“Nino agiki” tye calo paco me cako kicano i kare me malaika ma acel, kede i kare me malaika ma adek, pako tyeko me kicano. I “nino agiki” jogi pa Lubanga onongo gikete me paco kicano pa Lubanga, kede kombedi tye gikete me paco en; ento me bedo lacwalo ngec me kicano pa Lubanga, myero ingeyo kicano. Gin ma pire tek i Laodicean Adventism, pi jogi ma gineyo kede jogi ma pe gineyo, en ni pe gi ngeyo kicano pa Lubanga. Lami Lubanga weng gityeko waco ikom nino agiki maloyo ikom nino ma gi onongo ceno.
Lanen me cawa macon acel acel pe gi waco pi karegi keken maloyo, ento gi waco maloyo pi kare wa, pien lokgi me lanen tye katic pi wa. ‘Kombedi, gin weng man ma otime botgi obedo pi poko wa; ki kicoyo gi pi wa me ciko, pi wa ma agiki me lobo obino bot wa.’ 1 Korint 10:11. Selected Messages, buk me adek, 338.
Jopanabi weng tye ka rwate ki gin-gin, ci lok me jopanabi weng tye ka nyutu cal acel keken, ki cal eno obedo pi nino me agiki, ma gin nino me bura.
Roho pa lanabi tye piny i cing pa lanabi. Pien Lubanga pe en Lubanga me wic bal, ento en Lubanga me kuc, macalo i kanisa weng pa jomaleng. 1 Korint 14:32, 33.
Yerusalem i neno ma Ezekiel ocake kwede i chapta 8, obedo Kanisa pa Lubanga, en aye Kanisa me Seventh-day Adventist me Laodicea i kare me agiki. Chapta 8 ki 9 pa Ezekiel gi nyutu dul aryo pa jo me pak bot Lubanga i tyeko me woko me cwalo kom ikom ot pa Lubanga. Dul acel tye ki nyutu ne i ludito 25 ma gu baro i ceng; ento jo ma gi puko cwiny ki gi lolo ikom tim me kwero ma timo i kanisa ki i piny, gi nywako cing pa Lubanga. I chapta 11, neno pa Ezekiel mede nyuto cwalo kom ikom ludito 25 ma gu baro i ceng.
Cente Jwii ogolo an malo, omiya abino i bur me tung rweny pa ot pa Rwot, ma neno bot rweny; kadong, i wang bur, tye jo apar aryo abic. I iye an neno Jaazania, wodi Azur, ki Pelatia, wodi Benaia—rwodi pa jo. En owaco bot an ni, “Wod dano, gin eni obedo jo ma gibedo kacako pur marac, ki gamiyo pur marac i pach man; gi waco ni, ‘Pe tye macok; wabiyubu ot; pach man en acan, kadong wan en nyama.’ Eria, poro lok ikomgi; poro lok, i Wod dano.” Cente Jwii pa Rwot obino ii an, owaco bot an ni, “Waco; En aye ma Rwot owaco ni: ‘Man aye ma un owaco, in ot pa Isirayeli; pien an angeyo gik ma obino i wii yugi, gin weng. Un opongo joma gikolo kwo i pach man, ki un opongo yoo pa ne ki joma gikolo kwo. Eria, Rwot Lubanga owaco ni: Joma gikolo kwo ma ugikete i tung cen pa ne, gi en nyama, ki pach man en acan; ento an abi kwayo wunu woko ki i tung cen pa ne. Un gilworo tong; kadong an abi keto tong i wunu,’ owaco Rwot Lubanga. ‘Kadong an abi kwayo wunu woko ki i tung cen pa ne, abimiyo wunu i lwete pa lajogi, ka abi tito lok i wunu.’” Ezekieli 11:1-9.
Jerusalem kicano calo “adiga”, kede jo ma tye i Jerusalem gin “ring” ma tye ka tedo i adiga, ma en adiga me tedo. Kica pa jo marac, ma gitime ki maloika ma gitye kede gik me balo i lwete gi, i cawa me ket maki pa 144,000 (pi Sister White owaco ni ket maki ma i Ezekiel chapta 9 obedo rwate ki ket maki ma i Revelation chapta 7), tye kede ada ni jo marac gikwanyo ki Jerusalem. I kare me cik me Sande ma bino oyot, Jerusalem me Roho obi bedo maleng kede obiketo malo calo bendera i wi got weng.
I kare me agiki obedo ni, got me ot pa Rwot bi kete tek i wi got, ci bi malo maloyo got; ci kabila weng gibilor bot en. Jo mapol gibiwot ci gibiwaco ni, “Bin, wot wa malo i got pa Rwot, i ot pa Lubanga pa Yakobo; en obimiyo wa ngeyo i yore pa en, ci wabiwot i yo pa en; pien cik bi aa ki Ziyon, ci lok pa Rwot bi aa ki Yerusalemu.” Yesaya 2:2, 3.
Yweyo ma kityeko pi Yerusalem i kare me cik me Nino, obedo kwanyo woko jo Adventist pa Laodikia, ma keken jo Adventist pa Filadelfia dong gin ma olare. Kit me koporeti i cik dong otieke, pien gamente pa United States en aye dul ma tye loyo i kit me cik ma kicweyo i 1863; ka gamente pa United States cungo yaro Nino i piny, kit me koporeti pa Kanisa Seventh-day Adventist onyo kigolo woko i cik, onyo inyalo bedo ni nyingne kiloko woko i cik odok macalo Kanisa Adventist pa Nino.
Ka malaika ma lwenyo okwanyo woko jomarac i Yerusalem ki i acutu madit, kanisa me Adventist me Laodikea ogiko, ki muvimenti me Filadelfia obedo Yerusalem me Roho ma kityeko weyo malo macalo bendera. Micah owaco bot dano me kare macon, ma Isaiah oyaro gi jo me yengo, jo ma giyaro ler ni otum, ki giyaro otum ni ler; ki pi penyo, onyuto ni dano me kare macon myero gininge “kec.” Myero gininge kare me limo gi.
Ci an owaco ni, winyo, an akwayo wunu, ladito pa Jakobo, ki rwodi pa ot Israel; pe obedo pi wun me ngeyo kec? Gin ma pe gi hero maber, ento gi hero marac; ma gi kwanyo cwegi woko, ki kwanyo nyama gi ki i doggi gi; ma bende gi chamo nyama pa jo pa an, ki gi goyo cwegi woko; ki gi poto doggi gi, ki gi goyo gi i achelel, macalo pi acuma, ki calo nyama i iye agulu madwong. Micah 3:1-3.
Lubanga onongo tye ka paro, ka kombedi bende tye ka paro ni jo pa En me cawa magiko onego ongeyo musango; ka musango pe obedo gin acel keken. En obedo lok pa kare ma medo‑mede, ma tye ki rwatte mapol ki alama me yo ma pire kene. En obedo kare pa porofeti ma ocake i mwaka 1798, ka medo‑mede nyo obino i agiki me mwaka alufu acel. En obedo me yenyo ka bene me keto woko. Ki timo ne i kom dano weng ma obedo kwo i lobo, ka bende i kom lacar ma kiweyo gi ki polo. Kare me musango obedo ngec ma pire tek pi jo pa Lubanga ma gigwoko geno i cawa magiko, pien lagam bot penyo pa Mika en ni, "ee, Israel myero ongeyo musango."
Yeremiya nyutu ni ludito ma macon pa Yerusalem i kare me agiki tye calo agiki me "dwogo woko ma pe giko," calo kinyutu kwede kin angwen me buko woko ma yie yie medo, ma Ezekieli i chapta aboro oketo calo "tim marac angwen ma yie yie medo." En bende nyutu ni ludito ma macon gu omedo pire tek i lam me cwinya, pien gi "pako" "ceng, due, ki lwak pa polo weng." En nyutu bende ni "gibut, pe gicake," pien "gikwanyo woko lok pa Rwot." Kede gin magi Yeremiya nyutu ni "jogi pe ngene kayo pa Rwot."
I kare meno, Lubanga owaco ni, gibicwalo woko ogongo pa rwodi me Yuda, ogongo pa luti pa rwotne, ogongo pa ladolo, ogongo pa lanabi, ki ogongo pa jo ma obedo iye Jerusalem, ki i kwergi. Gibiywayo gi i wang ceng, ki i wang dwe, ki i bot lwak me polo weng, ma gi ohero, ki ma gi otice botgi, ki ma gi owoto ka giwungo gi, ki ma gi oyenyo, ki ma gi oworo; pe gibicoko gi, wala pe gibiketo gi i kwer; gibibedo calo kic i wang piny. Ki tho gibiyero maloyo kwo bot jo ma ocake pa ot marac man weng, ma ocake i kabedo weng ma an atingogi iye, owaco Lubanga Rwot pa lweny weng. Ka keken, in ibiwaco botgi ni, “Eyo, Lubanga owaco ni: Bibutu, to pe bicung? Bi bolo woko, to pe bidwogo? Pingo ento jo Jerusalem gicako dwogruok ma pe kato? Gikano bwoc matek, gipe woko dwogo. An awinyo kede akwano, ento pe giwaco maleng: pe tye ngat mo ma odwogo i tim maracne, me waco ni, ‘An atimo ango?’ Ngat mo keken odwogo bot yo mamegi, macalo faras ma oyaro i lweny. Eyo, stork ma i polo ngene kare ma kiketo pire; ki turtle-dove, gi crane, gi swallow, giyiko kare me bino gi; ento jo me an pe gingeyo tero pa Lubanga. Ityo waco nininga ni, ‘Wan jo ma ngeyo, ki cik pa Lubanga tye ki wa?’ Neno, adaa, pire keken otimo; peni pa joketo coc obedo pire keken. Jo ma ngeyo gicenyo, gicakech ki gibal; neno, giyweyo woko lok pa Lubanga; to ngene angeyo tye iye gi?” Yeremia 8:1-9.
I chapta abicel, Yeremia nyutu ni jo ma pe ngeno tito pa Rwot gin “lalar.”
Wut ki dwogo i yore pa Jerusalem, nen kombedi, ngene, ci yeny i kabedo ma twol pa en, ka itwero nongo ngat mo, ka obedo ngat ma timo kwer, ma yeny ada; ci an abi weko en. Kacce bende gi waco ni, “Rwot tye ngima”; en aye gikuro pe ki ada. A Rwot, wang in pe tye bot ada? In i ocogi, ento pe gi ledo cwiny; in i catogi, ento gi gengo yaro gedo: gi otimo wangegi matek maloyo kidi; gi gengo dwogo. Erio an owaco ni, “Ada, gin jolapir; gi jo pe ki ngec: pien pe gi ngeno yoo pa Rwot, kede kwer pa Lubanga gi.” Yeremia 5:1-4.
I kare me agiki, i Adventism pa Laodicea, gin ma ki nyutu calo nyiri ma pe gi ngec i lok me nyiri abicel; lok man, Dako White nyutu ni nyutu ‘kit ma jo Adventist gibedo kede’. Gin ‘pe gi ngeyo yore pa Rwot, onyo yubu pa Lubanga gi.’ I but ma lubo, Jeremiah nyutu ni ‘yore’ pa Rwot obedo ‘yo macon’; entit, jo Adventist pa Laodicea ma pe gi ngec gicayo wot iye, onyo pe gi winyo dwon nino abwoc. ‘Nino abwoc’ obedo cal me yubu—ma kamukene, jo Adventist pa Laodicea ma pe gi ngec pe gi ngeyo.
Man Rwot owaco ni, Bed i yore, nen, kacel pene pi yore macon, kam yo maber tye; ka wot iye, ubi nongo kuc pi cwinywu. Ento gin owaco ni, “Pe wabi wot iye.” Kacel, atyeko keto latic me lero i wi wunu, ka waco ni, “Winyu dwon pa olut.” Ento gin owaco ni, “Pe wabi winyo.” Kono, winyu, jo weng me lobo; lwak, ngenyu gin ma tye iyegi. Piny, winyo: nen, abi kelo tim marac bot jo man, en aye cok pa paro gi, pien pe gi winyo lok na, onyo cik na, ento gi kwanyo woko. Yeremia 6:16-19.
‘Rac’ ma kelo bot ‘lwak’ ma pe ‘owinyo dwon pa tung’, kede pe ‘owuo’ i ‘yoo macon’, ma iye ‘kuc’ me ‘latter rain’ onongo twero nongo, timore ka ‘lwak’ ‘okweyo woko cik pa Lubanga’ i ‘cik me Cawa’ ma obino oywete.
Timo i yo adek pa Elija nyutu tic pa lakica kede muvimenti i cawa me rwom ma ki timo ne, ma con cako ka cik me Nino ma obino macokcoki. Ma rwate atir ki timo i yo adek pa Elija en timo i yo adek pa lakica ma tedo yo pi Lakica pa Lwak. Timo i yo adek pa lakica ma tedo yo nyutu tic pa lakica kede muvimenti i cawa me rwom me yeny. Lakica ma tedo yo ki Elija gin timo i yo adek ma rwate atir, cal keken ki timo i yo adek pa Roma ki timo i yo adek pa buto pa Babulon, ento gin tye ki yore ma keken ma ber tutwal, ma rwate ki rwom pa Lubanga.
Kitiyo me kare adek pa Elija, kacel ki kitiyo me kare adek pa laco ma yubo yoo pi Laco me Kek, gutye ki rwate ki tic aryo ma pe ribe kacel me yubu, ma Lubanga otyeko timo gii ki kom laco ma oyero pire kene, kacel ki lwak me wot ma orwate ki ngec pa laco. Tic aryo eni gutye ki rwate ki kare aryo ma pe ribe kacel me yubu, neng ento cal gubedo ki rwatere.
Tic pa Elija ma adek, ma agiki, tye i kom kwero me tic pa lwak me adek pa Babilon me kare man; ki tic pa labara ma yubu yo tye i kom kwero me moko ki yweyo jo pa Lubanga. Malaki chapta adek cako ki nyig lok me agiki pa chapta aryo.
Utyeko goro Rwot ki lebwu. Ento u waco ni, I kom ngo wa ogoro en? Ka u waco ni, Dano weng ma timo peko obedo ber i wang Rwot, ki en omaro gi; onyo, Lubanga me kwer tye kwene? Nen, abi cwalo lakwena na, en obi yubu yo i anyim an: ki Rwot ma utye ka yenyo, obino oyoto i ot pa en, en aye lakwena me kica, ma utye ka maro iye: nen, obino, ni Rwot me lweny weng owaco. Ento anga romo bedo i nino me bino pa en? ki anga obedo malo ka onen? Pien en obedo calo mac me la-kwero feza, ki calo sabuni me la-yubo bul: En obi bedo piny calo la-kwero ki la-pwoyo feza; ki obi pwoyo wot pa Levi, ki obi kwero gi calo dahabu ki feza, paka gimiyo bot Rwot lam i twero atir. Eka lam pa Yuda ki Jerusalem obi pire maber bot Rwot, macalo i ceng me con, ki macalo i higa me con. Malaki 2:17–3:4.
I cawa me agiki, ki lagam pa Malaki, Lubanga otino ki Adventism pa Laodikia ma tye ka mako tek i luro me 1888. Luro me 1888 ne obedo i kit calo luro pa Kora, Datan ki Abiram, ki lok pa yore me yie pa luro pa Kora ne obedo penyi ni jo matimo marac gubedo maber dok i wang Rwot.
Kare eno, Kora, wod Izhar, wod Kohat, wod Lawi, ki Datan ki Abiram, wodi Eliab, ki On, wod Pelet, nyithindo pa Rubeni, gikelo gi jo. Gin gicweyo piny i wang Musa, kacel ki jo Isiraeli mogo — ladit 250 pa lacar, joma lanyuto i dul, jo me nying maber. Gicokore kanyakla ikom Musa ki ikom Aron, gi waco botgi ni, “Wun ocako maloyo tutwal, pien dul pa jo weng obedo laler, keken gi, ki Rwot tye i tunggi; ento ngo ma omiyo un icweyo wun kany maloyo i wi dul pa Rwot?” Numbers 16:1-3.
I kare me agiki, Lubanga oyoto ki Adventism me Laodicea ma gimako matek ki mwolo me 1957, ma en keken nyutu pa mwolo me 1888 ma kityeko keto i ngol lok ma ocung. Kitap ma nyinge Questions on Doctrine otyeko keto piny i kit ma ocung pa mwolo me 1888, ma onongo obedo dwogo pa mwolo pa Kora, Datan ki Abiram, kare ki lagam pa malak ma owele Sister White ni myero obedo i konferens me 1888, pi keto i coc dwogo pa gin ma otime coni i mwolo pa Kora. Jo 250 ma gityeko nying gicokore ki Kora, Datan ki Abiram, kun Musa lami Lubanga, i mwolo.
Ngat 25 ma gi rib piny bot ceng i Ezekiel chapta 8, ginyutu tithe, onyo one tenth, pa ngat 250 ma gibedo ka miyo incense i rebellion me Korah, Dathan ki Abiram, ma ginyutu cal pa ladit me rebellion me 1888, ma rebellion me doktrin-gi gicimo i cik i 1957, ki cwalo buk Questions on Doctrine.
Gonyo pa Korah, Dathan ki Abiram okwanyo “kano tam” ma Lubanga okano, kowaco ni gin bi woto i aputa pi mwaka aparo angwen. Adventism pa Laodikea ocako woto i aputa pa Laodikea i mwaka 1863, inyuma ma gi okwanyo kwena pa Laodikea ma kityeko nyuto i 1856, ma oyubo kano tam me woto i aputa pi mwaka mapol mukene, pien pe gitye ki yie. I gonyo pa 1888, pud pe gicwako kwena pa Laodikea ma Elda Jones ki Waggoner gikelo.
Jogi ma onongo giguro bot twero i 1888, pe keken gi ogengo twero pa tipu pa Elders Jones ki Waggoner, kono bene twero pa lanabi nyako Ellen White, kadi bene twero pa Tipu Maleng, pien gityeko yaro ni jo me kanisa weng obedo maleng pire kene.
I mwaka 1863, gidwogo me chamo ki lati marac pa Bethel; kun gitimo kamano, gigamo woko nyutu me “salvation” ma kiloro ne ki mok me Korah, ci giketo ne mapire tek doktrin ma pe atir i buk, Questions on Doctrine. Doktrin eno obedo nyutu ma pe atir me “justification by faith.”
Golo cik ma otumo i 1863 ne obedo acaki me golo woko kidi ma mit pa Miller, ma kityeko nyutu gi i tabulu aryo pa Habakkuk. I git ma aryo me Habakkuk, "lweny me leb" me lok acel, i agiki, omiyo jo lamo i yubu aryo, ma onyutu pi yaro gi ikom lok ma oduru.
Nen, cwiny ne ma opong pe obedo kakare iye; ento ngat ma tye kakare obi bedo ngima ki yie ne. Habakkuk 2:4.
“Yie” pa “jo macare” i “dwoko lok” me Habakuku gite aryo, onongo obedo i gang pa “neno” ma kicoo maber i tabul. I poto ma otime i 1863, kit acel me kwanyo woko gin ma kicoo i tabul, kityeko timo ne jo ma pe dong tye ki yie pa “jo macare.” Poto ma otime i 1863, onongo obedo “cere acel” me poto ma iyoo me agiki gicwako calo cik “lok me yaro marac” pa pwony me keto ngat macare ki yie i 1957.
Wa bino mede ki pwonye man i coc ma anyim.
I kica pa Rwot ma dit, ocwalo kwena ma ber tutwal bot jo pa En ki kom Ludito Waggoner ki Jones. Kwena man onongo me cweyo maber loyo i wang piny ducu Lakwony ma kiweyo malo, en laram pi keca pa piny ducu weng. Oyar ni poko pa dano me bedo maleng tye pi yie i Lami ma twero; okwayo jo me oywako bedo maleng pa Kiristo, ma kiyaro i timo cik pa Lubanga weng. Jo mapol kityeko weko neno Yesu. Gin mito ni myero wanggi odwii bot bedo pa En ma pa Lubanga, ber pa En, ki herone ma pe lokore pi dul pa dano. Twero weng kityeko miyo i lwete pa En, pi omiyo jo miero ma ber madit, kun omiyo miero ma pe rwate—bedo maleng pa En kene—bot dano ma pe tye ki kony. Man en kwena ma Lubanga ocimo cik ni omi i piny ducu. En kwena pa malakwang ma adek, ma myero ki waco ki dwon madit, ci ki kwede yubo piny pa Lamo pa En i rwom madit. Testimonies to Ministers, 91.
Adiera pi cawa man, lok pa Malaika ma adek, myero giyarone ki dwon madit, nyutu ni ki teko ma tye ka medo, ka wa tye ka ceto bot tem madit me agiki. The 1888 Materials, 1710.
Cawa me tem dong obino i kom wa, pien kwac madwong pa malaika me adek dong ocako i nyutu pa bedo maber pa Kirisito, Mkombozi ma oweko bal. Man obedo cako me mwanga pa malaika ma dwong pa en obipongo piny weng. Selected Messages, book 1, 362.
Koth me agiki obi poto bot jo pa Lubanga. Malaika ma tye ki teko madit obi aa piny iye polo, ki lobo weng obi ler ki duŋne. Review and Herald, April 21, 1891.