Lok me giko pa Old Testament tero anyim ahadi ni Lanabi Elija obino ki kwena pinyim nino madwong ki ma wori pa Rwot.
Nen, abi cwalo botu Elija janabi mapwod bino nino madit ki ma rwenyo pa Rwot; eno obidwogo cwiny pa kwaro bot lutino, ki cwiny pa lutino bot kwaro gi, ka pe abi bino akobo piny ki kwer. Malaki 4:5, 6.
Bibil tye pwore ni “nino madit ki ma ogonyo pa Rwot” onyo “kwer” ma Lubanga ogoyo piny kwede, bene gityeko yaro ne ki alama calo “lim 7 ma agiki” onyo “kwech pa Lubanga” i Kitabu me Revelation. Kap 15 me Revelation cako yubo kit me porofetik ma kelo i cwalo woko lim 7 ma agiki ma madit ki ma ogonyo i Kap 16.
Aneno aloka moro mapat i polo, ma madit ki ma pire tek, malaika abicel ma tye ki tem abicel me agiki; pien i gin kityeko opong mirima pa Lubanga.
An aneno pi ma calo gilas ma omero ki mac; kede gin ma gityeko loyo le marac, cal mamegi, alama mamegi, kede namba pa nying mamegi, gi tye i wi pi ma calo gilas, ka gikano harpa pa Lubanga. Gin gi wero wer pa Mose, latic pa Lubanga, kede wer pa Lamb, gi waco ni, ‘Madit ki lamal tye tic mamegi, A Rwot Lubanga Ma Loyo Weng; ma atir ki ma kare tye yoo mamegi, in Rwot pa jo maleng. En ng’a ma pe bi wori, A Rwot, ki bi ye nying in? Pien in keken obedo maleng; pien piny weng bi bino kapak i anyim in; pien kica mamegi otyeko nyutu pire.’
Bang'o aneno, ka nen, ot pa Hema me Lagam ma i polo oyabore: Kede malaika abic aryo gubino ki i ot, gitye ki kec abic aryo, giketo ki law lineni ma maleng ki macol, kede giketo yica me bululu i cing pa gi. Acel ki jami angwen omiyo malaika abic aryo kop abic aryo me bululu, ma opong ki kwac pa Lubanga, ma ocwe pi kare weng ki kare weng. Kede ot opongo ki muc ma oa ki i rwom pa Lubanga, kede ki i twero pa en; kede pe ngat mo onongo twero odonyo i ot, nyo kikec abic aryo pa malaika abic aryo ogik. Revelation 15:1-8.
Gin ma omiyo "pe dano mo onongo twero donyo i Yekalo, nyaka tauni 7 me malaika 7 otyeko" obedo ni cawa me nongo woko kiloro ka Yekalo opong ki mosi i Pot Buk 15. Cawa me tem ma kimumiyo bot dano weng me lok wii ki nongo woko dong ogiko. Ka cawa meno ochopo, "ceng madit ki ma woro pa Rwot" ma Yohana oyaro "tauni me agiki 7" gibicwalo piny mapwod ki Bino mar aryo pa Kirisito. Malaki oyaro ceng meno "ma woro," ki Yesaya oyaro ne calo "tic ma pinyore" pa Lubanga.
Pien Rwot obi cungo calo i Got Perazim; obipoyo cwinye calo i Cogo me Gibeon, pi omede timo ticne, tic ma pe ngene; ki pi omede otimo atir timone, tim ma pe ngene. Kanyeni, pe obedo jo me yubu, ka pe, lacet mewu bibi bedo tek; pien awinyo bot Rwot Lubanga me Dul Lweny gono ma kicimo woko, ma obed i lobo weng. Aisaia 28:21-22.
Kadi bene "tic ma lamal" pa Lubanga ocobo "piny weng," Yubo pa Lubanga obedo peye ni yweyo pa kwidi tye kube ki cwer pa dulyec acel.
“Piny mapat bi lubo kit pa United States. Kadi bene en tye ka medo anyim, ento bal acel keken bi bino bot jo wa i but weng me piny.” Testimonies, volume 6, 395.
"Ka Amerika, piny me twero pa yecu, obi rwate ki Paapasi i juko cwiny kacel ki miyo dano me yaro Sabat ma pe atir, jo piny weng i dunya gibiro kelo gi i lubo yore mamego." Testimonies, volumu 6, 18.
Piny keken obi opongo yanggi pa kare me temo-gi, ento “kwer me Lubanga” ma Sister White oyaro calo “ogor me piny,” kacel ki “kare me kwer me Lubanga ma ogoro” ma en bende oyaro tuk me kare ma cako ki cik me Sande i United States, pe gin lak abiro me agiki.
Cawa obino ma, i kit ma pire tek, cik pa Lubanga obicweyo woko i piny wa. Gi ma loyo piny wa gibicoyo cik i kabedo me ciko, ki gibiketo ni myero Dano gwoko Ceng Acaica, kede kamano jo Lubanga gibikele i peko madit. Ka piny wa, i kabedo me ciko ne, gibicoyo cik me tigo cwiny pa Dano ikom twero me dini pa gi, ki gibiketo ni myero Dano gwoko Ceng Acaica, kede ki kelo twero me gubo ikom gin ma gikwako Sabat me ceng abicel ki aryo, kadong cik pa Lubanga, i kom gin weng, obicweyo woko i piny wa; ci doko woko pa piny obigonyo gi bal pa piny. Review and Herald, Dicemba 18, 1888.
Cwero pa Lubanga, ma Sista White nyutu gi calo “otum pa piny,” ocake i cik me Sande pa piny ki nyutu acaki me “tic pa Lubanga ma pe matime kare”; entitoni, tic pa Lubanga ma pe matime kare dong maber obedo “bal abiro me agiko.” Cal ma rwate maber me “tic pa Lubanga ma pe matime kare” poye ka kiyaro gonyo woko ki Ijipiti i rek me cwero ma Lubanga katico. Bal pa Ijipiti, ka gin obedo apar i wel, kigwoko gi i tung aryo. Gin adek me acaki kicweyo gi piny ki abiro me agiko. Macalo eni, gonyo woko ki Ijipiti nyutu kare me cawa ma kiloko calo bal adek me acaki, ma ocake ki otum pa piny pa Kacoke me Amerika, kede medo paka Mikael obitungu, kadong kare me temo pa dano ogiko.
Yubu pa Lubanga bi aa piny i bot jo ma tye ka temo cuko ki kwanyo piny jo pa Ene. Cwiny mabor pa En kwede jo marac kelo dwong i cwiny jo i bolo mer; ento rwom me balgi obedo adada, ki matek tutwal, pien oturo kare mabor. ‘Rwot obiro ocungo calo i Got Perazim; obiro bedo ki kec calo i cweri me Gibeon, wek otim tic pa Ene, tic ma gony; kede omiyo obed tim pa Ene, tim ma gony.’ Isaiah 28:21. I bot Lubanga ma tye ki kica, tim me golo rwom obedo tim ma gony. ‘Pien an tye ngima,’ Rwot Lubanga owaco, ‘pe amoro tho pa jo marac.’ Ezekiel 33:11. Rwot obedo ‘ma tye ki kica ki ber bedo, ki cwiny mabor, ki madwong i ber bedo ki i adada, ... weko bal, ki bolo mer, ki tim marac.’ Ento ‘pe i kure mo keken obino yweyo jo ma ki bal.’ ‘Rwot obedo oyot i keca, ki madwong i teko, ki pe i kure mo keken obino yweyo jo marac.’ Exodus 34:6, 7; Nahum 1:3. Ki tim ma tek i ber bedo, obiro dwogo nyutu twero pa cik pa Ene ma gicweyo piny. Tek pa rwom me bal ma tye ka rabo bot jo ma bolo mer twero opimo ki oyoto pa Rwot i timo yubu ma ber. Kabila ma En oyiko kare mabor kwede, ki ma pe obicobo nyaka bal pa gi opong pimo i bot Lubanga, i agiki gibiro maco kop me kec mape gubiruk ki kica.
Ka Kristo ojuko lamo me gonyo i Ka Maler, dong kwec ma pe kiromo ma kiketo pire piny bot jo ma gubedo loyo le ma dit ki cal pa en, ki gubedo nongo alama pa en (Revelation 14:9, 10), bi cwalo piny. Cobo ma obito i Misiri ka Lubanga onongo tye ka waro Isirayeli woko, onongo rwate i kit ki kwero ma matek tutwal ki ma oyaro piny ducu, ma bi boto piny i kare mapir i war mar agiki pa jo pa Lubanga. Ngat ma oneno ngec owaco, ka tye ka laworo gogo ma matek manen: “Loco marac ma goro ki cwer obito i jo ma gubedo ki alama pa le ma dit, ki bot gin ma gubedo loyo cal pa en.” Nyanja “obed calo remo pa ngat otho; ki ngat weng ma tye kwo i nyanja gu otho.” Ki “kwar pii ki wang pii ... obedo remo.” Ento kata punygi man tye matek tutwal, kare pa Lubanga obedo maler piny ducu. Malaika pa Lubanga owaco: “Itye ma kare, A Rwot, ... pien in iketo kwero kamano. Pien gi otyeko moko remo pa jo maleng ki anabii, ka in imigi remo me min; pien gi rwate.” Revelation 16:2-6. Ka gi keto cik me tho bot jo pa Lubanga, dong gi oyudo bal pa remogi calo ka remogi otyeko weko ki lwetgi keken. Kite acel go, Kristo owaco ni Yuda me cawa pa en tye ki bal pa remo weng pa jo maleng ma otyeko weko kos cako ki cawa pa Abel; pien gi obedo ki tipu acel keken, ki gubedo ka yenyo timo tic acel kwede jo ma ogu anabii.
I bal ma dwogo eno, twero omii i ceng 'me koyo dano ki mac. Kede ciko madit matek okoyo dano.' Gikome 8, 9. Lanabi yaro kit pa lobo i cawa marac matek man ki yik man: 'Piny tye ka loro; ... pien piko me pat ojwik woko.... Yat weng me pat otyere: pien kica otyere woko ki i nyitho pa dano.' 'Cere ocwi i iye kidwonggi me piny, dogola owuco woko.... Eyo, rieme kwii atek! yome pa dyang gutam, pien pe tye wee me gicam.... Yute me pi otyere, kede mac odiyo pat me tim.' 'Wer pa ot pa Nyasaye bi bedo kwii i ceng eno, owaco Rwot Lubanga ni: gubedo bing pa joma otho mapol i kabedo weng; gibiyeco gi woko ki mung.' Joel 1:10-12, 17-20; Amos 8:3.
Bal magi pe obedo me lobo weng; ka obedo, ci jo pa lobo onongo kijuko pigi woko weng. Ento gibedo kwero ma matek loyo weng ma jo ma tye ki kwo con obino ngeyo. Kwero weng ma kiketo i jo, mapwod pe ogiko cawa me tem, kibedo kiorumo ki ng’wono. Remo pa Kirisito ma kwayo ogwoko jaricho ni pe oyudo pim ma opong pa richo ne; ento i kwero ma agiki, kok oyaro piny mape orumo ki ng’wono.
I cawa eno, jo mapol tutwal bidwaro ot me rweny pa kica pa Lubanga, ma gi ocopo gengo pi kare madit. “Nen, cenge bino,” Rwot Lubanga owaco ni, “an abi cwalo lapar i piny; pe lapar me budo, onyo cwiny me kwanyo pi, entono me winyo lok pa Rwot. Ci gibi yiko ki pi madit dok i pi madit, ki tung ma i North nyaka i East; gibi dwole ka dwole me yeny lok pa Rwot, ento pe gibinongo.” Amos 8:11, 12. The Great Controversy, 627-629.
Lok ma obino con owaco ni, "Lwak ma En bedo kwede pi kare ma malube, ki ma pe obituk ne nyaka opongo pima me richo mamege i coc pa Lubanga, dong i agiki obicamo kap me kwongo ma pe kigonyo kwede kica." En bene ocone i paragarafu acel acel ni, "Bal ma onongo i Misiri, kare Lubanga onongo omyero okwanyo Isirayel woko, onongo romo i kit kwede kwongo ma peko madwong ki ma orwate ducu, ma gibipoto i lobo weng me anyim kweyo woko ma agiki pa jo Lubanga." Lwak (the United States) ma opongo "pima me richo" obiyome bal ma romo kwede bal apar ma i Misiri.
Tauni pa Misiri gibotogi i kare aryo. Tauni adek me acaki gibedo i wi jo weng, ento tauni abiro me agiki gibedo keken i wi jo Misiri.
I cawa meno, abi poko lobo pa Goshen, ma jo na obedo iye, pi pe bi bedo kany anywero me ogweng; pi in ibik ngeyo ni an atye Rwot i tung piny. Exodus 8:22.
Bal adek me acaki i Misiri ogoyo piny weng; ento Goshen, ka jo-Hebru obedo, pe ogamo bal abicel aryo me agiki pa Misiri. Amerika (United States) obedo piny ma opongo kop pa richo ne ikare me cik pa Sande. Ikare meno, golo wi pa piny bot Lubanga bino ki goro pa piny; ento ribo pa Lubanga ma kelo goro pa piny kikubo ki kica, nyaka Mikael ocung, ki kare me temo ogengo pi jo piny weng. Ikare me cik pa Sande i Amerika, mapol pa jo ma kombedi waco ni gin jo me gwoko Sabat bibi poko wi piny i bot teko ma tye, ka bibi yiko mak pa le marac. Ikare meno, peko me cik pa Sande obedo temo me cwinya pi jo ma obedo i woko ki Adventism. Cako ki cik pa Sande i Amerika nyaka Mikael ocung, obedo cok madit pa jo-latic me kare me apar acel; ento kare me temo dong ogengo bot jo ma kigoyo gi tung kwo pi ngec me Sabat me ceng abicel aryo con me cik pa Sande.
Ka nino tye ka kato, dong nonge maler ni tono pa Lubanga tye i lobo. I mac, i pi ma opong weng, ki i yubu pa piny, En tye ka ciko jo ma tye i lobo man pi bino ne ma cok. Cawa tye ka cok ka peko madit i lok me con pa lobo obino, ka kit timo mo keken i lwak pa Lubanga obeneno maber-lal ki mer madit, ki lworo ma pe romo yaro. I dok ki oyoto, tono pa Lubanga bimedo acel ikom acel—mac, pi ma opong weng, ki yubu pa piny—ki lweny ki ribo remo.
Aii, ka jo obedo ngeyo cawa me dwogo pa Rwot i botgi! Tye jo mapol ma pud pe gi winyo ngec me adiera ma temo pi cawa man. Tye jo mapol ma Roho pa Lubanga tye ka yec kwede gi. Cawa me gono pa Lubanga ma obalo, en aye cawa me kica pi jone ma pe gityeko nongo yore me kwano ngo ma obedo adiera. Rwot bi neno gi ki kica matam. Cwiny pa en opore ki kica; lima pa en pud tye me gwoko, ento dyer ocigo bot jone ma pe gi mito donyo.
Kica pa Lubanga nen i turo pa en mapol. En tye ka gwoko woko poko lok pa en, ka kuro ni ki tito ngec me ciko bot ji weng. Ai, ka jo wa ongeno calo ma myero lapok tic ma tye i tunggi me miyo bot piny ngec me kica me agiki, en onwongo obed tic ma ber madwong! Testimonies, volume 9, 97.
I lok ma con, en onongo onyutu ni “kare me tem me Lubanga ma obalo obedo kare me kica pi jogi ma pe gitye ki twero me nongo ngec me ngo ma obedo atir.” I lok ma bino, en omiyo kare meno nying ni “kare me peko.”
Aneno ni Sabata maleng tye, ki dong obi bedo, ocing me ogom i tung Isirael ma atir pa Lubanga ki jo ma pe gene. Kacel ki ni Sabata obedo lapeny madit, me medo cwiny pa jo maleng ma malongo pa Lubanga ma tye ka kuro odoko acel. Kace ngat ogeno, ogwoko Sabata, onwako kica ma rwate kwede, ci oweko woko, opoto cik maleng, dong obi beco buri pa Gweng Maleng ikome keken, macalo atir ni tye Lubanga ma bedo Rwot i polo me malo. Aneno ni Lubanga tye ki lutino ma pe gineno, ki pe gi gwoko Sabata. Pe gikwero woko ler ma tye ikome. I cako pa cawa me bal, wapong ki Roho Maleng, kun wa ceto woko ka wacwalo lok pa Sabata maber tutwal. Man ocoyo cwinye pa kanisa, ki Jo Adventist me nying keken, pien pe gi romo kwanyo lok atir me Sabata. Ki i kare man, jo ma Lubanga oyero, weng gineno kakare ni wan tye ki lok atir, ci gi obino woko ka gimoyo lupo ki wa. A Word to the Little Flock, 18, 19.
Ento ka kiloko ne matin, lok me coc acel ma kiwaco kombedi bene nonge i buk Early Writings. I buk en, en oketo piny lok me nyutu ikom lok ma owaco ikom “cawa me peko.” “A Word to the Little Flock” obedo coc ma mokwongo ma kicato pa Millerites ma geno ma giyubu cwinya oko ki Great Disappointment me 22 October 1844, ci i higa mapol lacen, ka gi edita ogolo but mogo pa pamflet en me medo i buk Early Writings, gi nyutu maber ni “cawa me peko” ma kikwero iye pe obedo bal abicel aryo me agiki; pien, ka bal abicel aryo me agiki ki cwalo piny, pe tye kica ma rwate ki tero me puny.
1. I pot buk 33 kimiyo gin magi: 'A neno ni Sabat maleng obedo, ki obibedo, rek me pyem ikom Israil atir pa Lubanga ki jo ma pe gene; ki ni Sabat obedo lapeny madit me keto cwiny jo maleng pa Lubanga ma ohero gi, ma tye ka kuro, bed kacel. A neno ni Lubanga tye ki nyithin ma pe gineno Sabat, ki pe gigwoko ne. Pe gi kwerone ler ma iye. I cako cawa me peko, Lamo Maleng opongo wa kun wa owoto woko ka wa waco ikom Sabat mapol opong.'
Neno man kimii i higa 1847, i kare ma jo pa Advent ma tye ka gwoko Sabat onongo manok tutwal, kede ikin gi, manok keken onongo gitamo ni gwoko ne tye ki ber madwong ma romo miyo rek ma yubo jo pa Lubanga ki jo ma pe gene. Kombedi, tim pa neno meno cako onen. Cako pa ‘cawa me peko’ ma kiyaro kany, pe miti ni obedo cawa ma kec bicako yutgi; ento kare matidi i anyim me yutgi, ka Kristo tye i Ka Maleng. Ikare meno, ka tic me konyo tye ka kato, peko bibi aa i piny, kede gweng mapol bibi kwech, ento gibigwoko gi i kamu, pi pe gigeno tic pa malaika adek. Ikare meno, ‘kot me agiki,’ onyo dwogo cwiny ma aa bot Rwot, bibi aa me miyo twero i dwon madwong pa malaika adek, kede me miyo jo maleng bedo redi me bedo mot i kare ma kec me abiro ma agiki bibi yutgi. Early Writings, 85.
I kare me cik me Sunday i United States of America, apostasi pa piny bino lubo ki balo madwong pa piny. I kare me cik me Sunday en, Adventism i United States bina ginyiko i dul aryo: acel bina nongo cim pa ensolo, acel mapat bina nongo cim pa Lubanga. Balo madwong pa piny me United States kicoyo ne ki kwidi me acel, aryo, ki adek pa Misiri. Yubu magi gimedo nyaka tyeko me temo pa dano; ci kwidi abiro mag agiki ma pe ki rwongo ki kica gubur piny.
Par an pe tye tutwal ikom lok pa janabi ikom gin pa Misri, ento loyo ikom adwogi ni Ellen White nyutu Misri calo cal me piny ma cwako lem me miyo piny weng moko cal me kisolo; pien kun timo kamano, obedo tye ka tic ki acaki me nyutu agiki, ma en cal me janabi pa Yesu calo Alfa ki Omega. I coc me Exodus, kare ma Rwot tye ka donyo i muma ki Israel ma con, en nyutu pire keni ki nying manyen.
Ci Rwot owaco bot Mose, “Kombedi ibino neno ngo ma abino timo bot Farao; pien ki lwete ma tek obi weyo gi, ki lwete ma tek obi gweyo gi ki lobo pa iye woko.”
Lubanga owaco bot Mose, kede owaco bot en ni, An aye Rwot: An atyeko orwenyore bot Abraham, bot Isaka, ki bot Jakobo, ki nying Lubanga ma tye ki twero weng; ento ki nying JEHOVA pe gi ngeyo an.
An bene aketo kica na kwede-gi, me miyo gi piny Kana’an, piny ma gidako iye calo welo, ka gi obedo lapeŋ iye. An bene awinyo dwon me peko pa jo Isra’el, ma jo Misri gigwoko gi i otura; ci aparo kica na. Kono lok bot jo Isra’el ni, “An Rwot, ci abi kwanyo wunu woko ki piro ma jo Misri oketo i wunu, ci abi weko wunu woko ki i otura gi, ci abi cobo wunu ki lwet ma agolo i bor, kede yubu madit. Ci abimiyo wunu me bedo jo na, ci abi bedo Lubanga bot wunu; ci binenyo ni An Rwot Lubanga wunu, ma akwanyo wunu woko ki piro ma jo Misri oketo i wunu. Ci abi kelo wunu i piny, ma agamo ni abimiyo bot Aburahamu, Isaka ki Yakobo; ci abimiyo wunu pi obol wunu: An Rwot.”
Mose owaco kamano bot nyith pa Israel; ento pe gi winyo Mose, pien peko me cwiny, ki pien yubu marac-rach ma pire tek. Exodus 6:1-9.
Kany Rwot tye ka nyutu ni Moyses obedo lacwak pa singruok pa En, macalo Yakobo, Isaka ki Aberaham bene. Paka i cawa me Moyses, nying Yehova pe ngene bot Aberaham ki yotere ne, kendo i kare me nwoyo medo singruok pa Aberaham, ka Jo‑Hibru obino kwanyo gi woko ki tugo pa Misri, Rwot onwongo nyutu lok manyen pi kit pa En; pien nying nyutu kit i yore me poro. Ka Abram odonyo i singruok ki Rwot, Rwot oloko nying ne obed Aberaham. I cako pa lok me poro pi tugo pa Misri, nying pa lacwak pa singruok me dano olokke, kendo i agiki pa poro meno Lubanga oketo nying manyen pi kene.
I chapta abicel, Abram oketo kica, kede kany bene onongo ki waco porofesi me bedo i cing pa Misri pi mwaka mia angwen. I chapta apar abicel, Abram ogamo kit me tohara, ki nying pa iye kede pa Sarah giluoko.
Inyom higa 400, Moses ocungo malo pi tyeko poropheti me higa 400 pa Abraham. Abraham, Isaac, Jacob ki Moses weng gicungi calo jo 144,000 ma gidonyo i singruok ki Rwot i cawa me agiki.
I kare me agiki me lok me con pa lobo man, singruok pa Lubanga ki jo ma gwoko cikke ne myero kiketo manyen odoco. Review and Herald, February 26, 1914.
Yik pa jogi ma gwoko Sabati ma gamo alama pa le madongo ki jogi ma gwoko Sabati ma nongo muhuri pa Lubanga, otim woko i cawa me cik pa Sande. Yik en kimiyo calo i lok me nyako apar.
Lok me tam me nyako apar, ma i Matayo 25, bene nyutu gin ma otime ki jo Adventist. The Great Controversy, 393.
Dok dok gicwalo an i lok me yubu pa nyiri apar, ma abic gitye ki wii maber, kede abic gitye ki wii marac. Lok me yubu man dong otyeko ki i rek, kede obino tyeko ki i rek, pien tye ki yore me tic ma pire tek pi kare man; boti, macalo ngec pa malak ma adek, dong otyeko, kede bi mede bedo ada pa kare man nyaka giko kare. Review and Herald, August 19, 1890.
Lapwonye me nyiri abicel otimore i 22 me dwe me Oktober, 1844, ka, i lok mukato me Millerite, kigabore nyiri ma tye ki ngec ki nyiri ma pe tye ki ngec. Cak me Adventism nyuto agiki me Adventism, ki gabo ma i agiki obedo otimore me lapwonye me nyiri abicel, ki gabo ma i agiki kicweyo ki Cik me Sande.
Odoco, parabol man gipwonyo ni pe tye twero me cako odoco inyuma me kero. Ka tic me Lok Maber ocweyo, con otum-otum opoko ber ki marac, ki lim pa dul mo keken dong oketo atir pi kare weng. Christ's Object Lessons, 123.
Lok me tam me nyako apar ma pe ocako cobo nyuto ni nyako ma tye ki rieko i tung jo Adventist aye gimoko muhuri me Lubanga, ento nyako ma pe tye ki rieko i tung jo Adventist aye gimoko alam me le marac ka cik me Sande otime i United States. Nyako ma pe tye ki rieko bene gibedo calo jo Laodicea.
Kit pa Kanisa ma kinyutu ki nyako mapur ma pe gin ngec, kigwongo bende kit pa Laodicea. Review and Herald, August 19, 1890.
I kare me agiki, ka Lubanga oyubo odoco lagamne ki jo ma timo cikne, obin nyutu nying manyen pa en keken, macalo ma otime ka oyubo odoco lagam i kare pa Mose. Kit pa dako ma pat ma pe tye ki ngec obedo ni pe gitye ki mafuta; ki kit pa jo Laodicea obedo ni pe gubedo neno maber me neno ni pe gitye ki mafuta. Kipore maber ni ka dako ma pat ma pe tye ki ngec gin jo Laodicea, dong dako ma pat ma tye ki ngec gin jo Filadelfia.
Kadi i bot malaika pa kanisa matye i Philadelphia, coyo; Gin magi waco en ma lamal, en ma adier, en ma tye ki lagili pa David; en ma oyabo, ki pe ngat mo ogudo; ki en ma ogudo, ki pe ngat mo oyabo: An angeyo tic mamegi: nen, ase tero i wang mamegi lawote ma oyabe, ki pe ngat mo romo ogudo; pien itye ki teko matin, ki igwoko lok mamega, ki pe ikano nyinga.
Nen, abi miyo joma i sinagogi pa Setani, ma gi waco ni gin Yahudi ento pe gin, ento gi bwolo, bino pako i piny i tungi in, kede me ngeyo ni aheroni. Pien igwoko lok pa cwinya mabor, an bende abi gwok in ki kare pa tem, ma bino donyo i wi piny weng, me temo joma bedo i piny.
Nen, an abino otum; gwok maber gin ma itye kwede, pi ngat mo pe okawo korona mamegi. Ngat ma oloyo, abi timo ne dii i Ka Maleng pa Lubanga mamega, en pe bi oa woko; kadong abi goyo coc iye nying pa Lubanga mamega, ki nying pa poto pa Lubanga mamega, ma obedo Yerusalem Manyen, ma kato piny ki polo ki bot Lubanga mamega; kadong abi goyo coc iye nying mamega manyen. Ngat ma tye ki wii me winyo, wek owinyo gin ma Jwoki waco i bot kanisa. Nyutu 3:7-13.
Jo Philadelphia giporo 144,000, ki Lubanga omiyo gi lagam ni obicoyo nying manyen pa En i tung-gi. Ka Rwot donyo i kica ki 144,000, obinyutu nying manyen pa En. Rwot owaco bot Abraham ni En Lubanga ma tye ki twero weng.
Ka Abram onongo obedo higni 99, Ladit onenore bot Abram, owaco kwede ni, “An aye Lubanga ma tye ki teko weng; wot i anyim an, ki obed ma pe tye ki bal. Ki abi keto kica mamega i tung an kede in, ki abimedo in tutwal tutwal.” Abram opoto i piny ki wi mamege; Lubanga owaco kwede ni, “Pi an, nen, kica mamega tye ki in, ki in obedo won pa pinye mapol. Pe dong gibiwaco nying in ‘Abram’, ento nying in obedo ‘Abraham’; pien atyeko aketo in obed won pa pinye mapol.” Genesis 17:1-5.
Ka Rwot con odonyo i lwak ki jo ma kiyero i cawa pa Abraham, omiyo gi ngeyo ni en Lubanga ma loyo weng. Ka odito lwak ne i cawa pa Moses, pi kare me acel keken oyaro ni en JEHOVAH. Ka Yesu obino me moko lwak ne ki jo mapol pi sabiiti acel, oketo nying manyen pa Lubanga, ma i Old Testament kiwaco ne kare acel kende keken, ki ma kiwacone en ngat ma Babulon.
Ento Nebukadneza, ladit, oyaro matek; ocungo malo kidi-kidi, owaco, owaco bot lalocge pa en, “Pe wa ocoyo dano adek ma kiwatigi i tung pa mac?” Gin odwogo waco bot ladit, “En adaa, ladit.” En odwogo waco, “Nen, an aneno dano angwen ma pe kiwatigi, gi tye ka woto i tung pa mac, kede pe gi tye ki peko mo; kit pa dano ma angwen tye calo Wod pa Lubanga.” Daniel 3:24-25.
Obedo yot tutwal me moko ni lut adek pa Danieri tye ka yaro cik me Sande i Potu me Amerika. I Danieri lut adek, Sadrach, Meshach ki Abednego gitye ka cwalo cal pa 144,000. 144,000 en jo ma gubedo dwoko lagam pi kare agiki. I Danieri lut adek wan neno cal me poroc ma nyutu cik me Sande ki kit me kot me agiki i gin ma otime. Kriisto onwongo tye, ki bende obedo, i mac me kwero ka kede jo-maleng adek pa en, ma cwalo cal, pe keken pa 144,000, ento bende pa lok me malaika adek. I mac, ma tito calo bal matek me cik me Sande, ginyutu ne ki nying acel pa en; ki nying eno pe onego kiweyo iye gin ma otime nyaka Kriisto obino calo Wod Lubanga. I cal me lut adek wan neno jo ma dwoko lagam i agiki pa piny gibedo ka rwate ki Kriisto i kare me bal agiki, ki en tye ki nying ma pe dano moro ngene.
Mapwod pe an arweny oko ki peno wa ikom kelo woko ki piny Misri maloro cik pa Sande i United States, wa myero wapoyo piny i cwiny wa ni mapwod pe bal ma macel i bal apar ocako i Misri, tye rwom pa Sabat ma adada.
Farao owaco ni, “Wuneno, jo pa lobo kombedi tye mapol, i ci wunyeko gi ki gin me cingegi.” Kwon kare con-ki, Farao ociko latic me loyo tic pa jo, ki lakwalgi, owaco ni, “Pe ibicako miyi jo laka me yubo kal, calo con; wek gidok gidogo laka pa gin keken. Rwom pa kal ma gubedo yubo con, ibiketo i wi-gi; pe ibin ngolo mo keken kwede, pien gi nino; eni aye ma gikweyo waco ni, ‘Wek wa wot wacwe misango bot Lubanga wa.’ Wek tic mapol mega oket i wi dano, wek gitim iye; ki pe gibed winii i nyig ma pe tye ki ber.” Latic me loyo tic pa jo guceko woko, ki lakwalgi, guwaco bot jo ni, “Farao waco kamano: Pe abi miyi laka. Wut, woti, umut laka kama itwero nwongo; ento pe mo keken ki i ticgu bityeko ngolo.” Omiyo jo guparore pi lobo me Kemet weng me dogo kong me laka me kabedo ikom laka. Latic me loyo tic ogiaco gi, giyaro ni, “Pongi ticgu, tice me kare-kare, calo kare ma onongo tye laka.” Lakwal me nyithind Israel, ma latic me loyo tic pa Farao godeke i wi-gi, gubego gi, kikalogi ni, “Pien ngo ma pe upongo ticgu i yubo kal lanyimi ki tin, calo con?” Eka lakwal me nyithind Israel gu doko ceto, giyal bot Farao, gicako waco ni, “Pien i timo kamano bot latici mamegi? Pe gimiyi latici mamegi laka, ento gicalo waci ni, ‘Yub kal’; i nen, latici mamegi gogi; ento bal obedo bot jo mamegi.” Ento owaco ni, “Wun nino, wun nino; eni aye ma uwaco ni, ‘Wek wa wot wacwe misango bot Rwot.’ Koro wut woti, i tici; pien pe gibimiyi laka, ento ibimiyo rwom pa kal.” Ki gitam, lakwal me nyithind Israel ginenoni ni gitye i kit marac, ka kiyaro waco ni, “Pe obinyuto mo keken ki i rwom pa kal pa tice me kare-kare.” Exodus 5:5-19.
Piri ki cik me Sande, bin bedo ki peko ma tye ka medo-med ikom joma tye ka gwoko Sabat me ceng abicel aryo, macalo peko ma obedo i anyim bale ma otoo bot jo-Misiri. Jo-Misiri ki jo-Ibiru weng giwaco ni Mose en aye ma omiyo peko weng, macalo Ahab oketo peko i wie Elija.
Ka Ahab oneno Elija, Ahab owaco bot en ni, “Itye in ngat ma ikelo peko i Israyel?” En odwoko ni, “Pe an akelo peko i Israyel; ento in, ki ot pa wu mii; pien un otyeko cweyo cik pa Rwot, in ityeko lubo Baalim.” 1 Kings 18:17, 18.
Lok me Musa nyuto gin ma gutime con ikom cik pa Sande, dok lok me Elija bende nyuto gin ma gutime con ikom cik pa Sande. Ka gin kacel onyo gin keken, Musa ki Elija obedo alama. I kare me golo kit pa Kristo, gi kacel gicoyo cal pa ngat 144,000 ma pe githo, kacel ki gi ma githo i Rwot. Musa kityeko yabe ki tho; Elija pe onetho. Gin bende obedo lanen aryo ma gicoyo peko bot jo i Apokalip apar acel. Ada mapol gityeko nyutore ki Musa ki Elija ka alama, ci wagene ni wabinen waco ikom ne lacen.
Nen, abi cwalo botu Elija janabi mapwod bino nino madit ki ma rwenyo pa Rwot; eno obidwogo cwiny pa kwaro bot lutino, ki cwiny pa lutino bot kwaro gi, ka pe abi bino akobo piny ki kwer. Malaki 4:5, 6.
Mapud pe ogiko kare me temo pa dano, “Elija lami” bino nenre ki kwena ma pat, ma dwogo “pwonya pa tata bot nyithindo, kede pwonya pa nyithindo bot tata-gi.” Lamic weng gikwero ikom giko pa piny, kede gi rwate kacel.
Roho pa lanabi tye piny i cing pa lanabi. Pien Lubanga pe en Lubanga me wic bal, ento en Lubanga me kuc, macalo i kanisa weng pa jomaleng. 1 Korint 14:32, 33.
Lok pa Eliya obino mapat kon nino madit ki ma pire tek pa Rwot; pien kamano, en aye lok mapat acel keken ma tye i Buk me Nyutu ma kimiyo nying ni "Nyutu pa Yesu Kiristo." Ka "cawa otye i tung' wang," lok mapat pa Eliya nyutu bot lutic pa Lubanga "gin ma myero bitime macek."
Ngec me nyuto pa Yesu Kristo, ma Lubanga omii ne, me anyuto bot laticene gin ma myero e cawa manok obino otime; ci ocwalo malaika ne me anyuto bot latic ne Yohana. En ma ocoyo lok pa Lubanga, kede lanyutu pa Yesu Kristo, kacel ki gin weng ma oneno. Opong kica en ma kwano, kede gin ma winyo lok pa poropheti man, kede gu gwoko gin ma kicoyo iye; pien cawa dong tye i cing. Revelation 1:1-3.
Wek inen ni ka Malaki tiyo ki Eliya macalo lamal, oketo iye nyutu ma matwal pi gwoko cik.
Paru cik pa Mose, latic na, ma ami ne i Horeb pi Israel weng, kede ter ki kobo. Nen, abi cwalo botu Elija lacam, mapwod pe obino nino madit ki ma medo lworo pa Rwot. En bi dwoko cwiny pa ludito bot nyithindo, ki cwiny pa nyithindo bot ludito, ka pe, abino akado piny ki kwer. Malaki 4:4-6.
Lok adek magi aye agiki pa Testament ma macon, ki tye ki promis ma agiki, kede jenge madwong ikom gwoko cik apar pa Lubanga. I Buk me Fweny tye gueth abic ki aryo, ki ma agiki aye gueth pi jo ma gwoko cik apar pa Lubanga.
An Alfa ki Omega, cako ki agiki, ma acel ki ma agiki. Gi bedo maber gin ma timo cikke ne, pi gi bedo ki twero me yat me kwo, ci gidonyo kun oonyo me cabedo i cabedo. Apokor 22:13, 14.
Promis ma agiki i Testamen Macon owaco wa ni wapoyo cik apar, ento ka timo kamano oketo dwong i cik acel ma tye ki cik me ‘poyo’.
Poyo nino me Sabat, me gengo obed maleng. I nino abicel ibitimo tic, i timo tic mamei weng: ento nino ma abiro en nino me Sabat pa Rwot Lubanga mamei: iye pe itim tic mo keken, in peke, onyo wod mamei, onyo nyako mamei, onyo latic mamei, onyo latic dako mamei, onyo dyang mamei, onyo laling ma tye i i wigi mamei: Pien i nino abicel Rwot otyeko cweyo polo ki piny, ki nam, ki jami weng ma tye iye, ci oduci i nino ma abiro: Pien man Rwot ogwede nino me Sabat, ocweyo maleng. Exodus 20:8-11.
Poko ma agiki i Old Testament kacel ki New Testament keto dwong i cik pa Lubanga, ki keto dwong maloyo i Sabat me nino abicel. Malachi owaco ni “remember,” ki John owaconwa ni i ogwedi pi timo kamano. Sabat me nino abicel nyutu yubu pa Lubanga ki teko me yubu ne. Sabat bene obedo kom me ruc i nino agiki me lok ma otime i piny. Ka John cono “ogwedi” i kom jo ma timo cik ne, en keken tye ka cono gin ma Yesu, Alfa ki Omega, Cako ki Agiki, en ma acel ki ma agiki, owaco. Eraco, poko ma agiki i New Testament tye ikom Sabat me Nino Abicel, kacel ki kit pa Lubanga ma nyutu agiki ki cako.
Ada ma acel ma tye i buk me Genesis, nying ma nyutu ‘poc’, nyutu Latic, yub pa Latic, kacel ki medo dwong mapire tek i Sabat. Ka kiweyo gi kacel, rek i rek, poc pa Old Testament ki agiki pa Old kacel ki New Testament gimedo dwong Lubanga calo Latic, Cik me Apar, Cik me Sabat, kacel ki ni Yesu en poc ki agiki.
Nabii Elija, Malaki otiyo kwede macalo cal i kica me agiki pa Old Testament, kede en obedo nabii ma orwenyo ki Jezebel ki Ahab. Buk me Apokalipisi otiyo kwede Jezebel macalo cal pa Papasi, ki rwodi apar macalo cal pa United Nations. Rweny pa Elija ki Ahab ki Jezebel nyutu calo rweny pa jo 144,000 ki United Nations, ma ki keto teko iye ki United States, kede ma gitelo ki Papasi. Ka rwot pa dula apar pa tung malo pa Israel, Ahab onyutu teko me bedo rwot ikom dula apar; ka mano nyutu calo United States (Ahab) kelo teko i United Nations (dula apar onyo rwodi apar i Apokalipisi apar abicel aryo) me goyo pieng ikom gi ma gwoko Sabat pi Papasi (Jezebel). Cawa ma Malaki tiyo kwede Elija me nyutu lok ma bino anyim nino maduong ki ma opong gi bwor pa Rwot, Elija nyutu jo ma gigo goyo pieng gi Lomo me kombedi (drakon, lewic, ki nabii ma pe adier), calo kit ma Jezebel ogoyo piengne pi mwaka adek ki idiro. Cweyo dwong i Sabat kun otiyo kwede lok ‘poyo’ i Malaki 4:4, medo keto poto matek me cik pa Sande i kit me lamal ma Malaki onyuto.
Pol dok mito medo i tamo adwogi ma ki nyutu ka waporo acaki pa Cik macon ki giko pa Cik macon, ci dok ka waporo acaki pa Bibul ki giko pa Bibul. I Cak watye ki Lacwe Lobo, tic me cweyo, kede Sabato ma paro tic me cweyo. I Malaki kitero cik me Sabato calo kite me peko madwong ma kelo i giko me tem pa dano kacel ki bal aboro magiki; onyo, macalo Malaki loko nying ne, “nino madongo ma rorom pa Rwot.” Elija obedo ranyisi pa jo Lubanga ma waco ngec pa lamedo ma adek bot lobo ma tye ka tho.
Tin, i cwiny ki i teko pa Elija ki pa Yohana Mabatisa, jo me cwal lok pa Lubanga ma oyerogi tye ka kwayo wii pa piny ma kityeko miyo ne bot tami me moko, pi tic ma pire tek ma peka bin otime, makato ki kato woko pa kare me tem, ki yubone pa Kristo Yesu calo Rwot pa rwodi ki Rwot pa jo rwot. Prophets and Kings, 715, 716.
Cakke me Baibul, ma bende obedo cakke me Testamen ma con, nyutu lok acel ma bende time i agiki pa Testamen aryo; ento cacake keken ki agiki keken tye ki ada pa gi kene, ma gimi dwong kede gimed i kwena. I buk me Genesis, wang cwiny tye i tic pa Lubanga; i buk me Malaki, wang cwiny tye i kwena ma laryo pi bal madwong ma bino. Agiki me buk me Revelation nyutu Alfa ki Omega. I buk me acel pa Testamen manyen, wa kwano magi.
Kitap me yilo pa Yesu Kiristo, wod pa Dawid, wod pa Abraham.
Abraham onywolo Isaac; ki Isaac onywolo Jacob; ki Jacob onywolo Judas ki owadgi; Ki Judas onywolo Phares ki Zara ki Thamar; ki Phares onywolo Esrom; ki Esrom onywolo Aram; Ki Aram onywolo Aminadab; ki Aminadab onywolo Naasson; ki Naasson onywolo Salmon; Ki Salmon onywolo Booz ki Rachab; ki Booz onywolo Obed ki Ruth; ki Obed onywolo Jesse; Ki Jesse onywolo David rwot; ki David rwot onywolo Solomon ki dako ma onongo obedo pa Urias; Ki Solomon onywolo Roboam; ki Roboam onywolo Abia; ki Abia onywolo Asa; Ki Asa onywolo Josaphat; ki Josaphat onywolo Joram; ki Joram onywolo Ozias; Ki Ozias onywolo Joatham; ki Joatham onywolo Achaz; ki Achaz onywolo Ezekias; Ki Ezekias onywolo Manasses; ki Manasses onywolo Amon; ki Amon onywolo Josias; Ki Josias onywolo Jechonias ki owadgi, i cawa ma kicwalo gi i Babylon: Ki ka dong kicwalo gi i Babylon, Jechonias onywolo Salathiel; ki Salathiel onywolo Zorobabel; Ki Zorobabel onywolo Abiud; ki Abiud onywolo Eliakim; ki Eliakim onywolo Azor; Ki Azor onywolo Sadoc; ki Sadoc onywolo Achim; ki Achim onywolo Eliud; Ki Eliud onywolo Eleazar; ki Eleazar onywolo Matthan; ki Matthan onywolo Jacob; Ki Jacob onywolo Joseph, laco pa Mary, ma iye onywolo Jesus, ma ki lwongo ni Christ.
Omiyo kobo weng aa bot Abraham nyaka Dawid obedo kobo apar angwen; kede aa bot Dawid nyaka kwanyo i Babilon obedo kobo apar angwen; kede aa kwanyo i Babilon nyaka Kristo obedo kobo apar angwen.
Kombedi, nywol pa Yesu Kiristo onongo obedo macalo man: Ka min mare Mary onongo kityeko kwayo ni obedo dako pa Josefu, pud pe gi bino kacel, gineno ni obedo ki otino i iye pi Lac Maleng pa Lubanga. Eka Josefu, laco pa ne, kun en dano ma rwom, ki pe mito yaro ne i wang dano, onongo paro me weko ne woko i mung. Ento kun onongo oparo ikom gin eni, nen, malaika pa Rwot onenone i neno me kong, owaco bot ne ni, “Josefu, otino pa Dawid, pe i lworo me cano Mary, dako pa in; pien gin ma kiketo iye obedo pa Lac Maleng pa Lubanga.”
En obi nywalo lati, in ibimiyo ne nying JESUS; pien obigwoko jo pa en ki i richogi. Kono gin weng man otimo ni, myero otiek gima Rwot owaco kun lanabi, waco ni, Nen, nyako ma pe orwate obedo ki nyathi, obinywalo lati, gin bimiyo ne nying Emmanuel, ma ka kiyubo, nyutu ni, Lubanga ki wa. Ekii Joseph oko ki nindo, otimo calo malak me Rwot oyero ne, omako dako ne bot en; ki pe orwate kwede nyaka obedo ka onywalo lati ma nyacel; omiyo nyinge JESUS. Matayo 1:1-25.
Cako me Cik Manyen tye rwate ki cako ki tyeko me Cik Mukato, ka bende ki tyeko me Cik Manyen; pien oketo dwong i teko me yubu pa Lubanga. Pien teko ma Kristo otyeko tic kwede me yubu jami weng i ceng abicel, en aye teko acel keken ma en tye ka tic kwede me “konyo jo pa en woko ki i balgi.” Nying “Emmanuel,” macalo kit ma kiwaco i coc pa Aisaia, nyutu ni “Lubanga ki wa.” En obedo iye jo pa en kun oketo but bedo pa en ma Lubanga ki bedo wa ma dano, ci mano keken obedo oketo but ma otimo ka ocako bedo ringo i Maria.
Winyo ma opong opong keken romo tyeko rwom me gimito pa Lubanga. Pe o weko gimito pa En obedo pe macobo. Pe opoko cing ikom gin mo ma pe mite me kelo dano i rwate kwede En. Wa myero wanyut jo me richo bot rwom me kit maber pa En, kacel ka wa cwalogi bot Kristo, ki ngwono pa Kristo keken rwom man romo nongo.
Lagwoko oketo i kom kene peko me dano weng, ci obedo ki kwo ma pe tye ki bal, wek dano pe woro ni, pi lwak pa kit bedo pa dano, pe gitwero loyo. Kirisito obino me miyo wa ‘obed jo nywako kit bedo pa Lubanga,’ ci kwo pa En nyutu ni kit bedo pa dano, ka ocake ki kit bedo pa Lubanga, pe time bal. Ministry of Healing, 180.
Cak me Cik Manyen nyutu kany, kare, ki pingo ma Yesu oyie obedo kwede kit dano wa. Otim kamano me nyutu ni teko pa dano ka oyub ki teko pa Lubanga pe timo richo. Richo obedo kwalo Cik, ma Malaki owaco ni waparo “par.” Yohana okwaco wa ni gin ma gubedo ka gwoko Cik, kacel ki ma pe gutimo richo, gubedo romo donyo i bur me polo. Matayo nyutu ni ngat ma otimo richo twero loyo richo, calo keken Kristo oloyo. Ka wabedo ki Kristo i wang wa (geno me lagwok), wabedo ki teko me cweyo ma ocweyo polo ki piny i wang wa. Twero man omiyowa kun Kristo oyie donyo i dul pa dano, ki pi kare ducu me nining obed, pe keken Wod Lubanga, ento bende Wod Dano.
Tye kwena me adiera ma pire tek, ma kinyutu bot jo pa Lubanga ki i Buk me Nyutu, matidi i anyim giko kare me temo pa dano. Kwena ma pire tek man en bene “kwena me Eliya” pa Malaki, ma kilaro matidi i anyim nino marac ma pire tek pa Rwot.
I acaki pa Tam aryo, kede i agiki pa Tam Manyen, wa nongo gin me kit pa Lubanga ma ki nyutu maber. I Buk me Genesis, En obedo ma ocweyo gin weng; kede i agiki pa Buk me Revelation, En obedo Alfa ki Omega. I acaki pa Tam Manyen, En obedo Wod dano. I agiki pa Tam Macon, wa nongo cik ma lacam Eliya bi tiyo kwede me mino timo lok ma obi cwalo: poko cwiny pa kwaro bot nyithindo, kede cwiny pa nyithindo bot kwaro.
Cik pa janabi ma Elija tiyo kwede me cwal kwena pa ciko, en aye keken ma Yohana omiyo cik ni obitimo i Yabo pa Yohana. Elija, “biwoyo cwinya pa kwaro bot lutino, ki cwinya pa lutino bot kwaro-gi,” ki Yohana omiyo cik ni ocoyo gin ma tye i kare meno, ki ka otimo mano, pire keken obedo ka ocoyo boti gin ma bi bino. Lubanga otiyo ki Yohana me nyutu kit ma cik pa Alfa ki Omega tye ka tic i Lok pa janabi, ki Elija biketo kwena ne piny i cik acel man. Ka wa poko cakke pa Bibul ki tyeko pa Bibul, dong wa tye ka poko ma maco ki ma manyen. Won obedo cakke pa otino ne, ki otino obedo tyeko pa wone. Dul 144,000 obedo dul me agiki pa nyithindo pa Abraham, ki gin ma otime i kare ma Lubanga odonyo i cik ki Abraham nyutu calo gin ma otime i kare ma Lubanga oyiko odoco cik man ki dul 144,000.
Kamano, en obed ki yie, mondo obed ki kica; pi kigamo obed adada bot nyikwar weng—pe bot jo ma obedo pa cik kende, ento bende bot jo ma obedo ki yie pa Abraham—ma en won wa weng. Roma 4:16.
Lok pa Elija tye ka nyutu cik me ‘Alpha ki Omega’, pien lalo obedo ‘Alpha’ ki lutino obedo ‘Omega’. Lok pa Elija obi dwogo cwinya pa lalo bot lutino. Karisito onyutu ni Johana Batisita obedo Elija, ki Ellen White bene onyutu ni William Miller obedo Elija kede Johana Batisita. Lok pa dano weng manen ma gitii calo lanyutu, ginyutu calo dwogo cwinya pa lalo bot lutino, ki pa lutino bot lalo. Tic en nyutu kit ma lok timo i dwogo cwinya pa dano bot Won-gi ma i polo; ento tye ki piri mapol, pien obedo cal me tic. I porofesi me Baibul, cal tye ki ngec mapol mapol, ki myero ginyutu ne ki kit ma gitye iye.
Ngo ma omiyo Yohana Batisita obedo madwong? Ojuko wii bot kit pa kwaro mapol ma lupwonye pa dul pa Yahudi ginyuto, ento oyabo wii bot ngec ma aa malo. Pud pe onywol, Roho Maleng ohumu pi Yohana: ‘Obedo madwong i wang Rwot, ci pe binyim waini onyo kongo ma dir; ci obedo opong ki Roho Maleng.... Ci nyithindo pa Isirael mapol obi dwogo gi bot Lubanga gi. Ci obi wot anyim bot En i cwinye ki teko pa Elia, me dwogo cwinye pa lati bot nyithindo, ki jo pe gikwanyo cik bot ngec pa jo ma tye kare; me tera jo ma kigero maber pi Rwot.’ Luka 1:15-17. Counsels to Parents, Teachers and Students, 445.
Lok man kiketo woko ni gin ma yero winyo bi dwogo cwinygi bot Laco me Polo, ento cik madwong me lanen ma bi tic me cwalo lok me ciko obedo ni Kiristo en Alfa ki Omega—en ma acel ki ma agiki, acaki ki agiki. Lok pa Elija otung ki nyutu pa Lok pa Lanen pa Lubanga ki iye neno ni Yesu Kiristo en Lok pa Lubanga, ki ni cik pa Baibul bene gin kare pa kit pa En.
Cik pa Lubanga obedo maleng calo Lubanga keken. Obedo nyutu pa mito pa En, obedo calo lok coc pa kit pa En, obedo nyutu pa hera pa Lubanga ki ngec pa Lubanga. Rwatte me cweyo tye ikom bedo rwate maber pa gin weng, pa jami weng, ma tye kwo ki ma pe tye kwo, bot cik pa Lacwe. Lubanga ocimo cikke pi luworo, pe keken pi gin ma tye kwo, ento bengi pi tic weng me kit piny. Gin weng tye i bot cikke ma kigengo matek, ma pe twero ngolowa. Ento, i kare ma jami weng i kit piny gitelo gi cikke me kit piny, dano keken, ikom bedo weng pa piny, tye iwoto bot cik me kica. Bot dano, ma obedo tic madit me cweyo, Lubanga omiyo twero me ngeyo mito pa En, me ngeyo kit maber ki ber pa cik pa En, ki cwayo ma lamer ma tye i iye; ki bot dano, myero dano gwoko cik ma pe ki yiko. Patriarchs and Prophets, 53.
Gin weng (kacel ki Baibul bene; pien Baibul en gin, ka en gin, dong obedo bute pa gin weng) tye iye cik ma kigengo maber. Baibul tye ki cik ma kigengo maber, onyo cikan, ma yubu nyutu pa iye ma atir. Acel ikom cikan meno aye ni: Baibul miyo rwate pa gin bedo acel ki cako pa gin. Yesu en Lok pa Lubanga, en acaki ki agiki; mano obedo "cik ma kigengo maber" kede obedo gin acel me kit pa en.
Watiyo kwede cako man pa Elija me nyutu ni acaki ki agiki pa Old Testament ki pa New Testament gitye ka rwom. Agiki pa Baibul, ma en bende agiki pa buk me Revelation, bene tye ka rwom ki acaki pa Revelation. Gin abic ma nyutu adiera ma macalo kacel, ma obedo i kom cik ma obedo but acel i kit pa Lubanga, ni Lok pa Lubanga kare weng nyutu agiki pa gin ki acaki pa gin. Adiera man obedo but acel me piro me lok ma waco ni Yesu Kristo en Alpha ki Omega.
Bot Apostol John i tingo Patmos, ki yabe iye cal me oneno ma lubo cwiny mabor ki ma twolo cwiny, ikom tem pa kanisa. Lok me kit ma lubo cwiny tutwal ki ma tye ki lwak madwong kiginyutu bot en i cal ki alama, paka jo Nyasaye obed ki ngec maber ikom peko ki lweny ma tye anyimgi. Kiginyutu bot John lok me gin ma otim i piny pa Kricitien nyo oo i agiki me kare. Ki piyo madwong o neno kabedo, peko, lweny, ki war me agiki pa jo Nyasaye. O coyo kwena me agiki ma bi cweyo cer pa piny obed matur, kona calo pungu me cer pi apeny me polo, onyo calo pungu me twic pi mac pa nino agiki.
I neno, Yohana oneno tem ma jo pa Lubanga gubedo golo pi gin ma atir. Oneno bedo gi ma pe gikweyo i winyo cik pa Lubanga, i wang twero ma gubedo ka diyo, ma gutye ka temo miyo gi pe winyo cik, ci oneno loyo me agiki pa gi i kom le ma wel en ki cal pa en.
Ki i cal pa draagon madongo ma mit calo rem, le calo leopard, kacel ki le ma tye ki tungu calo me lamb, gavumenti me piny ma loyo matek i tic me cwalo piny cik pa Lubanga kede me cwer jo pa En, ginyutu bot John. Lweny mede nyo wa i agiki me cawa. Jo pa Lubanga, ma gicwalo gi cal pa dako maleng kacel ki lutino pa en, ginyutu calo gitye manok tutwal. I cawa agiki, otogo manok keken obinongo tye. I komgi, John owaco ni ‘gin ma gi gwoko cikke pa Lubanga, kede gitye ki laro pa Yesu Kristo.’
Ki kom yore pa joma pe yie, ki lacen ki kom Papasi, Satan otyeko otiyo ki tekone pi kare mapol, ka otam me kwanyo woko ki piny lami adwogi pa Lubanga ma atir. Joma pe yie ki jo pa Papasi gubedo gi dwon acel pa nyoka madit. Gutec mere nono en ni Papasi, kun otyeko cwalo ni tye ka lamo Lubanga, obedo lweny ma peko ki marac maloyo. Ki kom yore pa Romanism, Satan omako lobo weng i yar. Kanisa ma gipoko ni en pa Lubanga ogwogo woko ikin yore pa bwola man, ki pi mwaka maloyo alufu acel jo pa Lubanga ogamo peko i kica pa nyoka madit. Ka Papasi kicono tekone, ogamo ni oweko cwero jo, Jwani oneno teko manyen ma ocako pye me medo dwong pa nyoka, ki mede anyim tic acel acel ma rweny ki ma kwanyo Nying Lubanga. Teko man, madwogo agiki me lwenyo bot kanisa ki cik pa Lubanga, kinyutu ne calo lewa ma tye ki tuk calo pa lamer. Lewa ma con gucako ki i pi madit, ento man ocako ki i piny, me nyutu dwogo ma kuc pa lobo ma kinyutu kwede. “Tuk aryo calo pa lamer” ginyutu maber kit pa Gavumenti pa Amerika ma Kacel, calo giyaro i yore aryo ma dulne, Republicanism ki Protestantism. Yore magi en gin mung me tekowa ki bedo maber wa calo lobo. Jo ma me acel ma onongo onwongo kabedo me kuc i lare pi pa Amerika gucwinyore pien gubino i lobo ma pe tye ki mayaro ma malo pa Papasi ki cwer piny marac pa tero pa rwot. Gipimo me keto Gavumenti i kom dul malaar me twero me piny ki twero me yie.
Ento keto matir pa kalam me poropeci nyutu lok i kit man ma kuc tye iye. Lagam ma tye ki lori ma macalo pa mem waco ki dwon pa drakon, kede ‘otimo kwede teko weng pa lagam ma acel ma tye i anyim ne.’ Poropeci tito ni obi waco bot jo ma bedo i piny ni myero gi cwe cal pa lagam, kede ‘omiyo jo weng, lutino ki ludito, gin ma tye ki jami mapol ki gin ma pe tye ki jami, jo me twero ki jo ma pe gi twero, nongo alama i cing ma mero gi, onyo i anyim wic gi; kede pe ngat mo romo yubo cente, ce pe obedo ki alama, onyo nying pa lagam, onyo namba pa nying ne.’ Kamano, Protestantisimu odugu i yo pa Papasi.
I cawa man ki neno Malaika ma adek tye katweyo i tung Polo, kacoyo ni: ‘Ka ngat mo woro lebi ki cal ne, ki omako alama ne i wiye me anyim onyo i cingne, en keken obiro mu waini me kica pa Lubanga, ma ocwalo pe ki medo i kop me kica ne.’ ‘Kany tye gin ma gwoko cikke pa Lubanga, ki yie pa Yesu.’ I rwate ki lobo tye dul matino ma pe gibiro wer ki bedo gi tek bot Lubanga. Gin aye gin ma Aisaia owaco ikomgi ni, macalo ka giyubu lacer ma otimore i cik pa Lubanga; gi yiko kabedo ma opoto macon, ka giwiyi lar me dyer mapol.
Lok me ciko ma pire tek loyo weng, ki lok me kwanyo ma ror tutwal loyo weng, ma kityeko waco bot jo ma bino tho, tye iye lok pa malaika adek. Richo ma cwalo keco pa Lubanga mape ki kica mo keken, myero obed richo ma marac tutwal loyo weng. Piny myero weyo i mudho ikom kit pa richo man? — Pe tutwal. Lubanga pe timo kamano bot gi ma ocweyo. Keco pa En pe rwate bot richo ma kitimo i pe ngeyo. Mapat ka cane pa En bino rwate i piny, myero kinyutu bot piny ngec ikom richo man, pien jo onwongo ngeyo pingo cane magi myero rwate, ki pien gin nongo twero me woko gi.
Kwena ma tye ki ciko man en aye ma agiki me yaro mapwod pe nyutu pa Wod Dano. Cal ma en keken otyeko miyo ginyutu ni bino pa en tye macek i tung wa. Pi kare ma paka obedo mwaka piero aryo, kwena pa laciang me adek tye ka yaro. I agiki pa Lweny Madit, boti aryo ginyutu: gin ma gopako ‘leja kacel ki cal pa en’ kede ginongo tago pa en; kede gin ma ginongo ‘lakam pa Lubanga matye ngima,’ ma ki cono nying pa Wuoro i wii gi. Man pe obedo tago ma ki neno. Kare obino ma ngat weng ma tye ki mito gwoko kwo pa cwinygi myero gipenyi ki bedo matek kacel ki goro, ‘Ngo obedo lakam pa Lubanga?’ kede ‘ngo obedo tago pa leja?’ ‘Wa twero nining pe nongo ne?’
Cim pa Lubanga, lamal onyo cim me teko pa En, tye i Cik ma Angwen. Man keken i Cik Apar ma nyuto atir ni Lubanga obedo Lacwe me polo ki piny. Man bende yiko atir Lubanga ma atir ki lubanga weng me ayela. I Lok pa Lubanga weng, adwogi pa teko me cweyo pa Lubanga kicoyo macalo rucubo ni En obedo loyo lubanga weng pa joma pe yaro Lubanga.
Sabat ma cik angwen me Cik Apar Apar ociko, kiketo ne me poyo tic me cweyo, me gwoko dwone pa dano kare keken gicito bot Lubanga ma adier ki ma tye ngima. Ka Sabat onongo kigwoko ne kare keken, dong pe onongo obedo dano mo moworo cal, onyo dano ma pe tero ni Lubanga tye, onyo dano ma pe geno. Gwoko ceng maleng pa Lubanga onongo okel dwone pa dano bot Lacweyogi. Gin pa kit lobo onongo gimiyo gicoyo ne i poyo pa gi, ki gubedo gitito waci pi teko pa ne ki hera pa ne. Sabat me cik angwen en cim pa Lubanga ma tye ngima. En nyuto ni Lubanga en Lacweyo, ki en cim pa twero pa ne ma atir i wi gin acel acel ma ocweyo.
Ento, ngo obedo lakit pa liec, ka pe obedo Sabato ma mape atir, ma lobo ogamo i kabedo pa ma atir?
Lok me poropheti ma owaco ni Papacy obedo me golo piri keken malo loyo gin weng ma ki loro ni Lubanga, onyo ma ki woro, otyeko pinyre nining i loko Sabat ki ceng me abicel aryo me sabiiti dwoko bot ceng me acel me sabiiti. Kadong i kabedo weng ma Sabat pa Papa giyaro maloyo Sabat pa Lubanga, kany dano me richo kigolo ne malo loyo Lubanga ma otimo polo ki piny.
Jogi ma tye ka nyutu ni Kricito opoko Sabati, tye ka wero waci kene atir atir. I pwonyo ma oweko i got, owaco ni: ‘Pe itam ni abino me yabo cik, onyo jo nabi; pe abino me yabo, ento me tyeko. Adong atir awaco botu ni: Nyaka polo ki piny bi woto woko, jot acel keken onyo titik acel keken pe bi woto woko i cik, nyaka gityeko weng. Ento ngat mo ma obalo acel i cik magi ma manok, ka bi pwonyo dano kamano, en obikwanyo ni en obedo manok i lwak pa polo; ento ngat mo ma timo gi ka bi pwonyo gi, en kene obikwanyo ni obedo madit i lwak pa polo.’
Roma Katoliki gi yee ni lok ma otime i Sabat otimo ki Kanisa megi, ki gi poko lok man pire kene macalo nyutu pa twero madit loyo pa Kanisa man. Gi waco ni, kun gi gwoko ceng acel me cabit macalo Sabat, Protestanti tye ka yaro twero pa en me ciko i jami pa Lubanga. Kanisa pa Rome pe oweko waci me pe ki bal; ci ka piny weng ki kanisa pa Protestanti gi yee Sabat ma pe atir ma en ocweyo, gin calo ni gi yee waci pa en. Gin twero poko twero pa apwostol ki lalo me con me konyo lok man, ento bal me tamgi yot me neno. Papisti tye ki pwec maromo neno ni Protestanti tye ka mino keni lok marac, gi ceko wanggi ki yero me weko neno gin atir i kit man. Ka kit me gwoko Ceng Acel dong obedo gi yero mapol, en opong cwiny, ka otye ki geno ni i agiki bi kelo piny weng me Protestanti i bok bendera pa Rome. Signs of the Times, November 1, 1899.