Mwaka 126 ikare ki lweny me dwoko wi me 1863, i 1989 rek abicel pa agiki me Daniel apar acel giyab woko. Ngec ma i acaki giyab i mwaka eno en aye nongo ni tye rek me yub i lok pa kit me kare ma otime ma maleng, kede yaro ni gin weng gibedo rwate ki gin mukene. Enoca i 1992, can pa rek abicel pa agiki ocako nyutu piny piny. Nyutu ma i acaki me lwak pa ada magi onongo tye i 1994, ki kom en aye rek me yub. I 1996, magazini acel kiketo i coc ki nying The Time of the End, ma nyutu rek abicel pa agiki me Daniel apar acel.
Mwaka 1996 obedo mwaka ma kwena kiketo iye i cik, ma en obedo alama me yoo ma rwate ki keto i cik pa kwena pa William Miller i 1831. Kwena pa Miller obedo nyutu pa yabo pa kom me moko, kede nyig lok abicel ma agiki i Daniel 11 obedo nyutu pa lor pa kom me moko. Mada pa kwena pa Miller obedo cawa pa poropheti ma kityeko yaro i Bibil. Mada pa nyig lok abicel ma agiki i Daniel 11 obedo Loma me kombedi (rwot me tung ma i wi ma pe atir). Kit me timo ma kityeko yaro bot Miller obedo Cik apar angwen pa loki pa poropheti. Kit me timo ma kityeko yaro i 1989 obedo “rek ki rek” pa yore me nwoyo yiko.
Tic pa Miller okwano cweyo Lok pa Lubanga obed twero ma makwongo, macok ki yore ki kit pa Papa ma onongo tye ka tiyo i piny pi higni 1,260. Pi eni, ngec pa Miller ocwalo me acaki i 1831 (kun otyeko tero ne i kit me cik), matwal higni 220 piny ikom cwalo Baibul King James. Tic pa Future for America obedo nyutu tici me United States i yweyo bal ma kelo tho pa kit pa Papa i kare me cik me Sande ma peya obino. Pi eni, magazini The Time of the End ocwalo i 1996 (kun otyeko tero ngec i kit me cik), matwal higni 220 piny ikom cako me United States i 1776.
Nongo ngec pi mwaka 220 ma omako kacel tema me dul acel acel me reform ki cing acel me coc me con, pe ononge maber aa ki 11 September, 2001; pien keken ka “kec me adek” obino i cing en, Rwot omiyo jogi dwogo i yo macon me Jeremia kabit 6, lok 16 ki 17. I kany aye lere me “seven times” odwogo nonge, kacel ka lere en ocweyo oyaro, obedo pigi piny ni 220 obedo namba ma okwako kacel Daniel 8, lok 13 ki 14. I lok 13 kikano “chazon” ma obedo neno me coc me poropheti, ki i lok 14 kikano “mareh” ma obedo neno me “the appearance”. Rwate ma tye i kin lok aryo magi en aye ma Gabriel obino kopwonyo Daniel, ki Daniel nyutu jogi pa Rwot i kare me agiki, ma gibino nongo ngec i rwate ma tye i kin neno aryo magi.
Neno me vesi 13 nyutu “cawa abiro” (mwaka 2,520), ki neno me vesi 14 nyutu ceng 2,300 (mwaka). “Cawa abiro” me i kom lobo pa ruoth me tung cam pa Yuda, ma nyutu Yuda, Yerusalem ki ot pa Lubanga, ocake i 677 BC; ki mwaka 2,300 ma nyutu dwogo Yerusalem ki ot pa Lubanga ocake i 457 BC.
Mwaka 220 oketo vijon aryo eni pire kede, ki namba 220 kityeko ngeyo ni obedo alama me rwate i kin tuko piny pa lwak ki ka maleng, ki twero me goyo alara pa paganim ki papalisim, ma ki tito calo poko ki kero pa Lubanga. Mwaka 220 oketo pire kede vijon me tic pa Setani me tuko tempi piny ki vijon me tic pa Lubanga me dwogo yubu tempi acel keken. En aye, mwaka 220 obedo alama ma tito rwate maleng.
Calo kaka rib me Millerite otyeko piny i Rebellion me 1863, ci ikare 126 i anyim rib me lacar adek obino, ma nyutu ni rib aryo eni okube gi ki simbolo me “kare abicel aryo” (126), ikare 220 okube keto pa Miller me kwena me Baibul i 1831 ki cweko Baibul me King James i 1611; ci bene kare acel keken okube Future for America ki cako me America, ka o nyutu tyeko me America.
I ceng 22 me October 1844, Lakwena me Rwom obino racel i Yekalu ma otyeko yubo i mwaka 46, openyo ki 1798 — ogik me keco mapir — nyo i 1844 — ogik me keco magik. Donyone iye Yekalu ne otuk anyim ki poyo pa Roho Maleng i wot me Kwaco me Otum, ma ne ki yaro anyim calo donyo pa Kirisito i Yerusalem ma giyero kede ayela. Jami aryo magi ma nyutu giketo matek ni, ka wot me Kwaco me Otum bi dwoki i cawa me agiki, Kirisito obi tyeko yubo Yekalu pa 144,000. Wot aryo ma i komgi Kwaco me Otum pa parabolo pa Birijini Apar otyeko, gi tye ki rim calo gi keken.
Dok dok gicwalo an i lok me yubu pa nyiri apar, ma abic gitye ki wii maber, kede abic gitye ki wii marac. Lok me yubu man dong otyeko ki i rek, kede obino tyeko ki i rek, pien tye ki yore me tic ma pire tek pi kare man; boti, macalo ngec pa malak ma adek, dong otyeko, kede bi mede bedo ada pa kare man nyaka giko kare. Review and Herald, August 19, 1890.
Rek pa Millerite (wotruok pa malaika ma acel) obedo calo nyutu ma omedo-ikome pa kom pa Lubanga, ma ocako ka buk pa Daniel oyabe woko i higa 1798. Kom ne omedo doki ka malaika i Buk me Revelation chapit apar obo piny i Dwe me August 11, 1840. Eka pire tek me acel obino i Dwe me April 19, 1844; ci me agiki eno otyeko miyo yubo piny pa Roho Maleng i camp meeting pa Exeter, ma ocako i Dwe me August 12, 1844, kede yare mede calo dongo me pien ma loyo piny nyo i Dwe me October 22, 1844.
Lok me kit ma otime pi Future for America (cil pa malaika adèk), tye calo nyutu ma tye ka medo mede pi twero pa Lubanga, ma ocako ka buk me Daniel oyabu woko i 1989. Twero omedo kacce ka malaika me Revelation 18 obino i piny i September 11, 2001. Ci, i July 18, 2020, disappointment ma acel obino, ma i agiki bi kelo golo piny mapol pa Roho Maleng, ma bi mede yaro piny weng calo mac me lum, nyaka ka Michael ocung ki kare me temo pa dano ogiko.
I nino 22 me dwe me October, i higa 1844, lok pa lale mapol obedo otime; ci man nyutu ni, i cik me Sunday ma pe piring i bino, lok pa lale mapol dok bino otime. Acel i gin lok pa lale magi en rweny ma ogoyo kare, macalo kit ma kinyutu i Habakuku 2. Habakuku 2 nyutu tem ma kitye kwede i wot pa malaika acel ki pa malaika adek. Wot aryo magi gimedo lok ikom yore me timo pa Baibul ma atir, ma tye matime i tung latic pa wot magi ki jo ma kiyero gi con, ma ki ringo gi piny i kare pa medo lok.
Kwena ma myero gikwok ne ki latic me wang odi pa lok pa malaika macego, obedo nyutu pa adier (juwel pa Miller), ma eka ki nyutu gi i pam me lamo aryo me 1843 ki 1850. I kit me yaro, bino bedo modo cwiny ma omiyo pyer ki dul aryo ma gikwedi, ki lwongo bot jo ma tye ki adwogi me golo bedo mapiny.
Eka Habakkuk onyutu maber rucu i kom kit aryo ma obedo i yore me temo ada ma i teng. Yore me temo eni, iye onwongo tye lweny me lok i kom kit aryo ma obedo pe ki waci i Ceng 22 me October, 1844, ogiko keken i kama Habakkuk chapta aryo ogiko.
Ento Rwot obedo i ot pa ne ma maleng: lobo weng obed otul i anyim ne. Habakkuk 2:20.
Laa Rwot odonyo naka i Tempu me Milerait pa Iye, ki piny weng i kare meno myero obed mung; pien Nino me Kwero-Bal ma antitipiko obino, ki yubu pa jo ma otho ocako. Gin matime pa porofetik pa Habakkuk chapta aryo ogiko i nino 22 me Okitoba, 1844, ki Yesu kare ducu cimo rwate agiki pa gin ki acaki pa gin. Acaki pa lok me neno aryo: lok me neno me higa 2520 me yuyo piny Ka Maleng ki lwak, ki lok me neno me dwoko Ka Maleng ki lwak, ocako kacel, ento gi ogol gi ki higa 220; ki ka gityeko giko, giketo ngec ni gityeko giko, i Habakkuk chapta aryo vese abicel.
I kare me cik pa Sande ma bino oyom, lok me poroboc mapol bi orumo. Acel ikin lok meno obedo cung oko pa kaneno, calo kit ma kikwayo i Habakuku chapta aryo. Habakuku chapta aryo nyuto tuk pa muvimeni me malaika me acel ki me adek. Muvimeni aryo weng gipong ki dibeti ikom yore me tim pa Bibilo ma tye atir, ma time i tung gi jo ma ginyutu muvimeni ki jogi ma onongo kiyero con, ma i kare me dibeti gin tye kiyweko gi woko.
Lok ma myero gigwoko gi jo me gwoko histori pa malaika me adek, en aye nyutu adiera (kidi ma ber loyo pa Miller), ma i agiki gutyeko yaro gi i macek me lamaleng aryo me 1843 ki 1850. I yore me lweny me lok, obedo cwiny ocok ma oyube woko ikin dul aryo ma tye i lweny kwede, ki kwac pi yiko mapiny bot jo ma tye ki geno adwong. Ci Habakkuk onyutu patpat ma tye ikin dul aryo ma tye katic i yore me roto adiera me kiteng. Yore me roto meno, ma giyaro ne ki lweny me lok ikin dul aryo, en bi kato opong i cik me Sande ma obino matidi, keken kany ma Habakkuk chapta aryo otyeko kwede.
Ento Rwot obedo i ot pa ne ma maleng: lobo weng obed otul i anyim ne. Habakkuk 2:20.
Rwot Lubanga bino odonyo i ot pa 144,000 i cawa matidi, ci piny weng ci bed pe ki waco, pien Nino me kwero kwer ma rwate obino ogamo i kobo pa gin ma tye kede kwo. Lok me laneno me Habakkuk me kabedo aryo gikore i cik me Sande ma bino cokcok, ci Yesu kare weng rwato agiki pa gin ki cako pa gin.
Yubu pa joma tye kwo ocake i 11 September 2001, ento yubu obedo yore me tic. Yore me tic eno cako ki ot pa Lubanga, ci dong odonyo i kare ma yubu obito i kom joma tye woko ki ot pa Lubanga. I cawa ma gang madwong pa New York City gubale piny, ocake yubu ma kimiyo calo ki malaika me keto cal, ma woto i Jerusalemu ka keti cal i wi joma gipupur ki giloro pi tim me kwero ma kitimo i keni, kede bende pi tim me kwero ma kitimo i piny. I kare ma cik me Sunday ma piny bino cok caki matidi, Kirisito obedo otyeko tic me yabo ot pa joma 144,000, ci malaika me gobo gibino kelo yubu i kom Jerusalemu.
Jo 144,000 eka gimiyo bedo i malo calo law me nyutu, ci bura pa jo matye kede kwo cako pi dul machielo, ma kinyutu ki Edom, Moab, ki ladit pa lutino pa Ammon i Daniel 11:41.
Kace watamo ikom yub me Millerite pa malaika ma acel onyo yub madwong pa malaika ma adek, histori matwal pa yub me alokaloka nyutu woko pa gin atir ma tye ka medo malo malo, ma ogiko ki kobo woko pa Roho Maleng. Kobo woko pa Roho Maleng obedo gin ma lok me poro pa kare me agiki gicoyo kwede. En aye omiyo nyako ma pe onywake ma pe tye ki ngec, gi pe tye ki mo; ento nyako ma pe onywake ma tye ki ngec, gi tye ki mo. Mo en aye kec.
Gi waco ni, Ka lacoo o weko dakone, ki obino woko ki iye, kede obedo dako pa lacoo mukene, obi dok iye doki? Pe onyo lobo en obedo koto madwong? Ento in, itimo calo dako me kobo ki jo ma in imaro-gi mapol; ento, dok ibot an, owaco Rwot. Yar wange i got me malo, ki inen ka pe gingeyo in. I yo, ibedo pi gi, calo Araaba i catu; ki icoko lobo ki kobo mamegi ki tim marac mamegi. Pien mano, kuc gu gwoko woko, ki kuc me agiki pe obino; ki itye ki wang-wi me dako me kobo, pe ikweyo. Pe ibino ki kare man i kwed an ni, Wu an, in itye laloc pa cawa pa an me lacen? Yeremia 3:1-4.
I lok man (ki janabi weng guwaco pi nino me agiki), Lubanga nyutu ni dano pa En otimo i kit me kahaba, dong gityeko bedo ki wi anyim pa kahaba. Kahaba me nino me agiki obedo twero pa Papa, kede wi anyim tito yero ma gitamo ki wii. Dano pa Lubanga i nino me agiki gin marac, ento Lubanga tye ka mino luongo ma agiki, kadi ni gityeko obin i kabedo ma gi yero acel calo pa kahaba. Gi obino ki kit pa gin ma tito i dul angwen, ka gi tye oyubore me pak ceng, macalo kit ma tito i dul angwen i Ezekiel chapta aboro.
Cawa obino me ler ma atir me nyutu i tung otum pa kit marac. Lok pa Malaika me adek kicwalo woko i lobo weng, me kom dano pe gimako cal pa lam onyo twac pa lam i wang wicegi onyo i cingegi. Mako cal man nyutu ni odonyo i moko acel kwede lam ma otyeko timo, ki cwalo par maromo kwede, ma rwate piny ki Lok pa Lubanga. I bot weng ma gimako cal man, Lubanga waco ni, ‘En acel obinywo waini me kwong pa Lubanga, ma gigolo woko pe ki ket i kop pa kwong ne; ki en obigoyo peko ki mac ki sufa i wang malaika maleng, ki i wang Rombo.’ Review and Herald, July 13, 1897.
Yeremia tye ka nyutu ni jo Lubanga me cawa me agiki dong tye ki wang wii me apwac. Gin tye iye me cwako cal me lewic pien gin “marac.” I coc ma kikwano con, Sister White mede wot anyim:
Ka lare pa atir kityeko miyo bot in, ma kinyutu Sabat me cik ma angwen, kede kinyutu ni pe tye kom mo i Lok pa Lubanga pi loro Sande, ento in pud itye rwate ki Sabat mape atir, kun iyaro gwoko maleng Sabat ma Lubanga cwaco ni, ‘Ceng na maleng,’ iyiko tigi pa lela. Obedo kare mane?—Kare iwinyo cik ma tero ni iwek tic i Sande ki woro Lubanga, kun in ngeyo ni pe tye lok mo i Baibul ma nyutu ni Sande obedo mapat ki ceng me tic mapiny-piny, igamo me yiko tigi pa lela, kede iyaro tigi pa Lubanga. Ka wan oyiko tigi man i wi wiwa onyo i cingwa, rwom me woko ma kityeko waco bot joma pe winyo cik, myero obino bot wa. Ento tigi pa Lubanga ma tye kwo kiketo bot joma ki cwiny maleng gwoko Sabat pa Rwot.
‘Lubanga oneno ni tim marac pa ngat obedo madwong i lobo, ki ni gin weng me paro pa cwiny pa iye obedo rac keken i kare weng.... Lobo bene obedo marac i wang Lubanga, ki lobo opong ki teko marac.... Lubanga owaco bot Noa ni, Agiki pa gin weng ma tye ki ring obino i wang an; pien lobo opong ki teko marac pi gi; ki nen, abi balo gi kacel ki lobo.’ Gikibi juko woko pien gi opogo lobo ma Lubanga ocweyo pi jo maleng me cwinygi obed maber i ne.
“Macalo ma obedo i cawa pa Nuu,” Kristo owaco, “bene obedo kamano i cawa pa Wod Dano.” Ento, pe tye kamano? Dano mo keken ma oneno i gazet me cawa cawa romo neno gin mapol me balo cik—koc, kwalo, gobo, guro cente, ojik. Kare mo mo, jo pa ot lung weng gi ojik, pi mito pa dano me bedo ki cente onyo jami ma pe gin pa en omino. Piny adiga tye ka dwoko calo ma obedo i cawa pa Nuu, pien jo gi yweyo woko cik pa Obanga i wang jo weng. Review and Herald, July 13, 1897.
Yeremiya tye ka nyutu jo Lubanga me nino me agiki ma tye tutwal me pac ceng; kadong ka timo kamano, nyutu ni, “kot kigengo woko, kede pe obedo kot me agiki; kede in itye ki leng wi pa dako malaya, i yero pe bedo ki kweg.” Jo marac me jo Lubanga i nino me agiki pe gigamo kot me agiki, kede gin yero pe bedo ki kweg, pien paro gi ocako bedo marac pi cawa weng, calo kit ma kinyutu i lok me Noa, kede i yunge me ot me cal i tim marac ma aryo i but aboro me Ezekieli.
Jeremia nyuto jo marac ma pe gi kwer pa jo pa Lubanga i nino me agiki ni, gi 'kwaco' 'ki' 'kare' meno bot 'Latiw pa' 'cawa me acakki' pa gin. 'Latiw pa' 'cawa me acakki' pa Adiventizim obedo tabul aryo pa Habakuk ki kime ma ler ma ginyutu iye. Geno keken me loyo marac ma dong tye ka bino kelo tho ma pe ki agiki bot jo marac pa jo pa Lubanga i nino me agiki, en me kwaco bot Lubanga ma onongo obedo Latiw ki acaki, ma obino i 'kare me agiki' i 1798.
Lok ma tye i mukato me malaika me acel onyo me adek obedo ni en ka dano oywako onyo pe oywako kot me agiki. Kot me agiki ocako ka kwech omako ogwanga i dwe me September 11, 2001.
I cawa meno, ka tic me konyo pa Rwot pi gwoko kwo tye ka tyeko, peko bi bino i piny, ki jo pa piny bi mung cwiny; ento gibigwoko i lep, wek pe gi gengo tic pa malaika ma adek. I cawa meno, ‘yie me agiki,’ onyo nyiko ma aa ki bot Rwot, bi bino, me miyo rwom i dwon madongo pa malaika ma adek, kede me yubu joma maleng me cung i cawa ka peko abiro me agiki bi golo piny. Early Writings, 85.
‘Kot me agik,’ ma bene giluongo ni ‘dwogo me cwinya,’ ocako ka ogendini gi okoko, kacel ki kare meno ‘tic me gwoko kwo’ ocako loro. Malaika angwen me Kwero pa Yohana, dul 7, gimako yamo angwen woko kun keto alama i cing pa jo 144,000 tye ka tim, ki i Ezekiel dul 9, tic meno kimiyo calo malaika ma gitye ka keto alama i iye jo ma gicwer cwiny ki gikoŋo pi gik marac ma kitimo i Jerusalem. I September 11, 2001 malaika ocako tic me loro me keto alama i cing pa jo 144,000.
Tic me giko pa lami ma adek otimo ikare me peto pa koth ma agiki, ma bene ki lwongo ne 'the refreshing', ma en lok.
En owaco botgi ni, “Man aye kuc ma ubimiyo jo ma tye ki peko obed i kuc; kede man aye dwogo cwinya.” Ento pe giwinyo. Yesaya 28:12.
Lok ma gi kwero winyo i Buk pa Isaya en aye lok ma gityeko waco ki leb ma ocokocok, kede obedo lok me temo ma nyutu kit me timo pa 'rek i rek'.
Ento lok pa Rwot obedo botgi: cik i wi cik, cik i wi cik; rek i wi rek, rek i wi rek; kany matin, kono matin; pi giceto, gipobo piny i tung, gi otuk, gimako i ting, gikwanyo. Ka kadi winy lok pa Rwot, in jo me yubu, ma cwero jo man tye i Jerusalem. Pien un owaco ni, wasub laloc ki tho, ki piny me otho watye ki laloc; ka yilo ma opong-opong bino yar, pe bimo but wa: pien wasetimo bwola obedo lobo me gengo wa, ki i bugu me bwola waselilo kene. Isaiah 28:13-15.
Lok pa Rwot, ma obedo kwena pa yweyo ki kweg (pi me agiki), ma omiyo gi “wot, ki oboto piny i tung, ki opoto, ki okwek, ki omak,” kimiyo bot “jogi ma gicoco, ma gilweyo dano man ma tye i Jerusalem.” Jerusalem obedo kabedo ma lami pa Rwot giketo alama i bot jo ma gitye ka ngongo ki gitye ka loro, ki ludito ma gibolo doggi gi oboto piny ki acaki.
Alama me lonyo dong kicako i wi jo ma ‘gicemo ki giyoo pi tim me moŋ weng ma tye kitim.’ Kombedi malak me tho oceto woko, ma i neno Ezekiel kityero calo dano ma gibedo ki gik me juko; kigi miyo gigi cik ni: ‘Wer ducu ludito ki lutino, nyeko, lutino matidi, ki dako; ento pe ibikurem cing bot dano mo ma alama tye i wi ne; ki caki i kabedo maleng pa An.’ Nabi owaco ni: ‘Gicako ki ludito ma atir ma tye i anyim ot.’ Ezekiel 9:1-6. Tic me kwanyo woko cako i botgi ma giywako ni gin latic pa lamo me gwoko cwinya pa dano. Jogi me gwoko mape ada gin ma cako poto. Pe tye ngat mo me timo kica onyo weko. Laco, dako, nyeko, ki lutino matidi, githo kacel. The Great Controversy, 656.
Wa bi mede waco ikom medo me ngec ma obino i 1989, i coc ma bino anyim.
En ma neno ma piny i wang kom, ma kwano cwiny pa dano weng, owaco ikom jo ma otyeko nongo lere madwong ni: ‘Pe gi rumo ki pe gi kwole pi kitgi me yore pa kwo ki pa lamal.’ Ee, gi yero yo gi keken, ki cwinygi omaro i gintim me kwero. An bende abi yero rweny pa gi ma pe adiera, abi kelo bwokgi botgi; pien ka an ocako kweo, pe onanga; ka an owaco, pe giwinyo: ento gitimo marac i wang an, ki giyero gin ma pe an omaro.’ ‘Lubanga bi cwalogi ki rweny ma tutwal, mondo gikwano gin ma pe adiera,’ pien ‘pe ginongo mero pa adiera, mondo giben ogwoko,’ ‘ento gi mero i bedo marac.’ Isaia 66:3, 4; 2 Tesalonika 2:11, 10, 12.
Lami me polo openyo: 'Ngo ribo ma tek maloyo romo ribo bwoyo, loyo nyutu ni in itye ka yeko i kom ma atir, ki ni Lubanga okoko tic mii yin, kace i atir itye ka timo gin mapol kun winyo cik pa lobo, kede itimo richo bot Yehova? O, en ribo madit, ribo ma lamal, ma mako bwoyo, ka dano ma i cawa acel obedo ongiyo adwogi atir, gibalo kit me luyobedo maleng ki Roho ne ki twero ne; ka gi poyo ni gi rwate ki gi medo ki jami weng, ki pe mito gin mo, ento i atir, gi mito gin weng.' Testimonies, volume 8, 249, 250.