Lagam pa Elija cako ka omiyo ngec ni pe bi koth, keken ki lok pa en, pi higa adek ki alim.
Ci Elija, Tishbi, ma acel ikin jo Gilead, owaco bot Ahab ni, “Ka Rwot Lubanga pa Isirael tye ka bedo, ma i anyimne acung, pe bi bedo lat onyo kot i higa magi, ento kaka lok na.” 1 Kings 17:1.
Mwaka adek ki abar mago nyuto gin matime con pa Thyatira, ki cako i 538 nyaka i 1798. I mwaka 1798, i agiki me kare ma koth pe obino, Elija olwo Ahab me bi i Karamel. Ngec me latic pa Lubanga ma acel ocoyo cawa me rwom pa Lubanga i ceng 22, dwe apar, 1844. Ngec me latic pa Lubanga ma acel obedo cik bot Ahab me lwo jo Isirayel weng me bi i Karamel.
Kacel Ahab oneno Elijah, Ahab owaco bot en ni, “In obedo dano ma kelo peko i Isirayel?” En odwoko ni, “An pe akelo peko i Isirayel; ento in ki ot pa wuu, pien oweeko cik pa Rwot, ki ilubo Baalim. Kombedi, cwalo, ki coko bot an i got Carmel jo Isirayel weng, ki lanen pa Baal 450, ki lanen pa tim 400, ma gicamo i mesa pa Jezebel.” Ahab ocwalo bot jo Isirayel weng, ocoko lanen kacel i got Carmel. Elijah obino bot jo weng, owaco ni, “Paka kare niningo ibedo ka pobo i dyero aryo? Ka Rwot obedo Lubanga, to lubo en; ento ka Baal, to lubo en.” Jo pe gidwoko en ki lok mo keken. 1 Kings 18:17-21.
Israel weng ocokore i Carmel i cawa pa Elijah; man bene ocwalo calo kare me gin pa William Miller, ka kanisa adek me Revelation chapta adek ocokore weng. Kanisa ma con con ogudo woko ki i tim i mwaka 538 me dwogo woko ki i kweko pa Jezebel, ma omiyo calo Kanisa pa Thyatira, o bino woko ki i tim macalo lacer ma myero orwate kwede lok pa Elijah, ma omiyo calo William Miller. Eka le me piny oyabo dwe ne ki ocamo woko pi madwong me kweko ma kiketo ikom en pi 1260 mwaka.
Kede piny okonyo dako, piny oyawo lwak pa iye, onywomo pii madwong ma lacam ogolo ki lwak pa iye. Revelation 12:16.
I porofesi, "waco pa piny" obedo tic pa twero me Palamenti ki me Kot pa piny, ki i mwaka 1789 United States ocweyo dokyumenti pa Lubanga, ma en aye Konistitushon pa United States, ka mano ogwoko twero ki bedo twol ma mite pi miyo gwoko ki bot tyenyo pa rwodi me Yurop kacel ki Kanisa Katoliki ma oweko adyere woko.
Wac pa piny obedo tic pa twero me cwalo cik ki twero me kot pa ne. The Great Controversy, 443.
I 1789, keken anyim cako me rwom me poropheti pa United States me bedo cing namba abicel i poropheti me Baibul ocake, owaco macalo Lamb; ento ikare me cik me Sande, obiwaco macalo diragoni.
Ki an oneno lewic mukene ma owuoko ki i piny; ki ne obedo ki lak aryo calo nyathi diel, ki ne owaco calo yoka madit. Nyutu pa Yohana 13:11.
Acaki ki agiki pa le ma aa ki piny ginyutu ki waco pa en. I mwaka 1798, Ahab okwano Isirael weng i Got Karmel, kama Elija obino keto atemo me nyutu bot jo ma neno ni ngo obedo Lubanga ma adaa: Lubanga pa Joo Eberu onyo jok pa Jezebel. Jezebel tye ki lanen 450 pa Baal ki lanen 400 pa yago. Jok marac Baal obedo jok pa dich, ki jok marac Ashtaroth obedo jok pa dako.
Kit aryo pa lanabi me kwer ginyutu rwom pa kanisa ki dwec, pien i poropheti ka nyutu dichwo ki nyako kacel, nyako nyutu kanisa, ento dichwo nyutu dwec. Elija onwongo kitye ka gubedo 850 i tung acel, ikare ma onongo ocako wang rwom ma pe maleng pa kanisa ki dwec, ma kinyutu ki jogi me kwer me nyako ki me dichwo, kacel ki lareme pa Ahab ki Jezebel. Nyutu pa Ahab ki Jezebel me kanisa ki dwec nyutu yubu marac pa lawi pa Republicanism, ento Baal ki Ashtaroth ginyutu yubu marac pa lawi pa Protestant.
Lok ma onongo tye kede obedo protes pa Elija ikom dini ma goro, ma ki nyutu kwede Tayatira i buk Revelation chapta aryo. Elija nyutu Protestanti, pien lok me keken pa ‘Protestanti’ obedo ni dano ma timo protes ikom Roma. Protes pa Elija nyutu protes ikom rwom pa kanisa ki gamente, ma ki timo ki rwom ma pe maleng i kin gamente ma goro ki kanisa ma goro.
Ento kadi atye ki gin manok i komi, pien in iweko nyako Jezebel, ma yaro pire kene ni en nabi nyako, me pwonyo kede me poyo latic pa an me timo poto, kede me camo gin ma ki miyo lam bot sanamu. Kede an omiyo ne kare me loko cwiny pi poto ne; ento pe oloko cwiny. Nen, abigolo ne i yataka, kede gin ma timo poto kwede abigolo gi i peko madwong, ka pe gi loko cwiny pi ticgi. Revelation 2:20-22.
Chamo nyutu ngec ma i yie, kadong ngec ma gicweyo rwatte bot cal pa jogi nyutu pwonye pa Katolika, en aye alama kikome pa pak pa cal pa jogi ma marac tutwal. Jo pa Lubanga i cawa me obur gi obino yie pwonye mapol pa Katolika ma pa jogi, lapyeme pak pa Ceng.
Ywe marac obedo yub ma pe ki cik, i kit pa lanabi nyutu pire kene gin ma Konstituson ogengo: keto kacel kanisa ki gavumenti. Ahab onongo i yub ma pe ki cik kwede Jezebel, pien calo rwot pa Isirayeli pe myero onywako nyako pa rwot pa jo ma pe yaro Lubanga. Yesu onyutu ni Yohana Mubatisa obedo Elija, kadok Yohana bende orwenyo yub acel ma pe maleng, ka omer Herod pien onywako Herodiya, dako pa lanywalne.
Herode ne omako Yohana, ocobo iye, oketo iye i cell pi Herodia, dako pa lare mamegi Filipo. Pien Yohana ne owaco botne ni, “Pe tye cik me in bedo kede en.”
Tuk pa Elijah ma ocung i anyim Ahab ki Jezebel onwongo nyutu anyim tuk pa John ma ocung i anyim Herod ki Herodias, pien rwom megi weng onwongo nyutu rwom ma pe ki cik pa Kanisa ki Gamente. Kacel ginyutu kwena pa Elijah me jo 144,000, ma gicung matek i anyim papacy (Jezebel ki Herodias), rwot apar ma ginyutu United Nations (Ahab ki Herod), ki United States ma onyutu lanabi me bul (lanabi me bul pa Carmel ki Salome, nyako pa Herodias).
Kare me lanen i Got Karamel tye kwede gwoko Konstituson pa United States ma i lwete pa Elija, ma okano atir pirinsip me yubu woko pa Kanisa ki Gamente.
Ka Ahab oneno Elija, Ahab owaco bot en ni, “Itye in ngat ma ikelo peko i Israyel?” En odwoko ni, “Pe an akelo peko i Israyel; ento in, ki ot pa wu mii; pien un otyeko cweyo cik pa Rwot, in ityeko lubo Baalim.” 1 Kings 18:17, 18.
Constitution oketo ni cale aryo me Ripablikanisim ki Protestantisimi bi bed gi keken i kare weng. Ento Revelation nyutu ni, ka agiki United States obiwaco calo dragon, obitimo mano ka kanisa ma otyeko golo adwogi i United States gicwako twero kede gicweyo kacel ki gavumenti ma otyeko golo adwogi.
Ento ‘cal pi le’ obedo ngo? Kendo en myero kitim nining? Cal otime ki le ma tye ki ruc aryo, kendo obedo cal pi le. Bende kiwaco ni en cal me le. Dong me ngene ngo ma cal en calo kede kit ma en myero kitim nining, myero wa kwan kit ma le tye kwede pire kene—Papasi.
Ka kanisa me acaki opobo woko kun oweko yot pa Enjili ki aketo cing ki kit pa joma pe yaro Lubanga, en oweyo Lamo ki twero pa Lubanga; ci, me loyo cwinye pa jo, en otemo nongo kony pa twero pa lobo. Gamo ne obedo Papasi, kanisa ma otyeko loyo twero pa lwak, ki katico kwede me medo kom bedo pa en pire keken, pire tek pi pinyruo pa ‘heresy’. Pi Amerika ma kigwoko kacel me yubo cal pa lewic, myero twero pa dini obedo ka loyo gamente me lobo i kit ma kanisa bene bi tic kwede twero pa lwak me timo jami ma en mito, pire keken. The Great Controversy, 443.
Elija i Got Karmel onyutu tic pa jo Millerite, ki jo Millerite gityeko kete calo laporofeta ma adier, kityeko pimo kwede jo ma cokki aa ki iye me teko pa Katolik, ento gi yero, kun gi kwanyo woko ler pa malaika ma acel, me dwogo i Roma. En aye ni, lok pa malaika ma aryo i cawa me acaki me 1844 obedo me nongo nyutu dulwa pa Protestanti calo nyako pa Babulon, ki nyutu jo Millerite calo pembe pa Protestanti ma adier.
Ka Lubanga okelo Israel macon woko ki i lacer pa Misri kede ocero gi kun i pii pa Dogi Rabwong, ocako rwom me temo ma dong-dong, ma ocake ki temo me mana me polo.
“Lema ma kicoko weng pa cawa macon tye ka lero i wa. Coc pa pe paro pa Israel kigwoko ne pi lero wa. I cawa man, Lubanga oketo lwete me coko jo pi iye keken ki i piny weng, ki i dul weng, ki i leb weng. I tic me Advent en otimo pi gin ma en oyero pi en keken, macalo ka otimo pi jo Israel ka odugi gi woko ki i Misri. I cwil cwiny madit me 1844, yie pa jo pa en opimo ne, macalo pa jo Ebru i Nam me Macol.” Testimonies, volume 8, 115, 116.
Peko me cwiny me Nino 22 me Okotoba, 1844, okelo ngec me ka maleng me polo, ma kun cito ocako tem me Sabat, macalo ni tem me mana obedo acel i rek me tem apar pi Isirayel ma con.
Rwot omiyo an neno man i mwaka 1847, ikare ma jo yie obino kacel i Sabat, i Topsham, Maine.
Wanongo jok me lamo ma matwal. Ka wa tye ka lamo, Jok Maleng obor iwa. Wa obedo ki yot madwong. Pe acel acel, gin me piny orem an woko, kede an okano iye neno me ye pa Rubanga. Anoneno malaika ma yubu inino bot an. En inino okwanyo an ki piny, oter an i Gweng Maleng. I gweng eno, anoneno tempu, ma adonyo iye. Acito kom bur mapat abino bot puduma me acel. Puduma man kigoyo malo, kede an acito i kabedo maleng. Kany anoneno altara me oyi, taye me lampu ma tye ki lampu abiro, ki mesa ma iye tye makati me wang pa Rubanga. Piny ma anoneno ye pa kabedo maleng, Yesu ogoyo malo puduma me aryo, kede an acito i kabedo maleng madit loyo weng.
I kabedo maleng loyo aneno sanduku; i wiye kede i penge ne obedo ki zahabu ma maler loyo. I tung acel acel me sanduku ne tye kerubi ma ber, ki lapapgi gicoro i wiye. Wanggi gitero botgi keken, ki gineno piny. I cen me kerubi ne tye kopo me uvumba me zahabu. I wiye me sanduku, ka kerubi gitye kwede, ne tye bwony ma lero madwong loyo, ma noneno calo kom can ma Lubanga obedo iye. Yesu otye i tung me sanduku, ki ka kwayo me jo maleng obino bot En, uvumba ma i kopo ocweco tut, en bene oketo kwayo gi ki tut me uvumba, omiyo bot Woni. I iye me sanduku ne tye kopo me zahabu me mana, lati pa Aron ma ocweyo, ki tabul me kidi ma gigubo calo buk. Yesu oyabo gi, kede aneno Cik Apar ma kicono iye gi ki lacok pa Lubanga. I tabul acel ne kicono iye cik angwen, i tabul mukene ne kicono iye abicel. Cik angwen ma i tabul me acaki giler loyo abicel ma i tabul mukene. Ento cik ma angwen, me Sabati, giler loyo weng; pien Sabati kikwanyo iyie me gwoko ne pi yaro nying maleng pa Lubanga. Sabati maleng noneno ki bwony madwong—lacam me bwony obedo i wurne weng. Aneno ni cik me Sabati pe kiketo iye i wiir. Ka obedo calo mano, dong bene cik abong'wen mukene obedo calo mano; ki wa twero bwolo gi weng, ka wa bwolo bene cik ma angwen. Aneno ni Lubanga pe oloko Sabati, pien pe oloko kare. Ento Papa oloko ne ki ceng me abiro i cabit woko i ceng me acel; pien ononge ni obedo me loko kare ki cik.
Ka jo Protestanti owuoko ki Kare me Ojuk i 1798, ci Buk pa Daniel kigolo nywero woko, piny pa rwot me namba abicel acel i poropes pa Bible—lewic pa piny ma tye ki rwom aryo ma i Revelation chapta apar adek—ocako woto i lok me con pa poropes. Protestantism onongo kiketo piny iye coc maleng ma kiwaco ni Bible Maleng, ci Republicanism onongo kiketo piny iye coc maleng ma kiwaco ni Constitution. Nyasaye onongo okwanyo Kanisa pa En ma i got woko ki Kare me Ojuk; entono, calo kit pa Israel ma con i kare me labolo pa Misri, Cik me Sabat onongo ocoyo woko. Ka Israel giyoko Pii Madit ma Labur i yore me miyo Cik i Sinai, Israel me kare ma eni ni giyoko Pii ma Atlantic i yore me 22 October, 1844, kun Cik obiyabo odoco. Rwot onongo odoco ocako cweyo jo ma bibedo lagwoko Cik pa En, lagwoko yabo me poropes pa En, ki bi gamo mantle pa Protestantism. Israel ma con gimiye tabela aryo me Cik Apar calo alama me tic mamegi me bedo lagwoko Cik pa En, ci Israel me kare ma eni ni gimiye tabela aryo pa Habakkuk calo alama me tic mamegi me bedo lagwoko Coc me poropes pa En.
Isirayel ma kombedi myero omako kit aryo me tabul aryo aryo, ka oyaro i bot piny ngec pa anjel ma adek, ma obedo ngec ma ki yaro gi ma mako lwak pa Protestantisimu. Protestantisimu ma obuto woko ki i cawa me otum, en dong pe opong, macalo Isirayel ma con ka gigolo ikum Dyar ma Rac. Protestantisimu owaco ni 'Bibul ki Bibul keken'; ento twero me ngeyo Lok pa Lubanga pe opong, pi cawa mapol ka chamo cik pa pagan pa Roma Katolik (gin ma ki rwate bot nyise). Lubanga ociko ni Protestanti ma atir myero onyutu Lok weng pa Lubanga, macalo kit ma nyutu ki 'Cik ki Nabii', kit aryo me tabul aryo aryo ma nyutu tici pa jo pa Lubanga kacel ki kit pa Lubanga. Tic pa anjel ma acel obedo me yubo jo Protestanti ma atir, ma gibed jo me gwoko Cik pa en kacel ki Lok pa en ma lanabii.
Lubanga ocoo Kerek pa En i kare man, calo en ocoo Isirayel macon, me bedo calo ler i piny. Ki lakweyo madongo me adiera—ngec pa Malaika me acel, me aryo, kede me adek—En ocweyo gi ki bot kereke kede ki bot piny, me kelo gi i bot En ma loyo. Okelo gi me bedo gwoko cik pa En, kede okimino botgi gin ma adiera madwong me porofesi pi kare man. Calo lok maleng ma kimino bot Isirayel macon, man gin tic ma loyo me cwalo bot piny weng. Malaika adek me Apokarifu 14 ginyutu jo ma gimako ler me ngec pa Lubanga, kede giwot woko calo latic pa En me longo ciko i bor kede i pim pa piny weng. Testimonies, volume 5, 455.
Lok me mino cing ma myero kiwaco pi jo ma kityeko nyutu gi calo lagwok pa alup aryo acel ki alup aryo acel, obedo kwer ki cwako cal me Katolik. Kwano woko meno tye i kwer ki rwom mape ki cik pa Ahab ki Jezebel, ki Elija omero meno i Got Karamel. Miyo alup aryo me kidi i Got Sinai omero calo miyo alup aryo me lacar pa Habakkuk i gin mukato me 1842 dok 1849. Alup aryo pa Habakkuk obedo cal pa cet ma tye i kin Lubanga ki jo mamege ma Protestanti. Kweko alup meno nono obedo calo kit ma Isirayeli macon otyeko kweko cik pa Lubanga.
Millerites gidonyo i Kabedo Maleng ma loyo weng ki giyudo ler me Sabat, ento tic me temo pud pe ogiko. I kare acel keken horn me Republicanism otye ka woto i lok me con pire keken. Kede horn aryo gibinyutu lakite madwong i wotgi kacel i 1863.
Ngec pa Ilija pa Miller okelo tic me yweyo ma tye ka medo, ki mito madwong me keto tyen pa Protestant. I kare acel acel, tyen pa Republican bene obedo itic i yore me yubu pa politik ma tye ka medo. Tyen aryo tye i wi jami madit pa piny acel; omiyo myero gi wot kacel ikom kare weng pa jami madit pa piny.
Kit me lagoro ma acel pa rupe pa Republican me le pa piny ne obedo tic me waco Constitution me cako tic i 1789. I 1798 (kare me agiki ka lagite pa buk Daniel kigi yweyo), le pa piny bi waco pi mokato me acel calo duk me abicel i lagoro me Bibul. 1798 ne obedo cako pa United States calo duk me abicel i lagoro me Bibul; kacel, waci ma otime i cako pa le pa piny i 1798 bi tito kare me agiki ma duk me abicel bi waco, kede kare meno kityeko nyuto ne calo dwon pa dragon. Ka wapoyo cik ma rupe pa Republican kiketo i United States i 1798, myero waneno tito me cik ma bi kiketo kacel ki Cik me Sunday ka United States bino waco calo dragon. Ka wapoyo cik angwen magi, penyi keni ni cik angwen ma kiketo i 1798 tye ki keto cing me lagoro pa Alpha ki Omega?
I mwaka 1798, United States oketo cikke mapol madwong ma ki ngeyo calo ‘Alien and Sedition Acts’. Cik magi obedo cikke angwen, ma oketo gi ki Kongres ma ‘Federalist’ gutye ki twero kwede, ki President John Adams omoko gi ki cing miyo gubedo cik; John Adams obedo President ma aryo me United States, ki con obedo Vice President pi George Washington.
Cik me Naturalization: Cik man omedo kare me bedo i piny pi jo ma obino ki lobo mukene me cako bedo jo me U.S., ki mwaka 5 dok obedo 14. En ne kimito mapire tek me golo piny teko pa jo ma obino cokcoki, ma pol kare gi rwate ki dul me opposition, Democratic-Republicans.
Cik Alien Friends Act: Cik man omiyo twero bot Piresidenti me cwalo i woko jo ma pe obedo sitizen, ma Piresidenti oparo ni gonyo gwoko kuc pa United States i kare me kuc. Omiyo Piresidenti twero me kano ci me cwalo i woko dano mo keken ma pe obedo sitizen ma oparo ni tye gonyo.
Cik me 'Alien Enemies Act': Cik man omiyo twero me mako, gengo, ki cwalo woko i pinygi jo me piny ma tye i lweny ki United States. Ki yubo ne me gwoko kuc i cawa me peko ma goro i agiki me cawa me 1790.
Sedition Act: En aye cik ma kityeko miyo apoya mapol-loyo i tung 'Alien and Sedition Acts'. En oketo cwalo i lwak acoya "ma obur, ma nyono, ki ma ki paro marac" ikom Gavumenti onyo latic ki ladit ne, ki peya me balo nyinggi onyo kelo gi i nying marac, bedo bal me cik. Jo apoya neno man calo goro me ciri dang ikom twero me waco ki twero me acoya.
Cik ma ki lwongo ni "Alien" ki "Sedition" ne obedo gin ma kikwanyo tutwal, kendo ne omiyo kwedo ma dongo bot Democratic-Republicans, ma gene ni cikke eni opoto twero ma pire tek me Konstituson kede oketo wang i dul me cinggi. Gi owaco ni cikke eni opoto "Amendment me Acel", ma ogwoko twero me waco lok kede twero me coc. Lacen, cikke eni ocwalo tic i yero me 1800, ka Thomas Jefferson kede Democratic-Republicans omako Puresidensi kede Kongres, omiyo kikwanyo woko Cik me "Sedition".
Dul me politiki Democratic-Republican gigeno ni cik eni gikego twero madwong ma Cik me Lwak ogwoko; kadi bene gigeno ni cik eni gitingo dul me politiki ma gicako kwede. Pe tye madwong ni cik eni kicweyo piny onyo lacen gi ogiko karegi; Alfa ki Omega nyuto agiki ki acaki. I rek ma gicweyo cik eni, onyo ma 'waco' gi i cik, dul me Federalist ne kilworone ki dul ma ki waco ni Democrat-Republicans. Lok-odoko pa dul me politiki Democratic-Republican lacen okelo dul me Republican, dul me politiki ma pire tek gicono kede kakare ikum tam me kwero ton.
Jo me lok pa con ginyutu 1863 calo tung pa lweny i wi piny, lweny ma giketo iye peko me otum. 1863 bene obedo tet me yoo pi lacam manyen me “tong” pa Protestant, ma kono gi kwanyo lok pa janabi me kare ma acel ma malaika gi omiyo Miller (lok pa “seven times” ki iye Levitiko 26). Romo obedo keken mere mere ni lok pa “seven times” en kitero ki cik pa otum ma kicweyo i pot buk ma anyim i Levitiko? “Ruk” ma “seven times” o nyutu onongo obedo kica ni ka cik me kite pa pot buk 25 pe gikwoke, Israel dong bino tyeko lok pa conge ki dwogo i otum ma kikwoyo gi ki iye ka gicako yoregi i Pi Mera.
Cak ki 1798 nyaka 1863, pati me politika ma en Democratic-Republican Party okato i yore mapol me kweyo woko onyo kweko. Cak ki 1798 con, ludito cak ki August 11, 1840 nyaka 1863, Millerite Movement okato i yore mapol me kweyo woko ki kweko.
Democratic-Republican Party, ma onongo obedo acel ikin dul me polotiki me acaki i United States, pe onongo odoko ki cing acel Republican Party calo kit ma tye kombedi. Ento, en otyeko yikore mapol kede kwanyo mapol i kare, i agiki omiyo gicweyo dul me polotiki mapol mapatpat, i anyim me bino pa Republican Party.
Pati me Demokratik-Repablikan, ma mapol obedo i kube kwede Thomas Jefferson ki James Madison, ne ocako i agiki me cenduri me apar aboro calo lagam bot Pati me Federalist. Jo Demokratik-Repablikan giyero poko ma matek pa Konistitushen, twero pa steet, ki lonyo me tic me cweyo.
Ento, i kare me 1820, dul me cing Democratic-Republican ocako opuk i tung me gang ki i tung me yore me paro. Puko mapire tek otime i kare ma kilwongo ni Era of Good Feelings (1817-1825), ka pe tye rweny ma tek ikom lalo piny pa James Monroe. Kare man me kuc i politiki omede i ol woko dwong ki twero pa dul me cing Democratic-Republican. Ma lacen, dul man opuk woko i bot mapol, ki oyub kwede dwoko ikome dul me cing magi:
Dul me Demokarasi: Joloyo pa Andrew Jackson, ma en obedo Piresident marom abiro i mwaka 1829, gi ocako Dul me Demokarasi. Jo Demokarasi pa Jackson gi ocwalo kony bot tyen me gamente ma timo tic ma matek, bot medo lobo i tung maliri, ki bot twero me yero ma matwol pi ladito macol.
Dul National Republican: Dul man ocako calo adwogi bot tic pa Andrew Jackson me bedo Rais, ki lacen oyubo cing kwede grup mukene ma gicayo Andrew Jackson me bedo Dul Whig. Pire kene, Jo National Republican gitye maloyo i kony bot gamente me federo ma tek ki medo me ekonomi.
Anti‑Masonic Party: Man obedo dul me politike ma bedo kare macok, ma ocake i kirom me 1820, ma madwong loyo obedo me dwoko kwec ikom twero pa lwak pa Mason ma gitimo i mung. Otyeko oywako jo mogo ma con gitye ki dul me Democratic‑Republicans.
Pati me Whig: Pati man onongo gicweyo i 1830s; i iye, Whig gicweko iye dano ma onongo obedo National Republicans, Anti-Masons, ki dul me wilo mapat. I kitgi, onongo gi wilo i cik pa Jacksonian, gi mi kony i gavumenti federalo ma tek, ki gi medo ceto anyim pa indastri ki pa ekonomi.
Dul me Republican ma i cawa man kicweyo i cawa me 1850, calo adwogi ma mataŋo bot cwer cwiny me but me lobo i kom slavery ma tye ka med. Okwanyo jo ma onongo gin Whigs, Democrats ma kwanyo slavery, Free Soilers, kacel ki mukene ma gengo yweyo me slavery i lobo manyen. Lami purezidenti me Republican ma me acel, John C. Fremont, otimeo wot i eleksyon me 1856, ci lami me dul ma me acel ma okawo loyo, Abraham Lincoln, kityeko yelekta i 1860. Kumeno, Dul Republican ocake mapat ki kit yore me Democratic-Republican, kede obedo ki wot pa iye ma mapat keken i talaro me poliitiki pa Amerika.
I higa 1860, dul me Republican oyero President ma acel. Dul meno obedo i rwom pa dul me polotiki mapol ma gudo ikom otong. I higa 1863, Emancipation Proclamation “owaco” otong woko. I higa 1863, lawi pa Republican—ma i kare meno ki nyutu kwede dul me Republican—“owaco” otong woko; ento lawi pa Protestant ojuko woko bedo muvimienti, odoko Kanisa me Seventh-day Adventist. Muvimienti pa Millerites, i kit pa cik ki i kit pa ofisiali, otyeko i dwe me May 1863; kacel i higa meno, kwer pa Moses, me poropheti pa otong, kijuko woko. En ma tye ki winye, winye.
I kare man, obedo ma konyo i ngec me miyo tito macek pi “oath pa Moses,” macalo nying ma Nabi Daniel omiyo ne.
En aye, Israel weng guleko cikni, kun gubalo woko, pi pe guwinyo dwoni; eka kwer ocwere i wa, ki kwac ma kiketo i cik pa Mose, lacoo pa Lubanga, pien watimo richo ikom en. Daniel 9:11.
William Miller, ma kilaro ne ki Gabriel kacel ki malaika mukene ka tye ka kwano Lok pa Lubanga, con i kare ma acel kilaro ne i "kare abiro" ma i Levitiko 26. Waci pa Miller en ni: ka obedo ka kwano Baibul, ocako ki Kitabu me Genesi; kadong, obino i Levitiko cok ki con mapat odonyo i "higa 2300" me Daniyel 8:14. En otiyo keken ki Baibul ki Cruden’s Concordance.
Konkodans pa Cruden pe nyuto lok me leb Ibru onyo me leb Gerik ma lacen kityeko yubo gi i leb Engilisa pa Baibul pa King James. Miller ocwako “konteksto” me pot me coc ma obedo kwano me lanyuto ngec mamegi ikom lok onyo pot me Makwalo Maler. Ikom ngec mamegi ikom “yore abic aryo,” yot tutwal neno ni konteksto me “yore abic aryo” i pot-buk 26 me Levitiko obedo pot-buk 25.
Dul 25 tero ngec ikom weko piny obed i kuc, Yubili, ki cik me lacer. Cik me dul 25 obedo but pa "cik pa Mose latic pa Lubanga" ma kelo gwedi ka kigwoko, ki "cira" ka pe kigwoko. I dul 26 cira me "kare abiro" obedo calo higa 2520, ki kiketo pire tek i kit ma nen atika me cik pa weko piny obed i kuc ki yore me lacer. I dul 26 peko man kigoyo nying ni "wac pa singruok na."
Kare an bene abi wot macok ki botu, abi yaro botu abicel aryo kare pi richo mewu. Era abi kelo ligangla botu, ma bi dwoko kum me kica na; ka ucengo dok acel iye gang mewu, abi cwalo twot marac botu; ci abi mii wunu i lwete pa lami. Levitiko 26:24, 25.
I gin ma tye kam, “lagam” ma Lubanga tye ki “kom” iye, obedo lagam ma kiloro con i chapta 25. Peno me abicel kimito ni “kom pa lagam pa Lubanga,” kede “kwer” ma kicono ki iye en ni Isirael bi weko gi i lwet jo ma kwaro gi; kede ka dong gi tye i piny pa jo ma kwaro gi (macalo Daniel), Isirael bino bedo latic pa jo ma kwaro gi.
Ka Mose ocoyo Levitiko 26, Isirayel me con onongo odwogo woko kakare ki tic me cwaa i Misri, kede cik me cwaa ma kicoyo i Pot buk 25 ma kibikelo kica onyo kwer. Isirayel me con pe gi otimo cik pa Yubili, ikare me agiki lobo pa rwot ma i tung maloyo ki ma i tung malwoko giyubu nono i piny pi “cawa abic aryo”, me tyeko gima Daniel lwongo “kwer pa Mose.”
Rwom me kony ma kiketo bot Lubanga ki Isirael, ma ocako ka gi onongo i twero pa Misiri, ogiko ka gi obedo i twero pa Asiriya ki Babilon. “Seven times” ma i kom ruoth me tung wi ogiko i 1798, ki “seven times” ma i kom ruoth me tung piny ogiko i 1844. Cobo me acaki pa kare aryo magi me “seven times” kicoyo ne i Buk Aisaia, but 7, ki lok me poro pi iyom 65 ma Aisaia oyaro bot Ladit Ahaz pa Yuda i 742 BC.
Pien wi Siria en Damasko, kede wi Damasko en Rezin; i kare me mwaka 65, Efraim obibedo opoto, ma pe obedo piny. Wi Efraim en Samaria, kede wi Samaria en wod pa Remaliya. Ka pe ugene, to pe ubibedo atir. Isaiah 7:8, 9.
Aisaia otyeko nyutu ni, i iye higa 65 ki cawa ma kicako yaro poropesi i 742 BC, lobo ma i wi bi balo. Higa 19 lacen, i 723 BC, lobo pa Israel ma i wi kicayo obedo lutic pa rwot pa Asuriya; ka higa 46 lacen, i 677 BC, rwot pa Babilon kicayo lobo pa Yuda ma i piny obedo lutic. Poropesi me higa 65 okelo alama 6 me kit ma otime. Alama ma acel obedo 742 BC, cawa ma poropesi kicako. Higa 19 lacen, i 723 BC, lobo ma i wi kicayo obedo lutic pa Asuriya. Higa 46 lacen, i 677 BC, lobo ma i piny kicayo obedo lutic pa Babilon. Higa 2520 ma ocako i 723 BC ogiko i 1798. I 1844, higa 2520 ma ocako i 677 BC bene ogiko. Ki 1844, poropesi omedo higa 19 me nongo 1863 me giko kit me poropesi weng, pien ka Alfa ki Omega ojalo higa 19 me cako kit me poropesi, myero bene obed higa 19 me nongo giko ne.
Israyel me kare macon ocweyo gi ki otum pa Misri, ci kun pe giluwo, dugu me bor ki dugu me nyandwat gidwogo dok i otum. Lok pa lanabii ogoro woko ki i gin mukato me lanabii pa Israyel pa ringo me kare macon, dok odonyo bot Israyel me Roho pa kare ma kombedi; ki i kit ma calo eni, lok ma madit pa alama me yoo me lanabii weng obedo otum.
Lok me poropheti i Isaya pot 7, Isaya omiyo bot rwot marac Ahas i mwaka 742 BC, ka gityeko nyutu ni lweny me iye piny i bot Boro ki Cen obino. Dul me Cen pa Ahas obedo piny ma maler me adwogi pa Isirayel me con. I 1798, piny ma maler me roho i poropheti me Baibul ocako telo calo dul ma abicel i poropheti me Baibul. Ka abiriyo kare ma i kom piny ma maler me adwogi otum i 1844, nonge, calo i mukato me rwot Ahas, lweny me iye piny ma obino. I 1844 dong, bwoc me dul me politiki i yaboŋo gi ki keto rwom ne dong gono oko woko piny i tony aryo me tamo me politiki. I kom slavery, Demokorat ne gicwako slavery, ento Repablikan ne gipek ki slavery. Ki 1798 nyo oko i cako lweny me iye piny i 1860, kit me yabo tony aryo me dul me politiki ne dong otugore maber.
Ahaz onongo onyutu piny ma rwom pa kom; ci bene onongo obedo kit me calo piny ma rwom pa Roho. Kit pa matime me Ahaz onongo obedo kit me calo kit pa porofesi, ma porofesi onongo oyaro i mwaka 742 pi anyim Kriisto; ci onongo obedo kit me calo kit pa matime ma porofesi ogiko iye. I mukwongo me kit pa matime, ruoth pa tung wi ma romo dul apar onongo ogol woko ki dul aryo mapat, ka gi yaro geco i kor twero pa dul aryo me tung tere ma Lubanga onongo ocero. Dul apar me tung wi gi onongo ocayo rwate ki Siriya, ci mano onongo obedo kit me calo rwate pa tung tere ki twero acel ma ki nyutu ki cal me Siriya.
Poko macek man tye ka nyutu ni “kare abicel aryo” me Levitiko 26 obedo lagam me kica ma cwalo ogwedi pi yubo cik onyo “lam” me lacer pi pe yubo cik. Ruwote ma i bor ki ruwote ma i cen ocako kacel calo piny acel ma kigolo woko ki i lacer; ento i giko gi keken, ki golo-gi dwogo i lacer.
Mwaka 65 ma i agiki pa lok me poro pa lwak ogiko ka Isirael me Roho tye i piny maler me Roho, i dyer atir pa lweny me piny keken pa bor ikom tong. Ludiro i lweny me piny keken obedo piny acel ma oyubo kacel pa piny mapol, ki ogonyo peke ki gamente ma Lubanga okete, ma tye i piny ma okor kwede.
Cente ki mwaka 1798 dok i lweny me piny, otonglo pa Republicanism kigoyo i yore ma ocweyo dul aryo pa jo maloko i politike, ma nyutu tung aryo pa lok me dic. Jo maloko pa dic, ma gubedo mito mede tim me dic, gibalo lweny.
Cako ki 1798 nyaka i lweny me i kom piny, tung pa Protestantisimu oketo ne i yore me tic ma ocweyo dyere aryo pa jo mede me dini, ma ginyutu tung aryo pa lapeny me utumwa. Jo mede ma giyero utumwa, ma gitemo mede ki ngec me acaki pa porofesi me utumwa, pe gi loyo lweny.
I mwaka 1863, tung pa Republicanism otyeko me kwanyo woko kit me timo slavery.
I mwaka 1863, tung me Protestanti oromo yweyo woko porofesi me otumwa.
Ka gitimo kamano, gi oweyo tic pa Miller, ma en Elija pi kare pa iye. Ka gitimo kamano, gi bene oweyo "lagam pa Mose," kidi me rwom pi kare pa gi. Dong gi oweyo Mose ki Elija, keken ni gi dok bino i nino 11 me September, 2001.
Alfa ki Omega, Lami me leb ma ber tutwal, oketo i coc nyinge pa en ma maleng i tung poropheci me kare pa ‘ligam pa Mose’ ma en keken oyabo ni en obedo Palmoni, Lami me kano namba ma ber tutwal. Ka pe wunu geno, adwong pe wunu bi bedo rwate.