Yore adek me tic pa Eliya nyutu gin me woko pa Eliya pa cawa me agiki. Eliya nyutu ngat acel, ento bene nyutu dul me yubo pa dano. Dul me yubo pa dano ma obedo kacel ki lami Eliya, ki kwanyo gi woko ki kit kede gin ma gicako neno ma Laodicea nyutu.
Elija obino bot dano weng, owaco ni, “Itye nining me ibalo wiyi i kin tami aryo? Ka Ladit obedo Lubanga, luwuru en; ento ka Baal, luwuru Baal.” Dano weng pe gidwokone lok mo keken. Ci Elija owaco bot dano ni, “An—an keken—dong atye lanabi pa Ladit; ento lanabii pa Baal tye gin dichwo 450.” 1 Kings 18:21, 22.
En ka i kit pa malaika me acel onyo me adek, gin ma ogamo kwede laco kwena pa cawa meno kikwanyo woko gi ki i gin matime ma kitito ki Kanisa pa Sardis onyo Kanisa pa Laodicea. Kanisa mo keken magi kitito ki penyo pa Elija, ma kwano ni: “Nining dong jo obedo ka gi oturo piny i tung i paro aryo?” Paro aryo ma gi oturo i tung iye kitito ki “poyo” pa Habakuk. Poyo pa Habakuk chapter me aryo, obedo poyo i tung i kit me timo gin ma tye kakare onyo ma pe kakare. Jo ma tye ka cawa pa poyo obino, ka i gin matime pa Millerite onyo i gin matime pa nino agiki, pe gin ngeyo ka myero gi golo piny ki i ol, ka kamano, pe gin ngeyo tung mene me ol ma myero gi gop piny iye. Erwate, pe gi dwoko lok mo keken.
Rwot oketo tem i gin matime pa malaika me acel ki i gin matime pa malaika me adek, me nyutu ni tung acel pa lok me gonyo, ma kilwak ki yore me tito ngec pa Lubanga pa Protestantism ma ocako woko, onyo yore me cikke pa Miller pi poko lok pa lanen, kacel ki cikke ma Future for America oyaro, en aye kwena matir pa yien me agiki. Tem me Got Karamel, ma bino cako i kare me cik me Sande ma dong tye macok coki me bino i United States, mito ni Lubanga nyutu ngat mane obedo lami kwena ma rwate ki En, macalo ma otime ki Elija kacel i gin matime pa Millerite me 1844. Macalo ki Elija, kacel ki gi ma ne gineno ento pe gubedo ki mito yiero tung, yore me tito ne kicweyo atir, kadi bino cweyo atir, ki pimo pa lok me poro anyim ma kicamo i lwak weng.
Lok me bunyuto pa Danyel ki pa Yohana myero gi ngeyo. Gin ciko pire keken. Gin mi bot piny lok adier ma ngat weng myero ngeyo. Lok me bunyuto man myero ginyutu i piny. Ki tyeko pa gin i cawa me agiki man, gin biciko pire keken. Kress Collection, 105.
Ka mac obur i piny ocamo woko rwate pa Elija, Lubanga onyuto bot jo ma neno ki mung ni Elija en latic pa Iye; ento kuno dong otyeko pi Ahab, Jezebel kacel ki lanabi pa bur mamegi. Gin man bene obedo mapwod piny ki October 22, 1844 i histori pa Millerite, kacel binen odoco mapwod piny ki cik pa Sunday ma cok bino, ma kityeko ranyiso ki October 22, 1844. Pe obedo maber ni, jo ma gibiro kuro nyaka kare meno me yero, dong obedgi ocyeko yero i but ma rac pa lok man. Yero pa lami pa Elija myero obed mapwod piny ki medo lweny kwede Ahab, Jezebel kacel ki lanabi pa bur mamegi. Ka nyutu adwogi dong otime ki mac ma ocamo woko rwate pa Elija, Elija okello lanabi pa bur i tho.
Nabii macobo obedo lwak ma abicel i poropesia pa Bibul, ci ogiko tero pa en calo lwak ma abicel i kare me cik me Sande ma bino oyot, ma en aye kabedo ma Elija okwo nabii macobo. Ci kacel ka, puro me kot ma opong ducu ocako. I gin matime pa Millerite, lami-ngec ki ngec pa en gityeko nyutu keken, ki pwoyo gi ki jomoko ma, i kit man, gicako tim tic pa gi calo Protestantism ma opoto woko (ma en nabii macobo i laro pa Elija), kede bedo acel ki twero adek ma gitero piny i Armagendon. Lubanga oketo cik ni inge ceng 22 me October, 1844, dul me poropesia ma atir ma gityeko nyutu keken bi giko tic pa En i piny; ento dul man oloko pire i Laodicea, ci cok piny-piny ocweyo bedo “movement” woko, pien obedo Kanisa ma cik ogamo ne.
Ka wamako gin magi me Eliya ma acel i wic wa, kombedi wabicako kwano kitek me nabi pa Eliya ma aryo pi nyutu ki yubu ngat ma obedo Eliya ma adek i kare me agiki. Yesu onyutu Yohana Batisita calo en ma otyeko lok pa nabi ma agiki i Testamente Mukato.
Nen, abi cwalo botu Elija janabi mapwod bino nino madit ki ma rwenyo pa Rwot; eno obidwogo cwiny pa kwaro bot lutino, ki cwiny pa lutino bot kwaro gi, ka pe abi bino akobo piny ki kwer. Malaki 4:5, 6.
Kadi bed Yesu onongo onyutu Yohana ni en aye Elija ma onego obino, ento Yohana pe otyeko rwate weng ki gin weng me lapor pi Elija ma obino; pien Elija me adek, ma me agiki, obino i anyim nino madit ma pire tek pa Rwot, ma en cawa pa masira abiro me agiki, ma gutyeko ki Dwogo me Aryo pa Kristo. Ento, Yohana obedo Elija me aryo, kede lagam pa iye, ka kidoko kacel ki pa Elija ma me acaki, onyutu ki oketo but Elija me adek ma me agiki.
Ka calo Elija ocake ki nyutu me acel adek pa Labi, lewic ki janabi ma pe adwogi pa Babilon manyen, macalo bene Yohana ocake ki twero pa Loma (Herod), dako ma pe maleng (Herodias) ki nyare ne (Salome). Got Karmel onyutu Okotoba 22, 1844, ma bene onyutu Cik me Ceng Abwong i Amerika me Kacel. I kare me bal madit pa Cik me Ceng Abwong, kacel me acel adek obedo.
Ki cik ma kiyubu me cako kit pa Paapasi, ma peko ki Cik pa Lubanga, lobo wa bi yweyo woko kwede pire keken ki bedo atir. Ka Protestantism ogudo cing pa en i woko lac madwong me ngolo cing pa twero pa Roma, ka ogudo cing i woko goro mapiny me konyo cing ki Spiritualism, bene, i lwak pa kobo pa gin adek man, lobo wa obako woko pirinsipo weng pa Konsititueshon ne calo gamente me Protestant ki me Republika, ci obedo yeko yoo me yubu bwola ki boko cwiny pa Paapasi, eka watwero ngeno ni cawa obino pi tic ma lamal pa Setan, ki ni agiki dong obino macok. Testimonies, volume 5, 451.
I kit pa Herode, wa nongo ni, ka calo lacwak pa Roma me pagani, en aye lacwak pa ‘rwodi apar’ pa Roma me pagani; ci pien mano, en nyutu rwodi apar i Kwiny 17 ma gibiyo paco pa rwotgi bot dako me coyo pi cawa acel. Ahab onongo obedo kit ma nyutu Herode. Gi aryo onongo tye i nyom ma pe rwate ki cik. Ahab, ma obedo pa Isirayel, Cik me Isirayel okwero ne me nyomo dako ma pe dako pa Isirayel, ci Herode bene onongo otyeko kelo dako pa owadone me nyomo. Tim me coyo pa dako me coyo pa Tire ki Babulon ki rwodi me lobo kinyutu ne ki nyome ma pe rwate ki cik ma Ahab otye kwede Yezebel, ki Herode kwede Herodiya.
Medo ma time i Got Karmel ki Ahab, kityeko nyutu calo cimo cawa me nino pa Herod. I Cik me Ceng Acel, Dul me Amerika ma Kigamo pe dong bedo dola ma abicel i lok pa laco me Baibul, ki rwodi apar bedo dola ma abiro. I cawa me nino pa gi calo dola ma abiro, Herod i lugo me kikwanyo mwai ogamo me mi Salome, nyako pa Herodias, nyo oko i kar aryo pa dola pa iye. Rwodi apar ogamo me weko dola gi bot lewic, ki gicwako kamano pien gubale ki laco marac (Dul me Amerika ma Kigamo), ki tye ka kikwanyo mwai me cwiny.
I Got Carmel, janabi ma pe adwogi oyubu cawa weng me temo gwenyo, ki i mere pa nino pa Herod, Salome, nyara pa Herodias, oyubu me gwenyo rwot ma ocoko ki mwenge. Ka otimo mano, nyara pa Herodias ome twero pa Ahab me kwanyo kwo pa John me Bapitiso. I cik me Sunday i United States, United States obi gwenyo lobo weng me yero cal me le ma piny weng, ma obedo piny pa rwot ma i but aryo: but acel en tic pa kanisa, but acel en tic pa gamente. Gwenyo pa United States i lobo — ma en janabi ma pe adwogi me kube me adek — kityeko nyutu con ki yubu pa janabi pa Jezebel ki nyara pa Jezebel (Salome), pien Jezebel en Katolik, ki Protestant ma otyeko weko adwogi gin nyare (macalo Salome).
Kwanyo matek ocake i cik me Sande ma tye ka bino pinyre ma mede ki tho, macalo kit ma ki yaro kwede golo wi pa Eliya me aryo ci ki keto i abuga pi papasi, ma ki yaro ne calo Herodiya. I kare eni rwom ma kelo tho pa papasi ogonyo opong woko, pe dong gicweyo ne, kede koth me agiki ki yweyo labongo lim, ka bendera pa 144,000 ki cao malo. I kare eni Islam pa Woe me adek ocako goyo, ci waci ma time i kene i kene pa dako malaya madwong ma obedo i wi pi mapol ocake. Waci pa en omedo aryo.
An onongo awinyo dwon mukene ki polo, ma owaco ni, Wot woko ki iye, jo ami, wek pe ubede kacel ki richo ne, ka wek pe uyudo ki bal ne. Pien richo ne oromo i polo, ka Lubanga oparo tim marac ne. Dwogi ne calo en odwogo botu, ka med iye ariyo calo kit tic ne: i tyupa ma en opongo, opongi iye ariyo. Revelation 18:4-6.
Kweko pa en obedo marom aryo, pien Lubanga pe otyeko kweko ne pi nego ma otyeko timo i kare me obur, kacako ki higa 538 dok i 1798. I muhuri me abic, gin ma Papasi o neogi, ki yaro gi calo cal, gitye i piny me madabahu, gipenyo ni kare ngo ma Lubanga obikweko dako me keno pa Ruma; ci kigamo gi ni obed gi i kuyo gi nyaka kombedi ka kind aryo pa jo ma obinegi calo kit ma gi neogi opong. Ka kweko pa en obino, obedo marom aryo, pien obinego dog aryo jo pa Lubanga ma tye atir.
Ka o yabo kete ma abicel, aneno i piny me altar cwinygi pa jo ma ogengo pi lok pa Lubanga, ki pi lami-lok ma gi okongo; gi goyo dwon madwong, gi waco ni, “Kare mane, A Rwot, lamal ki adier, en angeo ma pe i keto cik ki i dwogo rem wa i bot jo ma bedo i piny?” Ki gimiyo gin weng lon ma oyera; ki kiwaco botgi ni, “bedgi i kuc pi kare matidi, nyaka romegi latic ki owadgi, ma binen ogengo calo gin, obed opong.” Revelation 6:9-11.
Sista White oketo lok me lajul ma kityeko gwilo gi pi Lubanga i muhuri ma abicel i kare me cik me Sande, ka jo mapat pa Lubanga kiluongo gi woko ki Babulon; ma obedo gamo me cawa me nywol pa Herode, ikare ma rwot apar gimego me miyo dukgi ma abicel aryo bot duk ma abicel adek ma obedo pa abicel aryo.
Ka giyabo sili me abich, Jaani ma oneno fweny oneno i piny me madabahu lwak ma giretho pi Lok pa Lubanga ki pi lagoro pa Yesu Kristo. Pire kede man obino gin ma kikobo i kapita apar aboro me Buk me Fweny, kun jo ma tye ki yie ma ber ki adier gikwongo woko ki Babilon. [Buk me Fweny 18:1-5, kiwaco woko.] Manuscript Releases, dul 20, pot 14.
Jo ma kilalo woko ki Babylon, gin dul aryo pa joma githo pi yie ma twero pa Papa oketo gi i tho, macalo ma Herodias otimo bot Elija ma aryo. Sister White bende oketo kid me loro ma abic i kare me yabo pa kid me loro ma agiki.
‘Ka oyabo muhuri ma abic, an neno i piny pa ot me lacar winye pa gin ma giguro pi Lok pa Lubanga, ki pi lami ma gikwoko; gi yabo ki dwon madwong’, gi waco ni, “Niningi kare, A Rwot, Maleng ki Atir, pingo pe ipoyo ki idogo remo wa bot gin ma tye bedo i piny?” Ki mii gi liba matut i ngat keken [Kicwalo ni gi macce ki maleng]; ki waco botgi ni, myero cweduru pi kare matin manok, nyaka luticgi bende ki owotgi, gin ma bi guro calo kit ma giguro, obed opong’.’ [Revelation 6:9-11]. Kany ni, jami ma kicenoni bot John pe gin ma tye kombedi, ento gin ma bi time i kare me anyim.
Lok me Apokarifi 8:1-4 kikwano. Manuscript Releases, dul 20, pot 197.
Lamo pa jo ma twero pa Papa okwayo ngima gi i kare me otum ki “paro” i kare me yabo pa “cing me abicaryo,” ma nyuti ni “cing me abicaryo” kibiyabo i kare me “cik pa Sunday” ma obino con, pien kany en aye ka Lubanga oparo balne.
An onongo awinyo dwon mukene ki polo, ma owaco ni, Wot woko ki iye, jo ami, wek pe ubede kacel ki richo ne, ka wek pe uyudo ki bal ne. Pien richo ne oromo i polo, ka Lubanga oparo tim marac ne. Dwogi ne calo en odwogo botu, ka med iye ariyo calo kit tic ne: i tyupa ma en opongo, opongi iye ariyo. Revelation 18:4-6.
Elija me acel nyuto mede ma time i tung pi 144,000 ki rwom me adek ma tero lobo i Amagedon i cawa me agiki. Elija me aryo (Joni Batisita) dwogo ki medo madit lagam pa Elija me acel, kacel (rek ikom rek) gi nyutu ki ket matek kit pa nabi pa Elija me adek ma agiki. Elija me adek tye ki calo Elija me cako (Miller) ki Elija me agiki, pien wot pa malaika me acel dwogo cime i wot pa malaika me adek.
Lubanga omiyo ngec me Revelation 14 kabedo gi i rek me nyutu pa laporofeta, kede ticgi pe obiro giko nyaka agiki me gin ma otimore i piny man. Ngec pa malaika ma acel ki ma aryo tede gin ada pi kare man, kede myero gidhi nyime kacel ki man ma bino anyim. The 1888 Materials, 803, 804.
Elija ma adek tye ki kite me Alfa ki Omega, pien nyutu ni en obedo Elija me cako ki me giko. Elija ma acel ki Elija ma agiki gi nyutu muvimenti pa malaika ma acel onyo ma adek i Kit me Revelation apar angwen.
Tic pa Yowani Batisita, kede tic pa jo ma i kare me agiki cako wot i Lamo kede i Twero pa Elija me koyo cwiny pa jo ki i cwinya ma obur, pire tek gin rwate i gin mapol. Tic mamege obedo kit pa tic ma myero otim i cawa man. Krisito obino marom me aryo me yubu piny i twero ma ler. Lacoo pa Lubanga ma gitalo ngec me ciko ma agiki ma myero gimi bot piny, myero gicwalo yo pi bino pa Krisito ma aryo, macalo Yowani ocwalo yo pi bino mamege ma acel. I tic man me cwalo yo, ‘bugoro weng kibolo malo, got weng gibweyo piny; gin ma cobo gibed oyoto, ki kama ma rombo gibed mot,’ pien gin ma otime con bitime doki, kede dok ‘dit pa Rwot kibanyutu, lacic weng gunyute kacel; pien tung pa Rwot owaco ne.’ Southern Watchman, March 21, 1905.
Keto me adek pa Elija tye ka nyutu lok me mede ma tye ikin Elija kacel ki dul ma kube kwede, ki lwak me adek pa Babulon me kombedi. Obedo kube tutwal ki keto me adek pa lakwena ma tye ka cweyo yo pi Lakwena me Kwer; ento rek eno tye ka nyutu tweko me iye pa dul ki lakwena. I keto me adek aryo weng, rwate me adek ma me agiki pa lakwena ki pa dul nyutu kwede Alfa ki Omega: Alfa nyuto rwate me cako, Omega nyuto rwate me tyeko.
Eliya ma adek kede ma agiki obedo calo harakati pa malaika ma adek, ma en harakati pa 144,000, ma gibigero malo calo bendera me kwayo lwak madit woko ki Babulon ka kare me tetemeko me piny madit me Revelation 11 obino. Mapwod kare meno pe obino, ngat ma kelo kwena ki harakati eno gibinongo maber i rwate ki harakati me apoya ma yubo kwena marac me ‘latter rain’ me kuc ki bedo maber.
Yubu bot lok ma atir ki lok ma pe atir, kacel ki bot lami lok ma atir ki ma pe atir, obedo me nyutu gi kun opongo pa lok en. Coc mag eni ocako i agiki me dwe July, 2023, ki mapwod pe obedo i massacre me October 7; ento coc mag eni dong kityeko nyutu ni lok me kot me agiki ma atir nyutu ni Islam obedo me Woe ma adek, kede ni lok en ocako i dwe September 11, 2001. Coc mag eni bene onongo kityeko nyutu ni ruro pa pinye ma ocako i cawa meno, kaka inspiration owaco, obedo calo nyako matye ka yubo; ka pien, ruro ki peko ma bi kelo i piny bi mede dongo malo malo, oko i kare me giko pa probation.
Wa bi medo kwano i coc wa ma bino.
Kace onongo jo pa Lubanga tye ki ngec pa golo piny ma tye ka bino ikom kabedo madongo mapol, ma kombedi dong gilekore weng bot yweyo kidi! Ento jo mapol ma myero gilimo lok me ada, gitye ka yubu ki tero bal i owadogi. Ka twero pa Lubanga me dwoko cwiny obino ikom wic pa dano, bino bedo aloka ma yero atir. Dano pe bin bedo ki mit me yubu ki kwanyo piny. Pe gubed i kama me gengo can me nyuto bot lobo. Nyutu balgi, yubu gi, bi juko. Teko pa Lanen tye ka coko lweny. Lweny ma tek tye anyim wa. Piruru kacel, owadwa ki mitu, piruru kacel. Yume ki Kristo. ‘Pe uwaco ni, “Kacel me luloc!”; pe ubwolo calo ma gi bwolo, pe udugu. Pakwuru Rwot pa jolweny weng; wek en obed bwoli mamegi, ki wek en obed itwal mamegi. En binyomo ot me kuc; ento binyomo kidi me pot-gi ki laki me orumo i ot aryo pa Isirayel, gin ki lac pi jo ma bedo i Yerusalem. Jo mapol iyie gipoto, girobo, gipap, gikweyo i lac, gikano.’
Piny obedo tiyata. Latic me tiyata, jo ma tye iye, tye ka yubu ticegi me timo i diraama madit ma agiki. Lubanga pe dong nen. I bot jo mapol me dano, pe tye rwate; ka keken ka gi rwato pire kene me pwoyo pango me cwinygi keken. Lubanga tye ka nen. Pango pa En ikom jo pa En ma giwero obi pwoyo. Piny pe kicwalo i lwete pa dano; ento Lubanga tye ka weko jami me ruk-ruok ki pe-kwec me bedo ki twero pi kare manok. Twero ma ki piny tye ka katic me kelo siin madit ma agiki i diraama,—Satan obino calo Kirisito, ki katic ki bwongo weng me pe-kica i bot jo ma gibedo ka rwat-pire-kene i dul me mwoc. Jogi ma gimiyo cwinygi i mito me rwato-pire-kene tye ka pwoyo pango pa ladok. Adwogi obi lubo lamone.
Golo cik dong odonyo macego i cing. Piny opong ki rukruok, ki luor madit obi i wi dano i cawa manok. Agiki tye macego tutwal. Wan ma wa ngene adiera myero wa yubu wa pi gin ma obi pobore i piny i cawa manok calo lapolo cwinya madit ma cwaho tutwal. Review and Herald, September 10, 1903.