Kite ma wan oparo i coc ma con owaco ni, “cwalo piny madit me Roho Maleng” me Pot Buk apar aboro me Revelation, “pe obino mapat ka wa tye ki dano ma kityeko lero gi, ma ngeyo ki tem ngo me bedo latic kacel ki Lubanga.” Ento kikobo ni ka “wa tye ki yiko weng, ki wii weng, pi tic pa Kiristo,” Lubanga bineneno gin man ki cwalo piny Roho pa En mape ki mite. Waco ni “cwalo piny” en “madit” nyuto ni tye bene “cwalo piny” ma matin (ma kimite).

I ceng apar acel me September, mwaka 2001, malaika ma tye ki teko madwong me Buk me Revelation apar aboro o aa piny, ento “lwak ma mapol loyo i kanisa” ne, ci kombedi bene, “pe gin lutic kacel ki Lubanga.” I tung ceng apar acel me September, 2001, ki kare ma Lubanga nyutu ni, lacen, tye dul ma otyeko nongo kit me “miyo pire keken ki cwiny weng i tic pa Kristo,” latter rain “gipime,” rwom pa dano ma tye ngima otime, ci rwom ocako ki ot pa Lubanga.

Revelation 18 nyutu dwon aryo, ma Sister White owaco wa ni gin kwac aryo bot kanisa. Dwon mariyo—kwac mariyo—en kwac me aa woko ki Babilon, ma obedo i kare me cik me Sande ma tye ka bino matin. Dwon ma acel obino i 11 September 2001. Turo pa Roho Maler ma ocake kon obedo ma kimiyo ki rwate, pien me acaki Krisito myero oyubi jo ma en i agiki obi turo Roho Maler botgi pe ki rwate, ka oyango gi malo calo bendera i cawa ma piny oyuyo madit. Jogi myero gi yubi maber mapwod pe dwon mariyo pa Revelation 18 oyaro, pien gin aye ma ginyabo ngec en.

I cobo cwiny ma acel i sipiring me 1844, jo Protestant obedo jo ma odugu woko ki geno, kede jo ma gwoko geno ma i kare meno gi onwongo gitye i kare me kuro, ginyutu ot pa jo ma con pe gin jo pa Lubanga. I ceng 11 me September 2001, malak ma tek loyo pa Revelation 18 obur piny, kede lak ma acel i yweyo kede dwogo malo pa ot pa Lubanga me cawa me agiki ocako, kadong obedo ocako ki temo pa Adventism me Laodicea. I ceng 18 me July 2020, lak ma aryo me yore me temo ocako. I kare me baptiismo pa Kristo, yore me poko Israel ma con ocako, ka Kristo dong oyaro disipulu ma acel, ma gubedo twol pa ot pa Kirisitiani ma En obedo timo i kare meno.

I cako pa tic ne me higa adek ki aboro, Kristo oyweyo Ot pa Lubanga, ma en owaco ni “Ot pa Won ne,” kede i agiki pa tic ne, ka en oyweyo Ot pa Lubanga pi kare aryo ma agiki, lok ma owaco ne ni, “ot pa botu kityeko weyo botu i ukiwa.” Jo me Cik Macon kityeko weko-gi woko, kede jo me Cik Manyen pa En kityeko cweyo gi obed “Ot pa En”. I cawa me Cik me Sande, rwom me dul pa Kanisa me Adventisti me Sabato obi bedo i ukiwa.

Lanabi owaco ni, “Anen malayika mukene obuto ki polo, ki twero madwong; kede piny ocane ki dwong’ pa iye. Kede okok ki dwon ma tek, waci ni, Babilon ma madit oboto, oboto, kede obedo ot pa lajok” (Yabo pa Yohana 18:1, 2). Man en ngec acel keken ma kimiyo ki malayika marom aryo. Babilon oboto, “pien omiyo piny weng omak waini me kwer pa yo marac me coyo pa iye” (Yabo pa Yohana 14:8). Waini man ngo?—Pwony ma pe adieri pa iye. Omiyo piny Sabati ma pe adieri i kabedo me Sabati me cik ma angwen, kede odwogo lok ma pe adieri ma Satan en ma acel owaco bot Eva i Eden—bedo pe tho ma mapore tek pa cwinya. Lok me bal mapol ma rwate en oyabo maber loyo i kabedo ducu, “kun opwonyo calo pwony cik me dano” (Matayo 15:9).

Ka Yesu ocako tic ma i wang jo, oyweyo Tem me Nyasaye ki yiko ma pe ki lworo. I ikom gin ma agiki i tic pa Yesu, yweyo me aryo pa Tem obedo acel. Kono, i tic agiki me ciko pi lobo, kimiyo cal aryo ma labele bot kanisa. Kwena pa malaika ma aryo en aye, ‘Babylon obol, obol, gweng madit eno, pien omiyo jo me piny weng ginywo waini pa kwero me guro ne’ (Revelation 14:8). Kede i woc madongo pa kwena pa malaika ma adek, kiwinyo woc ki bot polo waco ni, ‘Biny woko ki iye, jo pa an, ni pe orwate ki bal ne, kede ni pe orwako ki kwero ne. Pien bal ne oromo bot polo, kede Nyasaye oparo bal ma pe atir ne’ (Revelation 18:4, 5). Review and Herald, December 6, 1892.

Yweyo pa tempu ma acel rwate ki dwon acel me buk Reveleshon 18, ci dwon aryo obedo kwaco madwong ma kwayo dwar mapat me Lubanga aa ki Babilon. Ngec 1–3 ogolo pire tek ka ot madwong me New York City kigolo piny. Man otime i 11 September 2001, ci yweyo pa tempu ma acel, onyo kwaco ma acel i aryo me bot kanisa, kigamo. Kwaco ma acel ocake i Baptiiso pa Kiristo, ka Roho Maleng o aa ki i polo, ci tem pa Isirayel macon ocake. I 11 August 1840, yweyo pa tempu ma acel, onyo kwaco ma acel i aryo me bot kanisa, kigamo bot dul me Millerite.

I kare meno, kot me agiki ki goyo muhuri pa 144,000 ocako, ki rwate ki kome agiki pa Investigative Judgment. I kome agiki meno, tic pa Kristo tye calo poyo woko richo pa jo ma tye ki yie ki kitap me richo, onyo poyo woko nying pa jo ma giyaro ni gin Kristiani ki kitap me ngima. Kare meno obedo kare me pobo pa kot me agiki; pien Lubanga obi cwalo piny Roho Maleng pe ki pim, kende ka kanisa obedo maleng. I kare me cik pa Ceng Abicel, Lubanga obi cwalo piny Roho Maleng pe ki pim.

Itye itimo ngo, owete wa, i tic madit me yubo? Gin ma gibedo kacel ki piny gitye ka gamo cal me piny kede gitye ka yubo pi alama me le piny. Gin ma pe gigeno i gin-gi keni, ma gi moko pinygi i wang Lubanga, kede ma gipoyo pume-gi kun gitungo adiera—gin eni gitye ka gamo cal me polo kede gitye ka yubo pi alama me Lubanga ma obikete i pat wi-gi. Ka cik ocwe anyim kede ka alama okete, kitgi obi bedo maleng, pe ki cobo, pi kare weng.

Tic pa Lamo Maleng obedo me loyo cwiny pa lobo me richo, me kwer, ki me keca. Lobo romo pire keken pwonyo kwene ka gineno jo ma gene adieri, ma kiyweyo maleng kun adieri, ka gitimo malubo cikke ma madwong ki maleng, ka ginyutu i kit marwate ki madwong rek me yero i anyim jo ma lubo cik pa Lubanga ki jo ma gigo piny i cinggi. Yweyo maleng ma Lamo timo nyutu pinyore i anyim jo ma tye ki lati pa Lubanga, ki jo ma lubo ceng me cobo ma pe adieri. Ka tem obino, obin nyutu maber ngo obedo lati pa lewi. En aye lubo Sande. Gin ma, ka giwinyo adieri, gimedo yaro ceng man ni maleng, gitye ki lati pa ngat me richo, ma oparyo me loko cawa ki cikke. Bible Training School, 1 Dicemba 1903.

Isaya omiyo nying "ceng me yamo me tung me kabedo ma ceng cako iye," ma bene omiyo nying ni "yamo ma tek" ma kigengo, calo kare ma "pimo" cako.

Ki pimo, ka obolo woko, ibi tuko lok kwede; obedo okano yamo marac ne i nino me yamo me anyim. Pek man dong, bal pa Jakobo bi yweyo woko; ci man aye apur weng me kwanyo balone woko; ka otim kidi weng me kom me lamo macalo kidi me nyono ma kigiweyo piny i but but, yic me lamo ki cal pe biceto. Ento buru ma kigengone bi bedo acoya, kabedo me bedo bi weko woko, ci kibi weko macalo tim; kany nyig dyang bi libo, kany bene obi codo piny, ci obero lawi yicne. Ka lawi yicne ojwero, bigolo gi piny; ladeko bi bino, ci bigeno gi i mac; pien gin jo ma peke ngec; enom, en ma ocweyo gi pe bikwano gi kica, ci en ma oyiko gi pe bimonye gi ber. Ci bi time i nino meno, Rwot bi coko woko ki i wang kwer dok i ogwil me Ijipt, ci in nyith Israel, bi cemo in acel acel. Ci bi time i nino meno, olut madit bikoko, ci gin ma tye i cok me tho i piny me Asiriya bi bino, ki gi ma kityeko kwanyo woko i piny me Ijipt, ci bipako Rwot i got maleng i Yerusalem. Yesaya 27:6-13.

“East wind” obedo twero ma ogoyo piny “ships of Tarshish” i pi ki okelo kobo bot dako me laka pa Tyre. “East wind” obedo twero ma miyo rwodi bedo i bodo. “East wind” en ma okel “blasting” bot Misri, ma oketo laa me mwaka abiro, ka Yosef ki Farao okelo lobo weng (Misri) i bur me lapor, ki en “East wind” ma okel “locusts” ma gicoyo gin weng i cawa me woko ki Misri. Islam obedo “East wind.”

Kit me yubu me poropheti me Bibul nyutu ni kit acel acel me yubu tye ki wii me lok pa eni keken ma pire tek. Wii me lok pa kit me yubu me jo 144,000 obedo Islaam. I September 11, 2001, Islaam me "Woe" ma adek oter le me piny, ci George W. Bush, "the second," atir atir oketo gwoko ma tek i "east wind." I kare meno, calo ma Sister White ocoyo, ka gang madit me New York City gicweyo piny, Revelation kacapo apar aboro, lok acel dok i lok adek, gityeko time. Lok adek meno tito dwon acel me dwon aryo i Revelation kacapo apar aboro. Dwon me aryo tye i lok angwen, ci en nyutu kwac me aa woko ki Babilon, ma cako i cik me Sunday i United States. Islaam me "Woe" ma adek, gikwanyo en ki malaika angwen me Revelation kacapo abiro, kun jo 144,000 tye ka gimakgi.

Rwot Lubanga en Lubanga ma lamal, ento tye ka conyo pi kare madong ki richo ki kwalo cik pa jo pa En i ruc man. Ka jo pa Lubanga onwongo giluwo tam pa En, tic pa Lubanga onwongo owoto anyim, kwena me adier onwongo ocwalo bot jo weng ma bedo i wang piny weng. Ka jo pa Lubanga onwongo ogeno En ki onwongo gitimo lok pa En, ka onwongo gigwoko cike pa En, lanjelo pe onwongo obiro yalo i polo ki kwena pi bot lanjelo maino angwen ma onwongo gubalo yamo wek gipuke i piny, kacako waco ki dwon madwong ni, ‘Gengo, gengo yamo angwen, pe gipuke i piny, nyaka acingo latic pa Lubanga i wi me anyim pa-gi.’ Ento pien jo tye pe gikwanyo cik, pe gi apwoyo, pe gi maleng, macalo Israel macon, kare kityeko mede pi jo weng omwinyo kwena me kica ma me agiki ma kicwalo ki dwon madwong. Kityeko gengo tic pa Rwot, kare me cingo kityeko gengo woko. Jo mapol pe gityeko winyo lok pa adier. Ento Rwot bino mii gi twero me winyo ki welo cwinye, ki tic madwong pa Lubanga bino wot anyim. Manuscript Releases, volume 15, 292.

Joma kiceto cal i gi, kiceto cal i gi mapwod pe cako Cik me Sande, pien piny romo keken me yik, ci kikwanyo gi woko ki Babilon, ka gineno laco ki dako i peko me Cik me Sande ma kiceto cal me Lubanga i gi. Tic me keto cal pa 144,000 cako i ceng 11 me dwe me September, 2001, ento kare me keto cal ocogo.

Laloc weng tye ka waco bot dul ma agiki, ki gang me lok man otito maber bot dul ma agiki. I dul man ma agiki jo Lubanga pe giwoti i tam pa Lubanga, ki pien meno cawa me cimo ogengo ki okino. Okineno ki ogengone gi lewic ma obiro ki i bur ma pe tye piny, calo ma kicoyo i Buk me Revelation boc apar acel, ma ogeno laloc aryo. Lewic meno i cawa me Revolusion me Faransa obedo gin me pe geno i Lubanga, ki obedo cal me kit pa pe geno i Lubanga ma gicweo gi jo ma gicweo "woke-ism," ma kombedi tye ka kedo ki piny weng, giketo iye i Future for America, ci Future for America ojuko wot i tam pa Lubanga ki oyee yaro pa jo ma gimiyo dwong yore mamegi me lonyo acel ki acel ma anyen, kacel ki mukene ma gimiyo dwong pango cawa, me gengo cawa me cimo.

Gin mapol ma ki nyutu an gi ocwiye ikom pwonya, ma apoka ngeyo kit me yaro gi. Ento pe atwero gengo waci. Rwot tye ki kica ma otum ikom dano ma gicako pire kene me loyo dano mukene, kacel ki timo par-gi ma Laro Maleng oyubo. Apire atir, maloyo kit ma atwero yaro, pi pe unongo ni Lubanga pe oyero dano man. Yore manyen me gin myero ogoyo cwinyu, pien pe tye ki yweyo pa Polo.

Cwinya me kit dano pe myero okel cikne ma obalo i tic pa Lubanga. Pe myero kikane cik pa geno wa. Jo pa Lubanga myero oyaro kwena pa malaika ma adek. En myero obed me medo i dwon madit. Rwot tye ki cawa ma oyer ma en obino gengo tic; ento cawa mane en? Ka adwogi ma myero oyaro pi nino me agiki man obino woko calo lacar bot jo me piny weng, eka agiki obino. Ka twero pa Setani twero bino iye i ot pa Lubanga pire keken, ci otero gin calo ma dwaro ne, cawa me keto kit obed okello anyim.

Kany aye kic me wi pa tim me medo ma ki timo bot dano ma Lubanga ocwalo kwedgi ki lok me kica pi jogi. Dano magi giyek gi; dano kacel ki lok pa Lubanga gipoto gi, atir calo kit ma Kristo keni giyek ki gipoto i bino pa en ma acel. Dano matye i kabedo me teko ginyuto gin acel acel ma Saitani otyeko nyutu. Gitye ka temo loyo cwinyo, me kelo paro gi ki talentgi i teko pa dano. Tye tice me kelo latic pa Lubanga i teko pa dano ma pe gitye ki ngec ki timo-wii pa Lubanga, onyo tyeo i loro pa Tipu Maleng. Cik ki yore ginywol ma pe onego gine neno cawa. Nyathi ma pe tye i yore onego ki mungu woko ka keken, ka ocako pumo me kwo ma acel. Dano pa piny gitye ka lwenyo bot Lubanga ki gin atir, kacel ki lami pa Rwot ma ocero, kimego ticgi i yoo weng ma gicwako me tic kwede. Tim ber iparo, ngo me maber ma oaa iye i ngec ki kic me wi pa gin ma gicenyo lok pa Lubanga, ki calo jo me coc ki Fariisi, gipoto dano keken ma Lubanga otyeko tic kwede me nyutu ler ki atir ma jogi ne mito. Kit me 1888, pot 1525.

Cawa me “sealing” ma ocake i ceng 11 dwe September, higa 2001, kigengo, pien kicweyo latic pa Setani me donyo i “ot pa Lubanga keken”. Gin ma myero binenone kany en ni, ki cako ki higa 1798 nyo i 1844, ot pa Millerite okete; ci i ceng 22 dwe October, higa 1844, Lami me Lagam owil obino i ot pa en. Twero pa Papa ogoyo ot ki lwak i piny pi higa 1,260; ci ka twero pa Papa okwano rwom ma omo tho, Kirisito ocako tic me ket ot pa Millerite; ci cal me nyutu pa ot en namba 46, i yubu pa lakit mapol.

I Agosti 11, 1840, malayika me Apokalifu chapta apar o aa piny, ci kwac pa Protestantisimu ocake. Gin ma otime con dong ocoyo pire keken i nyig coc weng.

I Makwalo Maleng pa Lubanga, obedo ‘yamo me tung me ceng-ocako’ ma okobo bwato madongo pa Tarshish i pi, kede ma oketo piny boma maduong Tirus, kede ma opo rwodi ki jo me cato giyaro dweni adek ni, ‘Yele, yele!’ Ento i kacoc me Ishaia ma wa pimo, nino me ‘yamo me tung me ceng-ocako’ obedo nino ma Lubanga ‘kano yamo marac matek.’ I kacoc man ‘yamo me tung me ceng-ocako’ kikano ki gwoko piny, pi pe gengo tic pa lamedo me adek; tic ma kityeko i cawa me kuc me agiki. I kacoc man, lok me ‘yamo me tung me ceng-ocako’ ma kikano ki gwoko piny, tye ka nyutu ‘kuc me agiki’, tic pa lamedo me adek, kacel ki coko woko lutino mapat pa Lubanga ma tye i Babulon. I cawa meno, lamedi angwen gitye ka kano yamo angwen, i cawa me keto rany pa jo 144,000.

Ka gin magi otyeko, aneno malaika angʼwen ma gicungo i tung angʼwen me piny, gikwako yamo angʼwen me piny, me yamo pe oywe i piny, pe i poc, pe i yat mo keken. Kede aneno malaika mukene ma ocako aa ki tung me obur chieng, tye ki lacim pa Lubanga matye ngima; oyaro ki dwon madit bot malaika angʼwen, gi ma kimiyo gi twero me balo piny ki poc, waco ni, “Pe ubalo piny, pe poc, pe yati, nyaka wa kiketo lacim i wang wicgi pa lutic pa Lubanga wa.” Revelation 7:1-3.

Juko me "yot me tung ceng," mako me "piny ma gi cwiny rac," ki mako me "yot angwen" weng gutime ikare me kot me agiki; pien en aye ikare me kot me agiki ma Lubanga oketo Cim pa En i wi jo pa En. Yot angwen, ma malaika angwen tye ka makogi, gin cal me Islam.

Malaika tye ka mako yamo angwen; yamo magi ki nyutu calo faras ma tye ki mirima, ma tye ka temo me loke pire kene ki woto ki dwiro i wi piny weng, kelo balo ki tho i yo ne.

“Ty hjarta xhiipe ndë vetë skajin e botës së përjetshme? Ty bëhemi të plogësht, të ftohtë e të vdekur? Oh, sikur në kishat tona të kishim Frymën dhe frymën e Perëndisë të fryrë mbi popullin e Tij, që ata të qëndronin më këmbë dhe të jetonin. Duhet të shohim se udha është e ngushtë dhe porta e shtrënguar. Por, ndërsa kalojmë nëpër portën e shtrënguar, gjerësia e saj është pa kufi.” Manuscript Releases, vëllimi 20, 217.

Wa biparo ada magi mapol anyim i coc ma bino, pien en "i cawa pa rwodi magi", ma kiyaro kwede lwak ma aboro me poropeci pa Bibul, "ma obedo iye abiro me lwak", ma Lubanga obiketo lwak ma kare weng.

I cawa pa rwodi magi, Lubanga me polo bitero lwak me rwot ma pe bibi bolo nining; kede lwak man pe bibi weko bot jo mapat, ento bibi yubu woko lwak magi weng, kede bibi bedo kare weng. Pien in oneno ni kidi okwanyo woko i got labongo cing, kede ni otyeko yubu woko tung, shaba, udongo, feza, kede dhahabu; Lubanga madit otyeko nyutu bot rwot gin ma bi time anyim; kede ndoto en atir, kede poyo ne obedo matwal. Daniel 2:44, 45.