Ka Aisaia yaro kwena ma kicoyo ki mwaka 65 (chapta 7, vesi 8), bot rwot marac pa Jerusalem, otimo ne i “lobo pa ja-oyo law” ki i “ogweno me otino pi pa dii ma malo,” i mwaka 742 BC. Mwaka 742 BC tye calo 1863, pien Yesu kare weng nyutu agiki ki cako. Lweny me dogo wi me 1863, i kare mukene, tye calo cik me Sannde i United States me Amerika, pien Yesu kare weng nyutu agiki pa gin ki cako pa gin. 1863 obedo cako me Kanisa me Adventist pa Laodicea ma kirejista ki cik, ci kanisa en obedo opoto i “loki piny madit” me cik me Sannde. Kikone nining ni korporesen ma Gamente tye kigiito iye ki cik (pe gin mabalo ni Kanisa tye ki twero loyo Gamente), romo mede gwoko Sabiti me ceng abiro, ka cawa ma Gamente acel acel en tye kigiwoko gi cik me gengo pak i ceng abiro?
I cakke ki i agiki pa tic pa Kristo, oyweyo templu. I yweyo ma acel pa templu, Kristo okino ni ladit me jogi gityeko cweyo “ot pa wuon ne” obed ka me jo okwalo gubedo iye; ento i yweyo ma agiki pa templu, okino ni “ot gi” okwongo botgi opok. Israel me con nyutu Israel me kombedi. Otyeko yubo ki yweyo templu pa Millerite i cakke pa Adventism, ento i yweyo ma agiki, yweyo pa 144,000, Adventism pa Laodikea obwoyo woko ki i dhone, ci “ot gi” dong okwongo botgi opok.
Yesaya tye i but pat pa ju loyo lewi ka ocung i wang Rwot Ahaaz. Pat pa ju loyo lewi nyutu poyo ma otyeko timo ne Laco me Muma, ma obino ka acel i Templo pa En, ci opoyo nyithindo pa Lewi calo ki "sabuni pa ju loyo lewi." Poyo man otyeko timo i acaki pa Adventism, ci dok otyeko timo i agiki.
Nen, abi cwalo lacak na, ci obi yubu yoo i anyim an; ci Rwot ma un luturo, obi bino ka cit i Hekalu pa’ne, en aye lacak me lagam, ma un gumaro iye: nen, obino, waco Rwot pa dul me lweny. Ento ngo matwero bedo i nino me bino pa’ne? Ki ngo bitwero cungo ka onyutu kene? Pien en calo mac pa lareyo, ki calo sabuni pa loyo twal: ci obi bedo ka lareyo ki lacweko me feza: ci obicweko nyithin pa Lewi, ci obiyweyo gi calo zaabu ki feza, pi gubweno bot Rwot misango i kit maber. Dong misango pa Yuda ki Yerusalem bime bedo ma rwate bot Rwot, calo i nino me kare macon, ki calo i higa me mukato. Malaki 3:1-4.
Esaia otingo kwede Ahaaz, kede lamal pa wodi, ma nyingne nyutu rumb ni i cawa me agiki, “ogeng bi dwogo.” Ogeng en gin ma “gudwogo.” Esaia otingo kwede rwot marac Ahaaz i rik pa yweyo pa Kac pa Nyasaye, ma ocako i rik pa Millerite i 1844, ki pi pe gubwoko cik omiyo otyeko ne i 1863. I cawa me agiki, yweyo obedo rik pa goyo laci pa ngat alufu 144,000. Ka joo Millerite giyubo telo pa Nyasaye ma oyabe woko oko 1844, gubedo otyeko tic.
Ka Jo Adventist, inge pi kweko cwiny madit i 1844, onongo gimako yiegi matek ka gikwongo woto kacel i timo pa Lubanga ma oyabo, kinongo kwena pa Malaika adek, ki i teko pa Ro Maleng giyubu ne bot piny weng, onongo gineno konyo pa Lubanga; Rwot onongo otimo matek kwede temo gi; tic onongo otyeko; ki Khristo onongo obino con me kawo jogi i pyemgi. Ento i kare me kweyo yie ki pe ngec ma orwenyo kweko cwiny, jo ma geno obino mapol onongo giweyo yiegi. Kamano, tic onongo gigeno, kacel piny onongo otye i nino. Ka Jo Adventist weng onongo gibedo kacel i cik pa Lubanga ki yie pa Yesu, rek wa onongo obed mapat tutwal! Evangelism, 695.
Bal me “woto ki tung keken i tera pa Lubanga ma oyabe” omiyo gi donyo i kit me Laodicea i 1856, kede bol ma obino lacen i 1863 omiyone bedo acaki me wotwot i catu, ma ki nyutu ne ki Israel me con ka gi balo temgi me apar, ma en ma ogiko; ci kigamo ni gibin tho i catu i kare me higni 40 malubo con.
Wod Isaya owaco ki lwak ni, i yweyo pa Templo ma ogiko i kare me agiki, “ocoke bi dwogo.” “Dwogo” pa gi ki nyutu ki Jereniya, ma omiyone lwak ni ka odwogo, obidoko lalinga pa Nyasaye. Jo 144,000 gin jo ma odwogo ki i poto me cwiny.
Jogi ma obedo 144,000 gityeko poto cwinya, kacel ki gityeko kuro Rwotgi. Gityeko nyuto gi calo nyiri maleng ma ngeyo i mukato me Millerite, kacel i acakke dok i agiki me mukato, cok aryo gicobo woko me bedo lwak acel, i kare me yaro woko pa Roho Maleng i cawa me Kwene me i dier otum.
Rwot marac Ahaz tye calo laloc pa Yuda ma gubedo winyo kwena, ento gi kano kwena ma Isaya omiyo; ci ka gutimo kamano, “gu bubo, ki gu bok, ki gu rur, ki gu kengi, ki gu palo.” Gin jo “ma giyiko bot jo ma tye ki tipu me ajwaka, ki bot lacwee ma gi moyo mot ki gi yubu mot,” ma nyutu kit ma gibedo kwedegi i tic me tipu, ma guliwo iye ka gutinongo bolo ma tek ma buk 2 Tesalonika owaco. Kano pa Ahaz bot kwena pa Isaya i higa 742 BC rwate kwede higa 1863, ka kwena pa Miller bene gicano. Isaya obedo rwatte pa Miller, ki kwena pa Isaya ki pa Miller gityeko bedo piny i “seven times,” ma giketo kakagi i vesi 8 i chapta 7 me Isaya. Lacoo pa Miller (Lacoo pa Isaya) tye calo dul me Elija ma bino i kare me agiki.
Cik ma kiwalo bot Ahaz pi cayo ne oketo iye poropesia ni rwot me tung maloyo bi loyo en, ma i cawa me agiki obedo lare maromo adek me Ruma me kombedi ma papasi tye lalo ne.
Ladit owaco bot an dok, ni, Pien jogo man gikwero pi Shiloah ma tye ka wot mot, ki giyayo i Rezin ki lakit Remaliah; kono ento, nen, Ladit obi cako malo i botgi pi me wang pi, ma tek ki mapol—en keken Rwot Asiriya—ki lamal mamege weng. Obi malo i yoo weng me pi, ki obi dii woko i tere weng me pi. Obi wot iyie Juda; obi pobo ki odii woko, obi ter nyo i luŋ; ki gweyo lapirene obi pongo twolo me piny mamegi, Imanuel. Aisaia 8:5-8.
Isaya ochung ki rwot marac Ahaz i agiki me yore pi me wang pi ma i malo; ento, ka tye ki pe atir i bot jo me coc me Bibul ki jo me arkeolojis ikom ka wang pi ma i malo obedo keken ki wang pi me Siloam i cawa pa Kristo, gin ma tiyo i yore me poropesia me Isaya oyweyo weng pe-atir, pien Isaya nyutu ni rwot me tung i bor obino bot Ahaz, pien Ahaz otyeko kwero pi me Shiloah ma woto mot mot. “Shiloah” en nying ma i Old Testament pi “Siloam” ma i New Testament.
En i poto pi Siloam ma Yesu ogwede dano ma pe romo neno. Rwot marac Ahaz nyutu lupwon me Laodikea ma pe romo neno, ka acel i 1863, ki ka aryo i kare me cik me Ceng Abicel ma kombedi tye ka bino, ma gi pe mito me ogwede. "Shiloah" ki "Siloam" lokgi nyutu "ocwalo", ki kwena ocwalo ki bot Wu, i bot Wod, ma nono omio ne bot Gabriel ki malaika maleng wek gi cwalo bot Isaya, ma okelo kwena ma "ocwalo" ki bot polo i bot laloc me Laodikea ma pe romo neno.
Dog pa pi me wang pi ma i wi, kama Aisaia opongo lok, nyutu kabedo ma kicobo kop pa Lamo Maleng i bot jo pa Lubanga, macalo paipu me bul ma i neno pa Sekaraia bene nyuto, onyo lader ma i nino pa Jakobo.
Gin ma Lubanga oterone pi wa kinyutone i buk me Sekariya, dyer 3 ki 4, kacel ki 4:12-14: “Adok acoyo, awaco bot en ni, Gin ngo lawi me yath olivu aryo ma kun tubu me zaabu aryo gicwalo mo ma calo zaabu ki iye woko? En ocoyo an, owaco ni, Pe in ngeyo ngo gin eni? An owaco ni, Pe, Rwot na. Dong owaco ni, Gin eni gin jo ma gilubo gi ki mo aryo, ma tye ka can i but Rwot pa lobo weng.”
Rwot opong ki jami weng me kony. Pe obalo gin mo keken. Obino pien pe wa tye ki geno, bedo wa ma piny-piny, lok wa ma pe ki pire-tek, ki pe wa geno, ma nen piri i lok wa; ka meno, twol ma ocol cwalo piny i tung wa. Kerisito pe kiyabo i lok onyo i kit pa en calo En ma ber weng weng, ki ma madit maloyo i tung joma alufu apar. Ka cwiny ogwana me yaro iye i jami me poto, Laro pa Rwot romo timo manok keken pi en. Neno wa ma macok neno twol, ento pe twero neno pak ma i bor. Malaika tye ka kano yamo angwen, ki waco ne calo leyo ma cwiny ocwer, ma tye ka dwaro weko kom woko ki diceto rwate i wang piny weng, kelo balo ki tho i yore ne.
Wa bi nino i wang bur atir me piny ma pe otum? Wa bi bedo ma pe i cwiny, ki otutu, kacel ki tho? Oo, ka wa nongo i kanisa wa Tipu pa Lubanga, ki yamo pa Lubanga ma En opume iye i jo pa En, me gicung i tinggi megi ka gubed ki kwo. Myero wa nen ni yo obedo ma cuke, ki bur obedo ma cuke. Ento ka wa donyo kudong i bur ma cuke, larone pe tye agiki. Manuscript Releases, dul 20, 216, 217.
“Mafuta me Zahabu” en obedo lok pa Tipu pa Obanga ma obino ki i lac ma malo, ki yo ma en pipa aryo me zahabu, ma gin witinesi aryo: Bibilia ki Tipu pa Luneno, onyo Old Testament ki New Testament, onyo Cik ki Lanabi, onyo Mose ki Elija.
Jogi ma gilubo ki mafuta, ma tye itung Rwot me piny weng, gi tye ki kit ma kimiyo bot Satana i kare acel, calo Kerubi ma ocungu. Ki jogi maleng ma guburo kom me rwom ne, Rwot gwoko matir lok mapatpat ki jo ma obedo i piny. Mafuta me zaabu nyuto ngwono ma ki kwede Lubanga gwoko latiri pa jogeno ki mafuta ma pe kato, pi pe giturtur ki pe gibuto woko. Ka pe kicobo mafuta man maleng ki polo i kwena pa Roho pa Lubanga, twero pa tim marac gubedo ki twero weng i bot jo.
Wa kwero Lubanga ka pe wayaro kwena ma ocwalo bot wa. Ci kamano, wakiweyo mafuta me bulu ma onwongo oyubo i cwinya wa, wek ocwal bot jo ma tye i otum. Ka lwac obino, “Nen, lan nyom obino; wubin wuti me mede ki en,” jo ma pe oyaro mafuta maleng, ma pe ogwoko ngwono pa Kristo i cwinya gi, gibinongo, macalo nyiri ma wii pe yot, ni pe gi tye ki kare me mede ki Rwotgi. Pe gi tye i ganggi keken ki teko me nongo mafuta, kacel ki mano tyen gi owil woko. Ento ka wa kwayo Roho Maleng pa Lubanga, ka wakwayo macalo Musa, “Nyuta an dit pa i,” hera pa Lubanga biyi yubo piny i cwinya wa. Ki paipu me bulu, mafuta me bulu bikwalo bot wa. “Pe ki rwom, pe ki teko, ento ki Roho na,” owaco Rwot pa jolweny weng. Ka wayaro cal ma mere pa Ceng me kica maber, lutino pa Lubanga gibedo cal i piny. Review and Herald, July 20, 1897.
Lok ma Ahaz onongo okwereo obedo lok me Kwac me i tung odii, ma onongo obino i dwogo me aryo pa Kristo, ka jolero pa Laodicea onongo gicano lok pi Laodicea ma “kicwalo” botgi i higa 1856. Lok eno onongo dong opur odok kwac madwong, kede jo Lubanga onongo gityeko tic ki bedo i kuc. Ento, gidwogo bot pye ma kicweyo gi ki iye.
Yesaya ki Ahaaz gi yarone calo gitie i kit me yweyo pa polo me la yweyo lawot, kit ma kitimo ki Lakwena me Cik i Malaki pot buk adek. Gi kabedo me alama kun ‘mafuta’ (lok) tye ka pooki i neno pa Zekariya; ki i cawa me agiki, lok pa Yesaya bot Ahaaz obedo lok pa Islam me ‘Woe’ ma adek; obedo lok pa rik ma ogengo me ‘seven thunders’; obedo lok ma waco ni ‘the eighth is of the seven’; obedo lok pa polo me waini; obedo lok pa ‘Truth’; gin duto magi obedo jami me ‘Nyutu pa Yesu Kiristo’, ma i cawa me agiki kelo yweyo ma kiyaro ki polo me la yweyo lawot.
En obedo, ki tye kombedi, lok me "seven times", ma cwalo woko ki "Miller's foundation stone", dok kelo i "head of the corner", pien en obedo adiera ma acel, ci myero obedo adiera ma agiki. 1863 oketo cal bot tyeko pa kit me yiko ma ocake ki obino pa engel ma adek i 22 October, 1844, ci agiki onongo orwenyo le me "seven times" i 1856. I 1844, le me "twenty-three hundred years" oketo cal bot cako ma ogamo bot tyeko ma oketo cal kwede "twenty-five hundred and twenty years". Ento i cako ki i agiki, bur pa Laodicea pe mito neno rwom pa "visions aryo". 1863 nyutu tyeko pa kit me yiko ma pol kare timore ka lok kiyabo, ci lok me engel ma adek kiyabo i 22 October, 1844.
Ler pa malaika ma adek ma kiyabo woko i 1844, pe obedo ler acel keken; en obedo gin ma Sister White oyaro calo “ler pa malaika ma adek ma tye ka woto anyim.” Ler pa malaika ma adek ma tye ka woto anyim ocako i 1844, ki tye ka mede woto anyim nyo kare me temo oloro woko; entoo ka obino mapire tek, ki ka otyeko giko, tye kare me temo ma pire tek pa malaika ma adek. Kare me temo magi, i cako ki i giko, bende gi nyutu kit temo ma Daniel onyutu calo “medo ngec,” ma bende obedo ler ma tye ka woto anyim pa malaika ma adek.
Kit me tem i acaki ocako i 1844, ki leco ma tye ka woto anyim omedo i ngec nyaka otyeko i 1856. Leco me acaki ki leco me agiki pa kare me tem gin lok me neno aryo ma i Daniel 8:13-14, ma ginyuto twol ki lati me tung cen pa Adventizim.
Kare me temo pa malaika acel ocako i August 11, 1840, kendo ogiko i kwanyo cwinya ma acel i April 19, 1844. Kare me temo pa malaika aryo ci ocako, kendo omedo nyo i October 22, 1844. I kare eno malaika adek obino, kendo kare me temo pa malaika adek omedo nyo i 1863, ka Adventism pa Laodikia oyweyo lela pa malaika adek.
Kare me temo pa malaika me adek pi Adventism me Millerite obedo ki cako kede tyeko, cako ki tyeko pa kare man myero ginyutu gin acel, pien Yesu kare keken nyutu agiki pa gin ki cako pa gin. Yabo pa lero ma tye ka medo anyim pa malaika me adek obedo lero pa nyutu (neno me 'mareh') i Daniel 8:14. Tyeko pa lero ma tye ka medo anyim pa malaika me adek obedo lero pa turo i piny pa ot pa Lubanga maler ki lwak (neno me 'chazon') i Daniel 8:13. Neno aryo magi gikiwiro keken i kit poropheti.
En dong in ibino buwo agwara me Yubili i cawa me apar pa dwe me abicaryo; i cawa me kwero bal, inu ubino buwo agwara i pinyu weng. Levitiko 25:9.
Tarumbeta ma myero opongo i Nino me Atonement, ma onongo obedo i Okitoba 22, 1844, obedo tarumbeta me Yubili; en nyutu kare lamar me higa abicel aryo, ma rwate ki ceng 2520. Rwot onongo odwaro keto Isra'el me con i Piny ma Kicwalo Kica pe ki yiko yiko, ento pe winyo cik me gi ogengo obed man. Rwot onongo odwaro keto Isra'el me kombedi i Piny ma Kicwalo Kica pe ki yiko yiko, ento pe winyo cik ogengo obed man. Ka Isra'el me kombedi onongo obedo winyo cik bot rieny me malaika adek ma tye ka doyo anyim, gi onongo giciko piny, ci Rwot onongo odwogo mapol loyo higa 100.
Pi weko gino en obed, Rwot onongo mito timo lok madongo i tung jo Millerite, kede lok eno ki cwako nying ni “misteri pa Lubanga” i Scriptures. Ka Adventism onongo olubo lero ma tye ka mede anyim pa third angel, dong tarampet pa Jubili onongo tye ka tut oko i agiki; pien i cawa ma tarampet me abiro tye ka tut, “misteri pa Lubanga” otyeko. I Yab pa John apar, tarampet eno, ma obedo tarampet pa Jubili, ki bene tarampet pa third woe, ocako tut i dwe October 22, 1844.
En malaika ma aneno onongo ocung iwii nam ki iwii piny, oketo lwete malo i polo, ci ogamo ki En ma obedo matwal ki matwal, ma otimo polo, ki gin matye iye, ki piny, ki gin matye iye, ki nam, ki gin matye iye, ni cawa pe dong obedo: Ento i cawa pa dwon pa malaika me abiro, ka obicako wuwo, myero mung pa Lubanga otyeko, macalo en ma owaco bot laticne, laloc. Revelation 10:5-7.
Temo me yweyo ma ocako i ceng 22 me dwe October, 1844, ma obedo ler me malayika ma adek ma tye ceto anyim, ocako ki ler me Daniel chapta 8, ves 14, ci otyeko ki ler me Daniel chapta 8, ves 13. Ocako ki lagam me ves 14, ci otyeko ki penyo me ves 13.
Mwaka apar abicel angwen meno gicoyo ki obino pa kwena me ciko pa Isaya bot Ahas, rwot pa Yuda me adwogi, i kare me lweny me pire kene i kin otuc ki opuk. Mwaka apar abicel angwen meno otyeko ka rwot me otuc ocwalo Israel i lubo cing. Mwaka apar abicel angwen meno gicoyo ki obino pa malaika ma adek i 1844, nyaka yubu me 1863. Ler pa malaika ma adek ma omedo yogo anyim kicoyo ki kwena pa Isaya.
Pe gamo lero man ma tye ka medo anyim omiyo tic pa Millerite otyeko, ci i kare me tem meno Millerite Movement pa Philadelphia odwogo obedo Kanisa pa Laodicea. Higa 19 ma ocako i 742 BC, ki higa 19 ma ocako i 1844, gin aryo weng ginyutu kit me temo ki loko obedo maleng i cawa me agiki; en aye kare me tem me agiki pi lero ma tye ka medo anyim pa Malaika me adek.
I kit me temo ma me agiki eno, gim ma ocano pa Lubanga obi tyeko. Jo 144,000 gin jo ma kuro, ma dwogo, ki ma kiceto gi cal.
Gobu dwoko wic me lacic, rwomu cik i tung’ lutelna. Abi kuro pi Lubanga, ma okano wang’e ki ot pa Yakobo; abi yenyone. Nen, an ki lutino ma Lubanga omii an, gin pi rwom ki lamal i Isirayeli, ki bot Lubanga pa jo lweny weng, ma obedo i got Siyoni. Yesaya 8:16-18.
Kare me pimo ma i agiki pa ler ma tye ka medo me malaika ma adek i cawa me agiki, ocake i kabedo acel ma kare me pimo me acaki bene ocake. Ocake ka Yesu ogoyo lwete malo i polo kede onyuto ni, “kare dok pe obedo.” Nyute man otime i October 22, 1844, ka opuk ma 7 onyuto Yubilii i agiki me otur maleng me 7. Otur me mwaka 7 ma ki dwoko odoco 7 yore, en obedo tutwal romo mwaka 49, onyo ceng 2520.
I muvimenti pa 144,000, 1989 obedo "kare me agiki"; kede 1989 obedo agiki pa mwaka 126 ma ocake i cwero me 1863. Muvimenti pa 144,000 ocake i "kare me agiki", ki alama me "kare abiro", pien 126 obedo apar me acel pa 1,260, ma dok obedo acel pa aryo pa 2,520.
Yesu kare weng nyutu agiki pa gin kwede cako pa gin, ci cako pa ruc pa jo 144,000 kiketo kwede aloka me “kare abiro,” macalo keken ikom agiki pa ruc. Ceng me goyo ogeng pa lacar me abiro, ka misteri pa Lubanga otyeko, ocako i agiki pa ceng “3½” me Revelation chapta 11. Ogeng me abiro, ma bende obedo “Woe” mar adek, ogoyo me aryo i dwe October 7, 2023, ci misteri pa Lubanga kombedi tye kagiko, macalo “En onongo owaco bot lacot mamegi, lanabi.” Agiki pa ruc bende kiketo kwede aloka me “kare abiro,” macalo bende cako pa ruc en keken.
I cawa me agiki i 1798, “kare abiro” me keco pa Lubanga i kom lobo pa rwot i tung ma malo ogik, kede i agiki pa tic pa Millerites, kwero ada ma rwate ki “kare abiro” onongo onyuto rany pi golo cing pa 1863. Yesu i cawa weng nyutu agiki pa gin ki cako pa gin, kede tic pa Malaika ma acel (Millerites) nyutu tic pa Malaika ma adek (ngat 144,000). Tic magi aryo cako ki “kare abiro”, kede gi giko ki “kare abiro”. Pe itwero yubu gin magi.
Wa bino mede ki pwonye man i coc ma anyim.
Jo ma tye i kabedo me twero ki yiko pe myero giloko cwinya gi gi ii cikke pa piny ma rwate ki bedo pa cwinya keni keken ki golo mapol; pien pe ginyutu ne; ka bene onongo ginyutu, cikke me kit Kristo pe bi yee ne. Lapwonyo ma moko-moko myero ki mino. ‘En bi pwonyo ngat mane ngec? ki ngat mane bi miyo oyie ki yore me cik? gin jogi ma gicweyo gi ki diyo, ki gikel gi aa ki i dugi. Pien cik myero obed i wi cik, cik i wi cik; rek i wi rek, rek i wi rek; kany manok, kun manok.’ En aye, Lok pa Rwot myero ki cwalne ki paco i anyim lutino, ki gwoko ni i anyimgi, ki won-gi ki min-gi ma gikwanyo Lok pa Lubanga. ‘Pien ki dwon ma kwel-kwel ki leb mapat obiwaco bot jo man. Bot jo ma owaco botgi ni, “Man eni aye yweyo ma iromo miyo jo ma loyo piny oyweyo; ki man aye yweyo manyen”: ento pe gikwanyo. Ento Lok pa Rwot obedo botgi, “cik i wi cik, cik i wi cik; rek i wi rek, rek i wi rek; kany manok, kun manok”; wek gidhi, gi rwir i dwogo, gi pobo, gi cweyo i macwe, ki gimako gi.’ Pingo?—pien pe gigwoko Lok pa Rwot ma obino botgi.
Man nyutu ni jo ma pe gubedo nongo pwony, ento gi omaro tutwal ngec pa gi kene, kacel ki gi oyero me ticgi macalo ki paro pa gi kene. Rwot omiyo gi eni tem, pi gubedo: onyo giketo kabedo pa gi me luu wac pa En, onyo gireme ci gitimo macalo ki paro pa gi kene, eka Rwot obi weko gi i agiki ma pe ki bale. I yore wa weng, i tic wa weng pa Lubanga, Owaco wa ni, ‘Mi An cwinyi.’ Cwiny ma obedo piny, ma romo pwonye, en aye ma Lubanga mito. Gin ma mi lamo bedo maber en ni obedo aa ki i cwiny ma omaro, ma winyo.
Lubanga mito ki jo pa En gin mogo; ka gi waco ni, “Pe abi mi cwinya me timo gin man,” Rwot weyo gi mede i paro ma gi yaro ni obedo ngec, ento pe ki ngec pa polo, nyaka Coc Maleng man [Isaiah 28:13] otime. Pe itwero waco ni, “Abi lubo telo pa Rwot nyaka i kite acel ma rwom ki parona,” ci dong iketo pire tek i tam me in keken, pe iyie me yik in ki cal pa Rwot. Kik lapenyo obed ni, “Eni mit pa Rwot?” pe, “Eni tam onyo paro pa--?” Testimonies to Ministers, 419.