Tim me orumu angwen ma i Ezekiel chapta aboro, gitero calo yore angwen pa Israel me kombedi, ki cako pa Israel me kombedi kityeko nyutu ne calo cako pa Israel me con. Lok pa cako magi aryo tyeko lwenyo ni agiki pa Israel me kombedi obino i cik pa Sande ma bino cokki. Cako aryo pa Israel—acel me con ma me kom piny, ki acel me kombedi ma me cwiny—gityeko lwenyo ne ki lok pa cako pa piny pa Israel ma i tung bor, ka ogol woko ki Juda.

Ka Isirayel ma con ocweyo otino dyang me bululu, gikwanyo woko ki Misri cok coki, i tyeko pa lagam ma nyutu ni Lubanga obimeko gi obed lwak. Lok me Jeroboam, Rwot mukwongo pa lwak me tung maloyo pa Isirayel, bene tye ki gin man keken. Jeroboam onworo odonyo i Misri pi keco pa Solomon. Lanen Ahijah omiyo ne kica me lagam ni obimeko ne obed Rwot i wi pok apar i bot pok abicel. Mapwod pe ki tyeko lagam, Jeroboam onworo odonyo i Misri me bedo i agoro ki Solomon, nyaka Solomon okwo.

Eno onongo otime i kare meno, ka Jeroboam owuoko ki Yerusalemu, ni lanabi Ahija ma dano pa Silo orome ki iye i yo; en onongo oywako labuj manyen, kede gin aryo keken onongo tye i pach. Ahija okwayo labuj manyen ma onongo obedo i wi iye, oger iye i cuk apar aryo. Omiyo owaco bot Jeroboam ni, Kwany pi yin cuk apar; pien kamano owaco Ladit, Obanga pa Isirayel: Nen, abi kwanyo piny pa rwot ki cing Solomon, ki abi mii in oganda apar. (Ento en obi bedo ki oganda acel pi kom Dawudi laticna, kede pi kom Yerusalemu, dul ma anyero i tung oganda weng pa Isirayel;) Pien gibweyo an, ki giworo Ashtoreth, nyan Obanga pa Zidonia, kede Chemosh, Obanga pa Moabu, kede Milcom, Obanga pa luti pa Ammon, ki pe giwoto i yo na me timo ma obedo ber i wang an, kede me gwoko cikke na ki kwene na, calo David lacwe otimo. Ento pe abi kwanyo piny pa rwot weng ki cing cene; ento abi weko en obed ladit i cawa weng me kwone, pi kom Dawudi laticna, ma anyero, pien ogwoko cikna ki cikke na. Ento abi kwanyo piny pa rwot ki cing wuode, ki abi mii in oganda apar. Ki bot wuode abi mii oganda acel, pi David laticna obed ki lapii kare weng i wang an i Yerusalemu, dul ma anyero me keto nying an iye.

An abiyero in, ci in ilawo malube ki gin weng ma cwinya in mito, ka in ibedo rwot ikom Israel. Ci bina ni, ka in ibiwinyore ikom gin weng ma abi ciko in, ka in iwoto i yega, ka itimo ma obedo atir i wang an, me gwoko cikke na ki cik na, macalo Dawid lami na otimo; en aye abibedo ki in, ka abitimo in ot ma jenge, macalo ma abitimo pi Dawid, ka abimi in Israel. Ka pi man abi kwidi nyithin Dawid, ento pe kare weng. Eyo Solomon onongo omito ogeno Jeroboam. Ci Jeroboam owoto i Ijipita bot Shishak, rwot pa Ijipita, ci onongo obedo i Ijipita nyaka ka Solomon otho. Gin mukene me tic pa Solomon, ki gin weng ma otimo, ki ngec mamege, pe gicoyo gi i buk me tic pa Solomon? Kare ma Solomon olawo i Jerusalem ikom Israel weng obedo mwaka 40. Ci Solomon onino ki laditgi, ka gibuno i kabedo pa Dawid, ladit mamegi; ci Rehoboam, wuode, olawo i kabedo ne. 1 Kings 11:28-43.

I cawa me tho pa Rwot Solomon, piny ma obedo i cing pa rwotone myero kiyabo, kacel ki ni Jeroboam myero obed rwot i wi kaka apar ma i tung bor, ento Rehoboam, wod Solomon, myero obed rwot i Jerusalem. Pud pe otime yabo pa kaka, myero Jeroboam odwogo ki Misri.

Rehoboam ocito i Sekem; pien jo Isirayel weng gubino i Sekem me keto ne i kom rwot. Ka Jeroboam, otino pa Nebat, ma onongo tye kombedi i Misri, owinyeo gin man (pien ojwik ki bot Rwot Solomon, kande Jeroboam onongo obedo i Misri); ci gicwalo lwit me lwongo ne. Jeroboam kede jo Isirayel weng gibino, gi owaco bot Rehoboam, waco ni, ‘Wu i otimo yugo wa pire tek; kombedi, i tim obed yot tic pa wu i ma pire tek, kede yugo ne ma mamite ma oketo wa iye, ci wa bitim bot i.’ En owaco botgi ni, ‘Wut woko pi cawa adek; bang’en dok ibino bot an.’ Ci jo giceto.

Lok pa kit ma Rehoboam otimo marac i nino adek, keto bal i kwero ma pe ki wic pa en i lok me tam pa ludito; ento bolo pa dul onongo kinyutu con, ka ni ka ni obedo dong obino. Ki twero me keto wic kany pi coc me anyim ni tic me bolo ne onongo kinyutu malube calo nino adek. Kingdom aryo odoko kingdom acel doki i gin matime pa Millerite, kede ka dul ma i tung i malo ki dul ma i tung i piny odoko kingdom acel i gin matime pa Millerite, ma en kare me bino pa malaika adek me Apokarifi chapta apar angwen. Malaika adek meno i gin matime pa Millerite, gicwalo gi calo nino adek me yik pa Rehoboam. Higa apar angwen abicel ma malaika adek obino iye ki 1798 nyo 1844, bene gin nino adek me cal, ma Kristo onongo owaco i Yohana chapta aryo ni bino mito nino adek pi ocako dwogo Templo ma obalo, ento bute meno me kwano obedo pi coc me anyim.

Ka Rehoboam owaco lok pa en ma pe tye ki ngwec i agiki me nino adek, pinye me rwot gi opwate woko.

Omiyo ka Isirayel weng oneno ni rwot pe owinyo gi, jo odwoko rwot, gi waco ni, ‘Pat mane waa tye kwede i David? Pe bende wa tye ki but i Wod Jesse. Wut bot ot megi, ai Isirayel; kombedi, gwok ot mame in keken, David.’ Omiyo Isirayel odwogo bot ot megi. Ento bot nyith Isirayel ma obedo i gweng me Yuda, Rehoboam orwote iye. Enucuma, Rwot Rehoboam ocwalo Adoram, ma tye i tung me cok; Isirayel weng gigolo iye ki kite, kun otho. Omiyo Rwot Rehoboam omede cito madwong, odonyo i gari me lweny, opalo odog Jerusalem. Omiyo Isirayel obolo woko ki ot pa David nyo kombedi. Ka Isirayel weng owinyo ni Jeroboam odok obino, gicwalo jo me kwaco ne i lwak, ci gicwako ne rwot i tung Isirayel weng; pe obedo dul mo ma obedo ki ot pa David, ento dul pa Yuda keken. 1 Kings 12:16-20.

Palo me nabi ma waco ni ki bimiyo Jeroboam lwak otimore dong, kede otimore i cawa ma obino woko ki Misri. Pien ocako kec pien gang-lim pa Lubanga tye i poto Yerusalem, poto ma Lubanga oyerre me keto nyingne iye, Jeroboam ocako yaro me bur gang-lim, kit jadolo, kede tic me pak ma ki ciko ni obed keken i Yerusalem. Tic pa Jeroboam me cako yik me pak me bur i dul apar me Israel ma i bor, obedo rwate keken ki wilo pa Aron kede nyathi wot me dhahabu, ci omiyo cim mukene, pe keken me cik me Sande ma tye ka bino cok, ento bende me wilo pa 1863.

Jeroboam oparo i cwinye ni, “Kombedi twero pa rwot bido dwogo bot ot pa David. Ka jo man ocako ceto malo me ket lacer i ot pa Rwot i Jerusalem, ci cwinye jo man gibidwogo bot rwotgi, en aye Rehoboam, rwot pa Yuda; gibalo kwo na, ci gidwogo bot Rehoboam rwot pa Yuda.” Ci rwot okawo tam, ci otimo nyare me diel aryo me zahabu, ci omwaco botgi ni, “Pek tutwal pi un ceto malo i Jerusalem; nen nywogi, I Isirael, ma gikwanyo un woko ki i piny pa Misri.” Ci oketo acel i Bethel, ci acel mapat oketo i Dan. Gin man obedo lapo wic; pien jo ooro me lamo i anyim acel, pud i Dan. Ci otimo ot pa kome me malo, ci otimo lagi ki jo macok i piny, ma pe gin nyithindo pa Levi. Jeroboam oyero ligala i dwe me abic adek, i nino me apar abic i dwe, calo ligala ma i Yuda, ci oketo lacer i itara. En aye otimo kamano i Bethel, ka oketo lacer bot nyare me diel ma otimo; ci oketo i Bethel lagi pa kome me malo ma otimo. Ci oketo lacer i itara ma otimo i Bethel i nino me apar abic i dwe me abic adek, i dwe ma oparo i cwinye keken; ci oyero ligala pi nyithindo pa Isirael; ci oketo lacer i itara, ci oyango ubani.

Tim me goro pa Jeroboam kelo rek mukene me ada me keto iyie tim me goro pa Aron, ki tim me goro pa tung me Protestant i 1863, ki tim me goro pa tung me Republican i cik pa Sabiti ma bino peya; ka timo kamano, omiyo lok me porofetik bedo yot mapol. I tim me goro pa nyathi dii me dhaabu pa Aron, Laa Rwot oloko yo ma kiketo pi yero jopiirista.

Pire ka gikwalo cik otime, otino ma acaki i kabila acel acel ne gitero me donyo i tic pa jadolo. Ento i gikwalo cik me wany me dii pa Aaroon, kabila pa Lawi kende ma otye ki but pa Mose. Marom ki eni, Lubanga oloko kit ma en otero me yiko jo pi tic pa jadolo; ci con dong, jo pa dul pa Lawi kende gibedo jodolo.

Ka Mose noneno ni jo pe gitye ki law; (pien Aarɔn obologi law, omiyo gubedo kica i bot lwenyogi:) ento Mose ocung i bur pa kambi, owaci ni, “Anga tye i but Rwot? obed obino ir an.” Luto pa Lawi weng gipongo kacel i iye. En owaci botgi ni, “Ma eni Rwot Lubanga pa Isirayɛl waco ni, Cwal dano ka dano ligangla i iwetgi, ci donyo ki weyo ki bur obur ikom kambi weng, kede neg dano ka dano owadini, kede dano ka dano lamare, kede dano ka dano lamini.” Luto pa Lawi gutimo kaka lok pa Mose; ci i kare meno githo lacoo macokcok alufu adek i jo. Exodus 32:25-28.

Jeroboam otimo calo tic ma Lubanga otyeko i cawa me golo cik pa Aron, ka Lubanga oketo malo lwak pa lakuru manyen ki i kabila pa Levi; pien Jeroboam, “omeyo lakuru ki i dano ma piny loyo, ma pe gin lutino pa Levi.” Golo cik ma i cako pa kom pa rwot pa kabila apar ma i bor, tye calo golo cik pa Aron kacel ki jogwede ma pe gi ngec. Golo cik man otime bang gi aa ki i Misri, me tyeko pa lok pa lanabi ma owaco ni kom pa rwot myero okete. I iye aryo, lwak pa lakuru manyen okete, ma obedo poko ki kit me con me yero lakuru.

Kup pa Aaron me nyathi dyang me dhahabu otime dok; ento Jeroboam omedo woko ne, pien otimo nyathi dyang me dhahabu aryo kede oketo gi i boma aryo. Boma Dan nyutu tiyo me lobo (gamente), pien “Dan” romo “lubo cik”, kede boma Bethel nyutu tiyo me kanisa, pien “Bethel” romo “ot pa Lubanga”. Nyathi dyang me dhahabu ginen gityeko bedo ki rwom acel calo pa Aaron, ento omede kwede nyutu me kato kacel pa Kanisa ki Gamente calo ma boma aryo onyutu ne. Nyathi dyang obedo kit madit loyo i sadaka pa jo pagani, eka nyutu sadaka me yub marac pa Kiristo. Dhahabu obedo cal pa Babilon, kede nyathi dyang obedo cal pa ngonyo. Calo ka Aaron oter nino marac me lamo, Jeroboam bende oter sikuk, kede ocako ni kare pa sikuk ne pe rwate ki kare pa lamo matir i Jerusalem.

Rwome weng me cik me Sande ma tye ka bino cok coki tito i laro pa Jeroboam me gonyo; sakrifais ma pe adier (dyang matidi), Kristo ma pe adier (alta), cal pa le marac (longo kacel pa Kanisa ki Gavumenti), cawa me lamo ma pe adier (Sande), ki lwak pa lapriis ma pe adier.

Acaki pa Isirael me con, acaki pa oganda apar matye i tung bor calo lwak, kede acaki pa Adventism, gin weng tye ki gin me lanabi acel keken, kacel gi nyutu gin me lanabi pa cik me ceng acel ma obino i kare matidi. Isirael me con obino woko ki i tic me latic pa Misri, Jeroboam obino woko ki Misri, kon ma olalo wek ocweyo nyworo pa Solomon, kede Adventism me Millerite ma pud kare matidi obino woko ki i tic me latic pa papacy.

Lwak me lapirisita pa Levi onongo kikete i kare me cido pa Aron; ento lwak me lapirisita ma pe adaa pa jo ma pe tye rwom onongo kikete i lam me Jeroboam; kede ka Rwot otime singruok ki Adventism me Millerite, calo Peeter owaco, Mileriti obedo, “dul ma kiyero, lwak me lapirisita me rwot, piny maleng, jo ma pire tek; wek un nyutu yubu pa en ma olwongo un woko ki i mudho, okelo un i ler ma lamal pa en.” Ler ma ki lwongo Mileriti mede iye en ler pa juwel me Miller ma kicoyo iye i meca aryo pa Habakkuk, ma onongo kityeko yero calo i yore me cido pa Aron ki meca aryo me Cik Apar me Nyasaye. Mudho ma ki lwongo gi woko iye en kare me mudho pi tyero pa Papa, ma onongo kityeko yero calo mudho me cogo pa Misri.

Ka Kriisto oketo dok i tung Yekalu ma kigoyo piny ki me kit pa jogi ma pe yero Lubanga kede me kit pa Paapa, otimo man i mwaka apar angwen ki abicel, ki 1798 i 1844. Ka otyeko keto Yekalu, dong calo Lami pa Lagam, ne obino i tung cente i Yekalu pa en i ceng 22 me October, 1844, pien obedo oketo dok i tung Yekalu ma kigoyo piny kede kidoko opoto, kede bene oyweyo kit pa jodolo ma ginyutu ne ki dul pa Lewi.

Ento ngat mane nyalo bedo i nino pa bino pa en? Ki ngat mane bi kube ka onen? Pien en calo mac pa joluyo, kede calo sabuni pa jo me yweyo twal. Ki obi bedo calo jaluyo kede joyweyo pa feza; ki obiyweyo lutino pa Levi, ki obi luyo gi calo zaabu ki feza, myero gi mi bot Rwot sadaka i kare. Eka sadaka pa Yuda ki Jerusalemu obibedo maber i wang Rwot, calo i kare me con, kede calo i mwaka me con. Malaki 3:2-4.

I dyer 22 me October 1844, Kristo macokcoki obino i Hekalu pa En kendo odonjo i singruok kod lwak mane gitwakone gi jodolo me Levi; ento i 1863, gin odugono odok otime uasi me Aaron, kendo jodolo me Milerit odokore obed jodolo me Laodikia, kaka gitwakone gi jodolo me Jeroboam pa jopiny ma piny paling’, kacel ki jo-oriro me Aaron. Ento ratiro me uasi me Jeroboam nigi ratiro madit maloyo me uasi me 1863. Ka Jeroboam ocako yore me wero ma pe adier, janabi moa Jerusalem noorone mondo ouruok uasi me Jeroboam, kaka kite ma Milerit Adventism nogwede dwoko yie i Sabato me Cik Apar kaka nino me yweyo.

I kare ma Adventizim ogamo lero pa lacar me adek kede Ka Maleng, gin obedo turo bot jo Protestant ma gikwanyo woko lero ma tye ka medo me yaro ma ocako i cawa me agiki i 1798. Calo Isirael ma con gi weko Sabat ka gi tye i kobo pa Misri, kanisa i thim bende gi weko Sabat ka cawa me 1798 obino. Lero ma tye ka medo me lok me cawa me hukumu ma jo Millerite okelo, i agiki, otelo bot Ka Maleng kede cik pa Lubanga.

Ler meno obino i October 22, 1844, ki onongo nyutu kwero me lamo ma pe adada bot jo ma kityeko kwaco gi me ceto woko weng ki ngec ma pe adada me Katolika. Lamo me chieng obedo lamat me twero me Katolika i wi kanisa ma odwogo bot ne. Kwero meno onongo nyutu i kare ma Jeroboam ocako kit lamo ne ma pe adada.

Kede Jeroboam oyube piro i dwe aboro, i nino apar abicel pa dwe, calo piro ma tye i Yuda, kede omiye ping i kac me ping. En bene otimo kamano i Bethel, omiye ping bot nyare me dyang ma otimo; kede oter i Bethel jadolo pa kabedo ma malo ma otimo. En bene omiye ping i kac me ping ma otimo i Bethel i nino apar abicel me dwe aboro, i dwe ma oco ki cwiny pa en keken; kede oyube piro bot jo Isirael; kede omiye ping i kac me ping, kede omoyo uvumba. Kede, nen, bino dano pa Lubanga ki Yuda ki lok pa Laa Rwot i Bethel; kede Jeroboam obedo i but kac me ping me moyo uvumba. Kede ogero i kom kac me ping ki lok pa Laa Rwot, owaco, Ee kac me ping, kac me ping, Laa Rwot owaco kamano; Nen, nyathi bi nywalo i dul pa David, nying ne Josia; kede i wi in bi miye jadolo pa kabedo ma malo ma tye moyo uvumba i wi in, kede luny pa dano bi moyo i wi in. Kede opoki alama i nino acel acel, owaco, Man aye alama ma Laa Rwot owaco; nen, kac me ping bi rweny, kede pew ma tye i wi iye bi ywayo piny. Kede obedo ni, ka Rwot Jeroboam owinyo waci pa dano pa Lubanga ma ogero i kom kac me ping i Bethel, ogolo lwete ki i but kac me ping, owaco, Makwone!

Lwete, ma otyeko oketo i kom ne, owil woko, kome pe onongo twero dwogo kobo iye dok. Kac me lamo bende otuk woko, pec ogwero ki i kac me lamo, kaka cal ma Dano pa Lubanga oketo ki lok pa Rwot. Rwot odwoko, owaco bot Dano pa Lubanga, “Tim kombedi lamo i bot Rwot Lubanga mamegi, lam pi an, mii lweta odwogo dok bot an.” Dano pa Lubanga olamo bot Rwot, lwete pa rwot odwogo dok bot iye, dok obedo macalo con. Rwot owaco bot Dano pa Lubanga, “Bi i ot ka an, iketo kare me yweyo, an abi mii in rwede.” Dano pa Lubanga owaco bot rwot, “Ka itwero mii an but pa ot mamegi, pe abi donyo kwede in, pe abi camo bigaati, pe abi nyw pi i kabedo man; pien ki lok pa Rwot ociko an waco ni: ‘Pe i cam bigaati, pe i nyw pi, pe idwogo i yoo acel ma ibino kwede.’” Omalo i yoo mukene, pe odwogo i yoo ma obino kwede i Bethel. 1 Kings 12:32-13:10.

I lagam pa Aaron ki Jeroboam ikom baro woko ki nyare dyang me dahabu, tye bene cako atir pa kete me lamo ma pe adier ma Jeroboam oketo kicano; cako eno obedo i lagam pa Jeroboam. Cako eno nyutu lapok kin lamo ma kiyubo ni otime i Jerusalem, ki kete me lamo ma pe adier pa Jeroboam. Ki 1798 ci i 1844, Rwot ogolo jo ne ki i kabedo ma lare pe tye pa twero pa Papa, okelo gi i lare ma maber tutwal me laporoc ma ki nyutu ki angele adek i Buk me Nyutu apar angwen. Kanisa pa Protestanti okwero lare eno, ci kamano gin obedo nywode pa Katolik i 1844.

Pako pa Jeroboam onongo nyutu yore me pako pa Katorika, ci i gin pa en lobo pa Israel ma i Boro onongo nyutu yore me pako pa Katorika ma pe adier ma Protestanti i gin pa Millerite yero mede bedo iye. Cal me yore meno obedo pako me ceng.

Nyako me peke ma tye ki geno maber ki ngwec, ma odonyo i Kabedo Maleng Maloyo i dwe 22 me October, i higa 1844, gubedo calo gamo bot jo Protestant ma kombedi gumedo dwogo i teko pa Katolika, ki gu obedo nyako pa Ruma. I kare me keto i acaki kit pako ma pe adwong pa Jeroboam, nabii acel obino ki Yuda okeco Jeroboam, kede en nonyutu calo nyako me peke ma odonyo i Kabedo Maleng Maloyo, ki gityeko miyo gi pwony me akwongo Cik pa Lubanga. Lok pa nabii en kede keco ma o keco bot Jeroboam, tye ki ngec maber tutwal ka i paro dwoko wi me higa 1863; ento lok en myero obedo ka kango nyaka wa keto agiki kacel ki acaki.

Cako pa Isirayeli me con, ker pa Jeroboam, ki Isirayeli me kombedi, gi rwate kacel, kacel-gi gi miyo nyutu adek pi agiki pa jami ma obut ki piny ma i Buk me Nyutu apar adek, i kare me cik me Sande ma obino macok cito. Jogi ma cwinygi tye cwec i Adventism pa Millerite, i ceng 22 me Oktober, 1844, gi obedo cok pa Protestanti ma adiera pa jami ma obut ki piny, ki gi otimo kamano i gin matime ma ocako i cawa me agiki i 1798. 1798 en ocako pa lobo me rwot ma abicel i nyutu me Bibul, ma en Amerika ma Kacel, kacel ki atuk pa cok me Protestanti ma adiera pa Adventism i Amerika ma Kacel. I gin matime me cako eno, en yaro calo gin matime i agiki pa Amerika ma Kacel, pien Yesu kare weng yaro agiki pa gin ki cako pa gin.

Jaratiro adek me cako, pa Isirayel me con, pa Isirayel me kombedi, ki pa Isirayel pa Jeroboam, nyutu agiki pa jamni ma obiro ki piny; ento bene tye agiki mapat ma mito keti iye mapwod pe cwalo ratiro pa janabi ma obiro ki Yuda kede oyiko Jeroboam. Gin matime me agiki ma mito mede iye, obedo agiki pa piny me rwot pa Isirayel i bor ki i coc, macalo kit ma Janabi Ezekiel oyaro ne.

Pe myero wa weko ni gin ma wa kombedi tye ka nyutu en ni dwoko‑wii me 1863 kicwako alama ki gimono mukwongo ma i buk Ezekiel chapta aboro, ma en cal me mony. Ka wa dong otero lok ikom agiki me dug me rwot ma i bor ki ma i tung piny, macalo kit ma Ezekiel onyutu ki, wabed ki adwogi mapol loyo me cwako yie ni dwoko‑wii me 1863 kityeko nyutu ki dwoko‑wii me Aaron ki Jeroboam, ki bene ni en tito cako me mukwongo me tyen angwen me Adventism me Laodikea.

Wa bino mede ki pwonye man i coc ma anyim.

Lok pa Rwot dok obino bot an, waci ni, Kadi bene, i wod pa dano, ikwany lati acel, ci icoyo iye ni, Pi Yuda, ki pi otino pa Isirayel ma tye kwede; ci ikwany lati mapat, ci icoyo iye ni, Pi Yosef, lati pa Efraim, ki pi ot weng pa Isirayel ma tye kwede; ci imedi gi kacel obed lati acel; ci ginibedo acel i cing in. Eno ka otino pa jo mamegi gubiwaco bot in, gicako waci ni, Pe inobi nyutu wa ngo ma itamo kwede magi? I waci botgi ni, Ma waci pa Rwot Lubanga ni; Nen, abi kwanyo lati pa Yosef, ma tye i cing pa Efraim, ki kabila pa Isirayel ma tye kwede, ki abi keto gi kwede, kede lati pa Yuda, ki abi timogi obed lati acel, ci ginibedo acel i cing an. Ki lati ma i coyo iye obed i cing in i wanggi. Ci i waci botgi ni, Ma waci pa Rwot Lubanga ni; Nen, abi kwanyo otino pa Isirayel i iye joma pe ngene Lubanga, kama gubino, ki abi acojo gi ki tung weng, ki abi kelo gi i pinygi kene.

An abino miyo gi bedo lobo acel i wi got pa Israel; rwot acel obedo rwot pa gi weng; ki pe gibed dong piny aryo, kadi pe gicenogi dok i kom cing aryo odoco. Ki pe gicoyo i iye dok ki kicgi, onyo ki gin ma pe maleng, onyo ki bal megi; ento an abino warogi woko ki bot kabedo weng ma gitye iye ma gitime bal iye, ka alokogi maleng; eka gibed jogam, an abed Lubangagi. Daudi laticna obedo rwot i wi gi; ki gin weng gubed ka lomer acel; gibino wot i cikke na, ki gibino gwoko cikna, ka gitemgi. Ki giben bedo i piny ma amiye Yakobo laticna, ma kwaro-wuu bedo iye; ki gibed bedo iye, gin keken, ki lutino-gi, ki lutino pa lutino-gi pi kare weng; ki Daudi laticna obedo ladit pa gi pi kare weng. Kadi dong, abino miyo kica me kuc ki gi; obedo kica ma kare weng ki gi; ka abino keto gi maber, ka abino medo gi, ka abino keto Ka malengna i tung gi pi kare weng. Dulna bene obedo ki gi; ee, an abed Lubangagi, gin gubed jogam. Ki jo piny mukene gubino ngeyo ni an Rwot aloko Israel maleng, ka Ka malengna obedo i tung gi pi kare weng. Ezekiel 37:15-28.