Islam me "woe" ma adek obino i rek me porofetik i September 11, 2001, kede otutunu kigengo ne. I kare en, kot me agiki ocake, ento kitye ki riye.

Ki pimo, ka obolo woko, ibi tuko lok kwede; obedo okano yamo marac ne i nino me yamo me anyim. Pek man dong, bal pa Jakobo bi yweyo woko; ci man aye apur weng me kwanyo balone woko; ka otim kidi weng me kom me lamo macalo kidi me nyono ma kigiweyo piny i but but, yic me lamo ki cal pe biceto. Ento buru ma kigengone bi bedo acoya, kabedo me bedo bi weko woko, ci kibi weko macalo tim; kany nyig dyang bi libo, kany bene obi codo piny, ci obero lawi yicne. Ka lawi yicne ojwero, bigolo gi piny; ladeko bi bino, ci bigeno gi i mac; pien gin jo ma peke ngec; enom, en ma ocweyo gi pe bikwano gi kica, ci en ma oyiko gi pe bimonye gi ber. Ci bi time i nino meno, Rwot bi coko woko ki i wang kwer dok i ogwil me Ijipt, ci in nyith Israel, bi cemo in acel acel. Ci bi time i nino meno, olut madit bikoko, ci gin ma tye i cok me tho i piny me Asiriya bi bino, ki gi ma kityeko kwanyo woko i piny me Ijipt, ci bipako Rwot i got maleng i Yerusalem. Yesaya 27:6-13.

“Ceng me yamo me tung’ bor” nyutu bino pa yec me agiki, kede bene nyutu Islam me goro ma adek. En bene tito cako pa kit mukato ma iye “bal pa Yakobo kityeko yweyo woko.” Ceng me yamo me tung’ bor obino i ceng 11 me September, 2001, ci i kare meno kwero lok pa ngat matye cing ocako. Kwero lok pa ngat matye cing obedo tic me giko pa malak ma adek, ci kany ni ocako kwanyo richo pa 144,000. Man aye ma Yesaya tye ka tito ka ocoyo, “Ki man.”

Lok ma me anyim pa "Ki man" gin ni, "I rwom, ka opoto woko, in ibin gonyo kwede: ogengo yamo ma matek pa iye i nino me yamo me cam." "Ki man" tye ka nyutu adaa me temo ma tutunu ma yweyo richo ki i jo ma kitero calo Yakobo. Adaa magi tye kwede gin (9/11), ma nyutu bino pa kot me agiki. Adaa magi tye kwede pineno me "kot me agiki" calo "lok," kede "lok" en aye Islam. Tye kwede ada ma nyutu ni "yamo me cam" en Islam pa "Woe" ma adek, kede tye kwede kit me poropheti me geng pa Islam ma bino anyim (gengo).

Tem en keken obedo “debate” ma ocako i September 11, 2001. Jeremia, ka onongo tye ka nyutu “dwoko cwiny piny” me acaki, gicwalo ne tam me “dok” bot Lubanga ki me yabo woko gin ma tye ki wel ki gin ma pe tye ki wel. “Fruit” pa ngec me temo okelo rwom aryo pa jolworo Lubanga.

Kitem pa jo ma pe gi paro maber ki yaro calo: “Ka omiyo kite me kica weng obed calo kite me caki ma gityeko opukogi i cukucuk, Asera ki sanamu pe gibichung.” Aisaia tye ka nyuto kitem ikom jo ma girodwogo gin piny i wiye i but 28 ki 29. Gin jo ma pe gitwero ngeno buk ma kigimo. Tic (lwat) pa jo marac myero gicano ne calo lobo me latic me yub.

Erwate, nen, abi cako timo tic ma lamal i bot jo man, tic ma lamal kede aloka; pien lamyek pa jo-gi ma lamyek bi poto woko, kede ngec pa jo ma paro maber bi bedo i bwot. Guti pire tek bot jo ma temo piny-piny me yiko tami-gi ki bot Rwot, kede ticgi tye i otum, kede gi waco ni, ‘Anga ma neno wa? ki anga ma ngeyo wa?’ Adok, loka ataba me gik ma utimo bi par calo lim pa latic me yubu agulu: pien myero tic waco bot ngat ma oyube ne ni, ‘Pe oyubi an?’ onyo gin ma oyaro waco bot ngat ma oyaro ne ni, ‘Pe onongo tye ki ngec?’ Yesaya 29:14-16.

Tic pa jo marac bino macalo lobo me yubu agulu; ki i chapta 27, ticgi kiloro ki kit macalo nining, macalo kidi me okuc ma kigoyo kany. Okuc onyo lobo me yubu agulu obedo yot me loko i kweo, ki alama me tic me timo "kidi weng me alta obed macalo kidi me okuc ma kigoyo kany," kacel ki tic me yaro piny "lum ki cal," ka "pe gitingo bedo," obedo tic ma kiloro ki yubo pa Rwot Josiah. I dwogo cwinya me agiki ki yubo me agiki, ma kiloro ne ki yubo pa Josiah, kit me dul pa Adventist bino bedo piny ma pe tye ngat; pien "bur ma kigwoko bino bedo ma pe tye ngat, ki kabedo kikwanyo woko, kiweyo calo taman piny." Ticgi weng—kanisa, cukul, kolegi, yunivasite, hospitelo ki ot me ofis ma tye i alufu mapol i kom piny weng—bino, ki kite me porofeci, kiketo i kweo ma pe ki welo.

Jo me dul bene bino bedo ocwer, pien “jo ma pe tye ki ngec” gibibedo calo “yot ma opeth” “ma gibipokore ki iye” “ki gibiyik i mac,” pien “en ma otimo gi pe bino bedo ki kica pi gi, ki en ma ocweyo gi pe bino yubo gi yeyo.”

Ka yweyo ma ki timo ki lok me temo otumu woko, dwon aryo me Kitap me Nyuto, dyer apar aboro, kwaco rombe moko pa Lubanga woko ki Babilon, pien i kare ngo'no “obi time” “ni baragumu madit bi tuke, ki gi bi bino jo ma onongo tye ka ceto me rwate i piny me Asuri, ki gi ma gijiwyo woko i piny me Misri, ki gi bi woro Rwot i Got maleng i Yerusalem.”

Lok ma wa tye ka tamo (Yesaya 27:8-13) tito rek me poropheti ma ocako i ceng 11 me dwe abongwen, 2001, kede nyutu temo ki yweyo pa joma ma i agiki gubi lwongo opore mukene pa Lubanga ki woko ki Babilon. Lok me acaki pa pot buk eni tito wer ma myero ki wero i kare man keken.

I kare meno, werye bot ne: “Ot me waini mac.” An Rwot, an aye agwoko ne; abi mii pi iye ka me ka, peka ngat obed abalo ne, abi gwoko ne i oturo ki i cawa. Cwer cwiny pe tye i an: en ngat mane obeyi ogweng ki abwongo anyim an i lweny? Abi yaro botgi, abi ywegi kacel. Onyo we omak tekna, kadi omii kuc ki an; ci omii kuc ki an. En obi miyo nyik pa Jakobo omako mat; Israyel obi yub ki cako kidwogo, kadi obi pango wang piny ki yuec. Obedo ni ogoyo ne calo kit ma ogoyo jo mane ogoye? Onyo oketho ne calo kite ma oketho jo ma okethegi? Yesaya 27:2-7.

Wer pa pach pa mizabibu obedo wer ma acaki nyuto jo pa Lubanga calo pach pa mizabibu ma En ohero kede ogwoko maber. Ci lacen omiyo lok me ni, dano mo keken ma bino mito mako bedo maler pa Kristo, Lubanga bikwako gi. Ci dok nyuto lok me ni, Roho Maler bi golo piny, ma gicobo kwede kit aryo me koth. Koth me acaki kelo ngima bot lil ki tur, kendo koth me agiki opongo piny ki yem.

Wer pa pur me mizabibu obedo wer ma nyutu kare me cawa ma Lubanga tye ka cobo woko dano ma oyere con, kun otye ka cako ndagano ki dano manyen ma oyere. Rek aboro ki anyim, gitye keken ka dwogo yaro kacel ki medo woko lok me cako pa chapta. Rek me acel pa chapta nyutu gin acel keken ma i rek aboro ki tito ne 'nino me lacit me anyim'.

I cawa eno Laa Rwot, ki ligangla pa en ma pire tek, ma madit ki ma tek, obi gudo Leviathan, twol ma lacwak; Leviathan, twol ma ocok; ci obalo darakon ma tye i nam. Yesaya 27:1.

Lagwiny en Satani; ento i yore me aryo, obedo Roma ma pe yaro Lubanga.

Kacce, i piro me acaki, nyoka madit nyutu Satan; ento, i piro me aryo, obedo cal me Rome ma pe geno Lubanga. The Great Controversy, 439.

Rwodi apar pa Rumi ma pe geno Lubanga, i chapta 7 pa Daniel ki i chapta 12 pa Revelation, gitingo pi rwodi apar pa Revelation 17 i kare agiki.

"Rwodi, ladito, ki gavana giketo ikomgi cal me Antikristo, ki ginyutu calo dragoni ma ceto me lweny ki jo maleng—jo ma gigwoko cik pa Lubanga kede gi tye ki yie pa Yesu." Testimonies to Ministers, 38.

Lok acel i Isaiah 27 tye ka nyutu cako pa tem pa twol madit, ma ocako i ceng me "east wind", i ceng 11 me September, 2001. Tem pa rwodi me piny, kacel ki rwategi lagony me piny weng, tyeko ka kit me cente me piny obale ki "east wind", i iye "seas".

Pien, nen, rwodi obed kacel; gi okato kacel. Gineno, ci gikwanyo cwiny; gicobo cwiny, ci gituro maber woko. Kany, lworo oguro gi, ki peko, calo peko me nyako ma tye ka yubo. In ibur boti me Tarshish ki yamo me tung Otur. Zaburi 48:4-7.

Gin ma tye i Yesaya dul 27, coc 1-7, ocoyo dok ki yilo iye i coc 8-13. Nyutu ni i "cawa me yamo ma bino ki tung anyim" rwodi kede lacato me piny bineno bwogo ma obino oywako gi; ci, ki cake ki kabedo meno, bwogo gi dok med i kare kare. Ki kare me 11 September 2001 okato, bwogo meno nyutu yore me timo pa jo me lobo weng ma gitye kanyim, ma pe rwate ki par maromo ki yubo, kun gi tuki dwaro pa gi mede anyim ki matek loyo gin ma onego obedo ki par maromo. Setani, ki latic pa ne pi lacato kede rwodi me piny (jo me lobo weng), macalo alama pa nyoka madit, ngene ni kare gi macok.

Ka mano, polo ki gin ma bedo iye, med kicwiny. Bale bot gin ma bedo i piny ki i pi! Pien Setani ocito piny, obino botu, ki cwiny marac madit, pien ngene ni kare ma tye kwede obedo manok keken. Revelation 12:12.

Cawa me yamo ma aa ki tung anyim, ma okelo peko me cente i mwaka 2001, ma dong omedo marac pire keken, kadi bed ni midia me globalist tye ka temo nyutu mapat, en aye peko ma moko piny weng i kare ma nyoka madit ngene ni kare pa en obedo macek. En dong omede tic pa en me loro piny weng, ki timo kamano ka "Woe" (the third Woe) kelo i wi "jo ma tye iye piny ki iye nam".

Bino pa Islam, ma kilwongo kwede Peko ma adek (yamo me tung cam), i ceng 11 me September, 2001, okelo kimarac me cente ma omiyo jo globalist omed oyoto ticgi me poyo keto gavumenti me piny acel i lobo. Ento Islam mede tye ka timo kit ma kimiyo ne. Twero bedo ni nyutu ma pire tek ikom Islam calo lameny me poropes me Bible nonge i cawa me acel ma kiwaco pi Islam.

Lacak pa Rwot owaco bot iye: Nen, i tye ki lanyut, ci ibinywalo nyathi laco, ci ibimii nyinge Ishmael; pien Rwot owinyo peko ma itye iye. Ci en obedo dano ma orwogo; cinge obedo i kom dano keken, ci cing dano keken obedo i kome; ci obedo i wang lurem me en weng. Genesis 16:11, 12.

Lok pa Lubanga pe obalo matwal. Ka Islam tye ka medo kelo peko macalo dako ma tye i peko me yabo, gin mogo ma romo bayo ni Islam kiyango iye waci pa lanen i Bibil, ento pe gi poyo wicgi maber i ada me atir ma ngene terang i lok matidi aryo. Gin mogo romo ngeyo ni en aye Islam ma kelo bedo kacel pa dano weng i piny weng pi lwenyo bot lagam acel; ci man obedo ada. Ento lok ma giko i lok matidi en aye ada ma pire tek loyo. Lobo weng omer pi dwe Seputemba 11, 2001, ci cokki en dok omer pi atak me Hamas ikom Israel i dwe Okitoba 7 me mwaka man. Ento pe tye ngat mo ma mito neno ni cwiny me lweny ki gego macek tye ‘i wang pa weng’ pa owete pa Ishmael.

Kit me golo piny ma bina time obedo nadi ka tye ki goyo cigen ma pe kiketo ngec ki piny me Islam macalo Saudi Arabia, United Arab Emirates, Qatar, Kuwait, Brunei ki Bahrain? Laloc pa Ismaeel tye i ‘gi ma ginywalo kode weng,’ ki lweny ma otime kombedi ki ‘Woe’ ma adek i piny macalo Afghanistan onyo Iraq, bina bedo mapat tutwal ka poropheti pa Ismaeel otyeko opong weng. Pakistan tye ki bomu me nyukilia me nining?

Kit me janabi pa lweny me Islam, calo ma ki yaro i peko me Islam ma acel ki ma aryo, en golo ma timi idwe, ma pe ki geno. Tye cente ma rom i piny me Islam ma tye ki lonyo mapol, me nongo onyo yubu i mung gin me lweny ma dong obedo maloyo i yore, ki ma kelo tho, loyo jet ma opong ki mafuta, bom i motoka, tayara mapye, rape, ki naifu? Lok pa Lubanga myero ki geno?

Jami weng ma pire tek i nino pa Miller doko ada me temo i cawa magiko, pud ka pe ki medo kwede mo mapol, to ada me atir en ni ada magi kityeko gamo, kacel ki poropheti tito ni gino bi dwogo. Ento jami mogo i gin meno, calo tic pa Kristo i ot lamer me i polo, kacel ki Islam me Woe ma adek, gitito lok me poropheti ma gityeko time keken i cawa ma agik. Acel tito tic pa Kristo i kabedo me lamer madit—en tye atir, ada me temo me kombedi—ento en mapat tito lok pa ‘Midnight Cry’, ma bene obedo ada me temo me kombedi.

Yonyo ma cweyo kacel movement pa Millerite ki cawa me agiki i 1989, ma dong okelo movement pa 144,000, en “mara abicel aryo”; en ne obedo kidi maler ma acel pa Miller, ki en ma i acaki ogwoko woko kun Adventism oweko yoo macon. Higa 126, kobot gonyo me 1863, dwogi i cawa me agiki i 1989, nyutu “mara abicel aryo.” 2,520 ogab piny i kare aryo me 1,260; ki rwom me apar acel, onyo tithe, pa 1,260 obedo 126. Kidi ma latic-ot ogwoko woko obedo madit tutwal ni okube dul me acaki ki dul me agiki pa malaika adek. I timo mano, en nyutu ni adwogi pa “mara abicel aryo” bende en adwogi me tem me kombedi, ki ni en adwogi ma dong pe keken kidi me twolo, ento obedo wi-kidi me tung.

Kombedi, wa biweyo woko paro wa ikom medo me ngec i tic pa Millerite, ma kinyutu kwede kwene me wang pii Ulai i Buku pa Daniel, kede wa bitero tero wii wa bot kwene me wang pii Hiddekel, ma rwate calo medo me ngec, i tic pa 144,000.

Wabicako i anyim ki paro ikom jenereison angwen pa Adventism ma cako i 1863 dok otyeko i 1989, ma obedo cawa 126.

Wa bi cako kwan meno i coc ma bino.

En obedo ni i mwaka ma abicel, i dwe ma abicel, i ceng ma abic me dwe, ka an abedo i ot na, ki lalo me Yuda obedo i wang an, cing pa Rwot Lubanga obur i an kany. Ci ka aneno, nen rwom calo rwom me mac: ki bot piny, ki i tere me wiye woko piny, mac; ki bot malo, ki i tere me wiye malo, calo rwom me lero, calo rangi pa amber. Ci ogolo rwom pa cing, ocono an ki ok me lwig pa wic na; Ligi ogolo an malo ikom piny ki polo, okobo an i nono pa Nyasaye i Jerusalem, i ying me wang gang ma i tung bor; ka kany obedo kabedo pa cal me orongo, ma cwako orongo. Nen, dwong pa Lubanga pa Isirayel obedo kany, calo nono ma an oneno i piny weng. Ci owaco bot an ni, Wod dhano, yweyo wang i tung bor. Ento anyweyo wang i tung bor, nen i tung bor i ying me misango, cal man me orongo tye i anyim ying. Keken owaco bot an ni, Wod dhano, ineno gin ma gubedo timo? gin me kwero madit ma ot pa Isirayel gutimo kany, me abalo woko ki tem na? Ento i dwog doki, in bino neno gin me kwero mapol mapol ma dit loyo. Ci okobo an i ying me diiro; ka aneno, nen rur i ogwok.

Ento en owaco bot an ni, “Wot dano, kweyo kombedi i bang me ot;” ci ka an okweyo i bang me ot, neni rwi ot. En owaco bot an ni, “Dony iye, i nen tim marac ma pe rwate ma gin timo kany.” Ci an odony iye oneno; neni kit weng me gin ma opore piny, ki yie marac ma pe rwate, ki nyiseche weng me ot pa Israel, kiketo calgi i bang me ot ma obobo. Kube gi obedo i anyimgi ludito 70 me ot pa Israel, i tunggi obedo Jaazania wot Shaphan, ngat keken ogamo kac me ubani i cinge; ci kome matek me ubani orweny malo. En dok owaco bot an ni, “Wot dano, ineno gin ma ludito me ot pa Israel timo i otum, ngat keken i odi me calgi? Pien gi waco ni, ‘Ladit pe neno wa; Ladit ocweyo piny.’” En owaco bot an dok ni, “Dwok i dok dok, i bin neno tim marac mapol loyo ma gin timo.” Ento en ogolo an obedo i rwi-bot me bur me ot pa Ladit ma tye i tung North; neni, kany mon obedo ka kuyo pi Tammuz. En owaco bot an ni, “Wot dano, ineni man? Dwok i dok dok, i bin neno tim marac mapol loyo magi.” En ogolo an odony iye i bar ma iyie me ot pa Ladit; neni, i rwi me Hekalu pa Ladit, i tung baraza ki madabahu, obedo ngat macok coki 25, ki dwoggi ocako bot Hekalu pa Ladit, ki wanggi ocako bot tung ma ceng orieny; ci giyubu ceng bot tung ma ceng orieny. Ento en owaco bot an ni, “Wot dano, ineni man? Obedo piny keken bot ot pa Juda ni gi timo tim marac ma gi timo kany? Pien gi opongo piny ki rik, ci gi odwogo wek gicoyo an i kuc; neni, gi keto yobo i wii gi. Eyo, an bene abicwako gi i kuc ma matek; wang an pe abiweyo, pe abiye; kadi giyayo i wi an ki dwon madongo, pe abinwinyo gi.” Ezekiel 8:1-18.