Pud wa tye ka waco ikom Elija macalo alama pa lajul. Elija owaco bot Ahab ni koth pe bi bino, ka i wacne keken, pi higa adek.
Ci Elija, Tishbi, ma acel ikin jo Gilead, owaco bot Ahab ni, “Ka Rwot Lubanga pa Isirael tye ka bedo, ma i anyimne acung, pe bi bedo lat onyo kot i higa magi, ento kaka lok na.” 1 Kings 17:1.
Kristo miyo wa ngec i Buk pa Luka ni mwaka adek, atir, obedo mwaka adek ki dwe abicel.
En owaco ni, "Atir, awaco botu ni: pe tye janabi mo ma gicwako i piny pa kene. Ento atir, awaco botu ni, dako mapol ma laco gi otho ne tye i Isirael i kare pa Eliya, kun polo ne okumu pi higa adek ki dwe abicel, kun pe tye cam madit i piny weng; ento pe kicwalo Eliya bot ngat mo i kin gi, ceke ne kicwalo bot dako ma laco otho i Sarepta, bungi pa Sidon." Luka 4:24-26.
Mwaka adek ki nus otime i kare pa Ahab ki Jezebel, ma nyutu mwaka adek ki nus me porofetik aa ki 538 dok i 1798, ikare ma telo pa Papa, ma kilwongo ni Jezebel i kanisa pa Tayatira, otelo i matime me bwoya.
Ento an tye ki gin mo manok i wi in, pien i weko nyako Jezebel, ma lwo iye ni en janabi nyako, me yaro ki yiko luticna me timo kwo marac, ki me chamo jami ma kimiyo bot jero. Amiye ne kare me dwoko cwiny i kwo marac ne; ento pe odwoko. Nen, abi cwalo ne i kitanda, ki gin ma timo cwer ki iye abi cwalo gi i piny matek, ka pe gidwoko cwiny i ticgi. Ki abi kwanyo otino ne ki tho; ki kanisa weng bigeno ni an en ma anyenyo piny wii ki cwinya; ki abi miyo keken ki kit ticgi. Revelation 2:20-23.
Kare me “lok cwinya” pa Jezebel, obedo mwaka adek ki nusu i cawa pa Elija, ki mwaka maporofetik adek ki nusu, aa ki 538 tung i 1798 i cawa me ocung me kweco pa Papa. Kec ma ononge Jezebel ki rwodi pa Yuropo ma ogamo kwac kwede, obedo me keti gi i kitanda me peko, ki tho pa lutino pa iye. I cawa me ocung bene, ne tye jo ma tye ki yie, ma bene keti gi i kitanda me peko, ento gin bi kwo. Ka keti gi i kitanda me peko, peto me kwo pi jo ma tye ki yie, onyo tho pi jo ma pe tye ki yie, obedo tung ki “ticgi.” Kitanda me peko pa jo ma tye ki yie omino cwiny me kwongo ki kwo. Kitanda me peko pa gi bin opung i agiki pa mwaka adek ki nusu, mapwod pe Elija owuoko ki Sarepta me ciko Ahab me cwero Israel weng i Got Karmel.
Tigo me Kanisa pe omede i kare weng me mwaka 1260. Lubanga, i kica pa En bot jo pa En, okado malac cawa me tem me mac pa gi. I waco anyim ‘peko madit’ ma bineno i Kanisa, Lagwoko owaco ni: ‘Ka cawa meno pe gikado malac, pe dong obedo dano mo ma obed ogwoko kwo; ento pi dano ma kiyero, cawa meno gibikado malac.’ Matayo 24:22. Ki teko pa Reformation, tigo ne otum woko mapir ki 1798." The Great Controversy, 266, 267.
Apena me "cama me peko" pi buk me Paapa bi "kwanyo kwo pa lutino pa ne ki tho," ento apena me "cama me peko" onongo tye ki promisi me kwo pi jo ma ticgi onongo nyutu geno ma atir pa gi, macalo kit ma onongo nen i tho pa lutino pa dako me tho me Sarepta.
Ka gin man otyeko otime, wod pa dako, min ot, ocako two; ci two ne obedo marac tutwal, ci nyo pe dong tye pum i iye. Ci en owaco bot Elijah ni, An ki in ango, O dano pa Lubanga? In obino bot an me pwoyo bal na i paro, ci me nego wod na? Ci en owaco bot en ni, Mi an wodi. Ci ocako ki iye i cing pa en, ci obalo iye i odi me i wii ot ma eni otye ka bedo koni, ci oketone i kitanda pa en keken. Ci ogoyo dwon bot Rwot, owaco ni, A Rwot, Lubanga na, ibene imiyo marac bot dako ma laco otho ma an tye ka bedo ki iye, kun i nego wodi? Ci oyal piny i wi otino odii adek, ci ogoyo dwon bot Rwot, owaco ni, A Rwot, Lubanga na, apenyo in, we cwinya pa otino man dwogo dok i iye. Ci Rwot owiny dwon pa Elijah; ci cwinya pa otino nodwogo dok i iye, ci odwogo kwo. Ci Elijah ocako otino, ogolo piny ki i odi me i wii ot, otero iye i ot, ci omiyo ne bot min en; ci Elijah owaco ni, Nen, wodi tye kwo. Ci dako owaco bot Elijah ni, Kombedi ki gin man, angeyo ni in dano pa Lubanga, ci lok pa Rwot i dho in obedo atir. 1 Rwot 17:17-24.
Dako ma lami otho nongo ngeyo ni Eliya obedo “dano pa Lubanga”, pien “lok pa Rwot” ma omiyo nyathi pa en dwogo bedo, obedo lok me “gin ma kare”. Tim me adek ma Eliya oketo ringre pa en i wi ringre pa nyathi pa dako ma lami otho, ki dako nongeyo ne ni en aye “lok” ma tye i dho Eliya, ma obedo “gin ma kare”. Lok me Leb Hibrio ‘emeth’, kitero ne i pot buk man calo “gin ma kare”, ki nyutu twero me cweyo pa Alpha ki Omega. En aye lok me Leb Hibrio ma kigero ki tar pa alfabet me Leb Hibrio ma acel, ma apar adek, ki ma agiki, ki nyutu Twero ma twero miyo jo ma otho dwogo bedo.
Jo ma tye ki geno, calo kede jo ma pe geno, i “kabedo” pa cawa me tem ma ki nyutu kwede higa adek ki nus, giyudo cik me “kom me peko.” Tho obedo adwogi pi nyithindo pa dul ma luwo lacar ma otimo fornikeshon kede oyeco yec me upagani. Kwo kimiyo i dul mukene ma luwo cik pa Elija kede gigeno Lok pa “Adier.”
Dako ma laco otho onongo oluwo cik pa Elija me kelo pi pa ne ki miyo ne bredi matin, kede luwone lok pa Nabi nyutu jo ma tye ki geno i kare me dic pa Tayatira. (Obedo me coyo ni, ka Elija omiyo dako ma laco otho cik ni oketo acaki me miyo ne me chiemo, ci eka odok miyi nyare kede pire, ma nyutu ni Elija en aye acaki me gamo me chiemo. En aye acaki me gamo lok, ci eka kanisa.) Kimiyo wa ngec ni tic pa jo ma tye ki geno obedo mapol loyo i agiki loyo i acaki.
Kede bot malaika pa kanisa ma i Thyatira, goyo coc: Gin man Wod pa Lubanga owaco ni, ma wang pa en calo lawi me mac, ki tiend pa en calo shaba ma maleng; Angene tice pa in, ki hera, ki cwec, ki yie, ki luro cwiny pa in, ki tice pa in; ki ma agiki obedo mapol loyo ma acel. Revelation 2:18, 19.
Jo me yie onongo nyutu "tic" maber i "kare" ma kimiyo Papasi me loko cwiny, ento i agiki ticgi obedo "mapol maloyo pa acaki." Ka "kare" obedo tye i agiki, Kristo ocwalo "kec me matut" pa lok me dwoko kit, ma ocako tic me pe dong pinyrua Papasi; Papasi eno ma opwonyo Kanisa me "timo rweny, ki camo gin ma kimiyo bot lamal."
En ma oloyo, ki ogwoko tice na i agiki, an abi mi ne teko i kom jo me piny mapol: obi bedo rwot i komgi ki lati me airon; macalo agulu pa latic me agulu gibikad i pecepece; calo ma an ocako ki bot wua na. Kadi an abi mi ne lacang me otino ceng. En ma tye ki wit, winye gin ma Jwii Maleng owaco bot kanisa megi. Revelation 2:26-29.
Kristo onongo obedo ki ‘gin manok ikom’ jo ma gitye ki yie i acakki ‘cawa’ ma omiyone, twero pa Papa, me dwoko cwinye, pien gimweko Yezebeli, ma ocoyo keni ni en lanabi nyako, me pwonya ki me koyo latic na me timo tim marac i kit me nywal, kacel ki me cham gin ma gicweyo bot lakeri. Ento i agiki pa ‘cawa’, jo ma gitye ki yie bin pe gubedo dong weko twero pa Papa mede ki koyo pa en.
I sentyuri apar angwen i England obinyore ‘Lalang me ocakki i ceng pa Yub pa Kanisa.’ John Wycliffe obedo lalego pa yub, pe pa England keken, ento pa joKricito weng. Purotes madit i tung’ Rome, ma kimiyo ne twero me waco, pe bi kiyeko woko. Purotes man oyabo lweny ma obino kelo yweyo pa ngat acel acel, pa kanisa, kacel ki pa piny. Lweny Madit, 80.
Acam ma latic pa Lubanga gicamo, obedo pwonya onyo lok ma gimako. Tim marac me cwer obedo kanisa tye ka tiyo ki twero pa gamente me timo gwoko pwonya pa lamal ne. I kare ma gimiyo Yezebel me loko cwinya, kanisa ka onwot odonyo i piny ma pe tye dano me gwoko kwo.
En dako ojwiki i lum, kun tye kabedo ma kiketo pi en ki Lubanga, me gi be gimiye kidi kany pi ceng 1,260. ... Kede ne gimiye dako otum aryo pa lawiny madit, me otyeo odony i lum, i kabedo ne, kun gicunga ne pi kare acel, kede kare aryo, ki abor pa kare, ki bot wang olum. Kede olum owoco ki cwe ne pi ma macalo marwalo inyuma pa dako, me orwalo ne ki pi marwalo. Kede piny ogonyo dako, piny oyabo cwe ne, ki olugo pi marwalo ma olum madit owoco ki cwe ne. Revelation 12:6, 14-16.
I cawa me dunyore ma Yezebel ki Ahab gitimo, Obadiya onongo nyutu cal me gwoko ma butu omiyo i cawa me twero pa Papa.
Kede Ahab okwaco Obadiya, ma obedo latic mamalo me ot ne. (Kono Obadiya olworo Rwot tutwal: pien obedo kamano, ka Jezebel oneko lanen pa Rwot, Obadiya okawo lanen mia acel, okano gi i yie me got i dul me hamsini hamsini, omiyogi mukate ki pi.) 1 Kings 18:3, 4.
Tic pa Obadiya me ogengogi lanen i dul me 50 i bur me got, obedo cal pa kabedo i piny ma pe tye ngat ma Lubanga ocweo pi miyo mere bot jo ma tye ki geno maleng, ma pe gicamo puonj pa Lwak pa Papa, kadong pe gicwako rwom pe maleng ma nyutu ki golo kwo ne ki rwodi pa Yurob. Kare me cawa ma Lubanga ogamo Elija cito bot dako ma lacone otho me Sarepta pi mere ki gwoko kuc ki bot Jezebel ki Ahab, obedo kare ma kanisa orwate i piny ma pe tye ngat; kabedo ma Lubanga ocweo pi gi onongo kinyutu kwede tic pa Obadiya.
Kabedo me ogamo pa Elija i Sarepta, ma i Lebru ki lwongo “Zarephath”, nyuto yweyo. Ka kare ma kigi miyo Jezebel me loko cwinya otum, Elija owoto i bot Obadiya, olwongo Ahab me kwaco jo Isirayel weng i Karmel.
Ka Obadia tye i yo, nen, Elija omee kwede; en ongeyo ne, ki owoto i wang piny, ki owaco ni, ‘Itye in Elija, ladit na?’ En odwoko ne ni, ‘An aye: wut, inyisi ladit mami ni, Nen, Elija tye kany.’ 1 Kings 18:17, 18.
Cawa ma Elija otye ki dako ma laco otho me Sarepta nyutu calo Dark Ages. I coc pa Elija ki dako ma laco otho, en tye ka coko kuni aryo, pien en tye macek me otho. I porofeci, dako ma laco otho tye calo ranyisi pa kanisa; en onwongo nyutu kanisa ma tye i tim ma tye macek me otho.
I malaika pa kanisa ma i Sardis, con: Gin magi owaco en ma tye ki Roho abic aryo pa Lubanga, ki kec abic aryo: An angeyo tic mii; itye ki nying ni itye kwo, ento in otho. Bed i keng, ki imed gin ma odongo, ma ribe otho; pien pe anongo tic mii otum i wang Lubanga. Lamedo pa Yohana 3:1–2.
En obedo ka cobo ‘tweng aryo’, ki bedo ka timo yik pi tho ne, ka Elija omeko ne.
Lok pa Rwot obino bot-ene, owaco ni, “Cuki, irot i Zarefati, ma obedo pa Zidon, ci ibed kany; nen, aciko dako ma rwate otho i kany me konyo in.” En otyeko cuke, ocito i Zarefati. Ka otyeko obino i lawang pa gweng, nen, dako ma rwate otho ne tye kany ka acono yom; ci olingo bot-ene, owaco ni, “Tim ber, kel an pi matin i agulu, me anywa.” Kacce obedo tye ka ocito me kwane, ci olingo bot-ene, owaco ni, “Kel an, tim ber, apeny me kalo i lwete ni.” Eno owaco ni, “Ka Rwot Lubanga ma in tye kwo, pe abedo ki kac me kalo; ento pwak lwete me podi i agulu ma dit, ki moo matin i agulu ma matin; ci nen, atye ka acono yom aryo, me adonyo i ot, atimo ne pi an ki laco na, me wamye ne, ci woth.” 1 Kings 17:8-12.
Dako ma laco otho i Sarepta ne tye ka kweyo “tung aryo”. Dako eni tye calo cing pa jo ma geno i cawa pa Jezebel. Wodone tye calo cing pa jo ma i kare pa Tiyatira, ma otho ki kica ni gibidwogo kwo i dwogo kwo ma acel.
Ci an oneno kom mapol, ci gi obedo i komgo, ci omiyogi teko me kwaro; ci an oneno pwonye pa gin, ma gikwanyo wi-gi pi caba pa Yesu ki pi Lok pa Lubanga, ma pe g’opako jami marac, nyo cal pa en, ma pe giboko alama pa en i wang wi-gi, nyo i lwetgi; ci gi odwogo kwo, ci gibolo lobo kede Kirisito pi higa alufu acel. Ento gin mukene me otho pe gidwogo kwo nyaka higa alufu otyeko. Man en dwogo kwo me acel. Ogwedi ci maleng en ma tye ki rwom i dwogo kwo me acel: i botgi tho ma aryo pe tye ki twero; ento gibedo kabona pa Lubanga ki pa Kirisito, ci gibolo lobo kede en pi higa alufu acel. Revelation 20:4-6.
Dako ma laco ne othe bene nyutu jo manok ma i Sardis, ma guromo, ma omigi law ma oyera.
Itye ki nying manok bene i Sardis ma pe gi kumo lubegi; gi bi wot ki an i lubega ma rachar, pien gi rwate. Ngat ma loyo, obi kete iye lubega ma rachar; pe abi wilo nyingne ki buk pa kwo, ento abi tito nyingne i wang Wonna, kacel ki i wang malaika ne. Revelation 3:4, 5.
Gin ma i kanisa me angwen pa Thyatira, ma otho ki yie, ma kigoyo gi calo dwa pa dako ma coo ne otho, ne gimiyo gi libuta ma myel i muhuri ma abic.
Ka o yabo kete ma abicel, aneno i piny me altar cwinygi pa jo ma ogengo pi lok pa Lubanga, ki pi lami-lok ma gi okongo; gi goyo dwon madwong, gi waco ni, “Kare mane, A Rwot, lamal ki adier, en angeo ma pe i keto cik ki i dwogo rem wa i bot jo ma bedo i piny?” Ki gimiyo gin weng lon ma oyera; ki kiwaco botgi ni, “bedgi i kuc pi kare matidi, nyaka romegi latic ki owadgi, ma binen ogengo calo gin, obed opong.” Revelation 6:9-11.
Jo ma otho pi Lubanga i Kare pa Ocel gimiyo gi lede ma oyoto, kede gi miyo lok ni gi mere i kaburigi, nyaka kare ma dul mukene me jo ma otho pi Lubanga ma pa Papa obino otonogi, macalo ma gi otonogi. Gi otonogi ki pa Papa i kare me higa adek ki abicel, kede gicweyo gi ceke ni pa Papa obino opoyo ikare me agiki; ento pe, nyaka dul aryo me jo ma otho pi Lubanga ma pa Papa obino otonogi i kare me peko matir me cik me Sande ma dong obino macok coki. Dera White oketo kacel kwayo pa jo ma otho pi Lubanga me poyo pa Papa, ki gonyo aryo i Buk pa Revelation.
Ka giyabo sili me abich, Jaani ma oneno fweny oneno i piny me madabahu lwak ma giretho pi Lok pa Lubanga ki pi lagoro pa Yesu Kristo. Pire kede man obino gin ma kikobo i kapita apar aboro me Buk me Fweny, kun jo ma tye ki yie ma ber ki adier gikwongo woko ki Babilon. [Buk me Fweny 18:1-5, kiwaco woko.] Manuscript Releases, dul 20, pot 14.
I Nyutu apar aboro, wic acel pire tek i wic abic tye calo dwon aryo me wic acel ki me wic angwen. Dwon me aryo obedo kwaco me woyo woko ki Babilon, ci nyutu cako me tic me cwer i bot cik me Sande, ka lut madwong me lacam me adek tye ka kwaco flok mapat pa Nyasaye woko ki Babilon. En bene keto coc ma ki i cim me abic i yabo me cim me abiro.
[Poko pa Yohana 6:9-11 kicoyo]. I kany, kinyutu bot Yohana cal mogo ma pe obedo adaa i kare meno, ento gin ma bi time i kare mo pa anyim.
Lok me Apokarifi 8:1-4 kikwano. Manuscript Releases, dul 20, pot 197.
I Buk me Revelation chapta aboro, vase acel nyaka angwen, muhuri me abiro kiyabo.
Ka otyeko yabo muhuri ma me abicel aryo, polo obedo twol pi kare ma rwate oko me cawa. An oneno malaika abicel aryo ma onongo gitye can i anyim Lubanga; ki gimiyo gi tulupet abicel aryo. Malaika mukene bino, obedo can i alita, ki tye ki censer me gol; ki gimiyo ne incense mapol, wek oyeyo en ki kwayo pa jo ma ki yer weng i alita me gol ma obedo i anyim kom. Kede ot me incense, ma obino kwede ki kwayo pa jo ma ki yer, obalo malo i anyim Lubanga ki i cing pa malaika. Revelation 8:1-4.
Lamo pa martiro me kare ma ocile, ma i siil me abic gi tye ka kwayo ni Lubanga okel kano i kom racel ma otimo kwo marac kwede rwodi me piny, gi duny malo bot Lubanga ka ki yabo siil me abiro. Pwoc me Lamo rwato yabo pa siil me abiro ki dwon aryo me Buk me Yabo me apar aboro, pien en i dwon aryo ma Lubanga opoyo lapor pa iye, ci omiyo kano pa iye odwong aryo. Acel pi martiro me kare ma ocile, kede acel pi poto remo madwong me bal pa cik me Ceng Acel.
An onongo awinyo dwon mukene ki polo, ma owaco ni, Wot woko ki iye, jo ami, wek pe ubede kacel ki richo ne, ka wek pe uyudo ki bal ne. Pien richo ne oromo i polo, ka Lubanga oparo tim marac ne. Dwogi ne calo en odwogo botu, ka med iye ariyo calo kit tic ne: i tyupa ma en opongo, opongi iye ariyo. Revelation 18:4-6.
Jo manok i Sardis ma pe gi keco ringwaro gi, gitye calo jo ma obino woko ki lok me con pa Thyatira ma otum i 1798. Gin gitye ki cal pa dako ma laco ne otho i Sarepta, dako ma tye ka woto i nyom i 1844.
Bino pa Kirisito macalo jadolo wa madit i kabedo ma maleng madit loyo, pi yweyo pa kacel, ma kinyutu i Daniel 8:14; bino pa Wod pa Dano bot Ladit pa Cawa Mapol, macalo kit ma kinyutu i Daniel 7:13; kede bino pa Rwot i kacel pa En, ma Malaki onongo opoko pi en, gin lok me nyutu pa gono acel keken; ci bene, en kinyutu calo bino pa lawot me nyom i nyome, ma Kirisito otyeko nyutu i loc me por pa nyako maleng apar, i Matayo 25.
Lawi tye ka cweko cam agiki mapat ki tho ne, ka Elija ociko ne ni omii ne cam. En obedo cal pa joma tye ki geno manok i Thyatira, ka tonyo i joma tye ki geno manok i Sardis ma gitye ka coko ‘okang aryo’ pi ‘mac’.
“Lagita aryo” nyutu ot aryo pa Isirael me con, ma gigoyo piny ki Paganisim, ci lacen ki Paapalism; ento gin myero kicoko gi ki bedo kacel, macalo “lagita acel,” i kare me 1798 dok 1844.
Lok pa Rwot dok obino bot an, owaco ni, ‘I, wod dano, kawo lawi acel, i coyo iye ni, “Pi Juda, ki pi lutino pa Israel ma tye kwede”; dong i kawo lawi mukene, i coyo iye ni, “Pi Josep, lawi pa Efraim, ki pi ot pa Israel weng ma tye kwede.” I ket gi kacel obed lawi acel; gin binedo acel i cing pa in. Ka lutino pa ogandani giwaco bot in ni, “Pe ibinyutu wa tyenyo pa gin eni?” I waci botgi ni, “Eyo, Rwot Lubanga owaco ni: Nen, an abi kawo lawi pa Josep, ma tye i cing pa Efraim, ki dul pa Israel ma tye kwede, abiketo gi kwede, keken ki lawi pa Juda, abiweyo gi obed lawi acel, gin binedo acel i cing pa an. Ki lawi ma i coyo iye bino bed i cing pa in i wanggi. I waci botgi ni, ‘Eyo, Rwot Lubanga owaco ni: Nen, an abi kawo lutino pa Israel ki tung ogwanga ma pe ngene Lubanga ma gi wot iye, abicoko gi i tung weng, abikelo gi i piny pa gi keken. Abiweyo gi obed ogwanga acel i piny i wi got pa Israel; rwot acel obedo rwot pi gi weng; pe dong gibed ogwanga aryo, pe dok gibipoko gi i lobo pa rwot aryo keken. Pe gibalo kene doki ki cal pa lubangagi, onyo ki gin marac ma mere, onyo ki richogi mo keken; ento abi waro gi woko ki i kabedo weng ma gitimo richo iye, abijuko gi; gin binedo oganda pa an, an abedo Lubanga pa gi. Ki Dawid lami pa an obedo rwot i wi gi; gubed ki joloyo dero acel; gubiwot i yubu pa an, gibimako cik pa an, gibitimo gi. Gibed i piny ma amiyo Jacob lami pa an, ma kwadi obedo iye; gibed iye, gin, ki lutino pa gi, ki lutino pa lutino pa gi, matwal; ki Dawid lami pa an obedo ladit pa gi matwal. Ka dok, abi timo muma pa kuc ki gi; obedo muma ma matwal ki gi; abi keto gi, abimedo gi mapol, abi keto ot me lamer pa an i tung gi matwal. Dakala pa an bene bibed ki gi; eyo, an abedo Lubanga pa gi, gin binedo oganda pa an. Ki ogwanga mamoko ginywako ngeyo ni an, Rwot, amiyo Israel lamer, ka ot me lamer pa an obedo i tung gi matwal.’ Ezekiel 37:15-28.
Ka Elija oceto ki Sarepta me kwayo Ahab ki Isirayel weng me bi i Got Karamel, kanisa ma obedo mona ma ogoro i gweng ma pe ngatun tye ka coko tung aryo me mac ma yweyo mona me anyim me nyom i ceng 22 me October, 1844. Coko pa tung aryo en aye coko pa jo Millerite ma otyeko timo i kare me agiki me 65 ma kiyiko i Poth 7 me Isaya. Piny me ruoth pa North oyudo kwer pa Mose ki 723 BC nyo 1798, ki piny me ruoth pa South bende oyudo kwer acel ki 677 BC nyo 1844. I 1844, ludito me lamo pa piny aryo ma adier meno, kicoko gi kacel macalo tung acel, onyo piny acel.
Ka pe tye gin mukene, Ezekiel ter atir ni opobo aryo gin piny aryo, ma dwogo bedo piny acel.
Pien wi Siria en Damasko, kede wi Damasko en Rezin; i kare me mwaka 65, Efraim obibedo opoto, ma pe obedo piny. Wi Efraim en Samaria, kede wi Samaria en wod pa Remaliya. Ka pe ugene, to pe ubibedo atir. Isaiah 7:8, 9.
Ka wa pe bigeno lok me poro me higa abicel apar abic, wa pe biyiko.
Wa bi medo nyutu lok me calo pa Eliya i coc ma bino.