Kikwaco wa ni, “Lubanga oyubo paro pa William Miller i lok me lanen, kede omio ne ler madit ikom Buk me Apokalips.” Miller ogengone ki lok me cawa ma en onongo iye, pi ngiyo “ler madit” ma tye i chapta 12, 13, 16, 17 ki 18 me Apokalips; pien chapta magi nyuto tic pa piny pa rwot me lanen, ma pe onongo twero neno ki kama me lok me cawa ma en onongo obedo iye.
Ngec ma gi miyo Miller i buk me Revelation obedo ikom Churches, Seals ki Trumpets; ci en Trumpets adek agiki, ma kityeko miyo nyinggi "three Woes," ma kiyaro gi i tabulu aryo pa Habakkuk. "Ngec madit," ma gi miyo Miller i buk me Revelation, tye ikom rwom pa Islam i lok pa lanabi me Bibul. Ento "ngec madit" en bene kigengo ne ki kit me histori pa kare ne.
Kanisa abiro pa Asiya obedo lok me gonyo pa Kanisa pa Kristo i kit abiro ne weng, i wot ma otur ki yilo weng, i kare me lonyo ki me peko weng, kacel ki cawa pa apostol nyo i agiki pa lobo. Gobo abiro obedo lok me gonyo pa tic ma gitimo twero ki rwodi pa lobo i kom kanisa, ki gwoko pa Lubanga pi jo ne i kare acel keken. Opok abiro obedo lok me gonyo pa kwer abiro ma mapatpat ki ma dit tutwal, ma ki ooro i kom lobo, onyo i lwak me Roma. Acal abiro gin bal abiro me agiki ma ki ooro i kom Roma pa Papa. Ki kwede magi tye gin mukene mapol ma otime, ma gigobo i iye calo yog matino ma pwiri i yog madit, gipongo yog madit pa lok me laloc, nyo gin weng giroko i nyanja pa kare ma pe otum.
Man, pi an, obedo yoo pa nyutu pa John i buk me Revelation. Dano ma mito ngeyo maber buk man, myero obed ki ngec pire tek pa but mapat-pat me Lok pa Lubanga. Cal kacel ki lok me calo ma kitiyo kwede i nyutu man, pe kiyaro weng iye keken; ento myero kinongo gi i laco mapat-pat, kaci kiyarogi i but mapat-pat me Lok pa Lubanga. Kany obedo rweny ni Lubanga ocano ni wapwonyo gin weng, paka wek wa nongo ngec rweny pa but mo keken. William Miller, Miller's Lectures, volume 2, lecture 12, 178.
Wek i neno ni Miller onongo ongeyo lwere abicel ki aryo ma agiki macalo kur abicel ki aryo ma kicwalo i kom Roma pa Papa. Pe onongo twero ngeyo ni Roma pa Papa onongo ogamo lwar ma kelo tho ma myero oyec. Onongo ongeyo oporo abicel ki aryo calo “lok me kwo me kur abicel ki aryo ma patpat ki ma pire tek ma kicwalo i kom piny, onyo ker pa Roma,” ento pe onongo twero ngeyo lakite i tung ker pa Roma pa jogi ma pe gwen i Lubanga ki ker pa Roma pa Papa. Pi kamano, twero ne me neno lakite i tung oporo angwen me acaki ki oporo adek ma agiki ocwil.
Miller pe onongo twero ngeyo ni gik me lego ma kigolo ikom Rome, obedo lagam pa Lubanga bot keto cik me lubo Sande, pien Millerites kacel onongo tye ka pak Lubanga i Sande i karegi. Miller onongo tye atir i ngeyo ni Trompet obedo gik me lego ikom Rome, ento adwogi ma atir ma omiyo kigolo gik me lego, kede yubu ma tye ikine Trompet angwen ma acaki ki Trompet adek ma agiki, onongo tye piny tutwal, onyo pe dong tye. Kii neno ma piny man, “jewel” me olal adek me Islam onongo dang kiketo iye i charts ma kiwotogi ki lwet pa Lubanga, ki pe myero ki yaro.
Ngec ma oyela me yaro weko lami ngec me poropheti ma tami wic ngeyo ni Lubanga pe keken omiyo cwiny i jo maleng ma ocoyo Baibul, ento En bende olobo tic pa jo ma ogonyo Baibul me King James; kede bene En owaco maber ni otiyo ki kit acel pa gwok pa Lubanga i cweyo dirica aryo ma maleng.
‘jewel’ pa Miller me tarumbeta ma abicel, ma abicel acel ki ma abicel aryo (Islam), tye ka lero loyo ki apar dog i kare me agiki, pien en nyutu gin ma obedo lok pa ‘Midnight Cry’ ma agiki woko. Lok pa ‘Midnight Cry’ i lok me con pa Millerite obedo nino me giko pa kare me porofet, ki i yo man lok pa ‘Midnight Cry’ me kare me agiki (ma obedo lok pa Islam me ‘Woe’ ma adek), kimiyo cal ki nino me October 22, 1844. Nino meno i lok me con pa Millerite nyutu cal pa cik pa Sande ma bino kakare, ki gin aryo, October 22, 1844 ki cik pa Sande, kimiyo cal kede msalaba, ma en obedo giko pa Donjo ma lamal pa Kristo.
‘Jewel’ pa Miller pa Turupet ma abic, ma abicel ki ma abiro (Islam), tye ka lumo ki dwong ma rwom apar i nino me agiki, pien tye ka nyutu Islam malube ki waci pa tim me dwoko yore me nino me agiki, ma en Islam pa Peko ma adek. Ka kamano, ka waci pa tim me dwoko yore me agiki pa 144,000, kityeko timo calo kwede waci pa tim me dwoko yore me con keken; bedi waci pa ‘cako odoco i ngima’ i tim me dwoko yore pa Kristo, waci pa ‘kare pa porofeti’ i gin ma otime con pa Jo‑Miller, waci pa ‘sanduku pa Lubanga’ i tim me dwoko yore pa Dawudi, onyo waci pa ‘laloc’ i tim me dwoko yore pa Musa.
Ka en obedo kit ma otime i kom lati, onyo nino 22 me dwe me October, 1844, onyo wii lok mapat-pat me tic me yubu, nino keken ki wii lok keken onongo nyutu lapeny me tem me kwo onyo tho pi lwak pa cawa meno. “Jewel” pa Miller me “Woes adek me Islam” obedo lapeny me tem me kwo onyo tho, macalo kit ma ki nyutu iye i “parable” pa “virgins apar” i kom “oil.” “Jewels” pa Miller i cako me rapame ocenye calo ceng, ento i agiki me rapame gi ocenye ki luman ma opimo apar. “Jewels” pa Miller ne calo “kerosene (mafuta me lam)” i gin acoya pa Millerites, ento kombedi jewels meno obedo “rocket fuel.”
Jo pa Miller onongo giongeyo maber, kede gi tiyo kwede maber, lok pa lanabi me cawa pa Islam pi Masira me Aryo, ma ocoke i 11 me August, 1840; ento ngecgi pi Masira me Adek, ma obedo Cungu me Abicaryo, pe onongo twero neno Masira me Adek bino calo yubu i wi Lwak me Abicel me lok pa lanabi pa Bibul, pien pe gineno keken Lwak me Abic, to pe nining Lwak me Abicel me lok pa lanabi pa Bibul. Ento "ler madit" pi Revelation ma kimiyo bot Miller, myero ocweyo ler loyo ki apar i "Midnight Cry" me nino me agiki.
Lok adier ma kiyango i tabele aryo pa Habakkuk en gin lok adier ma gityeko otimo i histori me con. Tabele meno obedo i kom poropheti me kare ma kimiyo Miller ocoko gi, kede poropheti me kare weng gityeko otum i mwaka 1844. Poropheti me kare meno bineny maber loyo i nino me agiki, pien bineny ni gin atir kombedi calo ma gubedo atir i histori pa Millerite, ento pe gitye kwede lok me kare ma direk pi nino me agiki. Ento, gimiya kit me poropheti ma dwogo dok dok pi histori ma giyango iye con; ento, ki kidi ma wel manok pa Miller, lok me kare pa anyim ginyutu direk.
Tic pa Kristo i Ka Maleng me Polo ma ocako i 1844 tye ka mede nyaka ogik. Poropheti pa ceng 2300, kede tic me yweyo ma lok man otyeko nyuto, pud tye “i kit me tyeko keken,” calo ma Sister White owaco ikom Kuru Ulai ki Hiddekel, omiyo poropheti man obino tyeko i gik pa lobo.
"Ngec ma Daniel ogamo ki bot Lubanga kimiyo pire tek pi cawa me agiki man. Gin ma oneno i tere pa Ulai ki Hiddekel, yamo madit me Shinar, kombedi tye ka timore, ki jami weng ma kiwaco con dong pe dini gubino otime." Testimonies to Ministers, 112.
Butu me neno me gonyo abiro ki aboro me Daniel, ma kiketo i tebul aryo, pud tye anyim, pien gin aryo ginyutu tic me Ot Maleng pa Kirisito. Ento gin matime macon pa pinye me lapii me Bibul ma i gonyo aryo jene otum ikare ma Ruma pa Pope oyabo rwac ma kelo tho. Kidi ma kiyar ki i got labongo cing, kede piny me aboro me Daniel gonyo aryo, pud tye anyim. Ento madwong pa gin ma kikoyo i coc ma rwate ki gonyo aryo, abiro ki aboro me Daniel, dong kityeko.
Tic pa Yesu Kristo i Ka Maleng, ki Apoya ma adek pa Islam, gin aryo mapire tek ma ginyutu rek pa porofeti ma otyeko woko ki cawa pa Jo‑Millerite. Rwate ki gin aryo meno, tye rek pa nino agiki ma gimiyo cal, ka dirija aryo me porofeti gikel rwate i lain acel. Ka man otimo, bedo cwiny piny ma acel me 1843, macalo kinyutu i dirija ma acel, nonge yiko balone i dirija ma aryo. Ka rwate, gi cweyo ki nyutu “rek ma kikano i mung” pa Tony abicel, ma kombedi kikigweno woko ki rwate ki gweno woko pa Yabo pa Yesu Kristo.
"lok pa gin matime ma ogamo" en ma kicero iye "ada", ma obedo coc adek pa alfabet pa Hebrew; ka giketo gi kacel, gitimo lok "ada". Lok eno gicweyo ne ki coc me acaki, me apar adek, ki me agiki pa alfabet pa Hebrew; kede ginyuto Yesu, pe keken calo "Ada", ento bende calo Alfa ki Omega. "Lok pa gin matime ma ogamo" cako ki "cwiny piny" kede ogiko ki "cwiny piny", kede i tung tye juko; pien "apar adek" en namba ma loro juko.
Mwaka 1843, ma kityeko nyute i cal ma acel, kinyutu bal me kigeno ma acel ki bino pa kare me kuro. Kare me kuro omiyo lok pa Kwac me otum i cawa apar abicel obino, ka poto cik pa dake muno ma ajwaka onen piny. Lok pa Kwac me otum dong kicwalo nyaka bal me kigeno ma agiki. Lok me mukato ma i kagengi pa Kwac me otum bene kityeko dwogo timo odoco calo ne keken i nino agiki.
Dok dok gicwalo an i lok me yubu pa nyiri apar, ma abic gitye ki wii maber, kede abic gitye ki wii marac. Lok me yubu man dong otyeko ki i rek, kede obino tyeko ki i rek, pien tye ki yore me tic ma pire tek pi kare man; boti, macalo ngec pa malak ma adek, dong otyeko, kede bi mede bedo ada pa kare man nyaka giko kare. Review and Herald, August 19, 1890.
Ka ki ngeyo maber, lok ma con nyutu ni dul ma keken pa jo i cawa me agiki ma tye ki twero me bedo nyako ma pe odugu ma “foolish” onyo ma “wise”, obedo jo i dul ma keken ma kicoyo cwinygi. Koyo me cwiny en aye oko cawa me kuro, ki pim ma “has been and will be fulfilled to the very letter” kityeko gengo iye i kit ma otime i i nyako ma pe odugu i cawa me kuro ma cako ki koyo me cwiny. Koyo me cwiny mane ogweyo “lamwoko aryo” i yo me city, ka nono omiyo gi bedo piny calo lagi ma opot ma otho i piri me tho, otime i Julai 18, 2020. Adventism, i weng ka weng, pe onongo tye iyore kwede koyo me cwiny man. Ka obedo gin mo, gi onongo gikwayo kica pi poro ma pe otiyo, kun “lamwoko aryo” onongo gitye ka ogweyo i yo. To the very letter nyutu ni “to the very letter”.
I i tuk pa Millerite, jo pa lapok tic ma con (Protestantism) ogamo poroc me 1843 ma pe otum (the first disappointment), ci i kare eno Protestant gi okato lim pa kare me temo pa gi. Kare me temo ocako i August 11, 1840, ka engel madit me Revelation apar oburo piny, i kare ma poroc me kare pa Woe me aryo (Islam) otum. Protestant gi okwanyo kare me poroc i (the first disappointment), pien poroc marac omi gi rwate me pe dong yeny ada. Lok ma tung acel i waymarks weng pa tuk pa Millerite obedo "time prophecy".
I dwe 11 me September, 2001, lacam pa Lubanga i Revelation 18 obeo piny ikare ma lok pa lanabi me ‘Woe’ ma adek (Islam) otyeko time. Lok madito pa alama me yore weng i kare me agiki en Islam. Cobo cwiny ma acel onyutu giko me yweyo jo me kica me con, pien jo me kica me con kityeko gimiye gi apoya me pe mede yeny adwogi. Ci kare me roto pi “the virgins” me kare me agiki ocako, pien roto pa jo me kica me con ma ocako ki obeo piny pa lacam, ogiko i cobo cwiny ma acel. Erwate, roto pa gin ma kinyutu gi calo “virgins” ocako, ci i agiki binyutu atir ka “virgins” obedo “foolish” onyo “wise”.
I kind cwer cwiny ma acel ki ma agiki tye kwena pa Kwac me i tung ki otum. Gin madit me kwena pa Kwac me i tung ki otum bot jo Miller obedo “cawa”; ento gin madit me kwena pa Kwac me i tung ki otum i kare ma agiki obedo “Islam”. I nino pa Miller, omuki ki kwac, ci i kare meno dyer me welo pa iye oyaro ki can maloyo apar maloyo ma con gi yaro. Dyer me welo ma i cal ma nyutu pirekede poro me nyuto gin ma bi time i kare ma agiki en Islam ki Kwer me Lwenyo. Omiyo, tem me kwena pa Kwac me i tung ki otum ki tem me rwom ma ki yaro ne ki Kwer me Lwenyo, pe tye pi jo me lagam ma con, ento pi jo ma gonyo ni gin nyiri ma agiki.
Cal ma kicweyo ka kikelo cal aryo kacel, ma nyutu lok me goyo cwiny piny ki acaki i agiki, nyutu ni i cawa ma "hidden history" pa "Seven Thunders" tye ka time, tic ma agiki pa "Investigative Judgment" tye kagiko. Tic ma agiki en sealing pa 144,000, kede tye ka time i "troublous times" pa Daniel 9, i kare me kweko piny weng i Revelation 11, i mako "four winds" i Revelation 7, i "staying of the rough wind in the day of the east wind" pa Isaiah 27, kacel ki mako piny pa "angry horse that is seeking to break loose and bring death and destruction" i wi piny. Jami weng magi me poropesi nyutu Islam pa "Woe" me adek, calo kit ma kinyutu gi i cal me lamar.
Jami mapire tek adek i cal maleng aryo pa Habakkuk, ma lube tutwal ki gin ma bino anyim kun kityeko yabo cal maleng aryo, gin eni: cimo jo 144,000; Islam; kacel ki tyeko pa parabol pa nyiri apar ma pe tye ki laco. Cal maleng aryo nyutu yubu me temo kacel ki cimo pi yore aryo: ‘rwate’ kacel ki ‘wach’. Rwate ma mite pi nyako ma jwang en, ‘Kirisito iye wun, lakica pa lamaleng’, ma nyutu tim-maber ma ginyutu kwede jo 144,000.
Misteri ma okane ki kare mapatpat ki dul mapatpat, ento kombedi dong kinyutu bot jo maleng pa En; ma Lubanga onego onyutogi ngo obedo rwom madit pa pak pa misteri man i tung jo ma pe Juu; ma en Kristo ii wun, kica pa pak: En ma wan wapaco, waciko dano weng, ki wakwaro dano weng ki rieko weng; pi wa miyo dano weng obedo maber weng i Kristo Yesu. Kolosa 1:26-28.
Jo 144,000 ki nyutu calo dul pa jo ma o aa woko ki i “captivity”. “Captivity” ma ki nyutu matye direk i buk me Revelation, en aye bedo otho i yo pi nino adek ki aboro, macalo ma ki nyutu i Revelation chapta 11. “Captivity” me tho me cal ki nyutu “seven times” me Leviticus chapta 26, kadong “captivity” en mito nyutu pa lok cwiny, macalo ma kwayo pa Daniel nyutu i chapta 9.
Ka lupur ma otho ma oyoto woko ki dwogo gi i ngima, i cawa acel kityeko yweyo gi malo calo “bendera”. I tho gi tye pe ki Kristo man i iyegi—lawi me duong’. Dul me dwogo cwinya ma kityeko mito iye, obedo yaro ni gi kityeko woto kongo ikum Lubanga, ci Lubanga bende kityeko woto kongo ikumgi. Ka gitum kite ma mite ma gi yaro i porow pa lanabi, kombedi Kristo bino i cawa acel i Ot Maleng pa En, ci tem ma mite kinongo me weko obed acel i dul pa “bendera” ma dong ki yweyo malo.
“Experience” ma ki nyutu ka ki keto cal aryo kacel, kityeko timo ne ki tic me agiki pa Kiristo i Hekalu me polo. “Experience” meno ki yaro ne ki “mareh” me neno, ma obedo neno me “pire kene ma oneno”. “Kwena” ma mite obedo “chazon” me neno, me lok me mukato me laloc. “Kwena” meno giyaro ne ni obedo kwena me kayo pa Nyasaye ma tye ka bino ikom lobo ma gikwanyo cik, ma kicono ki Islam me “Woe” adek.
I 1856, Lubanga onongo mito tyeko dwogo cweko Yelusalemu me tipu i Adventism. I kare me labino pa malaika adek, ki 1798 dok i 1844, tempu pa Millerite onongo kicweko i twol, ma kilaro calo "jewels" i neno me nono pa Miller, ki kom ada me nabi ma kiketo i kaca aryo me acaki (1843 ki 1850), ma ogamo Kitap Habakkuk, kitap aryo. En kono odugu jo pa En me keto ogul pa cik pa En me Sabat me cawa me abicel, kacel odwogo gi i "yoo macon" pa Israel macon me tyeko tic pa "yoo me wot iye". Ento, yoo macon onongo tye ki pwony acel, lok me nabi acel, ma kicayo me temo gi ki yabo gi. I 1863, Adventism opoto i temo pa "abicel kare", ci cako ywayo i pango pa Laodicea.
October 22, 1844, tye ka nyutu cal pa cik me Sande ma bino cokcok; ki i cawa me cik me Sande, tic eno bitimo otyeko, ma kinyutu kwede higa 49 me tyeko yo ki ogulu i cawa ma tek, macalo ma Daniel onongo onyutu.
Omiyo, ngeyo ki ngene ni: i kare ma cik obino woko pi dwogo ki yubo Jerusalem nyaka i Mesiya, lati pa Rwot, obedo cabit abicel ki cabit piero abiro ki aryo; yoo obiyubu doki, ki bar, kadi i cawa me peko. Daniel 9:25.
Janabi weng tye ki cwinya acel, kacel ki mano, “cawa me peko” ma i buk Daniel bene kityeko nyute i rek ma i Early Writings ma wa tye ka paro.
I cawa meno, ka tic me konyo pa Rwot pi gwoko kwo tye ka tyeko, peko bi bino i piny, ki jo pa piny bi mung cwiny; ento gibigwoko i lep, wek pe gi gengo tic pa malaika ma adek. I cawa meno, ‘yie me agiki,’ onyo nyiko ma aa ki bot Rwot, bi bino, me miyo rwom i dwon madongo pa malaika ma adek, kede me yubu joma maleng me cung i cawa ka peko abiro me agiki bi golo piny. Early Writings, 85.
Wa bino mede ki pwonye man i coc ma anyim.
Ka pwod jo ma giyaro ni gitye ki lok me adier tye timo tic pa Saitan, tweng pa en me Gehena bigengo neno gi i kom Lubanga ki i Polo. Gin obi obedo calo jo ma gilal hergi me acaki. Pe gi twero neno gin ma adier ma pe otyeko. Gin ma Lubanga osengero pi wa kiyaro i Zechariah, pot buk 3 ki 4, kacel ki 4:12–14: “Ci an ocoyo doki, owaco bot en ni, ‘Ngo gin ywaya aryo pa olivu ma ki paipu aryo me dhahabu gicwalo moo me dhahabu ki botgi kene?’ En ocoyo an, owaco ni, ‘I pe ingeyo ngo gin ma eni?’ Ci an owaco ni, ‘Pe, Rwot na.’ En dok owaco ni, ‘Gin jo aryo ma ki yimi gi ki moo, ma tye i tung Rwot pa lobo weng.’”
Rwot opong ki jami weng me kony. Pe obalo gin mo keken. Obino pien pe wa tye ki geno, bedo wa ma piny-piny, lok wa ma pe ki pire-tek, ki pe wa geno, ma nen piri i lok wa; ka meno, twol ma ocol cwalo piny i tung wa. Kerisito pe kiyabo i lok onyo i kit pa en calo En ma ber weng weng, ki ma madit maloyo i tung joma alufu apar. Ka cwiny ogwana me yaro iye i jami me poto, Laro pa Rwot romo timo manok keken pi en. Neno wa ma macok neno twol, ento pe twero neno pak ma i bor. Malaika tye ka kano yamo angwen, ki waco ne calo leyo ma cwiny ocwer, ma tye ka dwaro weko kom woko ki diceto rwate i wang piny weng, kelo balo ki tho i yore ne.
Wa bino nino i tung ma pire tek me lobo ma pe giko? Wa bino bedo pe cang, otoke, kede otho? Yaa, ka wa nome i kanisa weng pa wa Laloc pa Lubanga ki puk pa Lubanga ma opweyo iye jo pa En, pi gicunge i cingi gi kede gibed ngima. Wa mito neno ni yo obedo ma tin, kede bur obedo ma tin. Ento ka wa donyo i bur ma tin, opong pa en pe giko.