Gik marac angwen me Ezekiel kapita 8, gikeloni ladito me bal pa Wɔŋ pa Laodicea i cawa me agiki me kube bot ceng, ci ginyaro ter pa le marac. Kapita ma lubino, ma pud obedo neno acel keken, nyuto jo i bal pa Wɔŋ i cawa me agiki ma giyaro lacim pa Wɔŋ. Dul White owaco wa ni keto lacim ma i Ezekiel kapita 9, obedo keken ki keto lacim ma kiweyo calo i Revelation kapita 7. Wɔŋ okwero ogwanga i jenereison ne me 3 ki me 4, ka ci gik marac angwen me Ezekiel ginyutu jenereison angwen me rigoro ma ocake i 1863, ka Laodicean Adventism oketo gin me bwoc pa pye aryo me Habakkuk, ma kityeko miyo cal me rwom pa singruok i tung Wɔŋ ki jo pa En, calo kaka pye aryo me Cik Apar kityeko miyo i cako me Israel macon.

Nyathi dyang me dahabu pa Aaroni obedo cal ma peke, wil me kweko, ma oyaro piny kombedi ka Lubanga ne tye ka yubo tabla aryo me cik, ma nyutu cal me ruok ma adaa. Nyathi dyang me dahabu pa Aaroni otyeko yaro calo capa me 1863 ma peke, ma ki kwanyo woko ki kwena “seven times” me Leviticus 26, kacel ki poropheti me cawa mukene. Ko kare, Adventismo me Laodicea oketo cal me ruok i cako me gin pa en keken, calo kit ma Aaroni otime i cako me gin pa Isirael me con, ki calo kit ma Yeroboam otime i cako me gin pa piny pa rwot me Efraim ma i tung malo.

‘Kare abicel’ me i Leviticus 26 obedo poropesy me kare ma acel ma Miller omiyo onwang ngeyo, kede bene obedo kidi ma loyo ducu me kare pa poropesy ma acel ma gicweyo i woko i dwoko wii pa 1863. 1863 ocako tic me gikwanyo i wang kidi ma loyo ducu me turo pa Miller, kede kelo iye kidi ma apoya ki cente ma apoya. ‘Kare abicel’ obedo kidi me tung ma jogikedo giyabo. I 1863 gin jogikedo pa templo pa Millerite gicweyo i woko kidi me tung pa ‘kare abicel’; ento i cawa me agiki kidi eno kombedi obedo wii pa tung. Kidi eno onongo nyutu Kidi pa Kare Ducu, kede bene onongo nyutu ki ceng ma Rwot otime, pien onongo obedo lawe me yue me Sabati pi piny. I 1844, Adventism pa Millerite okeme kit me pak ma apoya pa Jeroboam, kede oyabe woko ki ‘lwak pa jok yar’ ma ‘gimarore’ i tung pa bag cwiny ma acel.

Jocweyo kicwalo cik botgi ni pe gubed dwogo dok i "dul pa jo manyaro," macalo kaka Janabi pa Yuda kicwalo cik bot en ni obed dwogo i Jerusalem ki yo mapat ki yo ma onongo ogolo en iye i 1844. Yo ma onongo ogolo en iye i 1844, obedo yo ma onongo owuuko iye, ma obedo Protestantism, ci i kare meno Protestantism odoko Protestantism ma ogolo adwogi. Jocweyo kicwalo cik ni pe gubed dwogo dok i "dul pa jo manyaro," ki kigiwaco ni pe gicam me camgi onyo ginino pi gi. Jocweyo onongo gicamo buk matidi ma nonge i cing pa malaika i 1840, ci camo meno ne mit i dhotgi.

Cam ki mit pa porofesi nyutu yo ma kitiyo kwede me yaro Baibul. Jo pa Miller ogamo gi yo ma pire tek me yaro Lok pa Lubanga, ci cik magi giyubo kwena pa Baibul ma mapat atata ki ma jo teologia pa Protestantism ma otyeko curu ki pa Katolika giyubo ki yore megi ma ocwire. Jo yiko, ma bene gin Nabii me Yuda, myero pe gidok me cam onyo mit i yore me timo pa Protestantism ma otyeko curu onyo pa Katolika. Nabii me Yuda otimo gin en keken, ci ne nyutu ni Adventism me Laodikea obi timo gin en keken i 1863, pien i 1863, gigamo tam amia me teologia pa Protestantism ma otyeko curu me kwanyo woko apilikeshon pa Miller me ‘kare abiro’, ci gicako keto cal me keco pa Aron ki pa Jeroboam. Jenereshon ma acel pa Adventism me Laodikea dong ocako.

Ka laco manyen ma aa Yudea otyeko cwalo lok ki Jeroboam, dong ocako yore me dwogo i Yudea, ento pe otyeko nongo kono. Laco manyen eni nyutu Adiventisim me Laodikea, ma, malubo Inspiration, obino i yore me Millerite i mwaka 1856. Sister White pe con obalo woko yaro Adiventisim ni en Laodikea, ki pe tye lami me Bibul ma nyutu ni Laodikea loko kare mo keken. Tye jo mogo ma gwenyo woko ki rwomgi pa Laodikea keken, ento calo Kanisa, Laodikea myero kigobo woko i tun pa Rwot, pien “Laodikea” nyutu “jo ma kigiwero.” Adiventisim tiyo kwede nyutu me nyinge man me waco ni en nyutu Kanisa ma tye i cawa me Wero i Ot me Lamo i Polo. I bwatgi giyaro but me Investigative Judgment i nyutu me Laodikea, ento pe gineno Executive Judgment ma nyutu maler i nyinge.

Kadong bot malak me kanisa pa jo Laodikea, ndiko: Gin man Ameeni owaco, laneno ma otito ki ma atir, acaki me tyeo pa Lubanga; An angeo tic mami, ni in pe itye tutwal onyo mac: abedo ka in ibedo tutwal onyo mac. Kon pien in i mot-mot, ki pe itye tutwal onyo mac, abipye in i cingna. Pien iwaco ni, ‘an marwak, apoŋo ki jami, ki pe amito gin mo’; ento pe ingejo ni in i bedo ka peko matek, ki can, ki lwak, ki wang pe neno, ki cal. Revelation 3:14-17.

Nabi pa Yuda ogiketo i kabur acel kwede nabi me bwoc ma olingo en me camo kwon pa en kede me myeno pi pa en. Gi aryo ogiketo gi i kabur acel keken, kede nabi me bwoc pa Bethel (kanisa ma pe atir) owaco ni “owadwa” ka en otho.

Kombedi onongo tye lanen matur i Betele; lutino pa iye obino ginyiso wonge lok weng ikom tic ma dano pa Lubanga otimo nino i Betele, kede lok ma owaco bot rwot. Wonge owaco botgi ni, Yo mane oceto ongo? Pien lutino ne oneno yo ma dano pa Lubanga ma obino ki Yuda oceto kwede. En owaco bot lutino pa iye ni, Teki punda pi an. Ento gine gitekone punda pi en; en ocako woto iyie, oceto pong kede dano pa Lubanga, onwongo ne obedo piny i yat oak; en owaco bot iye ni, In itye dano pa Lubanga ma obino ki Yuda? En owaco ni, An an. En dok owaco bot iye ni, Bi ka ot ki an, i nyom kwon. En owaco ni, Pe atwero dwogo ki in, pe atwero bino i od ki in; pe abi nyom kwon, pe abi mwongo pii ki in i kabedo man; pien ki lok pa Rwot ocwone ni, I pe inyom kwon, i pe imwongo pii i kany, ka pe idwogo i yo ma ibino kwede. En owaco bot iye ni, An bene lanen calo in; malaika owaco bot an ki lok pa Rwot, waco ni, Dwogi kede i ot pa in, omyero onyom kwon dok omwong pii. Ento onongo ogono bot iye. Omiyo odwogo kede, onyum kwon i ot pa en, omwong pii. Ka gitye bedo ikom mesa, lok pa Rwot obino bot lanen ma odwogo ne; en olo dwon bot dano pa Lubanga ma obino ki Yuda, waco ni, Enei ma Rwot owaco: Pien pe irek lok pa Rwot, ka pe igwoko cik ma Rwot Lubanga ni ocikwiyi, ento idwogo, i nyom kwon ka i omwong pii i kabedo, ma Rwot owaco bot in ni, Pe inyom kwon, pe imwong pii; omwii pa in pe obino oko i kabur pa kwaro ni. 1 Kings 13:11-22.

Lok pa malaika mar aryo i kare me can me 1844, obedo me nyutu ni kanisa me Protestanti o kube piny kede obedo nyiri pa Katoliki. Adventism pa Millerite okwayo lacoo ki dako me weko kit kanisa magi, pien bedo iyegi obedo tho me cwiny ki tho ma pe ogik. Nabi me bur pa Bethel nyutu kit me lamo ma kiketo i Bethel ki Jeroboam. Obedo kit ma giketo cal pi lewic, kede lewic ma kicwako calone en lewic pa Katoliki. Jo Protestanti gityeko gicako nyinggi calo Protestanti, ento gityeko bende gi gwoko ceng pa ceng calo ceng me lamo, ma obedo rany pa twero me Katoliki.

Jo Protestant gi waco ni gin Protestants; ento ter pa lok me “Protestant” ma keken en ni: bedo jo ma lwenyo Roma; ci ka gitye ka timo mano, yaro mamegi dong obedo cal pa Kanisa ma Roma, pien en bene oyaro ni en dul me Kristiani, ento pi wac ma oyaro pe tye ki twero mo ma Bibul cwinyone. Wac ma oyaro kiromo i twero matunge me yore ki kit kwo, ma en twero acel keken ma pe atir, ma Protestantism bene timo kwede ka gi waco ni gin Protestants. En paro acel keken ma opothogi wange pa Seventh-day Adventists, me yweyo gi geno ni, calo jo Laodikiya, gikombedi tye i rib me kwer ma ogwoko matek. En bene twero acel keken ma pe atir ma Isirael macon oyabo ka gi waco ni, “Ot pa Rwot, ot pa Rwot, wan wa.”

Jo Yawuudi pe giwiny ciko ma kimiyo botgi. Gi wiro Lubanga, ci gilu neno woko twero madit ma gi tye kwede macalo lami pa En. Kica ma kimiyo gi pe okelo kica bot piny. Gin acel acel me ber ma gitye kwede gicwalo pire kene pi pakgi. Gi kwanyo Lubanga woko i tic ma omito ki gi, ci gi kwanyo dano mwegi-gi lupwony me yie ki tyen ma maleng. Macalo jo piny mapwod pe otyeko pi madit odonyo, gi woto i yore weng me paro marac i cwinygi. En aye, gi pok jami ma maleng wek onyutu calo yubu, gi waco ni, ‘Ot pa Rwot, ot pa Rwot, aye man’ (Yeremia 7:4), i kare acel kacel ginyutu kit pa Lubanga marac, gi yeko nying ne, ci gi kwero kabedo maleng pa En.

“Lapwotho me puod pa waini pa Rwot ma ki keto gi me gwoko, pe gi obedo dut i geno ma ki cwalo botgi. Jodolo ki lapwony pe gi obedo lapwony ma dut bot jogi. Gi pe gwoko i wanggi ber ki kica pa Lubanga, kacel ki twero pa En i heragi ki ticgi. Lapwotho magi gicenyo boc pa gi keken. Gin gicenyo me cwako miet pa puod pa waini botgi keken. Gitye ka poyo me ywayo wang ki miyo woro botgi keken.” Christ's Object Lessons, 292.

I mwaka 1863, dul pa Millerites otyeko, ento i 1856 kityeko giko bedo dul pa Philadelphians. Kwanyo pa lok pa Moses (“seven times”), ma Elijah (William Miller) omiyo ne, kikwanyone; ci kwanyo man kityeko bedo i kom yore me timo pa lanabi ma kwena pa Bethel. I 1863 obedo tyeko pa mwaka 65 ma ocako i 1798, ci obedo tyeko pa porofeci pa Isaia chapta 7.

En obedo i kare me Ahaz, wu Jotham, wu Uzziah, Rwot me Yuda, ni Rezin, Rwot me Syria, ki Pekah wu Remaliah, Rwot me Israel, gibino malo bot Jerusalem me lweny ki iye, ento pe ginywako teko ikom iye. Kikweyo i ot pa David ni, “Syria obedo ki rwom ki Ephraim.” Ento cwiny pa en, ki cwiny pa jo pa en, gitingo calo yogo me gweng ma yamo tingo gi. Eci Ladit Lubanga owaco bot Isaiah ni, “Wot woko kombedi i nyuto Ahaz, in ki Shearjashub, wu ni, i agiki me otol me kobo pi pa adwogi ma malo, i yo madit me kole pa lanywogo lawi; i waci bot en ni, Kwed; bedo oling; pe ilwor, pe ibed ki cwiny ma oyot pi tung aryo me ting me mac ma tye pulo man, pi kwec madit pa Rezin ki Syria, ki pa wu Remaliah. Pien Syria, Ephraim, ki wu Remaliah, gicako lok marac ikom in, giyaco ni, Wabino malo bot Yuda, wabi timo peko ikom en, kadi wabi yubo woko iye pi wa, kacel wabi cano rwot i tung iye, en aye wu Tabeal. En aye Lubanga Rwot owaco ni, Pe obi bedo; pe obi time. Pien dwon me Syria en aye Damascus, ki dwon me Damascus en aye Rezin; ki i cawa 65, Ephraim obi doli woko, pe obi bedo jo piny. Ki dwon me Ephraim en aye Samaria, ki dwon me Samaria en aye wu Remaliah. Ka pe mugeno, pe obi cako bedo keken.” Isaiah 7:1-9.

Porofesi me ceng 65 ma i rek 8 otyeko nyutu ni 'i iye' me kare me ceng 65, pinyruoth me North me kabila 10 bikigolo i cogo. Neno man ki coc iye i mwaka 742 BC, ki lacen me mwak 19, i 723 BC, Efraim gikwanyo ki gigolo gi i cogo ki jo Asiriya. I 677 BC, i gwec me ceng 65, Rwot Manase okayo, kityeko ogolo i Babilon. Lacako ma i 742 BC omaro lweny me piny i bot pinyruoth me North ki pinyruoth me South me Isirael, calo kit ma 1863 omaro tutuno pa lweny me piny i United States i bot North ki South. Porofesi eno oyabo ne ki Isaia i piny ma lamal me acel keken (Yuda), ki porofesi me 1863 otyeko piromo iye i piny ma lamal me Lamo (United States).

Tye alama me yo adek i laro me omwaka 65. Lweny me i piny pa 742 BC, ci inge omwaka 19, piir pa kom me bor obedo i 723 BC. I agiki me omwaka 65, kom me tyen opiiri. Laro man, ki cako ne ki agiki ne, nyutu "kec" aryo pa Lubanga ikome kom me bor ki kom me tyen; ci i kare me cako gi tye lacen me omwaka 19, ci dong ka gityeko, omwaka 19 mukene giluwo gi.

Kit me chiastic weng nyutu kare me lweny me iye-piny i but otung me wi ki otung me piny, ma cimo cako ki giko. I tung me cako ki giko, butu aryo me lweny me iye-piny gityeko kwanyo-gi weng i budu, kede i higa 65 ma ki cobo gi woko ki but me tye gi diro ki bot-gi i budu-gi ki cobo gi donyo i piny acel, gi bino i higa 1863, ma obedo cing me Emancipation Proclamation ma oyweyo jo ma gitye i budu. Lok pa lanabi me lweny me iye-piny i Yuda ma piny giko i lweny me iye-piny i Yuda me Duc, pien Yesu kare weng nyutu giko me gin ki cako me gin, pien en Alfa ki Omega.

Tari me 1863 gityeko nyutu ne ki tari me 742 BC, cawa ma lanen Isaaya, ki nyathi lacoo pa iye, omi kwena bot rwot marac pa Yuda (Ahaz). I pot buk man, 742 BC gicoyo ne ki lami pa rwot Ahaz, ma en rwot pa Yuda, ma en ogiko tic me yekaalu pa Lubanga, ka bene omiyo Ladit jadolo ocweyo cal me yekaalu me Siriya iye kac keken me yekaalu pa Lubanga pa piny.

I kare pa rwot marac Ahaz (ma ki tero ne ni obedo hinyen 742 me con i bino Kristo ki lam pa Isaya), ladit pa Yerusalemu oketo yore me gwoko jogi me kwaro (Katolik) i kanisa pa Lubanga, macalo ma Adventism pa Laodikia odwoko dok i yore me tic pa Protestantisimu ma orwenyo ki yie, me weko piny lam pa Musa ma Elija ocwalo. I hinyen 742 me con i bino Kristo, Isaya odonyo me neno rwot marac pa Yuda i agiki me twolo pa pi ma malo, tung i lobo me yubu law, kede okelo nyathine kwede. Nying pa nyathine obedo alama, kede ka dano pa Lubanga ma oa ki Yuda odonyo me neno rwot Jeroboam, bende omino ne alama.

Nen, an ki lutino ma Rwot omiyo an, wan obedo pi alama ki pi gin ma lamal i Isirayel, ma gi oa ki bot Rwot me lweny weng, ma obedo i Got Siyon. Yesaya 8:18.

Nying wuowi pa Aisaia, “Shearjashub,” nyutu ni, “jo ma odong obidwogo.” Jo ma dwogo, ma gin jo ma odong, gin jo ma kuro Rwot i kare me kuro.

Ci an abiciko i bot Rwot ma ogobo wang’e bot ot pa Jakobo, abibinyo en. Nen, an kede nyithin ma Rwot omiyo an, wan tye pi alama ki pi lalruok i Isirayel, aa ki bot Rwot pa lwak, ma obedo i Got Siyoni. Yesaya 8:17, 18.

Kare Yesaya ome lok ki Rwot marac Ahaz i mwaka 742 me anyim obedo Kristo, obedo cal ki jo ma ‘okure’, pien lan nabi weng gitye ka waco pi cawa me agiki, ci jo ma ‘okure’ i cawa me agiki en jo ma otyeko con bedo ki kwanyo cwinya ma acel. Yeremia oparo ni Lubanga owaco bwola, kede okano kot, kede Yesaya oparo ni Lubanga okano ‘wange ki bot ot pa Yakobo’, ento Yesaya omoko ni obikuro, kede obyaro Rwot, ma obedo cal ki ‘ju me ngec’ i kare me kuro pa neno. Jo ma odwogo ci giyero woko gin ma wel ki gin ma rac, ma myero binen obed cogo pa Lubanga, gicoyo rono i botgi, ci kunen gicono ki jo ma gamo rono pa le ma rweny.

Gin mapol i iye gi bi tungu, bi bote, bi por, bi ligo, ki bi mako. Iyubu lagam, igwoko cik i bot jenge am. An abi kuro i Rwot, ma okano wangge ki bot ot pa Jakobo, ki abi yenyo ne. Nen, an ki lutino ma Rwot omiyo an, watye pi alama ki pi kit ma pire tek i Isirael ki bot Rwot me lweny weng, ma obedo i got Siyon. Ki ka gi waco bot in, “Yeny bot jo ma gitye ki jogi ma rwate kwede, ki bot ajwaki ma gibeko ki giwaco mwon mwon”: pe myero jo yeny bot Lubanga gi? Dano matye ngima myero kwayo bot jo otho? Bot cik ki bot lagam; ka pe giwaco ki lok man, ento pe tye liec i gi. Aisaia 8:16-20.

Wa bino mede ki pwonye man i coc ma anyim.

Gin magi pe lok pa Sister White, ento lok pa Rwot; ki lacal pa En ocwalo gi bot an, wek acwale botu. Lubanga cwalo botu ni wek pe dok utimo tic ma lwenyo ki En. Tam mapol ocwalo pi jo ma gicako tito ni gi obedo Kristiani, ka ginyuto kit pa Satan, ka gi lwenyo i cwiny, i lok, ki i tic, mede anyim pa adwogi, ki adaa giceto i yoo ma Satan tero gi iye. I tek pa cwinygi, gi okawo twero ma pe obelong botgi i kit mo keken, ki ma pe myero gicwalo. Lapwony madit owaco ni, "Abi yik, abi yik, abi yik." Jo i Battle Creek owaco ni, "Tempu pa Rwot, tempu pa Rwot, wa abedo," ento gi tye katico kwede mac ma pe maler. Cwinygi pe giyot, ki pe gicwali piny ki ngwono pa Lubanga. Manuscript Releases, volume 13, 222.