 gubedo ogamo lok pa Malaika me adek ki guwaco ne ki twero pa Roho Maleng, Rwot obedo otimo kit ma lamal kacel ki tije gi. Ler ma opongpiny obedo oyweyo i piny weng. I higa con, jo ma bedo i piny weng gubedo ocikore, tic me agiki obedo otyeko, ki Kiristo obedo obino me gwoko kwo pa jo pa En.

Pe obedo mito pa Lubanga ni Isirael myero gi wot-wot pi higa 40 i gungu; En ohero me luro gi diret i Piny Kanaan, ki oketo gi iye ka gi obed dano maleng, ma gi cwiny maber. Ento, ‘pe ginywako donyo iye pien gi pe geno.’ Hebrews 3:19. Pien gi dwogo piny ki giyweko woko Lubanga, githo i gungu, ki En oketo jomoko anyim me donyo i Piny ma kicweno. Macalo kamano, pe obedo mito pa Lubanga ni bino pa Kristo myero ogengone tutwal, ki dano pa En myero obed pi higa mapol i lobo man ma opong ki richo ki matek me cwiny. Ento pe-geno ogiyweko gi ki bot Lubanga. Pien gi kweru timo tic ma En ociko gi, En oketo jomoko anyim me cwalo kwena. I kica bot piny, Yesu ogengo bino pa En, wek ludoko richo obed gi cawa me winyo ciko ki nongo kwer iye, mapat ki kwec pa Lubanga obidiyo woko. The Great Controversy, 458.

James ki Ellen White gi keken gi nyuto ni dul man otyeko dok bedo Dul me Laodicea i mwaka 1856, ci i lok ma con onongo oyaro ni, 'ka obedo ni joma weng ma otic keken i tic i 1844, giyie Kwena pa Malaika ma adek, ki gi waco ne ki Teko pa Roho Maleng, dong Rwot obed otimo ki teko madit i ticgi.' Conci owaco ni, 'I kit macalo kamano,' 'dwogo i piny ki weko yore pa Rwot' ma Isirayel me con onyuto, omiyo Isirayel me con 'ogwil i but.' Lok man tye ka nyuto ni Adventism me Laodicea ocako yuko i but i cawa ma joma ma onongo gi waco Kwena me 'Midnight Cry' kombedi gi tye ki ngimo.

Kombedi jo me teologi (jo ma kipwony) gipoko yore mapol me tic pi Revelation chapta apar abicel. Yore magi kicano ki i kit me tic me Futurism ma Jo Jesuit kityeko conyo, onyo ki i kit me teologi ma ocing woko pa Protestantism ma otur woko ki yie. Alama me Revelation chapta apar abicel gin yot tutwal. Wa otyeko nyutu alama ma mite, omio wabiro dwogo bot lwak ma kicwalo i alama kany ka wanyonyo gi ki lwak ma i Daniel chapta aryo, pien Yesu kare ducu yaro agiki pa gin ki cako pa gin.

Tye rwodi abicel ki aryo: rwodi abicel ogore piny, acel tye, ki acel moko pwod pe obino; ka obino, myero obed pi kare matin. Le ma obedo, ento pe tye kombedi, en aye abicel ki adek, ki en aye i tung rwodi abicel ki aryo, kadong obi i goro. Ki twi apar ma in oneno gin rwodi apar, ma pwod pe ginongo piny pa rwot; ento gibiro nongo teko calo rwodi pi cawa acel ki le. Revelation 17:10-12.

I verse 3, John kityeko ogolone i Lamo bot 1798. I kabedo meno i rwom me gin ma otime, kityeko owacone ni tye piny pa rwot abic ma dong gibure woko. Piny pa rwot magi obedo: Babilon, Medo‑Peresia, Giriisi, Roma me pagan, ki Roma me Papasi. William Miller pe onongo twero poko lok man i chapta 17, pien pe onongo twero ngeyo ni Roma me Papasi obedo piny pa rwot ma pat ki Roma me pagan. Ento rwom pa gin kityeko terone i chapta 12 ki 13 me Revelation, pien dragon ma i chapta 12 romo Roma me pagan, lebi ma obino ki i sea i chapta 13 obedo Papasi, ki lebi me piny obedo United States. Sista White onyutu lebi magi adek calo dragon, lebi, ki lawi ma pe adier. Ka cweyo caba ne, onyutu rwom pa piny pa rwot, ki rwom meno rwako kwede maber ki keto wa me Revelation 17.

Ki i cal pa draagon madongo ma mit calo rem, le calo leopard, kacel ki le ma tye ki tungu calo me lamb, gavumenti me piny ma loyo matek i tic me cwalo piny cik pa Lubanga kede me cwer jo pa En, ginyutu bot John. Lweny mede nyo wa i agiki me cawa. Jo pa Lubanga, ma gicwalo gi cal pa dako maleng kacel ki lutino pa en, ginyutu calo gitye manok tutwal. I cawa agiki, otogo manok keken obinongo tye. I komgi, John owaco ni ‘gin ma gi gwoko cikke pa Lubanga, kede gitye ki laro pa Yesu Kristo.’

Ki kom kwene cal, ci dok ki kom Kit pa Paapa, Setani ogamo twero pa iye pi mwaka mapol mapol me temo kwanyo woko ki i lobo jo ma nyutu adwogi pa Lubanga ma atir. Jo me kwene cal ki jo pa Paapa gityeko bedo kwede cwinya acel keken pa nino madit. Gi lutino lok nono ni: Kit pa Paapa, kun tero calo ni tye ka timo tic pa Lubanga, obedo luru ma goro loyo ki kica madit. Ki kit pa Kanisa pa Roma, Setani okungo lobo weng. Kanisa ma gicayo ni obedo pa Lubanga ocweyo gi i dul pa lup man, ci pi mwaka maloyo alufu acel jo pa Lubanga gigamo peko i bwo cwiny marac pa nino madit. Ci ka Kit pa Paapa gikiweyo twero pa iye, kigiweyo me cweyo woko lugoro, Yohanna oneno twero manyen ma obino me dwogo dwon pa nino madit, ci me mede ka timo tic acel acel ma kica ki ma cwanyo nying Lubanga. Twero man, ma obino me bedo agiki me lweny ikom kanisa ki cik pa Lubanga, kimaro nininge ki le me gweng ma tye ki yang calo me otino me lare.

Ento coyo rek ma pire tek pa kalamu me lanabi nyutu ni tye aloka i tung’ man ma kuc. Lewic ma tye ki cing calo me lam owaco ki dwon me drakon, ki “otimo lwak weng pa lewic me acel i anyim mere.” Lok me lanabi owaco ni obiwaco bot jo ma bedo i piny ni myero gitim cal pi lewic, ki ni “ogamo weng, tin ki madit, jarwate ki lacem, libere ki jigi, me ywako alama i lubanga gi ma ceke, onyo i lacocgi; ki ni pe ngat mo twero cato onyo ceno, gudo ngat ma tye ki alama, onyo nying pa lewic, onyo namba me nyingne.” Makato ni, Protestantism tye ka rwate i rek pa Papasi. Signs of the Times, November 1, 1899.

I kom acel me but lok ma agiki, Dako White onyuto ni Lomo me jogi, Lomo me Paapacy, kede United States gin “luwak me piny.” I kom aryo, onyuto ni luwak meno gutye ka bino i tung tung, ka owaco ni, “ki kom jogi, ci eka ki kom Paapacy,” kede, “kare Paapacy, ma gikwanyo twero ne woko, kicwako ne wek oweko kwalo jo, John oneno twero manyen ma obino me yiko dwon pa dragon, ci medo tic acel acel ma rac kacel ki me kwero Nying Lubanga.” To pe ocung kany; pien i kom adek, onyuto ni United States obicweyo lwak mukene i wi piny weng. Owaco ni, “Lebi ma tye ki tong ma calo me lier owaco ki dwon pa dragon, ci ‘otimo twero weng pa lebi ma acel ma tye anyim ne.’ Poroc waco ni obi waco bot jo ma bedo i piny ni gitim cal pa lebi.”

Apokarifa chapta 12 ki 13, nyutu Ruma ma pe tye ki gen pa Kristo, Ruma pa Papa, United States, kede cal pa lobo weng pa ‘beast’ ma United States oketo. Poko me ‘cal pa beast’ en rwom pa Kereke ki Gamente; kacel, ka lobo weng oketo cal pa beast, poko man nyutu ni i cawa pa agiki gamente me lobo acel biken ket i wi lobo weng. Cing bino bedo ki Gamente kede Kereke, Kereke obedo rwot i rwom man. Apokarifa chapta 12 ki 13 nyutu cing angwen ma donyo anyim anyim, kede cing magi bene ki yabu i chapta 17, kacel ki i buk pa Daniel chapta 2.

I mwaka 1798, John oneno ni piny abic me porofeci me Bibul dong obur, ki ni i mwaka 1798, piny acel keken ne tye. Piny me porofeci me Bibul ma ocako i mwaka 1798, ne en lebi me piny me Revelation apar adek, ma ocako calo laria, ento ki lacen dok waco calo dragon. United States en piny ma abicel me porofeci me Bibul, ma tye ki tung aryo, ma lubo piny ma abic me Babulon me roho ma otyeko nongo rwate me tho. Piny ma abic ne en Babulon me roho, ma kityeko nyutu ne cal ki piny ma acel me Babulon ma literal. Piny ma abicel ma tye ki tung aryo, kityeko nyutu ne cal ki lima aryo me feza.

I 1798, onongo myero obedo lobo pa rwot acel ma pud tye anyim, pien i 1798, "ma mukene pud pe obino." Ka lobo pa rwot ma abiriyo obino i kit me gin ma otime, obino "medo bedo pi kare matidi" keken. Lobo pa rwot ma abic onongo okwako bal ma kato kwo, lobo pa rwot ma abicel onongo tye ki cok aryo, kede lobo pa rwot ma abiriyo obedo keken pi kare ma otidi. Kit me lok i pot buk man onyutu ni lobo pa rwot ma abiriyo kiketo calo "rwodi apar", pien ka "rwodi apar" gubedo lobo pa rwot, giloyo keken pi "cawa acel," kede "cawa" acel en "kare matidi." Ka "rwodi apar" giloyo, giloyo kacel pi "cawa acel" ki le mamalo.

Twii apar ma ineno gin Rwodi apar, ma pud pe gi nongo lobo; ento gibino nongo teko macalo rwodi pi cawa acel ki nyama me pur. Revelation 17:12.

"Kom apar" gin piny pa rwot me abiro, ento gi tye ka teto ki lebi pi "saa acel". "Saa acel" obedo kare me kec me cik me Sande, ma cako ki cik me Sande ma tye ka bino oyot i United States. Gi yee me teto ki lebi, pien rwot madit me anyim, en United States, omiyo gi me tim kamano. Sista White, i gin ma wan okwano kombedi, nyuto ni twero me agiki me yubo jo pa Lubanga en lebi ma aa ki piny.

Joon oneno twero manyen ma obino me dwoko dwon pa draagon, ki me medo anyim tic acel keken ma kica ki me yaro Lubanga. Twero man, ma ma agiki me bito lweny ikom Kanisa ki Cik pa Lubanga, kiloko ne ki cal pa lec ma tye ki tong me wi calo pa rom. Signs of the Times, November 1, 1899.

Piny pa rwot ma agiki ma oyaro i lok pa lanabi me Bibilo, kityeko miyo obed kubo bwola ma United States otimo, calo Nabii ma bwola. Piny pa rwot eno ocako calo lam matidi i 1798, ento i cawa me agiki, omiyo piny weng oyero cal pa lewic ma piny weng, ma i tito ne en obedo keto Kanisa ki Gamente kacel, kun Kanisa tye ka loyo keto kacel meno. Piny pa rwot meno bende gityeko nyutu ne calo rwom me adek.

Jo Protestanti pa Amerika gibedo ma i tung me acaki i kwanyo lwete gi ki woko i kabedo ma mabor maber me nywako lwete pa Spiritualism; gibicobo bur me camo lwete ki teko pa Roma; i bot teko pa kube man ma acelgi adek, piny man bi lubo yore pa Roma i diro i wii twero pa cwiny.

Rwom me adek obedo rwom pa Diraagon, Biist ki Lanabi ma pe atir, ma i Revelation 16 gicito bot rwote pa piny ki gitero piny i Armageddon.

An oneno jogi marac adek ma pe pwodh, macalo okok, ma gi obino ki i tung wic pa draigon, ki i tung wic pa nyama madit, ki i tung wic pa lanen me bwotok. Pien gin jogi me pepo marac, gi timo aloka, ma gi ceto bot rwodi me piny weng, me kongo gi i lweny pa nino ma madit pa Lubanga ma Tye ki Teko Weng. Monyo pa Yohana 16:13, 14.

“Teko me Loma” en Papasi, lagoro, ki lwak ma abicel i poropheti me Bibul ma oywako lar ma kelo tho. “Protestanti” gin United States, poropheti ma pe atir, lwak ma abicel acel ki ma agiki i poropheti me Bibul. “Spiritualism” en United Nations, diragon, ki lwak ma ogamo me loro pi saa acel kede lagoro. Rwom me adek otim i “saa acel” ma obedo “saa” me “goro piny madit” i Buk me Nyutu apar acel, ma en cik me Sande ma obino macok kacok.

Ki cik ma kiyubu me cako kit pa Paapasi, ma peko ki Cik pa Lubanga, lobo wa bi yweyo woko kwede pire keken ki bedo atir. Ka Protestantism ogudo cing pa en i woko lac madwong me ngolo cing pa twero pa Roma, ka ogudo cing i woko goro mapiny me konyo cing ki Spiritualism, bene, i lwak pa kobo pa gin adek man, lobo wa obako woko pirinsipo weng pa Konsititueshon ne calo gamente me Protestant ki me Republika, ci obedo yeko yoo me yubu bwola ki boko cwiny pa Paapasi, eka watwero ngeno ni cawa obino pi tic ma lamal pa Setan, ki ni agiki dong obino macok. Testimonies, volume 5, 451.

I dul aryo pa Daniel, Babilon, lwak ma acel i porofesi pa Bibil ma kinyutu ki wi me bululu, tye calo alama pa Babilon me muya, lwak ma abic i porofesi pa Bibil. Lwak ma orumo Mede ki Pasiya, twic ki cing me feza, lwak ma aryo i porofesi pa Bibil i Daniel dul aryo, nyutu nyama me piny ma tye ki lome aryo, United States, lwak ma abicel i porofesi pa Bibil. Shaba pa cal me Daniel dul aryo, ma kinyutu Giriik, lwak ma adek i porofesi pa Bibil, nyutu United Nations, wi ma abiro ma mede pi "cawa acel", ki ma ogamo me cwako kabedo i rwate me adek pa dregon, nyama, ki porofeti me bwola.

Lobo pa rwot me chuma ma i Daniel chapta aryo, lobo pa rwot ma angwen i porofesi me Baibul, nyutu calo lobo pa rwot ma aboro, ma obedo pa abiro. Rumi pa pe yaro Lubanga me ada maleng, lobo pa rwot ma angwen, nyutu calo Rumi me kombedi, ma obedo lobo pa rwot ma kigabo Canisa ki Gamente kacel, kun Canisa tye ka loyo yubu man. Lobo pa rwot man tye i kit me adek, pien rwot me anyim i “rwodi apar” en lobo pa rwot ma abicel, ma en nyama me piny. Lobo pa rwot ma abicel en Ahab, ma onongo onywako Jezebel. Lobo pa rwot ma abicel, ka kinyutu calo yubu ma adek, en Rumi me kombedi, ma onongo pwod obedo anyim ki lobo pa rwot ma abic ma en Rumi me Papa, ma bene pwod obedo anyim ki lobo pa rwot ma angwen me Rumi pa pe yaro Lubanga.

Jo Millerite noneno keken Roma macalo lobo pa rwot ma angwen ki ma agiki. Gineyo ni kit pa en obedo me aryo, ento pe gineno lobo pa rwot mukene mo ma obino malubo i piny. Lobo pa rwot ma angwen en Roma me Pagani; en ma con ki Roma pa Papa, lobo pa rwot ma abic. Roma me kare eni, lobo pa rwot ma abicel, lubo lobo pa rwot ma abic. Lobo pa rwot ma abicel en ma adek i ikin nyutu adek pa Roma.

Rwom me adek pa Diraagon, Lam, ki Nabi mape atir, obedo boti Rome me kombedi, ki bende obedo Babilon Madongo, ma bal ma kelo tho ogonyo. United States, United Nations, ki kahaba pa Tiro, gi nyutu cing me abicadek, ma en cing ma agiki; ento gi adek weng tye i rwom me adek pa cing me abicel, ma en twero ma agiki “me cako lweny ikom kanisa ki cik pa Lubanga.”

United States obedo acel i adek pa duk ma abicel. United Nations, calo but pa lwak me adek, bene obedo acel i adek pa duk ma abicel, ki Papacy bene obedo acel i adek pa duk ma abicel. I rwom man namba pa United States obedo ABICEL, ki namba pa United Nations obedo ABICEL, ki namba pa Papacy obedo ABICEL. Lwak me adek nyutu namba pa dano, “dano me richo,” ki namba pa en obedo ABICEL-ABICEL-ABICEL.

Kany tye rieko. Myero dano ma tye ki ngec okano namba pa le; pien en namba pa dano; ki namba pa en obedo 666. Revelation 13:18.

Lobo me Rwot ma abicel ki ma agiki ma me cingi keken, obedo United States, ento en obolo lobo, pien en obedo Nabii mape atir.

En otimo twero weng pa lam me acel i wanggi, kendo omiyo piny ki jo ma bedo iye gopako lam me acel, ma bal me tho ne ogonyo. Kendo otimo lagam madit, me omiyo mac obur piny ki polo i wang dano. Kendo ogoyo luk jo ma bedo i piny ki lagam magi ma ne obedo gi twero me timo gi i wang lam; kun owaco bot jo ma bedo i piny ni myero gitim cal pa lam, ma ne ki bal me ligangla, kendo odong tye. Revelation 13:12-14.

‘Twero pa beast ma acel ma i wangone,’ nyutu twero ma rwodi me Iyurop omiyo bot Papasi, ma ocake ki Clovis i mwaka 496. United States tiyo ki twero me lweny pa gi, ma rwate ki twero me cente pa gi, me bayo lobo kede me kwanyo i teko. United States miyo lobo yubu Papasi, ki ter pa cik me yubu me Sande. United States timo lamal madit, ki timo ni mac (lamal me kwena) obino piny ki i polo; man bi timo ne ki Yo Madit me Ngec, ma nyutu med opong woko me brainwashing ki propaganda, ma obedo nyutu me cawa man pa hypnosis. Pien bal ma tye mede bedo matek ma Islam okelo i lobo, kun gi tyeko ticgi me miyo gweng weng bedo i ceke, lobo obayo me yero kit me piny weng me rwate Kanisa ki Gamente, ma nonge ki dragon, beast ki nabi ma pe atir.

Ka Nyutu 13:18 waco ni, “pim namba pa le me gweng,” namba man obedo twero adek ma rwate kacel me cweyo lobo pa rwot ma me abicel, ma me agiki. Ka giceto lobo pa rwot man me 666, bino tyeko lapeny me porofesi ni rwot ma 8 obedo pa 7. Lapeny me porofesi man obedo but me gin atir ma kiyabo ka Simba pa dul me Juda oyabo cigi pa Nyutu pa Yesu Kiristo.

Pien kamano, misteri me lwak me agiki, ma en lwak me abicel ma kitye i gin adek, ma bende obedo Babilon me Roho ma kityeko weko iye i wii pi higa 70 me kite, ki ma en Loma manyen, ki ma bende obedo cal pa leca ma i piny weng, ma kityeko yaro ne ki lwak me acel pa Babilon, ki lwak me angwen pa Loma me yego cal, kimoko ne i kare aryo ki cwalo nying ne ni “jo lalaro” aye gin ma bi ngene adiera man; pien misteri me 666 kikete te iye jo ma tye ki lalaro, calo misteri me rwot me aboro ma obedo pa abiro.

Kany tye rieko. Myero dano ma tye ki ngec okano namba pa le; pien en namba pa dano; ki namba pa en obedo 666. Revelation 13:18.

Ki kany en aye wit ma tye ki rieko. Wite abiro gin goti abiro, ma iyegi dako obedo. Revelation 17:9.

Yweyo me kityo ma i Nyutu pa Yesu Kiristo, jo “maber ngec” gi ngiyo, ento jajwi pe gi ngiyo. Poko aryo me “ngec” ma tye i Kitabu me Nyutu tye ikom jo ma tye ki “ngiyo”, kede gin ma “jo me ngec” gi ngiyo en aye “medo me ngec”. “Medo me ngec” meno, ma obedo Nyutu pa Yesu Kiristo, en aye nyutu ma yaro ni dugu ma aboro — ma obedo dugu me adek me 666 — bene kimiyo calone i Care aryo pa Daniel; pien kidi ma wel me oto pa Miller myero obed ler loyo ni apar dogi i cawa me agiki.

Wa bino mede ki pwonye man i coc ma anyim.

I Nyutu kibedo nyutu gin ma piny tutwal pa Lubanga. Nying keken ma kimiyo pot buk ne ma opwodhi ki Lamo Maleng, ‘Nyutu,’ dong rwongo woko lok ma waco ni man obedo buk ma kiyiko. Nyutu en gin ma kinyuto. Rwot keken nonyuto bot lacoo ne gin ma kigwoko piny ma tye i buk man, kacel en obedo ki pango ni gubedo ma ayaba pi kwano pa ngat weng. Adwogi ne kigamo bot jo ma tye i nino me agiki me lok pa piny man, kacel ki bot jo ma tye i nino pa Yohana. Gin mo pi tyen cal ma kicoyo i poropheti man tye con otime; gin mo tye katime kombedi; gin mo keto i wang neno ogik me lweny madwong ikom teko pa otum ki Ladit pa Polo; kacel gin mo konyutu lamal kacel ki maro pa jo ma kicayo gi woko, i piny ma kiyubu manyen.

Pe ngat mo obedo ki paro ni, pien pe gitwero cobo alama weng i Buk me Nyutu, ni pe kikelo ber gi me yeny buk man me temo ngeyo gin atir ma tye iye. En ma oyabo siri manen bot John, obi mi ngat ma yeny atir ki cwiny ma pe lony piny manok me gin me polo. Jogi ma cwinygi oyabore me cwako atir gubed ki twero me angeyo pwonye pa atir, ci gubino nywako kica ma kicono bot jogi ma ‘winyo lok pa poropheti man, ki gwoko gin ma kicone iye.’

I Nyutu, buk weng pa Bibilia gibut bute kede gityeko. Kany tye opongo pa buk pa Daniel. Acel obedo poro lok; mukene obedo nyutu. Buk ma kigubo pe en Nyutu, ento en dul me poro lok pa Daniel ma ocoo ikom kare me agiki. Malak ocik ni, “Ento in, Daniel, igwoko lok, ki igub buk, nyo kare me agiki.” Daniel 12:4. Acts of the Apostles, 584, 585.