Dogo aboro obedo cal pa mukato, kacako i 1798 dok ocobo i 22 October, 1844. Rwodi aboro me agiki pa piny pa Yuda obedo cal pa mukato meno, kacako ki Manase i 677 BC dok ocobo i Zedekia i 586 BC.

I rek me yubo ma maleng, gin ma nyutu pa mi teko pa Malaika ma acel obedo alama ma nyutu gin ma tye i lobo weng. I dwe August apar acel, mwaka 1840, teko omii kwena pa Malaika ma acel, ci kono kwena ne ocwalo i kabedo pa mison weng i lobo.

Tweco me Adventi pa 1840-44 obedo nyuto ma maler loyo me teko pa Lubanga; kwena pa Malaika ma acel kicwalo bot kabedo me miseni weng i piny. The Great Controversy, 611.

I cawa meno, i kit me poro pa nabi, laco maleng me Yab apar o aa piny, oketo cing acel i piny, ki cing mapat i pi madit. Sista White owaco ni mano obedo lamat me tutunge pa ngec i piny weng.

Bedo pa malaika, kun tung acel tye i pi madwong, tung aryo tye i lobo, nyutu obarak madwong me lwongo lok me ngec. En bi kato pi madwong, kede bi lwongo ne i lobo mapat, paka i lobo weng. The Seventh-day Adventist Bible Commentary, volumu 7, pot buk 971.

Cik me acel ma Cyrus owaco obedo cik pi lobo weng.

Kombedi, i mwaka me acel pa Cyrus, rwot pa Peresia, pi wek lok pa Lubanga ma ki wii Jeremia obed atir, Lubanga ocoyo cwiny pa Cyrus, rwot pa Peresia, omiyo oyaro cik i piny weng pa lobo pa en, ci oketo bene i coc, waco ni, “Man aye ma Cyrus, rwot pa Peresia, owaco ni: Lubanga, Rwot me polo, omii an lobo me rwot weng i piny; ci ocikke an ni anyubu pi en ot i Jerusalem, ma tye i Yuda. En ng’a i tung i jo pa en weng? Lubanga pa en obed ki iye, ci obed odonyo malo i Jerusalem, ma tye i Yuda, ka anyubu ot pa Rwot Lubanga pa Isirael (en aye Lubanga), ma tye i Jerusalem. Kede, ngat acel acel ma bi odong i kabedo mo ma ogwoko kwede, jo i kabedo ne myero gonyo en ki feza, ki zaabu, ki gin me tic, ki le, kacel ki miyo me cwinya pire kene pi ot pa Lubanga ma tye i Jerusalem.” Ci gu nwang woko ludito pa dul pa kwaro pa Yuda ki Benjamin, kede jadolo, kede jo-Levi, kede weng gin ma Lubanga ocoyo cwinygi, me odonyo malo ka yub ot pa Rwot ma tye i Jerusalem. Ezra 1:1-4.

Macalo ka malaika ma acel kicwalo ne i kabedo me mishon weng i piny i August 11, 1840, Cyrus oyaro ni en Rwot pa ‘duk weng me piny’, ka onyuto cik ma acel. Poto piny pa malaika me Buk me Kwena pa Yohana i pot apar, malaika ma Sister White nyutu ni, ‘pe ngat mukene, ento Yesu Kristo keken’, tye ki kit me porofeti acel keken calo malaika matek me Buk me Kwena pa Yohana i pot apar aboro. Sister White nyutu ni tic pa malaika ma acel obedo acel keken ki tic pa malaika me Buk me Kwena pa Yohana i pot apar aboro.

Yesu ocwalo lacar ma tek me obino i lobo ka ociko jo ma tye i lobo, wek gicere pi dwogo neno pa En ma aryo. Ka lacar oceto ki i wang Yesu i polo, ler ma tutwal ki kit ma maler ocako anyim pire. Ki waco an ni tic ma okwako en obedo me miyo lobo ler ki kitene, kede me ciko dano pi koko pa Lubanga ma tye ka bino. Early Writings, 245.

Medo teko pa lalaro ma acel obedo alama ma nyutu maber kit me piny weng. Lok ma acel i kare pa Kiristo onongo omedo tekone i ubatizo pa Kiristo. Bibilia nyutu ni jo Isirael weng owuoko i agulu me winyo lok pa John.

Kon dong jo ma i Jerusalem, kede Judiya weng, kede piny weng ma i tung Yordan, giceto bot iye; i Yordan iye obatiso gi, kun gi waco peko gi. Matayo 3:5, 6.

Tic pa Kirisito ne obedo pi Isirayɛli me con, ci i rwom me lanen man lobo weng onongo bedo bot Yordan, kabedo me Baptiisimo pa Kirisito. Ento kit me Baptiisimo, kede gin ma kit man onongo nyutu ka kityeko baptiisa Kirisito, ne obedo pi lobo weng.

Nying Jehoiakim nyuto ni, “Lubanga bicung malo”, kadong i baptiiso pa Kirisito, ka Yohana owako woko Kirisito ki i pi, cal me “cungo malo” ki i kabur me pi obed otere i miyo teko meno. I lok angwen me acaki me Ezra ma wa dong ocoyo, i lok abicel kinyutu dwoko pa gin ma owinyo cik ki lok magi, “Eka ladit pa won ot pa Yuda ki Benyamin gucung, ki lapirisita, ki jo-Levi, ki dano weng ma Lubanga oyiko malo Roho pa gi, me ceto malo me yubu ot pa Rwot ma tye i Jerusalem.” Ka ki miyo teko i lok me acel, tye cungo malo, macalo kit ma nying Jehoiakim nyuto.

I nino me 11 me September 2001, kwena me acel pa kine ma lamal pa laka me adek omii twero, macalo mi twero ma omii kwena me acel pa kine ma lamal pa laka me acel. Sister White owaco lok ikom poto pa Twin Towers i nino eno.

Kombedi obino lok ni an awaco ni New York obikwany woko ki por madwong me pi? Man pe abedo awaco. Ento an awaco, ka an neno ot madwong ma ki yaro kono, iye ki iye, ‘Gin me neno ma marac tutwal gubitime ka Rwot obel me odugu piny matek! Eka lok me Revelation 18:1-3 gibed orumu.’ Kabedo apar aboro weng me Revelation obedo lok me ciko ikom ngo ma obino i piny. Ento pe atye ki lac ma pire keken ikom ngo ma obino i New York, kende ni angeyo ni nino acel, ot madwong ma tye kono gibibolo piny ki wiro kede puro me Teko pa Rwot. Ki lac ma kigiami an, angeyo ni ketho tye i piny. Lok acel ki bot Rwot, kedo acel pa teko ma matek pa En, to ot madwong man gubibong piny. Gin me neno gubitime ki lworo matek ma pe watwero poyo. Review and Herald, July 5, 1906.

I kare me miyo teko pa ngec me acel i riko pa jo 144,000, Ladit Lubanga "o cungo woko" me "yubu piny matek". Nying Jehoiakim obedo lacar pa miyo teko pa ngec me acel. I dwe Agasti 11, 1840, Ladit Lubanga, ma tye i komne me rwot, o cungo woko, obino i piny, kede o chung i wi lobo kede i wi pi madit. I cik me acel pa Cyrus, jo ma tye ki geno gi cungo woko. Jehoiakim obedo lacar, pe keken pi bino pa Malaika me acel, ento bene nyutu miyo teko pa Malaika me acel.

Jehoiakim nyutu ma acel i rwodi adek ma agiki, ento bende en nyutu ma abic i rwodi abiro ma ogolo bolo pa Jerusalem. Nying pa rwodi abiro meno ginyutu lok tutwal. Rwodi abiro meno gin Manasseh, Amon, Josiah, Jehoahaz, Jehoiakim, Jehoiachin ki Zedekiah.

I yore pa Millerites, Manasseh nyutu kare pa agiki, i mwaka 1798. Nying “Manasseh” nyuto “miyo pe aparo”, ci i mwaka 1798 aye en kare ma lada pa Tiro kityeko weko ne woko pi mwaka 70. Manasseh obedo acel ikin rwodi ma rac tutwal, ci tye ki kit kinabi ma myero waparo.

Rwodi abiro me Yuda gi nyutu lok me kare pa kec abiro ki cako i 1798 nono i 22 me Ocotoba, 1844. Manase obedo rwot mekwongo i rwodi abiro, kede calo rwot mekwongo me abiro, en otyeko nyutu calo Zedekia, rwot me agiki i rwodi abiro. Yesu pwod orwat agiki ki acaki. Zedekia, rwot me agiki i rwodi abiro, kigolo ne i lacer pa Babilon. Rwot mekwongo i rwodi abiro mag agiki, bene kigolo ne i lacer pa Babilon, me nyutu calo golo pa rwot me agiki i lacer pa Babilon.

Rwot owaco bot Manase, kacel ki bot jo pa en; ento pe gi winyo. Ka eni ni, Rwot oketo botgi ludito me lwak pa rwot me Asiriya, ma gicako Manase i thuru, gi ketone i keng, ki gi cwalo en i Babulon. Ka obedo i peko, okwayo Rwot, Lubanga me en, ki oketo lere piny tutwal i nyim Lubanga pa kwaro pa en, ki olamo bot en; en oromo kwayo ne, ki owinyo lamo me kwayo ne, ki ocwalo en odwogo i Yerusalem i kit rwot pa en. Ci Manase onwongo ngeyo ni Rwot en obedo Lubanga. 2 Chronicles 33:10-13.

Kit ma Manasseh oneno iye me bino ngeyo ni Rwot en Lubanga, otime ka gicweyo ne woko ki lobo me rwot ne, ci bang cen gidwogo ne i lobo me rwot ne. Nebuchadnezzar, calo Manasseh, obino ngeyo Rwot ka gicweyo ne woko ki lobo me rwot ne, ci bang cen gidwogo ne.

I agiki pa cawa, an Nebukadenesa, aketo wang an i polo, ci ngec an odok ir an; ci apako Lubanga ma Malo Loyo, ci apako kede apodo En ma obedo matwal, twero pa En obedo twero ma pe otum, kadong rwom pa En obedo i cawa pa cawa. Kede jo weng ma obedo i piny gipimo calo peke; ci otimo kaka dwaro pa En i dul me lweny pa polo, kede ikom jo ma obedo i piny; kede pe ngat mo twero cego lwete, onyo owaco bot En, I timo ngo? I kare acel acel, ngec an odok ir an; kede pi bung pa rwom an, rwate an kede lumeny an odok ir an; kede laloc an kede ladit an gimanyo an; ci kiketo an maber i rwom an, kede kit maleng ma loyo omed ir an. Kombedi an Nebukadenesa apako, apodo, kede agwoko rwate bot Rwot me Polo, tic weng pa En gin adwogi, kede yo pa En gin poko kica; kede jo ma gitye i lawe, En twero dwogo gi piny. Daniel 4:34-37.

Gin ma otime ki Manasseh otime boti Nebuchadnezzar. Manasseh nyutu "kare me agiki" i kit ma otime con pa rwodi adek me agiki pa Yuda, kacel ki bino pa porofesi me mwaka 70 me golo piny. Nebuchadnezzar bende nyutu "kare me agiki" i kit ma otime con pa cik adek ma kiweko, macalo kaka 1798 ne obedo "kare me agiki" i kit ma otime con pa kol abiriyo. I coc ma kikwano kombedi, paro pa Nebuchadnezzar odok botone i "agiki pa nino." "Agiki pa nino" bende kiwoco i pot buk Daniel apar aryo.

Ento wot i yoo pa in nyo agiki obino; pien ibi bedo i kuc, kede ibi bedo i kabedo pa in i agiki pa nino. Daniel 12:13.

“Agiki pa ceng” i lut apar aryo pa Daniel obedo “cawa pa agiki,” pien gi waco bot Daniel ni, “woti nyaka agiki.” I cawa en Daniel obiro “cungo i pat pa ne.” “Cungo i pat pa ne” con dong obedo tyeko kica pa ne, ma Daniel otyeko ka buk pa ne oyweyo ki tucu i agiki pa ceng, ma obedo “cawa pa agiki.” I cawa en biro bedo “mede pa ngec” ma jo wic maber biro ngeyo. I agiki pa ceng pa Nebukadnezzar, “laroc” pa ne odok bot ne.

"Ka Lubanga omiyo dano tic ma pat me timo, en myero obed i tung pa ne ki i kabedo pa ne, macalo Daniel onongo obedo, tye ma poyo me dwoko lwongo pa Lubanga, ki tye ma poyo me tyeko dwaro pa En." Manuscript Releases, volume 6, 108.

Manasseh nyutu "cawa me agiki" i gin matime pa rwot adek ma agiki pa Yuda. Nebuchadnezzar nyutu "cawa me agiki" i cik adek. Amon, wod pa Manasseh, ogamo en.

Amon tiyo calo ‘pwon’ ki nyutu kare ma ne obedo ‘medo me ngec’ ma myero opwono jo ngec ikom lok ma kiyabo woko. Ci dong Josiah omako tung Amon, rwot acel keken ikin abicel ma tye ki lok me con me janabi ma ber nok, ento ma ocokcok.

Nying Josiah nyuto ‘kit ma kicako kwede pa Lubanga’, kacel nyutu keto matek ada ma kityeko yabo woko i ‘Cawa me Agiki’. Medo me ngec ma kinyuto ki Amon, ocoko kacel ki William Miller, ki yiko pa Gabriel ki lalaro me polo maleng mapatpat. Tic pa Miller kinyuto ki nying Josiah, pien en oketo matek kit ma kicako kwede pa dul me geno. Tye mapol mukene me nyutu pi Josiah, ento wa bino wot bot wod pa en, Jehoahaz.

Jehoahaz onongo obedo higa 23 ka ocako bedo rwot; ci obedo rwot dwe 3 i Jerusalem. Nying minne onongo obedo Hamutal, nyako pa Jeremiah pa Libnah. En otimo marac i wang Rwot, calo weng ma kwaro pa en gutimo. Farao Neko okobo lwete i Riblah i lobo Hamath, pi pe obedo rwot i Jerusalem; ci ocimo lobo golo cente 100 talenta me feeza, ki talenta acel me zahabu. Ci Farao Neko omiyo Eliakim, otino pa Josiah, bedo rwot i kabedo pa Josiah wone, oloko nyingne Jehoiakim, ci okwanyo Jehoahaz woko; en obino i Misiri, ci otho kany. 2 Kings 23:31-34.

Nying Jehoahaz nyuto ni "Jehovah omako", ci en omako en ki Pharaohnecho. Jehoahaz, otino pa Josiah, Pharaohnechoh omako en, ci oket owadgi Eliakim i kabedo pa; nying Eliakim nyuto ni "Lubanga me keto malo". Pinyni, Pharaohnechoh oyiko nying Eliakim dok obed Jehoiakim; ci nying Jehoiakim nyuto ni "Lubanga bi cungo malo". Yiko nying obedo pela me rwom me cuk, ci i kare me miyo twero pa lok me acel, Lubanga donyo i cuk ki lwak acel, ka i kare acel pire keken, en weko lwak ma con tye i cuk woko.

I Agost 11, 1840, Dul madit Ottoman ma kinyutu kwede yamo angwen ma giyweyo woko pi cente 391 ki nino 15 kigenge; onyo, macalo kwede ni nying Jehoahaz nyutu ni “gicogweyo”. I kare acel acel, kitero Eliakim obedo Rwot, ki loko nying ne dwoko Jehoiakim, ma nyutu ni “Lubanga obi bedo anyim”. Pinyre, wodo ne Jehoiachin obedo odugu i anyim ne, ma tye ki nying adek i Maandiko.

Nying "Jehoiachin" nyutu ni, "Rwot bi yweyo ki bi keto bedo ma matek." En nyathi pa Jehoiakim, ki en nyutu bino pa malaika me aryo i otum me Spring me 1844, ka Lubanga "oyweyo ki oketo bedo ma matek" tung' manyen, ma ada, pa Protestant. Lok pa malaika me aryo onongo omoko twero ki lok pa Dwoni me cawa abicel me odii, ki "Jeconiah" ki "Coniah" nyutu ni, "Lubanga bi keto bedo ma matek." Nying adek magi, acel-acel ki lokke maromo, giyaro yubo kacel me Dwoni me cawa abicel me odii ki lok pa malaika me aryo. En i golo woko me agiki pa Tipu Maleng i kare me Dwoni madwong ma jo 144,000 giketo gi lacim. Keto lacim pa jo 144,000 kityeko nyutu ne i Dwoni me cawa abicel me odii me wot pa Millerite, ki "Jehoiachin", ma bene giluongo ne "Jeconiah" ki "Coniah", en cal pa keto lacim.

Ka an dong obedo, Lubanga owaco ni: Ka Koniya, wod pa Jehoiakim, rwot me Yuda, obedo kidi me cingi ma i lwet acam na, ento abi yweyo in ki kany; ki abi mii in i lwete pa gin ma tye yenyo ngima ni, ki i lwete pa gin ma i bayo wanggi, paka i lwete pa Nebukadrezzar, rwot me Babulon, ki i lwete pa Kaldea. Abi yweyo in, ki min mami ma onywako in, i piny mukene ma pe onywoko yin iye; ki kany dong gin obutho. Ento i piny ma gin mito dwogo iye, pe gibidwogo iye. Koniya, dano man, obedo nyiseche ma kigamo ki kibuko woko? obedo agulu ma pe tye mor iye? Pingo kigi yweyo woko, en ki nyithin, kityeyo gi i piny ma pe gineno? Piny, piny, piny, winyo lok pa Lubanga. Yeremia 22:24-29.

Jehoiachin, Jeconiah ki Coniah gi nyutu kare me keto cing, ka latic maleng me aryo omed ki ngec me Kwac me Otum. En nyutu kare me keto cing pa jo ma pe gi ngec. Rwot marac nyutu jo ma obedo nyako ceke me Laodicea ma pe gi ngec, ma i kare me keto cing gibino golo cim pa le marac, pien ki matwal gikwiro woko i wi pa Rwot.

Cim ma i ceng tung acel pa Lubanga en aye cim pa En, ki gin ma kigobo woko ki i dho pa Rwot i kare me cimo 144,000, gibedo lube ki Zerubbabel, laco ma omako nyutu me pimo pa "seven times" i ceng ne.

Waci bot Zerubbabel, ludito pa Yuda, ni, ‘An abi yubu polo ki piny; abi cwal woko kom pa lwak ducu, ki abi kwanyo teko pa piny pa jogi mape ngene Lubanga; abi cwal woko gari me lweny, ki joma cing iye; ki leye ki jogi ma cinggi iye gibiro poto piny; ngat acel acel obipoto ki rweny pa wanyut-gi. I cawa en, Lubanga Rwot pa jo lweny ducu owaco ni, “Abi kawo yin, Zerubbabel, latic na, wod Shealtiel, ki abi miyo itye calo mec me cing; pien an ayero yin,” owaco Lubanga Rwot pa jo lweny ducu. Haggai 2:21-23.

“Kidi me kweyo ngat piny” ma en “kare abicaryo” obedo “kwer me pimo” i lwet Zerubbabel, ki en ki lwal calo “rwom me goyo cal” ma Lubanga tye ka tic kwede me goyo cal i wi ngat 144,000. Rwom me goyo cal, onyo “cal”, kicako i wi gi ma gi tye ka goyo cwiny ki oyo pi tim me kwer ma tim i Jerusalem. “Goyo cwiny ki oyo” nyutu kit me lobo pa gi ma ki goyo cal, ki “goyo cal ki oyo” obedo cal me dwoko ma i cwinygi i kom yot me “kare abicaryo.” En nyutu richogi ki richo pa kwarogi. En yie ni pe gi tye ka woto ki Lubanga, ki ni Lubanga pe tye ka woto ki gi cince ki cwiny obur i 18 July 2020. En tem mane opoto i 1863, i kare ma Philadelphia onongo tye ka yubo bot Laodicea. En oketo calo kare ma gi ma Coniah lwalogi kigeri pi kare weng calo “virgins” pa Laodicea ma pe gi ngene, ki gi ma Zerubbabel lwalogi kigeri pi kare weng calo “virgins” pa Philadelphia ma gi ngene.

Zedekiah omedo Jehoichin, en rwot ma ogik i rwoti abicel. Macalo Manasseh onongo nyuto 1798, kede “kare me agiki,” Zedekiah myero nyutu dwe 22 me October, 1844, kare ma lunyut “obi waco, ki pe obi waco guongo.” Nying “Zedekiah” kityeko cako ki loko kacel lok aryo me Leb Hibru. Lok acel en “Jehovah,” ki kiketo kacel ki lok ma ki cwalo i Daniel 8:14 calo “kikweyo.” Zedekiah nyuto yweyo pa ot pa Lubanga, ma ocako i dwe me October 22, 1844.

Rwodi abicel ma agiki me Yuda nyutu tere me gin ma otime ma mede-mede, aa 1798 dok i 22 October 1844. Jehoiakim obedo alama pa 11 August 1840, ma bende nyutu 11 September 2001. En obedo alama pa miyo teko me lok pa malaika ma acel; ki kiketo ne i vesi acel me chapta acel me Buk me Daniel. Eyo ka, kit ki kom me Daniel chapta acel obedo miyo teko pa lok pa malaika ma acel, macalo kinyutu i Buk me Revelation chapta apar. I Buk me Revelation chapta apar, Kristo obur piny kede buk matidi i lwete, ma kiwaco bot John ni ocam. Pien eni, tem acel i Buk me Daniel tye ikom camo.

Wabimedo lok magi i nyig coc ma bino.

En owaci bot an ni, “Wod dano, mi tumbo ni ocam, kacel opong iyot ni ki poth man ma amiyi.” Eka acamo ne; en obedo i dhoga calo asali pi mamit. Ezekiel 3:3.