Pim pa nyako apar ma pe gine ki lacoo nyutu kit ma jo Adventist gubedo kwede.

Lok me tam me nyako apar, ma i Matayo 25, bene nyutu gin ma otime ki jo Adventist. The Great Controversy, 393.

Adventist pa Millerite gitimo pinyen atir atir.

Dok dok gicwalo an i lok me yubu pa nyiri apar, ma abic gitye ki wii maber, kede abic gitye ki wii marac. Lok me yubu man dong otyeko ki i rek, kede obino tyeko ki i rek, pien tye ki yore me tic ma pire tek pi kare man; boti, macalo ngec pa malak ma adek, dong otyeko, kede bi mede bedo ada pa kare man nyaka giko kare. Review and Herald, August 19, 1890.

Lok me kare pa wot pa malaika ma acel nyutu wot pa malaika ma adek, kede gin ma pire tek i lok me rweny en ni ka bikira tye ki moo, ma en lok pa kot me agiki.

Piny tye ka bedo i tim marac, i bwola, ki i lok ma pe atir, i loro pa tho pire kene—kwec, kwec. Gin mene tye ki cwer me cwiny me cego gi woko? Dwol mene romo donyo botgi? Cwinya kicwalo anyim i kare ma gibimiyo alama, “Nennu, laco me nyomo obino; wut i woko me medo ki en.” Ento gin mukene giluwo kare me nongo mit me opongo lambu gi, ki i kare ma otyeko weng gibinongo ni kit ngat, ma mit tye ka ranyiso ne, pe romo cwalone bot ngat mukene. Mit eno en kwer pa Kristo. En ranyiso kit ngat, ki kit ngat pe romo cwalone. Dano mo pe twero nongo ne pi ngat mukene. Ngat acel acel myero nongo pi pire kene kit ngat ma kiyiko woko ki lup weng pa lapok pi. Bible Echo, May 4, 1896.

“Moo” ma i lok me cal nyutu “kica,” ki bende nyutu “bedo ma atir pa Kristo.” Jo ma chamo Lok pa Lubanga kende gi yubo kica ma maler.

Mi gi bed maleng ki adiera me In: lok me In en adiera. Yohana 17:17.

“Moo” bene obedo lok pa Roho pa Lubanga.

Wa cayo pak pa Lubanga ka wa pe yaro lok ma en ocwalo wa. En aye ni, wa cayo yinyin me bul ma en mito yuto iye i cwiny wa, pi wa cwalone bot joma ma tye i otum. Review and Herald, July 20, 1897.

“Moo” obedo ngec me Lok pa Lubanga ma kelo bedo ma yubu maleng me ber bedo pa Kiristo. I lok me ranyisi pa nyako maleng apar, ma bende obedo lok me lanen pa Habakuku i chapta aryo, ngec me Kwac me Cawa Abicel pa Otum, ma en aye ngec me ber bedo pa Kiristo, calo kityeko nyutu ne ki ngec pa Jones ki Waggoner i kobo cik me 1888.

I kica pa Rwot ma dit, ocwalo kwena ma ber tutwal bot jo pa En ki kom Ludito Waggoner ki Jones. Kwena man onongo me cweyo maber loyo i wang piny ducu Lakwony ma kiweyo malo, en laram pi keca pa piny ducu weng. Oyar ni poko pa dano me bedo maleng tye pi yie i Lami ma twero; okwayo jo me oywako bedo maleng pa Kiristo, ma kiyaro i timo cik pa Lubanga weng. Jo mapol kityeko weko neno Yesu. Gin mito ni myero wanggi odwii bot bedo pa En ma pa Lubanga, ber pa En, ki herone ma pe lokore pi dul pa dano. Twero weng kityeko miyo i lwete pa En, pi omiyo jo miero ma ber madit, kun omiyo miero ma pe rwate—bedo maleng pa En kene—bot dano ma pe tye ki kony. Man en kwena ma Lubanga ocimo cik ni omi i piny ducu. En kwena pa malakwang ma adek, ma myero ki waco ki dwon madit, ci ki kwede yubo piny pa Lamo pa En i rwom madit. Testimonies to Ministers, 91.

Lok obedo lok pa kot me agiki.

Koth me agiki obi poto bot jo pa Lubanga. Malaika ma tye ki teko madit obi aa piny iye polo, ki lobo weng obi ler ki duŋne. Review and Herald, April 21, 1891.

Ka malaika madwong’ oburo piny i 11 September, 2001, kot me agiki ocako boto tipino tipino, kede, calo ma ki nyuto ne i loc me poro me nyeke apar kede i Kitabu pa Habakkuk chapta aryo, histori pa Millerites ocako dwogo. En dong i kare eno ni jo pa Lubanga me kare me agiki onyeo kitabu ma nonge i lwete pa malaika; kacel ki timo mano, ki nyutu gi dwogo i yo macon pa Jeremiah, ci gi obedo jo me wang kom ma myero gigoyo opuk me ciko. Opuk me ciko en aye lok pa Laodicea ma Isaia onyuto calo kwego madwong’.

Kwanyi matek, pe ituk; yaro dwoni macalo opuk, nyutu jo pa an pikgi, ki ot pa Jakobo balgi. Yesaya 58:1.

Tic me dwogo yik pa malayika me acel ki me adek cako i 'kare me agiki'. I kare meno tye 'medo me ngec' ma bitemo dul pa jo ma tye bedo i kare meno; ento keken ka ngec otyeko cwalo calo 'kwena ma kiketo i cik'. Ci kwena ma kiketo i cik kimedo teko, ki medo tekone ki nyutu kwede obur piny pa malayika. Obur piny pa malayika onyutu 'poko wac' pa Habakuku, ki yub aryo cako nyutu kwena pa koth me agiki ma obedo ma adier onyo ma me bul. Jo ma tye ki geno adier ci bedo lati pa Lubanga, ma cako pito agwara me ciko.

Wac me trompeta ma atir tye ikom can ma kinyuto i tebulu aryo pa Habakuku. En aye ciko bot Laodikea, kacel ki ciko ma nyutu richo pa jo pa Lubanga. Debati medore malo nyaka ikare me cwinya piny ma acel, ka dul acel odok “lwak me jo yubu,” kacel ki latic me gwoko ma atir ki lwongo wek gubed dok i cwiny mac pa wac ma gi nyuto con mapwod pe obedo cwinya piny. Ka latic me gwoko odok, gi ngeyo ni gin tye iye “cawa me kuro,” ki ni wac ma ki paro ni opoto, ento adier bi tumo opong, ento i rwom pa Lubanga. Wac en otyeko yubore i kare manok (ento pud keken obedo kare), kacel ka wac obu bino kityeko nyuto ne calo wac pa “the Midnight Cry,” ma en medo pa wac ma ocake kityeko kimiyo twero ka malaika oboro piny.

Ka ngec obino, ribo bot gin ma ogamo bedo i kit me lagwoko ka Malaika oboro piny, ki gin ma pe gigamo, otyeko tutwal. Ribo meno nyutu kare ma ki goyo muhuri i wi jo 144,000, mapat ki ywayo pa Kot me agiki labongo “pimo” ma kityeko keto i wi Kot me agiki ma ocake ka Malaika oboro piny.

Lok mukato pa jo Miller obedo calo nyutu pa kot me agiki i cawa me keto cal pa 144,000. I lok meno, dwoko lok pa Habakkuk ocweyo iye i leb pa kot me agiki ma atir ki ma pe atir. Paulo yero dul acel macalo gin ma tye ki hera pa atir, ki dul mukene macalo gin ma ginywako balo ma tek, pien pe gitye ki hera pa atir, kacel ki pien gigeno lok ma pe atir.

Wot pa Millerite nyutu medo me adiera ma tye ka medo i ngec ki i twero, ki ‘cawa me agiki’ nyaka i cwalo mapol pa Roho Maleng i ‘Kwac me Otum’. Wot pa Millerite onyutu alama me yo mapat-pat ma rwate-gi, macalo ‘cawa me agiki’, ‘keto kwena i kite me cik’ ma kinyutu ne ki ‘medo me ngec’, ‘medo twero pa kwena’ ma kiketo alama kwede malaika ma owuo piny, ‘kwongo cwiny me acel’ ma kicano ‘parabol pa nyeke apar’, cwalo mapol pa Roho Maleng ma kinyutu calo ‘Kwac me Otum’, to con ‘kwongo cwiny me aryo’ ma me agiki, kun ‘wang-od me kare’ acel ‘kityeko loro’, to ‘wang-od me kare’ mukene ‘kityeko yabo’.

Lubanga omiyo kwena me Revelation 14 kabedo gi i rek me porofeti, ki tic gi pe onego ogiko nyaka nityeko lok me kare pa piny man. Kwena me malak ma acel ki ma aryo pud tye atir pi cawa man, ki onego gitye ka pire tek ki kwede ma bino. Malak ma adek owaco ciko ne kwede dwol madwong. ‘Kun gin magi otyeko,’ Yohana owaco ni, ‘An oneno malak mukene obur ki polo, tye ki teko madwong, ki piny obedo lacer ki dwong ne.’ I lacer man, lam pa kwena adek weng ogamo kacel. The 1888 Materials, 804.

Movimenti me Millerite, ma tye calo cal me movimenti pa 144,000, otwere i poropheti me mwaka 2,300 ki me mwaka 2,520 ma i Daniel chapta 8, veso 13 ki 14. "Cawa me agiki" obino ka giko "cawa abiro" me kwoŋ pa Lubanga i kom lwak pa Isirael ma i bor. Tero i yo me cik me lok pa Miller i 1831, obino lacen me mwaka 220 ki cweyo Bibilo me King James.

"Mr. Miller, macalo jo i lobo mukene ma cwinygi onongo odiyone ki kwena man, i acaki oparo ni obino me tyeko tic ma kicwalo ne ki coyo kacel ki yabo i gazet me lwak ki i pamfuleto. I acaki, en oyabo lok pa en i Vermont Telegraph, coc me Baptist, ma ki pirinto i Brandon, Vt. Man otime i higa 1831." John Loughborough, The Great Second Advent Movement, 120.

Muvimenti me "kare me agiki" pa malaika ma adek, obino i mwaka 1989, i tyeko pa mwaka 126 ma ocako ki "rebeliyon" i mwaka 1863. "126" obedo alama pa "cawa abicaryo". Muvimenti aryo weng ocake ki tyeko pa "cawa abicaryo".

Lok pa wot pa malayika ma adek kitero iye cik i 1996, ki cweyo coc me rwom mapol ma kinyinge ‘The Time of the End’, ma ki piro i magazini ma kinyinge ‘Our Firm Foundation’. Coc ma kinyinge ‘The Time of the End’ ki piro ka otyeko kare me mwaka 220 paco ‘Declaration of Independence’ i 1776. Lok pa wot aryo kitero iye cik ka otyeko kare me mwaka 220 paco kit mukato ma rwate diret kwede lok ma odonyo i agiki me mwaka 220.

Namba "two hundred and twenty" nyutu rwate (kine) ikom "seven times" me keken pa Lubanga i kom piny pa rwot Yuda ma i tung piny ma ocako i 677 BC, ki cako pa mwaka 2300 me Daniel, bab aboro, dyer apar angwen, i 457 BC. Namba "two hundred and twenty" oketo unabi aryo kacel, ki unabi aryo ginyutu kacel i dyer ma gicweyo gang pa Adventism, ma obedo Daniel, bab aboro, dyer apar adek ki apar angwen. I dyer meno Kristo onyuto piri i unabi calo "that certain saint", ma obedo loko ma kigolo ki leb Ebru "Palmoni", ma tung calo "Wonderful Numberer".

Wonderful Numberer o cako nyutu kine me neno aryo ma nyutu rek aryo me lamal, i pum aryo keken, ma Sister White onongo nyutu gi calo lati me dyere madwong pa Adventism. Kare me acaki orwate ki ranyisi me higa 220 nyaka kare ma gityeko pong gi i 1844. Habakkuk chapta aryo opongo ki pum apar aryo; ki kamano, ki lok mukene pa Wonderful Numberer, kityeko keto alama pa namba “220”, pien pum eno nyutu kit madwong pa Nino me Pwotho Kwer ma antitypical ma ocako i kare eno.

Ento Rwot obedo i ot pa ne ma maleng: lobo weng obed otul i anyim ne. Habakkuk 2:20.

Kare me luny aryo ma nyutu tung me iye me Adventism, ma Lami ceke ma lamal omiyo gicako gi i rwate, kigubo gi kacel ki higa 220; kede Yesu (Lami ceke ma lamal), ma con con gonyo agiki me gin kwede acaki me gin, ocobo agiki gi i dwe me October 22, 1844, ki ceke 220.

Tic pa lalar me acel, calo kwede tic pa lalar me adek, ocako i “cawa me agiki” (1798 ki 1989, keken-gi), i ka ma “cawa abiro” me Levitiko 26 kityeko nyutu. Alama me anyim i gin matime aryo weng tye i tyeko me cawa 220, ma bende obedo kit pa poropet pa “cawa abiro”, pien yore me cako pa neno aryo (chazon ki mareh) ginyuto cawa 220 ma bolo gi i kacel.

Yubo me King James Bible i 1611, keto i kit ma tye ki cik pa lok pa Miller, calo kit ma ki cwalo iye i gazet Vermont Telegraph, yubo me Declaration of Independence, ki cwalo “The Time of the End” i magazin “Our Firm Foundation,” gin weng gin pablikacen. Cako ki giko pa kare aryo me mwaka 220 obedo pablikacen me bedo alama me istori. Namba “220” obedo alama me kube porofetik, ki pablikacen man angwen kityeko rwate pien gin pablikacen, kacel ki lok ma ki yaro calo “medo ngec” i istori pa gi kendikendi.

Bibul ma kityeko yubu i 1611 nyutu cwalo Lok me Ber ki koti i polo bot jo piny weng. Lok me Miller kityeko tero ne i kit me poropheci me kare, ki cal aryo ma maleng pa Habakkuk omiyo bedo yot me ngeyo ni lok me Miller kicoyo ne ki rek me historia. “Vermont” nyutu “got ma gwen”, ki ki cwalo cwiny “gwen” obedo alama me yie.

Kacoo man omiyo an twero me anyim. Twol gilini otime calo alama pa geno i wi na, ki ber ki yot me geno i Lubanga ocake lero i cwiny na. Christian Experience and Teachings, 28.

Lok pa Miller kityeko keto ne i cing ki kityeko waco ne aa ki kanisa ma tye ki geno, pien “got” i cawa me agiki obedo “kanisa”.

I kare me agiki obedo ni, got me ot pa Rwot bi kete tek i wi got, ci bi malo maloyo got; ci kabila weng gibilor bot en. Jo mapol gibiwot ci gibiwaco ni, “Bin, wot wa malo i got pa Rwot, i ot pa Lubanga pa Yakobo; en obimiyo wa ngeyo i yore pa en, ci wabiwot i yo pa en; pien cik bi aa ki Ziyon, ci lok pa Rwot bi aa ki Yerusalemu.” Yesaya 2:2, 3.

Lok me temo mamego iye cik pa Miller o aa ki bot kanisa ma tye ki yie, ci gazet ma ki yaro ne "The Telegraph" bene nyutu lok ma oa ki polo calo King James Bible; pien lok "telegraph", ma kimego ki lok aryo pa Greek, tiyo ni lok ma oa ki bor. Lok me acaki (tele) tiyo ni "ma bor onyo ma piny macokcok," ci lok me aryo (grapho), "coyo onyo keto i rekod." Ka gicake dok acel, gin tiyo ni "coyo onyo cwalo lok ki bor." I 1611, Lubanga, kede yore me cweyo King James Bible, ocwalo lok pa En ki polo, ci i agiki me mwaka 220, lok pa Miller, calo ma mego iye cik me acel i 1831 i gazet Vermont Telegraph, bene ocwalo lok pa Lubanga ki polo. Lok meno en "medo pa ngec" ma kinyabo i "cawa pa agiki" i 1798, ma nono okelo kit me temo me gungu adek pi dul pa kare meno. Riyo pa kare meno oyaro calo riyo pa Future for America.

Kwena me Tyen Pire Kene i mwaka 1776 nyutu cako pa le pa piny ma i Buk me Revelation chapta apar adek. En bene nyutu cako pa United States of America, ki i kit man nyutu gengo pa tyen pire kene i agiki pa United States of America. Ngec me Future for America (kaka nying en nyutu), nyutu agiki ma kiketo cal i cako ka kicwalo Kwena me Tyen Pire Kene. Herye mia aryo ki apar aryo lacen, i mwaka 1996, tic pa Lubanga ma otyeko cweyo magazini 'The Time of the End' oromo rwom me cik ma con kityeko miyo nying 'Future for America'. I mwaka en, magazini 'The Time of the End', ma kiketo ki coc ma dong kicwalo i pot-buk ma ki waco nying 'Our Firm Foundation', kicwalo.

Nying me tic 'Future for America' tito lok ikom gin matime pa 'Declaration of Independence', pien nyutu meno oyaro acaki pa Cwat me Lobo ma Kigamo pa Amerika, kede Yesu kare ducu nyutu agiki ki acaki. Wiyi me buk en aye 'The Time of the End'; en tito boti 'caa me agiki' me 1989, kede bende agiki pa cawa me kica, ka Mikael ochung. Ngec ma ki cweyo maber i buk (Daniel 11:40–45) kiyabo gi ka 'Soviet Union' owil piny i 1989 ('caa me agiki'), kede gicoc ma kiyabo nyutu rwom me gin matime ma cwalo anyim ki 1989 macok cing i coc acel me kagwok apar aryo, katic ni en aye Mikael ma ochung, kede loro pa cawa me kica pa dano.

Ki cako ki goyo buk me Declaration of Independence i 1776 nyaka ki goyo magazini The Time of the End, rom ki higni 220, ki cako ki agiki gi yubo gin porofeti acel keken. Buk The Time of the End gityeko cweyo ne ki tung me buk mapat-pat, ma con onongo gityeko goyo con calo coc i pot buk Our Firm Foundation, ci nyutu adwogi me porofeti ni ka pe itye labongo cing ki adwogi me twolo piny me yubu pa Millerite (ma en "our firm foundation"), pe twero ngeyo "medo ngec" i "cawa me agiki" i 1989.

Cal me yoo ma kimaro calo ‘Cawa me Agiki’, ki cal me yoo ma kimaro ‘kiketo i cik’ me ngec, i gin lok pa cawa ma oromo pire kene me wot pa malaika acel ki pa malaika adek, gi aryo tye kwede gin me laporot pa ‘cawa 7’ me Levitiko 26. Cal me yoo ma mede i gin lok pa cawa ma oromo pire kene en obedo ‘medo tego’ me ngec, ma kicimo ki oburo piny pa malaika me Nyutu por 10, i August 11, 1840, onyo pa malaika me Nyutu por 18, i September 11, 2001. Tyeko pango pa ‘woe’ me aryo me Nyutu por 9 okelo piny malaika me Nyutu por 10, ki tyeko pango pa ‘woe’ me adek me Nyutu por 10 okelo piny malaika me Nyutu por 18.

I gin lok ma rwatere, kud me agiki ocako "sprinkle" i kare ma malaika ocito piny. I kare meno, ngec "omake rwom" ki moko atir pa gin ma kigamo con. Pi Millerites, man obedo giko twero ma dwong pa Ottoman, i pongo pa poropesia me kare pa Islam pa Gire aryo, i Revelation 9:15. Pi dul pa 144,000, man obedo "kwec pa kite me lobo," poropesia pa Islam pa Gire adek, ma tye i kare pa opiri abiro i Revelation 10:7, ma opongo ka ot madit pa New York City kiketo piny.

Alama madit me yoo i rek ma rwate keken tye ki rwate maber-oyot bot tic pa Opimo Namba Maruc, ma keta alama pa Iye i rwate pa neno aryo ma nyutu higa 2300 ki higa 2520. Ogwok me porofesi, ma ki cwalo gi malo i kare ma malaika obito piny, okwoo lakor me ciko ma tye ki kwena bot Laodicea, kwena ma i 1856 obedo ki rwate maber-oyot bot yabo cing pa ler ma madit loyo pa “kare abic ki aryo.” Alama me yoo pa meza aryo pa Habakkuk, ma ki nyutu kwede cal me jo acaki me 1843 ki 1850, ma gin aryo nyutu kwede cal “kare abic ki aryo,” obino i tung pa bino piny pa malaika ki “cwiny opoto me acel” i rek keken ma rwate.

Alama me yo pa 'kare me kuro' okobo atir ki nyuto manyim ma pe otum me 1843, ma en obedo nyuto manyim me opongo pa mwaka alufu aryo ki mia adek, dok bene pa mwaka alufu aryo ki mia abic ki apar aryo. Loka pa 'Midnight Cry' en obedo nyutone me opongo ma obino cok coki pa kare aryo me poropheti magi. 'Bur' pa 'dispensational' ma kigengo i alama me yo ma agiki nyutu opongo pa kare aryo me poropheti magi, dok keto alama ikom kabedo ma tarampet ma abicel onyo 'Yubili' cako turo. Alama me yo weng i histori keken okobo atir ki 'kare abicel', dok 'kare abicel' tyer calo alut ma okobo histori aryo kacel, dok histori aryo magi nyutu loka pa 'kud me agiki'.

Wa bino mede ki pwonye man i coc ma anyim.

“Bot jigi ma giyubu i lok, ka gi pe winyo,” Kricito obedo kidi me gir. Ento “kidi ma lajengi kijuko woko, en kicweyo ne lubanga me wang cing.” Calo kidi ma kijuko woko, Kricito i tic mamege i piny onwongo ocamo gengo ki wero. En “kicayo woko ki kijuko woko bot jo; dano me cwer cwiny, ma onwongo okwako cwer cwiny: ... kicayo woko, ci wa pe waneno iye ki dwong.” Aesaia 53:3. Ento kare onongo dong tye macego me omiyo ne dwong. Ki dwogo ki i tho kinyutu ni en “Wod Lubanga ki twero.” Loma 1:4. I biro mamege ma aryo gubineno ni en Rwot me polo ki piny. Jogi ma kombedi tye ka bi turo iye i wi latiang gibiyaro dwong pa en. I wang polo ki piny weng kidi ma kijuko woko obi bedo lubanga me wang cing.

I dano mo keken ma obipoto iye, obiyayo ne odoko peya. Jo ma ojuko Kristo, cok-cok obineno gang-gi madongo ki piny-gi kityeko balo woko. Lamal-gi obiyey woko, kityekiyek calo lwo i anyim yamo. Ento ngo ma obalo Yahudi? En kidi, ma ka gicoyo iye, giben bedo ki kuc. En ber pa Lubanga ma kicwalo piny, bedo kakare ma kicwalo woko, ki kica ma kicako niang kwede. Dano gidwogo i lweny ki Lubanga, ki gin weng ma giben kwor-gi gidwogo odoko balo-gi. Gin weng ma Lubanga ocano pi ngima, gineno ni obedo pi tho. I tero Kristo i latal ma giYahudi otimo, obedo tye ki balo Yerusalemu. Rewu ma opye i Kalivari obedo dwong ma ocoyo gi i bal pi piny man ki pi piny ma bino. I nino madongo me agiki, ka yaro pa Lubanga obipoto i wi jo ma gicwalo piny ngwono pa Lubanga. Kristo, kidi me poto-gi, dong obimonone botgi calo got me cwer. Lamal pa wii-gi, ma i bot jo maleng obedo ngima, ibot jo marac obedo mac me golo weng. Pien iromo ma kicwalo woko, ngwono ma kikwero, jaricho obibalo.

Ki aloka mapol kacel ki tello ma kilok dok kilok, Yesu onyutu mere ma obed bot jo Yahudi kun gikwanyo Wod Lubanga. I weche magi, en ne owaco bot dano weng i cawa weng, ma gikwanyo me yabo ne calo Lawi mar gi. Tello weng obedo pi gi. Ot pa Lubanga ma kicone, wod ma pe winyo, lajago ma bwola, ki lamedo ma gigayo, gin tye ki rwate kwede i tem pa ngat acel acel ma tye ka timo richo. Ka pe olok cwinya, kwo marac ma ginyuto anyim obed pireme. The Desire of Ages, 599, 600.