Lok mukato pa jo‑Amori kitiyo kwede me yaro kare ma cwec pa Lubanga gitimo i kom Adventism pa Laodicea. Dako White nyutu ni kare pa Lubanga me timo kwer pa En obedo acel keken ki kare me agiki, ka (144,000) gicoyo gi ki alama, macalo ka Lubanga oketo cwec pa En i kom jo‑Amori. En owaco ni, “Pud bene piny pa jo‑Amori onwang rwate pi yubu pa latari gi kede bur, pe onongo opongo kop pa tim maracgi... Luywoko Weng ma tye ki kica omito anywako tim maracgi nyo i tyen angwen. Eka, ka pe oneno lok maber mo, kwer pa En obito i komgi. Ki labongo pe ki bal mo, En ma pe opol pol bene tye ka gwoko rekod ki piny weng. Kun kica pa En tye ka lwo pi lok dwon, rekod man bi tye oyabe; ento ka namba gi obedo i rwom mo ma Lubanga otero, tic pa cwec pa En cako. Rekod ogeng. Tic me anywako pa Lubanga otum.”

Sista White nyutu maber ni tic pa gadabu pa Lubanga ma i tung Laodicean Adventism kitye ka rwate ki cal pa Ezekiel pi keto alama pa jo 144,000, ka cako ikare ma kop pa richo gi opong, ki kop otyeko opongone i dul angwen. Gin weng man kiceto piny i konteksto pa neno ma ocake i chapta aboro, ma nyutu kwero angwen ma bedo medo bot medo.

En owaco bot an ni, Wod dano, yaro wang mami kombedi i yo ma i tung Not. Ento anyaro wang ama i yo ma i tung Not, ka aneno ni, i tung Not, i bur me kacel, cal me rieny tye i twolo. En dok owaco bot an ni, Wod dano, ineno ngo ma gi timo? Timbe marac madit ma ot pa Israel timo kany, me mede an awot woko ki tem pa an? Ento dwogi doki, idi nen timbe marac mapol me loyo. En okwanyo an i idwar me paco; ka aneno, rupe tye i ocol. En owaco bot an ni, Wod dano, gweo kombedi i ocol; ka ogweo an i ocol, nen, tye dwar. En owaco bot an ni, Donyo, i nen timbe marac ma gi timo kany. Ento adonyo ka aneno; i nen ni kit weng pa gin ma yaro piny, ki le ma pe gicwako, ki cal weng pa ot pa Israel, gicoyo iye i ocol i cing weng. Ki nitie anyimgi men abicel pa ludito pa ot pa Israel, i diergi obedo Jaazaniah, wod Shaphan, ki dano mo keken ki kop me wiiro i cingi; lewic ma dwong me wiiro obalo malo. En dok owaco bot an ni, Wod dano, ineno ngo ma ludito pa ot pa Israel timo i lec, dano mo keken i pot odi me calgi? Pingo gi waco ni, “Rwot pe kineno wa; Rwot oweko piny”? En dok owaco bot an ni, Dwogi doki, idi nen timbe marac mapol me loyo ma gi timo. En okwanyo an i idwar me bur pa ot pa Rwot ma tye i tung Not; ka nen, dake obedo kany gilor pi Tammuz.

Ci en owaco bot an ni, “In oneno eni, Wod Dano? Dwogi dok, in ibineno neno tim marac matek maloyo magi.” Ci en ocwal an i iwie me ludwe pa ot pa Rwot, ci nen, i bur pa Kal pa Rwot, tung gang me bur ki alta, tye paka ngat 25, gi butgi ocingo bot Kal pa Rwot, ki wanggi i tung kama ceng wuoko; ci gi woro ceng i tung kama ceng wuoko. Ci en owaco bot an ni, “In oneno eni, Wod Dano? Obedo gin matin keken bot ot pa Yuda ni gi timo tim me apoya ma gi timo kany? Pien gi opongo piny ki tim me bal ki teko, ci gi dwogo me moko an i kec: ci nen, gi keto yat i nininggi. En aye abedo atimo ki keco madit: wang an pe bi yweko, en pe abi bedo ki kica: kadi bed gi kweyo i wini an ki dwon madit, ento pe abi winyo gi.” Ezekiel 8:5-18.

Ka gi nyuto Ezekiel gin marac me acaki, me tero cal me yweywe i tung law me wang kwer, kimiyo ngec ni obinyutu gin marac mapol maloyo cal me yweywe. Gin marac me aryo ki yaro ne ki ot me mung, ka ludito, ma ki yaro gi calo ladit me con, tye ka kwayo, ma ki yaro ne ki ubani, kede gityeko waco ni Rwot oweyo piny kede pe tye ka neno gi. Ento kimiyo Ezekiel ngec ni obinyutu gin marac mapol maloyo magi.

Tim ma Lubanga yeyo ma adek ki nyutu ne ki “dako ma tye loro pi Tammuz”; ento dong tye tim ma Lubanga yeyo madwong maloyo mano, pien tim ma Lubanga yeyo ma angwen nyutu ludito me dano 25 ma tye ka woro ceng, gi tunggi i bot ot pa Lubanga.

I i tim marac ma angwen, kigamo ni “ludito macon,” “gi opongo piny ki lweny, ki gi dok gonyo an i kwe: nen, gi keto twac i imwotgi.” “Nino me gonyo” obedo nino ma tic pa Lubanga me kwe cako, macalo ma onongo obedo kwede Israel macon ka gi kwero ngec pa Joshua ki Caleb ma kom Piny ma ki paka. Kwero ngec me olup nyutu cawa ma kom me bal opong pi Jerusalem. Joshua ki Caleb gicweko calo lwak matidi, jogi en jo atir manok ma giyubu ki gilor pi tim marac ma tye i Kanisa ki i piny.

Eka Mose ki Aron gicwalo i wi piny i anyim lwak weng me jo Isra’el. Yosua, wod Nun, ki Kaleb, wod Yefune, ma tye i tung jo ma ogonyo lobo, gi oywoyo cingegi. Gin owaco bot lwak weng me jo Isra’el, wac ni, “Lobo ma wan wagolo wawuwo me gonyo ne, en lobo maber tutwal. Ka Rwot oneno wa maber, to obi wa i lobo man, ki obi wami; lobo ma pye ki dudh ki yie. Keken, pe otuk bot Rwot, kede pe obedi kwor i jo me lobo en; pien gin makati pi wa; gwoko-gi osewoto ki gi, kede Rwot tye ki wa; pe obedi kwor gi.” Ento lwak weng okwako ni ki giyubu gi ki kidi. Rwom pa Rwot onen i apeta me lwak i anyim jo Isra’el weng. Rwot owaco bot Mose ni, “Kare mede ango nyaka jo man gicoyo cwiny an? Kede kare mede ango nyaka gigeno an, pi alama weng ma atyeko onen i tunggi? Abi kubo gi ki twat, ki abi kwanyo gi woko ki jami me yabo-gi, ki abi mii bot in jo madit maloyo gi, ki ma twero maloyo gi.” Numbers 14:5-12.

“Provocation” ma ki miyo obedo pi jo ma ocoyo i buk me Numbers, kede i buk me Ezekiel, obedo i kom gin ma jo ma ocoyo pe gi cwako “alama” ma dong otyeko nyutu piny. “Alamá” ma gibaloki i kare pa Mose, en aye “alamá” ma obedo kit me cal me nyutu piny teko pa Lubanga i lok me con pa jo Millerite. Israel me con gimiyo Lubanga kicwiny kun gibaloki “alamá” me nyutu piny pa teko pa ne i lok me con ma gicake kwede. I kare me keto lacim pa jo 144,000, Israel ma kombedi bende gibaloki (giddwogo wiye bot) lok me con ma gicake kwede keken, ma myero obed “alama,” ma miyo gi twero me “ngeyo” dwogo pa lok me con me “Midnight Cry” ma tye ka dwogo piny i kare me agiki.

Lubanga weko jo ma gicako wii neno dwogo me nyutu me twero pa Lubanga, pien en aye dwogo me nyutu me twero pa Lubanga ma pe keken kot me agiki, ento adwogi ma onongo bino ogwoko gi, ka onongo gi obedo i tung jo ma gii hero adwogi.

Nyutu pa gin marac angwen me Ezekiel, i cabi aboro, calo alama pa jeneresien angwen me Laodicean Adventism, obedo but me lok ma Lejon pa kabilo Juda oyabo i kare me agiki. Jeneresien me acel ocako ki i ribelyen me 1863, ci 25 higa lacen, i 1888, ribelyen ma omako rany me acaki pa jeneresien ariyo ki alama pa ot me mung obino. 31 higa lacen, i 1919, golo buk pa W. W. Prescott ma nyinge “The Doctrine of Christ” omako rany me acaki pa jeneresien adek, ma Ezekiel ocwalo calo mon ma tye ka nyego pi Tammuz. 38 higa lacen ki en, i 1957, ki golo buk “Questions on Doctrine”, jeneresien angwen obino ma nyutu cawa ma jorebelyen gibi dwogo i woko ki kwena me sealing ma pye ki kama ceng pye, ci gibi woro ceng.

Wa bi cako paro yoo aryo me kimoko woko pa Laodicean Adventism ma obino i Minneapolis General Conference i mwaka 1888. Ber tutwal ni wapoyo ni gin angwen me kwero pa Ezekiel weng timore i Jerusalem; kadi gi nyutu rek me kimoko woko ma mede-ki-mede, entoo kare weng gi tye ka miyo lok ikom kimoko woko ma time iyie kabedo ma nyutu Laodicean Adventism i kare me agiki.

Macalo acel i alama pa ogoro pa Jerusalem, Kristo owaco ni, ‘Lanabi me bwola mapol gibicako, kede gibikwalo jo mapol.’ Lanabi me bwola gicako, gikwalo jo, kede gileko dul madwong i tim. Ajuoga ki lajok, waco ni gitye ki kitwero me lamal, gitudu jo dokogi i got ma kabedo peke jo. Ento poropheti man bene kicweyo pi kare me agiki. Alama man kicweyo macalo alama pa Dwogo pa Aryo. Kombedi keken Kristo me bwola ki lanabi me bwola tye ka yaro alama ki lamal me kwalo jopuonj ne. Pe wa winyo kwaco ni, ‘Nen, En tye i tim’? Pe jo alufu ocito i tim, kwayo me nongo Kristo? Kede ki i dul alufu ma ka dano gicwako ni gitye ka cwalo lok ki jogi pa jo otho, pe ki winyo kombedi kwaco ni, ‘Nen, En tye i ot me mung’? Man aye waco pire keken ma tic me jogi yaro. Ento Kristo owaco ngo? ‘Pe iyie. Pien macalo ka cawa obino ki tung me cing, kede lerone oyaro nyo bot tung me dog; ka keken bene obedo bino pa Wod Dano.’ The Desire of Ages, 631.

Komgi me mung gin ranyisi me tim pa jok, ci gintic ma ikwero ma aryo me Ezekiel chapta aboro otime i iye ot pa Lubanga, kun cal me piny kityeko boŋogi ki mung i oguta.

Omiyo an adonyo iyie ka aneno; nen, kit weng me gin ma woto piny, ki le me kica ma rweny, kacel ki lugbala weng pa ot pa Israel, gi yarogi i otol ma obilo kom weng. Ki i wanggi tye ngat 70 me ludito pa ot pa Israel, i tunggi tye Jaazaniah, wu Shaphan, ka ngat keken tye ki pot me luban i cingi; kupe ma matek me luban omalo. En owaci bot an ni, “Wod dano, in i neno ngo ma ludito pa ot pa Israel timo i otum, ngat keken i od me cal pa pire kene? Pien gi waco ni, Rwot pe oneno wa; Rwot okwero piny.” Ezekiel 8:10-12.

Ezekieli oneno "kicel pa ot pa Isirayɛl, ma kigoyo calgi i tere" pa ot mal, ento kiwaco botne maber ni kobo man tye bene ka time iye i "odii me cal" pa ladito macon acel acel. Kobo matye i ot mal ma piny nyutu kobo matye i ot mal pa dano.

Ka oyweyo ot pa Lubanga ki jo me cayo kede jo me cato pa lobo, Yesu opango kit ticne me yweyo cwinya ki pwodru me richo,— ki dwaro pa lobo, ki dwaro me kene kene, ki yore marac, ma koko pwon. Malaki 3:1–3 kikwayo. The Desire of Ages, 161.

Gin marac matek mo aryo oyubo nyutu me tim marac i iye pa kanisa, kacel ki i wiye pa ladito me kanisa ma myero gi gwoko kanisa. Tim marac ma oneno kun obedo tim marac me gamo jogi. I cawa pa Noa, ka paro weng me i cwiny pa dano onongo marac, jo pa con mapiri ki poto me pii gi ocoyo opong kac mamegi me bal.

Ci Lubanga oneno ni richo pa dano obedo madongo i piny, kede ni poko paro pa cwinyne weng obedo marac keken kare weng. Genesis 6:5.

Jenereison me aryo nyutu kare ma spiritizimu odonyo i ludito pa Yerusalem, bende i kit me yore me dul pa Adventism me Laodikea. Gin ma “ludito pa ot pa Israyel” “gicimo i otum,” “i bungu me cal pa gi,” nyutu “ni tam weng me cwinya pa gi obedo rac keken.” Dako White yaro maber ni balo Yerusalem obedo cal me agiki pa piny, ki lok me poto madit ma otime i kare pa Noya bende obedo cal me agiki pa piny. I kare me agiki gin ma gikwero miyo gi maleng ki adiera giywako gi ki spiritizimu, macalo kit ma “kwer me aryo” i Ezekiel chapta aboro nyutu.

Ruc aryo pa Ezekiel onyuuto lweny me boko cik ma obino i mwaka 1888, kede obedo lamal pa jeneresen aryo; ento maloyo man, 1888, kacel ki gin weng ma onyuuto onyo ma gin onyuutore kwede, o time dok i ceng apar acel me dwe me September, mwaka 2001. Sister White owaco maber ni i mwaka 1888, lakica ma tek pa Rweny apar abicel obino piny; kede pi kamano, lok pa con onyuuto cawa ma ot madwong pa New York City myero gigoro piny ki cobo acel pa Lubanga, kede Rweny apar abicel, lok acel tungi i adek myero otimar.

Pe mito cweyo woko paro ma dong kitime con, ki yero adier man, obedo i pat ma twolo i rwom madit me gonyo ma otyeko nyutu i Minneapolis ikom kwena pa Rwot ma obino ki bot owete Waggoner ki Jones. Kun gonyo meno odok tek, Satan otyeko miyo kigwoko woko ki bot jo wa, i rwom madit, twero ma piri pa Lamo Maleng, ma Lubanga onongo cwiny ogamo me miyo botgi. Lami lweny otyeko gengo gi me nongo rwom me timo maber ma onongo obedo magi i kelo adier bot piny, macalo kit ma jo-Apostol ogamo ne bang nino me Pentekoti. Ler ma myero oyeyo piny weng ki dwong pa en kigonyo ne, ci ki tic pa owete wa keken kimiyo ocwako woko, i rwom madit, ki bot piny. Selected Messages, buk acel, pot 235.

Tari me 1888 omiyo calo yweyo lok me kud me agiki ma obino i Septemba 11, 2001. 1888 en alama pa tutwal me aryo pa Adventism pa Laodicea, ma ki yaro ne ki kwer me aryo pa Ezekiel; kede, tari ma iyea nyutu kwedi ma kicwalo calo ladit 70 i Ezekiel. Kwedi gi onyutu lamo me cwinya, kede obedo cal ki lak pa kare me temo ma opongo i kare pa Nuhu. Yweyo lok oyaro calo yweyo ma jo ladit otime ikom lok me kud me agiki, ma onongo myero nyutu bino pa Woe me adek pa Islam.

Koth me agiki obi poto bot jo pa Lubanga. Malaika ma tye ki teko madit obi aa piny iye polo, ki lobo weng obi ler ki duŋne. Review and Herald, April 21, 1891.

Joladit ma i 1888 pe gigamo lok; gin obedo lapok tic ma nyutu goyo lok me Islam woko ma otime i September 11, 2001, ento Lubanga tye ka paro me cweyo nyutu me twero ma joladit eni bineno calo but me yubu pa en i gi. Nyutu me twero pa kot me agiki otime i agiki pa kare me keto cim. Ocako i September 11, 2001, ento otyeko bedo i tung madit i agiki pa nino adek ki abar me Revelation apar acel, ka “great earthquake” obino.

Ngec me 1888 obedo ngec pa Laodicea, lwongo ma agiki pi jo ma giyere con, ma i kare meno gitye ka weko gi woko.

Ngec ma A. T. Jones ki E. J. Waggoner omiyo wa obedo ngec pa Lubanga ma bot kanisa pa Laodicea, kadong peko madit obedo bot dano mo keken ma yaro ni ogeno adwogi, ento pe nyiso bot jo mukene kome ler ma Lubanga omiyo. The 1888 Materials, 1053.

Lok me 1888 onongo en lok ma nyutu ni, ka ot madit me New York City kigwer piny i September 11, 2001, myero testimoni ma twol kimino bot Kanisa pa Laodikea; ki testimoni ma twol en aye lok pa Islam me Woe me adek, ma, ka kigoyo pum i bot jo ma odwoko piny i yie, tye ki twero me dwogo gi i kwo calo lwak ma gi twero madit.

Myero waco lok ma maler bot kanisa me wa ki kit pa tic me wa, me miyo jo ma tye ka cod weyo cod.

Ka lok pa Rwot kageno ki kigwoko, wa bidonyo anyim maber tutwal. Wanen kombedi mit wa madwong. Rwot pe twero tiyo ki wa nyaka opumo bedo i kom maboke. Awinyo lok ma owaco: 'Ka pe tye goro ma piny pa Roho pa Lubanga i cwinya, ki ka pe tye teko ne ma omiyo bedo, lok adier bedo calo barua ma otho.' Review and Herald, November 18, 1902.

Omwaka 1888 obedo acaki pa dul aryo me Adventism, ento bende omiyo rek me poropheti ma rwate ki cawa me agiki. I September 11, 2001, Lubanga otelo jo ma yero me oyie ni lweny ma Islam otime ikom lamal me piny en tyeko me poropheti, dwogo i yore me con. Jo pa Lubanga myero gi dwogo i kidi ma wel pa William Miller, ki obed gi pwony ikom adiera me rwom ma tye ki tyeko pa Woe ma acel ki Woe ma aryo, ma nono oketo piny ni bino pa Woe ma adek obedo i kare meno. Ka gi dwogo i yore me con, Lubanga bende otelo gigi me neno lamaleng pa tabul aryo pa Habakkuk.

Goba me 1863 ikom tebo aryo pa Habakuku, ma gin jewel pa Miller kacel ki but me Adventism, oketo cal pa goba ma opako odoco i September 11, 2001; pien dok cawa mukene, ludito pa Adventism pa Laodicea omii gi twero me gwoko jewel pa Miller, onyo kwero gi. Kicel angwen me Adventism ma kityeko nyutu gi i Ezekiel aboro, bene nyutu goba pa Adventism pa Laodicea i September 11, 2001.

Wa bi medo me nyutu kare me aryo pa Adventism pa Laodicea i coc ma lubo.

Lubanga oyubo dano ki miti pa cwinya ma twero kano gin pa kare ma pe otum. Miti man myero ogwok ka gitye maleng ki maler, pe ki gin pa piny mo keken. Ento dano gi okwanyo ki i loro gi kare ma pe otum. Lubanga, Alfa ki Omega, Cak ki Agiki, En ma okano i cing pa En bedo pa cwinya acel acel, gi ogolo En ki i paro gi. Giparo pinygi ni gi tye madwong i ngec, dano gi omiyo pinygi i wang Lubanga, i rwom ma piny tutwal.

“Paro pa dano otyeko bedo me piny. I kabedo me nyutu cal pa Lubanga, en nyutu cal pa dano. I tung iye kineno cal me piny. Yore me tim marac ma rwenyo dano, ma onwongo opong i cawa pa Noa, ma omiyo jo pa cawa meno obedo i woko ki twero me gwoko kwo, kineno kombedi.” Signs of the Times, December 18, 1901.