Lapeny ma wabino temo dwoko i coc man en ni kit ma nyinge me acaki pa dugu me lok me poro pa Bibul i Daniel chapta aryo rwate ki kit ma nyinge me agiki pa dugu me lok me poro pa Bibul i Revelation apar abicel aryo. Amito keto lapeny mogo pi ngo ma tye atir ma kimiyo nyutu i cal pa Nebukadneza, kacel ki can pa jo acaki, ni lok me gin ma otime con giyaro cawa ma kidi obi goyo i tunge pa cal.
Sister White onongo nyutu ni wan otyeko ocito i kare ma ‘tic lamal pa Lubanga kinyutu i tie pa cal, ma iye ryen ocungo ki le macobo,’ kede bene onongo okwaco anyim ni man aye ‘kocungo me yore pa kanisa ki yore pa lwak lobo.’
Wan otyeko cito i kare ma tic maleng pa Lubanga kityeko yalone ki ting pa cal ma ayen ocobo kacel ki lie ma mok mok. Lubanga tye ki jo, jo ma oyere, ma pwonya gi myero oyubu maleng, ma pe myero gibed pe maleng ka gicako i butu ywe, yoka, ki pur me yoka. Ngat mo keken ma ogwoko cikke pa Lubanga ki ducu bineno ni alama ma poyo yie wa obedo Sabat me nino abicel aryo. Ka lwak onego woro Sabat macalo ka Lubanga ocimo, oneyo bedo i twero pa Lubanga kede i gonyo yie ma dong ocwalo bot jo maleng. Ento jo me lwak gubedok kwanyo malo Sabat ma pe adier, kede gicobo kacel yiegi me dini ki gwoko gin man ma obedo nyathi pa twero pa Paapa, gicako giketo malo maloyo Sabat ma Rwot oyubu maleng kede ogwede, oketo ne mapat pi dano me giywoko maleng, macalo alama i tung iye ki jo ne pi kare alufu. Kucobo kacel me tic pa kanisa ki tic pa lwak kityeko yalone ki ayen ki lie. Kacel man kityeko dwoko twero pa kanisa weng piny. Keto twero pa lwak i kanisa bi kelo adwogi marac. Dano dong nining kicwalo piny tung me cwinya marwate pa Lubanga. Giketo twero gi i politiki, kede gigubedo kacel ki twero pa Paapa. Ento kare bi bino ma Lubanga bican jo ma gityeko kwanyo piny cik ne, kede ticgi marac bi dwogo piny botgi keken. The Seventh-day Adventist Bible Commentary, voliyum 4, pot 1168.
Kare ma wa ochopo iye, ka tic maleng pa Lubanga tye kagiyo kwede tutwal pa kanisa ki tutwal pa lobo, en tito kare ma tye ka medo otino otino. En owaco ni giyo man “tye ka poko twero pa kanisa weng obed matidi,” ki ni “obi kelo adwogi marac,” kede ni “kare bi bino ma Lubanga obi gobo joma otyeko poko Cikne obed nono.”
Keto kacel pa kanisa ki lwak ma kelo ngwec i twero pa kanisa, obedo tito me kanisa pa Pergamos, kany ka keto kacel pa cik me kanisa ki cik pa lwak rwako cal me weko yie ma obedo anyim me nyutu dano me richo. Pergamos, kacel ki Ladit pa Lobo ma rwako cal pa gonyo i tung pa Kirisitiani ki lamo nyig, otimore i duk ma angwen i kit aryo pa Daniel. Gonyo eni rwako cal i kit aryo pa Daniel katic ki tiyo ki lok ‘clay’.
Rwot, in oneno; nen, cal madit. Cal madit man, lalarne obedo maber tutwal, onongo obedo i wang in; kitne bene ne ma rwate matek. Wii ne obedo me zaabu maleng, cwere ne ki tunge ne me feza, wut ne ki cuke ne me shaba, tiinde ne me yuma, cere ne bene but me yuma, but me udongo. In oneno nyo ni kidi ocango woko ma pe ki cing, ma ogoyo cal i cere ne ma onongo tye me yuma ki udongo, opokogi i butu butu. Daniel 2:31-34.
Ka yaro pa Daniel tye ka mede, pe dong “lobo me agulu”; ento oloko bedo pe maleng, onyo “lobo me agulu ma okato i odo.”
Kare ma ineno tiŋ ki lute me tiŋ, dul acel obedo yoto pa lato, ki dul acel obedo cok, piny pa rwot bi opoki; ento tye iye tek pa cok, pien ineno cok ocang ki yoto ma opuk. Daniel 2:41.
Oto ma maleng ame obedo oto pa Lalagulu odok obedo oto ma kwoto. Lubanga en Lalagulu pa Malo, kede ticne pe obedo ma kwoto matwal.
Ento kombedi, A Rwot, in aye Tata wa; wa aye moteyo, in aye jateyo wa; ki wa weng aye tic pa lwete in. Yesaya 64:8.
I gin me con pa Roma me pagani, kanisa pa Smyrna obedo puk maleng. I gin me con pa Pergamos, ma obedo piny pa rwot ma namba 4 i Daniel 2, puk oloko obed puk ma obilo matek. Gin ma i lok man kicako miyo nying calo "puk", ci lacen "puk pa la‑ok", dong oloko obed "puk ma obilo matek" ka tito mede. Pergamos en aye ka kit lok man otic me yubu yo pi Thyatira, onyo Roma pa Pope. Lok ki "puk" i "puk ma obilo matek" en aye woko ki yie ma yubu yo pi Thyatira, ma Paulo tito ni obedo "woko ki yie mukato acel" i Thessalonika 2.
Jo-Millerite onongo pe ginyuto neno maloyo lobo pa Rwot ma angwen, ma obedo Roma; ki gibedo tye ka geno ni Dwogo me Aryo pa Kristo obedo gin matime me poropheti ma malubo, pien kidi ma wuŋo tinge pa cal nyuto Dwogo me Aryo. Ento Kristo onongo oketo lobo pa Rwot i 1798? En onongo obino i Kabedo Maleng Maloyo i October 22, 1844, me gamo lobo pa Rwot; ento onongo oketo ne i cawa meno?
Dwoko pa peno acel i peno aryo en ni Kirisito pe ocweyo pinyruoth pa en ma nining i 1798. Peno aryo, ma peno ka Kirisito ocweyo onyo pe ocweyo pinyruoth pa en ma nining i October 22, 1844, dwoko ne bene pe.
Obedo ni ocake lobo pa rwot i cawa pa Roma me jo ma pe geno? A penyo man pien jo me acaki gigeno ni lobo pa rwot me angwen obedo Roma me jo ma pe geno ki Roma me Pope, ma ginyutu mwaka 1798 calo agiki pa lobo pa rwot me angwen, ka Kristu obicako lobo pa rwot ma pe giko. Ento Buk me Nyutu pa Yohana nyutu lobo pa rwot angwen ma gubedo malubo Roma me jo ma pe geno.
Ka cing me kal ma angwen i Daniel 2 obedo keken cwalo calo Rome ma pe Kricitiani, ma conyo pa Constantine gicwalo calo lera ma odoko lera ma ocok, i kare meno Kristo onwongo okete cing? Dwoko en: Eyo. I lacer — ma obedo kare pa Pergamos, pe pa Thyatira — Kristo onwongo okete cing pa En me “Kica.” I lacer onwongo okete cing ma pe giko, ki kom pa cing meno cwalo cal pa kom ma oketo ikare me “koth me agiki.” Kom pa “koth me agiki” eno cwalo cing pa En me “Dugu.”
Lok me nyutu ma Jokony pa Rwot onongo ginyuto i nying Rwot, onongo obedo maber i gin weng, ki tim ma gituro iye onongo tye ka time dong. ‘Cawa opong woko, Piny pa Lubanga ocake,’ en onongo obedo ngec pa gi. I kato pa ‘cawa’—week 69 i Daniel 9, ma onongo myero ocoke bot Masiya, ‘En ma omego ki yot’—Kristo onongo okwano loro pa Roho Maleng lacen ma Yohana nobatiso En i Yordan. Kede ‘Piny pa Lubanga’ ma gi onego ni ocake, okete woko ki tho pa Kristo. Piny man pe obedo, calo kit ma gi konyo gi yie iye, piny pa lobo. Pe bene obedo piny ma bi bino anyim, ma pe tye ki tho, ma kibikete ikare ma ‘piny ki twero, ki lamal pa piny i bwo polo weng, kibimiyo bot jo maleng pa Rwot Madit Loyo Weng;’ piny pa kare weng, ma i iye ‘twero weng bite timo tic bot En ki winyo En.’ Daniel 7:27. Calo kit ma itiyo kwede i Buk pa Lubanga, lok ‘Piny pa Lubanga’ kitiyo kwede me nyutu piny pa ngwec ki piny pa dwong. Piny pa ngwec oketo i wang wa ki Paulo i Mok pa Hebru. Inyim kwaco bot Kristo, Lami ma tye ki kica ma ‘rwate ki peko wa,’ latic pa Kristo owaco ni: ‘Ento wabino ka cwiny matek bot kom pa ngwec, wec wanongo kica, ki wanongo ngwec.’ Hebru 4:15-16. Kom pa ngwec nyutu piny pa ngwec; pien bedo pa kom nyutu bedo pa piny. I cal mapol pa En, Kristo tiyo ki lok ‘Piny pa Polo’ me nyutu tic pa ngwec pa Lubanga i cwiny jo.
Erac, kom pa utukufu nyutu lwak pa utukufu; ci i lok ma Yesu owaco pi lwak man, en waco ni: ‘Ka Wod dano obino ki utukufu pa en, ki malaika maleng ducu ki en, dong obedo i kom pa utukufu pa en; ci i anyim en jo me piny ducu gubicwako.’ Matayo 25:31, 32. Lwak man pud tye me anyim. Pe gubicako keto ne nyaka dwogo pa Kristo ma aryo.
Teko pa ngwono kiketo ne con acel keken ka dano opoto, ka ocweyo pala me dwogo kiyaro dul pa dano ma tye ki keca. Ka con, obedo iye i cet pa Lubanga ki i lapir pa Lubanga; ki ki yie, dano twero bedo jo iye. Ento pe kiketo ne maber tutwal nyo oko i ceng me tho pa Kristo. Kadoki, ka ocako tic ne i piny, Lakony, ka oyut pi wi matek pa dano ki pe ki pwoyo gi, romo bedo ni odwogo ki bot sakrifais pa Kalivari. I Getisemani, kop me kwak oceng i lwete. Romo bene ni i cawa eno omwo woko puk ma romo calo rem ki i wi wiye, ka ocwalo woko dul pa dano ma tye ki keca me githo i keca gi. Ka otime kamano, dong pe obedo dwogo kiyaro pi dano ma opoto. Ento ka Lakony omiyo kwo ne, ki i yot ne ma dong otere owaco matek, “Otyeko,” ka con tyeko pa pala me dwogo kiyaro obedo kigeno maber. Lapir me woro kwo ma ki miyo bot dano aryo ma tye ki keca i Eden ki moko ne maber. Teko pa ngwono, ma con obedo i lapir pa Lubanga keken, ka con kiketo ne maber. Lweny Madit, 347.
Kristo oketo piny pa Rwot ma pe otum i gin ma otime con ma poropheti owaco pi Roma ma pe geno Lubanga, pe i agiki pa Roma me Papa. Bene oketo piny pa kit maleng pa En ikare me Dwogo pa En ma aryo, ma tye ki gin ma otime con me kudik me agiki, kun yamo angwen me Islam kigweyo woko.
Koth me agiki tye ka bino bot jo ma maleng; dong gin weng bimeko ne macalo ma con.
"Ka malayika angwen gubiweko, Krisito obi keto teko me rwot pa en. Pe ngat mo keken nongo koth pa agiki, ento jogi ma tye ka timo weng ma gi twero. Krisito obi miyo wa kony. Ngat weng romo bedo joloyo ki ngwok pa Lubanga, kun remo pa Yesu. Polo weng tye ki cwiny ikom tic. Malayika bene tye ki cwiny." Spalding ki Magan, 3.
Ka gi weko yamo angwen woko, Kristo oketo lwak ne. Dogin aryo, kot me agiki ki weko yamo angwen woko, gi nyutu jami me time ma mede kacel kacel; ki pe gi nyutu kare acel. Yamo angwen gi nyutu Islam.
Malaika tye ka mako yamo angwen; yamo magi ki nyutu calo faras ma tye ki mirima, ma tye ka temo me loke pire kene ki woto ki dwiro i wi piny weng, kelo balo ki tho i yo ne.
“Ko ndomo pe ka’en ndre li’e be ne’e no’o pe remon lo mata rajo? Ko ndomo pe me’a, pe molo, pe mate? A, ando to ne’e pe no’o ba gereja ta dula no’o ndele ba Uis Neno, ma Uis Neno fuu anin ma nife-na ba atoni-Na, alena sea na’i ain-na ma moris. Hit ta parlu ita nita kat lele di sempit, ma odaf ma’fetit. Ma neu hit tama li’e odaf ma’fetit ena, klean-na la iha batas.” Manuscript Releases, volume 20, 217.
Malaika tye gikwanyo cawa me Islam ma ocweyo kwec, ma tye kato me weko pire woko kun kelo tho ki balo i yoo ne, i kare ma gikwiro yot pa Tipu pa Lubanga i wii jo pa Lubanga. Ci gicung i tiyegi, gubedo kwo. Mapat ka gikwiro yot pa Tipu i wiegi, jo pa Lubanga tye katho; pien yot pa Tipu omiyo gicung ki gubedo kwo. Ka Sister White owaco ni dong wabino i kare ma tiye pa cal ma kigoyo kacel ki gang ki piny ma opii tye ka nyutu rwome pa kanisa ki twero me lobo, cweyo mapol me kot me agiki ne kombedi tye piny anyim.
Koth me agiki obi poto bot jo pa Lubanga. Malaika ma tye ki teko madit obi aa piny iye polo, ki lobo weng obi ler ki duŋne. Review and Herald, April 21, 1891.
Tye dwol aryo i Apokor pa Yohana apar aboro.
Ka Yesu ocako tic pa lwak pa En, En ocweyo Hekalu pa Nyasaye woko ki nyono ma lamal. I kin jami me agiki i tic pa En, obedo cweyo me aryo pa Hekalu pa Nyasaye. Macalo man, i tic me agiki me miyo kica bot piny, gicwalo lwongo aryo ma peke gin acel bot kanisa weng. Selected Messages, buk 2, 118.
Dwon me acel en lwongo me cungu pi jo pa Lubanga, dwon me aryo en lwongo me cungu pi nyithindo mapat pa Lubanga ma pud tye i Babilon.
Tye piny ma ocobo i tim marac, i boko kede balo cwinya, i bwoc pa tho keken—nining, nining. En ngat mene tye ki cwer pa cwinya me yubu gi? Dwon mene ma twero odonyo botgi? Mi cwinya okelo an i kare me anyim ka bi miyo alama ni, “Nen, laco me nywako bino; wot woko me mok kwede.” Ento jo mogo gubed gujuki i kwayo mafuta me opongo lampu gi, kun kare dong otyeko gubed ginongo ni kica, ma kiyaro kwede ki mafuta, pe romo mino bot ngat mukene. Bible Echo, May 4, 1896.
I pwail man, lapeny aryo kityeko penyo. En anga ma tye ka tumo lacer me cwiny pi cego gi ki raa? Dwon mene ma romo oo botgi?
“Dwon” ma cingo lobo en dwon ma mokariyo i Revelation 18 ma kwaco dun me rom mukene pa Lubanga woko ki Babilon. Jo Lubanga ka lobo weng myero “Midnight Cry” ocingogi, ma obedo keken lamal mukene me kot me agiki.
Millerites gi obedo atir i nyutu ni i cawa pa piny me angwen, Kristo obi yubu piny ma pe kato kare? Eyo.
En oketo lwakne me “ngwono” i musalaba, ma obedo i kare me lok pa lwak marom angwen me porofesi pa Baibul. Lwak eno obedo Loma ma pe woro Nyasaye. I Daniel ariyo, golo yie ma oyubu i anyim kanisa pa Thyatira kiyikone? Eyo; pien leyo ma yik jo Nyasaye odoko leyo me rob. Ento Thyatira tye kwene i cal? Onyo pe bene tye i cal? Tye, kiyikone i cal, ki Nebukadneza omiyo ler i kom gin man ka odonyo i wi madwong pa nyutu dwong pa cwinye i kapita marom angwen me Daniel.
Rwot owaco ni, “Man pe obedo Babilon madit, ma an ayubu pi ot pa rwot, ki teko me twero na, kede pi dwong pa laditna?” Daniel 4:30.
Ka pud pe kwer me Nebukadenesaa me nino 2520 me kwo calo jami me tara omako iye, o yaro bedo ma cwiny dwongo kun openyo kwaci ni, “An ema ocweyo dugu ma en Babilon Madit, onyo pe?” Dako lum ma i Buk me Nyutu 17 tye ki coc ma gicoyo i pur ne ni, “KIT ME MUNG, BABILON MADIT, LAWO PA LUMAR KEDI TIM ME KWERO PA PINY.” Kanisa pa Roma, macalo kit ma Sister White golo nyingne kwede, obedo Babilon Madit. Wi me dhahabu i cal nyuto Babilon pa piny, kede bende nyuto Babilon me cwiny, dugu ma abicel i poropesi pa Baibul, ma rwate acel keken ni obedo teko ma onwongo okwako bal me tho. I Aisaia 23, teko pa Papa, ma ki nyuto calo Tiro, onwongo bi wire pi mwaka 70, macalo nino pa rwot acel. Babilon pa piny ma ki nyuto ne ki Nebukadenesaa bende onwongo okwako bal me tho, ma odwogone ka Nebukadenesaa okweyo ki dugu ne pi nino 2520. Babilon pa piny Madit onyutu (otypo) Babilon me cwiny Madit, ci gin aryo gi kwanyo dugogi pi kare manok, ci lacen gi dwogo. Dako lum ma i Buk me Nyutu 17 pe onongo tye ki kop me feza i cime, onyo kop me shaba onyo me chuma; en tye ki kop me dhahabu.
En dako obedo otuke i lep me purupu ki lep me sakaleti, kede oketo kakare ki gol, ki pire ma loyo iye, ki perol; ma tye ki kop me gol i cingi, ma opong ki gin ma pe ngene ki cwec pa rweny pa iye. Revelation 17:4.
Zaabu onongo nyutu Babuloon ma tye atye, kede bende nyutu Babuloon me tipu, lobo pa rwot ma abic i porofeci me Baibul, ma ocwako rwom me tho i 1798, ka lobo pa rwot ma abicel i porofeci me Baibul ocako kom pa rwot. Bang Babuloon ma tye atye i keca, obino lobo pa rwot me feza, ma ogubore ki twero aryo: jo Mede kacel ki jo Persia; kendo lawi me Persia i Daniel aboro obino lacen, kede obedo malo maloyo. Dario ma Mede obedo lawi me acel, kede ladwong me lweny ne, Kiruusi, en jo Persia ma lacen obinongo twero bang rwot me Mede Dario.
Cyrus obedo kit me nyutu pa Kristo, ma onongo ocako tic me weko jo pa Lubanga ki cing. Lwak me Medo-Peresia nyutu lwak ma namba 6 i poro me Baibul; lwak man obedo United States. United States tye ki lacam aryo ma nyutu Repablikanisimi kede Protestantisimi. Darius nyutu lacam me Repablikanisimi pa United States, kede Cyrus nyutu lacam me Protestantisimi. Ka Cyrus ocako tic me weko jo pa Lubanga ki cing me yiko dok Jerusalem kede ot pa Lubanga, United States obedo piny ma ki malo me weko jo ma gitye i cing pa Babulon me lamal me yiko ot me lamal, ma jo Millerite gi cako yiko ne ki i piny. Cing ma piny i Babulon, ma obedo higa 70, onongo obedo kit me nyutu pa cing i Babulon me lamal pi higa 1260. United States obedo lapuk me feza i cal pa Nebukadneza.
Pinyruoth ma adek me shaba en Girisi, ma nyutu pinyruoth me i lobo weng. Pinyruoth meno en United Nations, ma i Revelation 17 en pinyruoth ma i 1798 pe obino ceni. Rwodi 10 me Revelation 17 gicono ni gimi pinyruothgi bot Papasi, pinyruoth me 8, ma aa ki 7. Gicono man pien United States ocwero gi, kede pien piny tye ka balo ki “yamo angwen” me Islam, ma kigolo gi iye ikare me koth me agiki, ma ocako me cwalo weng i cik me Sunday i United States.
I cik me Nino abicel i United States pa Amerika, Lubanga tero ting rwot pa En me “glory”, ka En keto jo pa En malo macalo cal me lwongo nyithinda mapat pa Lubanga woko ki Babilon. Kono, tut pa Protestantism bino lacen ki obedo malo loyo me acaki, rwate ki tut aryo pa Medo-Peresia. Ka United Nations ogamo me weko tung me lobo weng bot paapasi, yamo angwen pa Islam kigollo woko, ci ting rwot me lobo weng orwate ki lweny ma oore ikom tho pa tut me acaki pa Gerisi ma obalo ne, ci ocuno tut angwen.
Ka kica obino i ti me olwol (tuk pa lwak) ki lobo ma muc (tuk pa kanisa) kede cwec me ti apar (rwot apar), kidi ma kigolo woko ki got, labongo lwete, oogo ti me kica. Millerites ne gubedo atir i kica pa Daniel, ki romo ma gubedo romo, ki kabedo ma gi oneno iye i gin ma otime me lanen. Ento Alfa ki Omega pol kare nyuto agiki ki acaki, ki lwak angwen me kica pa Nebukaduneza ginyuto lwak angwen ma atir, ma gicoyo cal pa gin me cwiny i agiki me piny.
I kom piny pa rwot me kare me con, Roma ocake me aboro, kede en me abiro. I Daniel dul abiro, Roma ocake me aboro, kede en me abiro. I Daniel dul aboro, Roma ocake me aboro, kede en me abiro. I Apokarifa dul apar abiro, Roma ocake me aboro, kede en me abiro. I Daniel dul aryo—ma calo waco me acel ikom piny pa rwot pa nyutu anyim pa Biblia—Roma me cwiny pa kombedi ocake me aboro, kede en me abiro. Rwom me acel (Alpha) pa piny pa rwot pa nyutu anyim pa Biblia nyutu ma agiki (Omega).
Wan otyeko cito i kare ma tic maleng pa Lubanga kityeko yalone ki ting pa cal ma ayen ocobo kacel ki lie ma mok mok. Lubanga tye ki jo, jo ma oyere, ma pwonya gi myero oyubu maleng, ma pe myero gibed pe maleng ka gicako i butu ywe, yoka, ki pur me yoka. Ngat mo keken ma ogwoko cikke pa Lubanga ki ducu bineno ni alama ma poyo yie wa obedo Sabat me nino abicel aryo. Ka lwak onego woro Sabat macalo ka Lubanga ocimo, oneyo bedo i twero pa Lubanga kede i gonyo yie ma dong ocwalo bot jo maleng. Ento jo me lwak gubedok kwanyo malo Sabat ma pe adier, kede gicobo kacel yiegi me dini ki gwoko gin man ma obedo nyathi pa twero pa Paapa, gicako giketo malo maloyo Sabat ma Rwot oyubu maleng kede ogwede, oketo ne mapat pi dano me giywoko maleng, macalo alama i tung iye ki jo ne pi kare alufu. Kucobo kacel me tic pa kanisa ki tic pa lwak kityeko yalone ki ayen ki lie. Kacel man kityeko dwoko twero pa kanisa weng piny. Keto twero pa lwak i kanisa bi kelo adwogi marac. Dano dong nining kicwalo piny tung me cwinya marwate pa Lubanga. Giketo twero gi i politiki, kede gigubedo kacel ki twero pa Paapa. Ento kare bi bino ma Lubanga bican jo ma gityeko kwanyo piny cik ne, kede ticgi marac bi dwogo piny botgi keken. The Seventh-day Adventist Bible Commentary, voliyum 4, pot 1168.
Alfa ki Omega otyeko timo ngec ma atir pa jo macako pi Daniel 2 "manyen."
En ma obedo i kom dit owaco ni, “Wang, atimo gin weng manyen.” En owaco an ni, “Coyo: pien lok man tye ada ki otito.” En owaco an ni, “Otyeko. An Alfa ki Omega, cako ki agiki. Abimiyo ngat ma mito pii ki i wang pi me ngima, pe ki cente.” Revelation 21:5, 6.