Mose ki Elija gin alama me poroc ma romo, ka gene ki kit, keken keken ngene calo alama acel; ento gin bene romo ngene calo alama acel ma tye ki iye laporoc aryo. I kom waci pa aryo, gino kikete; ci i Revelation apar acel, Mose ki Elija ginyutu lami waci aryo pa Cik Mapire ki Cik Manyen. I Got me Loko Kit, ma nyutu Donyo pa Aryo pa Kristo, alama ma aryo nyutu kacel 144,000 (Elija) ki jogi ma gicwee pi Lubanga (Mose) i poto me cik me Sunday. Ka gityeko kacel calo alama, i oguru me Horeb, ginyutu jo Lubanga i ogik me lobo ma "winyo", "kwano" ki "gwoko" ngec ma nyutu kit pa Lubanga, ma tye ki twero me loko Laodicean obed Philadelphian. Cawa manok cen, (manok tutwal), obino kare ma dong pe romo pi Adventista pa Laodikia ma pe gi ngec me cano "mafuta" ma mite me dwoko maber bot cwalo dwon me waco ni, "Nen, Lawo obino."

Mose owaco bot Rwot ni, “Nen, in i waco bot an ni, ‘Kelo jo man malo’; ento pe i miya ngec ngat mene ma ibi cwako ka an. Enten in i waco ni, ‘Angeyo in ki nying,’ ci in bene oromo kica i wang an. Kombedi, ka an oromo kica i wang in, akwayo, nyut an kombedi yoo in, mi angeyo in, mi orom kica i wang in; ci par ni ogwanga man en jo megi.” Rwot owaco ni, “An abino ki in, ci abimiyi kuc.” Ci owaco bot ne ni, “Ka pe bedo pa in obino ki an, pe ikel wa woko ki kany. Pien ngo ma obi miyo ngene kany ni an ki jo megi oromo kica i wang in? Pe en pien in ibinino ki wa? Ka kamano, an ki jo megi wabed yubu woko ki jo weng ma tye i wang piny.” Rwot owaco bot Mose ni, “Abitimo gin man bende ma i waco; pien oromo kica i wang an, ci angeyo in ki nying.” Ci owaco ni, “Akwayo in, nyut an dwong in.” Rwot owaco ni, “Abiyaro ber bedo na weng i nyim in, ci abipongo nying Rwot i nyim in; abimiyo kica bot ngat ma abimiyo kica, ci abiyweyo kica bot ngat ma abiyweyo kica. Ci in pe itwero neno wang an; pien ngat mo pe twero neno an ci odong kwo.” Rwot owaco ni, “Nen, tye kabedo i but an; in ibed obur i wi got. Ci ka dwong an obino ka obedo piny, abimiyo in ibed i lac me got, ci abicwalo lwet an iye ka abino; ci abiyee lwet an, in ibineno dwe an, ento wang an pe bina nene.” Rwot owaco bot Mose ni, “Itim cal aryo me got macalo ma acel; an abicoyo i cal man lok ma onongo tye i cal acel ma iborone. Bed oywete i okinyi, ci i okinyi ibino malo i got Sinai, ci i wi got igwoke keni bot an. Ngat mo pe obino ki in, onyo ngat mo pe onene i got weng; pe dyang onyo romo me dyang gudo i anyim got eno.” Ci ocamwe cal aryo me got macalo ma acel; ci Mose onongo okwano i okinyi, ci omalo i got Sinai, macalo calo Rwot ocikone, ci ocako i lwete cal aryo me got. Ci Rwot opoto piny i anyiri me polo, obed kwede kany, ci opongo nying Rwot. Ci Rwot obino i nyim ne, opongo ni, “Rwot, Rwot Obanga, ma tye ki kica ki opong ki kica, ma oyoto i koko, opong ki ber bedo ki adiera, gwoko kica pi alufu mapol, kweyo bal, gonyo cik, ki richo, ento pe obiro weyo ngat ma tye ki bal; okobo bal pa ladit i bot nyithin, ki bot nyithin-nyithin, nyo i kare me adek ki me angwen.” Mose oyubu mede, ocoyo wii i piny, ci opako. Ci owaco ni, “Ka kombedi an oromo kica i wang in, A Rwot, we, Rwot na, akwayo, obi i tung wa; pien wa jo wic matek; ci iweyo bal wa ki richo wa, ci iketo wa obed lonyo mamegi.” Ci owaco ni, “Nen, aketo cakke: i nyim jo megi weng abitimo tim me lamal, ma pe otime i piny weng, onyo i ogwanga mo; ci jo weng ma i iye itye gibineno tic pa Rwot; pien en gin dit ma ogwoko lucon ma abino timo ki in.” Exodus 33:12–34:10.

Mose nyutu jo pa Lubanga i agiki pa lobo. Gin jo ma i nino agiki me kwero ma yubu gikwayo Lubanga wek onyutu gi ‘yo pa En,’ wek gin myero ‘ngeyo’ Lubanga; ci gin orwako dwoko pa Lubanga ma tye ki lagam ni ‘bedo pa En obiwot ki gi,’ ki ni Lubanga bimi jo meno ‘kuc’.

Ma Ladit owaco ni: Un bed i yoo, ki inen, ki penjo pi yoo macon—ange tye yoo maber—ki wot iye, ki ubino nongo kuc pi cwinya wunu. Ento gin owaco ni, “Pe wabino wot iye.” Bene an aketo luyote i tung wunu, waco ni, “Winji dwon apila.” Ento gin owaco ni, “Pe wabino winji.” Yeremia 6:16, 17.

Yeremia nyutu dul pa joma pe gineno ‘neno’ ki pe giwinyo ‘winyo’; pi mano, pe gi yudo ‘kuc’ ma kigamo bot joma giyenyo ‘yore maber’ ki giwoto iye. Kuc man, Yesaya waco ni en ‘cwec’.

En bi miyo ngec bot ngat mane? Kede ngat mane obimiyo ngene cik? Gin ma kigi juko woko ki me miny, ma kigi golo woko ki i titi. Pien: cik i tung cik, cik i tung cik; rek i tung rek, rek i tung rek; kany matin, kany matin. Pien ki leb ma gicok-cok kede leb mukene, obiwaco bot jogi. Bot jo ma owaco gi ni, “Man aye kuc ma kun itwero miyo gi ma oyoto obed ikuc; kede man aye dwogo cwinya”; ento pe gi winyo. Ento lok pa Rwot obed botgi: “cik i tung cik, cik i tung cik; rek i tung rek, rek i tung rek; kany matin, kany matin”; mondo gidhi, gidok piny i ngec, gipoto, gicuke, ki gimeko. Yesaya 28:9-13.

"Kuc" ki "cwer cwiny" nyutu "koth me agiki" ma tye ka cwalo piny i kare me waco lok me cato ma agiki.

Kinyuta an i cawa ma ngec pa malaika ma adek onongo tye ka giko. Teko pa Lubanga onongo ocung i wi jo pa En; gin onongo gigiko tici gi, kede onongo gityeko teyo maber pi cawa me tem ma tye anyimgi. Onongo gigamo ding me agiki, onyo cwer cwiny ma aa ki bot Rwot, kede yubu ma ngima onongo odwoko ngima dok. Ngec me ciko ma madit ma agiki onongo owaco i kabedo weng, kede onongo omiyo cwiny pa jo me piny ma pe gigamo ngec obedo opiny ki keco madit. Early Writings, 279.

Kica me “yweyo” onyo “cwer cwiny” ma obedo “koth me agiki”, tye ki medo kica ma kimiyo bot Moses i bur me got ni “bedo” pa Lubanga obi wot ki jo pa En.

Tic en obi rwate ki ma otime i nino me Pentekoti. Macalo kit ma ‘kot me acaki’ onongo ocweyo, i golo piny me Roho Maleng i cako me Injili, me weko yik ma piri tek ocako medo, kacel ka ‘kot me agiki’ obi cweyo i laciko ne, me tyeko opong pa cok. ‘Enoca wa bin ngeyo, ka wan mede yaro ngeyo Rwot; wuoko pa en otere calo otum; ci obino ceta calo kot, calo kot me agiki ki kot me acaki i piny.’ (Hosea 6:3.) ‘Beduru kica, in nyithin pa Ziyoon, ka wupuru i Rwot Lubanga wunu; pien ocweyo botu kot me acaki ka med-med, ci obi cweyo obed piny botu kot: kot me acaki, ki kot me agiki.’ (Yoel 2:23.) ‘I nino agiki, owaco Lubanga ni, Abi ogolo Roho Maleng na bot ring weng.’ ‘Kadi bene, obedo kamano ni, dano mo keken ma obi kwaco nying pa Rwot, obi rweny.’ (Kit me Timo pa Laposito 2:17, 21.) Tic madit me Injili pe obi tyeko ki nyutu me twero pa Lubanga ma tidi loyo en ma ocako kwede. Poropheti ma onongo ogik i golo piny me kot me acaki i cako me Injili, gin dok gibin ogik doki i kot me agiki i laciko ne. Kany gin ‘kare me dwogo cwiny’ ma Laposito Pita ogeno iye ka owaco ni, ‘Lokuru i cwiny, ka ilokore, pi balu obed gigolo woko [i Goro me yeny], kare ma kare me dwogo cwiny bino ki bot Rwot; ci obi cwayo Yesu.’ (Kit me Timo pa Laposito 3:19-20.)

Latic pa Lubanga, ka wii gi ocano ki rweny pa cico me lamal, gibijwico ki kama i kama me kobo lok ma oa ki Polo. Ki dwon me alufu-alufu, i lobo weng, gibimiyo waro. Cakita kibitimo, jo matye ki two kibigonyo, kede alama ki cakita bibe kede jo geno. Satan bene timo cakita me mung, enyen con cwalo mac piny ki Polo i wang jo. (Revelation 13:13.) Kacce kamano, jo mabedo i lobo gibikelo gi me cano tunggi. The Great Controversy, 611, 612.

Piyo piny me Roho Maleng i cawa me agiki kityeko nyutore ki piyo piny me Roho Maleng i acaki me waco Injili. Lok pa Rwot botgi, ma gikwero winyo gin ma Roho owaco bot kanisa, obedo cik me lanabii me medo rek me gin matime con me lanabii acel i wi rek me gin matime con me lanabii mukene, pi nyutu agiki pa piny. En aye cik ni agiki pa gin nyutore ki acaki pa gin. Jo Seventh-day Adventist me Laodicea ma pe gitye ki wii gicweyo woko cik me lanabii. Ka kiketo ne, Lubanga twero “pwonyo ngec,” ma Daniel nyuto ni medore i cawa me agiki, ki ngec acel acel man, Hosea owaco ni jo Lubanga gumato peka pien gikwanyo woko. Kit jo ma i Isaiah ki Jeremiah ma gikwero winyo onyo neno, gikwanyo woko “refreshing,” ma obedo “rest” ma Lubanga ocamo ni bibi miyo bot jo mamegi me “last day”, pi weko gi romo kuro maber i peko madit ma i agiki me cawa.

Nying pa Rwot (kit) ma Lubanga oyaro bot Musa, obedo ni “Rwot Lubanga” en “ma tye ki ng’wono ki neema, tye ki cwiny macok, kendo opong’ gi ber ki adieri.” Kit pa en en ng’wono ki adieri. Adieri ma lonyo kit pa en pol kare tye kacel ki ng’wono pa en; pien ngat mo pe bine ng’eyo adieri pa en, ka pe Lubanga cako miyo ng’wono pa en botgi; pien wan weng otimo kica ki oweko woko duong’ (kit) pa Lubanga. Adieri ni Yesu Kristo en Alfa ki Omega, giyengo kendo giguoko ne joma Lubanga okwero bal-gi ki kica-gi. Kwero man time i kare agiki pa bura me yenyo. Joma en omiyo ng’wono pa en botgi, pi mano okwero kica-gi, en omako gi obed jami pa en, kendo odonyo i lagam kwedgi.

I kare me agiki me lok me con pa lobo man, singruok pa Lubanga ki jo ma gwoko cikke ne myero kiketo manyen odoco. Review and Herald, February 26, 1914.

Lanabi weng, kun bene Mose, tye ka nyuto ceng agiki pa kec me yeny, ka Lubanga roco rwom pa En ki jo ma kinyutu ni gin 144,000. Ka rwom eno otime maber, Lubanga "bi timo tice ma lamalama, ma pe kityeko timo i piny weng, kadi pe i ogwanga mo keken: ki jo weng ma itye i tunggi bikeneno tic pa Rwot: pien obedo tic ma pire tek ma abi timo kwede in."

Tim pa pango ma Moses otyeko nongo i Got Horeb, ma bene kicoyo ni Got Sinai, obedo i kono pa pire tek ma Moses obedo kwede jo pa Lubanga. Pire tek ne obedo me tyeko tic ma Lubanga otyeko miyo ne. Moses obedo i pire tek i kom lok pa Lubanga bot piny weng. Mapat piri ka Rwot oyaro lamal pa iye bot Moses, wanongo Moses otam kwede Rwot ki lok me pulo, nyutu ni ka Rwot obalo jo me mung wic, ma aa keken gityeko rongo i wang nyig me dahabu pa Aaron, obalo jo me mung wic bino balo lok ma onongo tye nyutu twero pa Lubanga.

Lubanga owaco bot Mose ni, “Aneno jo man, ki nen, gin jo ma wic gi duro. Kombedi, weka an keken, me keca na obed tek ikomgi, ka an abalo gi woko; ki abiyubo bot in dul madit pa jo.” Mose okwayo bot Lubanga, Lubanga pa en, ka owaco ni, “Rwot, pingo keca mamegi obed tek ikom jo mamegi, ma ikelo gi woko ki piny pa Ijipt ki teko madit, ki cing ma dongo? Pingo bed ni jo Ijipt gibed waco, gicoko waco ni, ‘Pi tim marac omiyo okelo gi woko, me mi githo i got, ki me obalo gi woko ki i wang piny?’ Dwog i woko ki keca mamegi ma tek, ka idwogo cwiny ikom peko man ikom jo mamegi. Ipoyo Abraham, Isaaka, ki Israel, latici mamegi, ma in keken i waco botgi ni, ‘Abi medo nyithin mamegi calo lacim me polo, ki piny weng man ma awaco iye, abi mii bot nyithin mamegi; ki gibikono kwede pire tek.’” Lubanga odwogo cwiny ikom peko ma omito me timo ikom jo mamegi. Exodus 32:9-14.

Kit ma Moses obedo iye i bur tye ki lok ma kicweko en me nyutu bot lobo weng. Lok pa gin ma otime, ni Rwot okadho i tung Moses ka onyutu kitone, kiketo i kite pa lok ma iyie, matye ikom jo Lubanga ma kany (Laodicea); ki kite pa obedo i bur pa Elija, kiketo iyie lweny mamegi ki Jezebel, onyo rwom adek pa United States, Papacy ki United Nations. Acel tye calo lok ma iyie pi Kanisa, en mapat tye calo lok ma i bilo pi lobo; ento lanenyo aryo pa Moses ki Elija tye i bur acel keken pa Horeb, ki gin aryo bene ginyutu i bur i agiki pa lobo.

Ahab owaco bot Jezebel gimoro weng ma Elijah ose timo, ka keken kaka onego janabi weng ki ligangla. Cweyo, Jezebel ocwal laco me ngec bot Elijah, mowaco ni, Wek jogi otim an kamano, kendo dok obed mapol makato, ka pe atimo ngima ni obed macalo ngima pa acel ki gin, i kiny ka cawa man obiro. Ka oneno mano, ochung’ odhi ogweny pi ngima ne, obino i Beersheba ma i Yuda, kendo okweyo latic ne kany. To en keken odhi i thim ki lim me nino acel, obino oco odong i bwot yat me juniper; kendo okwayo pi en keken ni obed otho; owaco ni, Otyeko; kombedi, A Rwot, irem ngima na; pien pe an maber maloyo kwaro na. Kane obedo ka nindo i bwot yat me juniper, nen, malaika acel ogoyo iye, owaco bot en ni, Chung’ ki icam. Oneno, nen, ninede nyuka ma osenungi i cok, ki agulu me pi i tung ne. Ocame kendo omadho, kendo odok omedo nindo doki. Malaika pa Rwot obino doki pi kare aryo, ogoyo iye, owaco ni, Chung’ ki icam; pien lim man obedo madwong tutwal bot in. Obedo ochung’, ocam kendo omadho, kendo odhi ki twero me cam man pi nino 40 ki otieno 40 nyaka Horeb, got pa Lubanga. Obino kany i ol me got, kendo obed kany; kendo, nen, lok pa Rwot obino bot en, owaco ni, Itimo ang’o kany, Elijah? En owaco ni, Atye ki dwaro ma lamal tutwal pi Rwot Lubanga pa lwak: pien nyithindo pa Israel okweye muma ni, gigolo piny kac me misango mamegi, kendo ginego janabi ni ki ligangla; kendo an, an kende, abedo ma odong; gin tye cane ngima na, me kwalo. En owaco ni, Wot i woko, idong i got i wang Rwot. Kendo, nen, Rwot odwogo kowiro, kendo yamo madwong maber ma twero opuko got, kendo ogoyo kidi boroboro i wang Rwot; to Rwot pe obedo i yamo: ci ikare ma yamo otyeko, opoto piny; to Rwot pe obedo i poto piny: kendo ikare ma poto piny otyeko, obedo mac; to Rwot pe obedo i mac: kendo ikare ma mac otyeko, nobedo dwon ma piny-piny ma matin. Kane Elijah owinyo ne, opaco wang ne gi lewni, owuok, odong i dho ol me got. Kendo, nen, dwon nobiro bot en, mowaco ni, Itimo ang’o kany, Elijah? En owaco ni, Atye ki dwaro ma lamal tutwal pi Rwot Lubanga pa lwak: pien nyithindo pa Israel okweye muma ni, gigolo piny kac me misango mamegi, kendo ginego janabi ni ki ligangla; kendo an, an kende, abedo ma odong; gin tye cane ngima na me kwalo. Kendo Rwot owaco bot en ni, Wot, dwogo i yo ni bot thim me Damascus: kendo ka ibino, iyeyo gi mo Hazael obed rwot pa Syria: Kendo Jehu, wuod Nimshi, iyeyo gi mo obed rwot pa Israel: kendo Elisha, wuod Shaphat pa Abelmeholah, iyeyo gi mo obed janabi i kabedo ni. Kendo obedo kamano ni, ngat ma oduoko ki ligangla pa Hazael, Jehu obene onege; kendo ngat ma oduoko ki ligangla pa Jehu, Elisha obene onege. Ento an osigedo bot an 7000 i Israel, tyege weng ma pe gi obwol bot Baal, kendo dho weng ma pe osumbi en. 1 Kings 19:1-18.

Kit ma otime bot Elijah i lawi me got nyutu peko me cwiny pa lanabi ikom lok, kede kit ma en oneno twero pa lok pa en ki tic pa en. Mose obedo kagwoko lok ma Lubanga owaco, ento Elijah obalo lok woko. Lok en acel keken; ka kende ni acel obedo ma iyie pa kanisa, ento acel mukene obedo ma woko pa kanisa. Ento, i yore me lanabi, ka gubedo kacel, gi nyutu lok me aryo me Buk me Nyute apar aboro. Gin ma myero aketo dwong iye ikom gin atir weng ma okube ki lawi me got, en ni i cawa me agiki peko me cwiny ma kityeko nyutu i cawa mo keken tye ikom lok ki twero pa en.

Moses ki Elijah nyutu jo ma "winyo" ki "neno" "dwon" ma obedo "lok pa Rwot." "Lok" eno nyutu kit pa En ma "kica" ki "adiera." Lacoo me Zabura bende penyo ni gimonyutu ne "kica" pa Lubanga, ma obedo kit pa En. Me onen "kica" pa En, Lacoo me Zabura gamo ni obi "winyo" gima "Roho" waco bot kanisa mapol.

I bot la wer madit. Wer pa nyithindo pa Korah. Rwot, ise obed kica bot piny mamegi; ise dwogo jo Jakobo ma kityeko ogoli i twec. Ise weyo bal pa jo mamegi; ise yiko balgi weng. Sela. Ise kwanyo keca mamegi weng; ise juk ki pitek pa keca mamegi. Dwog wa, A Lubanga ma ogwoko wa, ki imi keca mamegi bot wa ocwec. Ibin bedo ki keca bot wa nyo abila? Ibin yar keca mamegi bot cawa weng? Pe ibin dwogo wa dok, paka jo mamegi opoto i in? Nyut wa kica mamegi, A Rwot, ki imi wa warwako mamegi. Abin winyo ngo ma Lubanga Rwot bin waco; pien obi waco kuc bot jo mamegi, ki bot jo maleng; ento pe gubidwogo i bwolo. Adier, warwako pa en tye piny bot gin ma guluoro; paka dwong' obed obedo i piny wa. Kica ki adiera gubedo kacel; bedo atir ki kuc gupuk gi. Adiera obi pye ki piny; bedo atir obi neno piny ki polo. Eyo, Rwot obi mini ber; ki piny wa obi yie ne. Bede atir obi ceto i anyim ne; ki obi kete wa i yo me cing ne. Zabura 85:1-13.

Nen ni "kica ki adieri" (kede "adieri" obedo leb Ebru 'emet' ma wa tye ka cwalo kwede) ma kelo bedo atir ki kuc gicumi. Gikube kacel. Ngat ma cwalo Zaburi oketo werne i cawa magiki me kwero me nyutu, ka Lubanga "oyweyo bur pa" "jogi." Kwayo tye ni Rwot "odoko jogi ngima odoco."

Dwoko kwo kede dwoko kit myero otime, i kitic pa Roho Maleng. Dwoko kwo kede dwoko kit gin jami aryo ma pe gin acel. Dwoko kwo nyutu dwoko kwo me Roho, cwero twero pa wii kede pa cwinya, kacel ki dwogo ki i tho me Roho. Dwoko kit nyutu dwoko yik, lok i paro kede i cik me tam, yore me timo kede kit me tic. Dwoko kit pe bi kelo le maber pa bedo i kare, ka pe ki kubo gi ki dwoko kwo pa Roho. Dwoko kwo kede dwoko kit tye me timo tic ma kikicano botgi, kede i timo tic man myero giyubo pire katic. Selected Messages, buk 1, pot 128.

“Dwogo kwo” ma ngat ma ocoyo Zabura okwanyo nyutu ni kwayo eni bino ki ngat ma ngene ni otho. Dwogo kwo ma ngat ma ocoyo Zabura okwanyo obedo kwayo ma twolo matek tutwal pi ngat me Laodikea me kwayo, pien ngat me Laodikea pe ngene ni otho i cwiny; ento ka en pe otho, pe ominy dwogo kwo. Dwogo kwo otimme ki moko wi me “winyo ngo ma Lubanga Rwot bi waco,” ci tic mukene pe myero obed anyim kunongo dwogo kwo eni ma bino ka Lamo Maleng obedo ii wa.

Dwogo me woro Lubanga matir i tung wa obedo mit madwong pire tek ki mit maŋ pire tek i ikom jami weng ma wa mito. Me yeny man myero obed tic wa ma acel.

I kom Buk me Apokarip, Sista White owaco kaka eni.

Ka wan calo jo ngeyo ngo ma buk man obedo bot wa, revival madit bino neno i tung wa. Testimonies to Ministers, 113.

Lok "revival" kityeko nyutu ni en obedo dwogo kelo i ngima. Jo ma kiyero me bedo i 144,000 myero con gineno ni gi otho, kede mito "dwogo ngima". Adwogi me ni jo 144,000 otho obedo but madit pa lok ma kikwango woko mapwod pe oloro kare me kica. Wa tye ki gin mapol me waco ikom adwogi man. Gin ma dwogo gi ngima obedo "kica" ma Lubanga yato botgi ka En dwogo gi ngima, kede omo gi bedo ma yot pa En. Gin ma dwogo gi ngima obedo adwogi ni Yesu obedo Alfa ki Omega, kede ngec man kelo iyegi "kuc" ma moloyo ngec weng. Lapor tye ni "adwogi" "obi pye ki i piny". Lok ma kiparo calo "adwogi", ma obedo Alfa ki Omega, cako aa ki Amerika, pien opye "ki i piny". Lok i cako ne obino aa ki Amerika, ki lok i agiki opye ki aa ki kabedo acel keken.

I kit me lok ma “jo pa Lubanga ma i pango” obedo cal, wabitamo anabii mukene ma bene otyeko bedo i pango ma cal. Yesu onongo oyaro Yowana Baptiista ni en Elija, kede Yowana onongo tye i gereza ka onwongo mito ngec ka Yesu en Mesiya ma obino. Onwongo mito ngec pi kit pa Yesu ma tye ada. Onwongo mito ngec ka lok ma onongo okwaco kede lok ma Yesu dong tye ka okwaco, ka gin lok me ada. Ocwalo latic pa yena me penyo Yesu penyo mene, ento Yesu okwako woko ki penyo megi, omiyo gineno kit pa maleng pa yena.

Kamano, ceng orumu woko, latic pa Yowana tye ka neno ki ka winyo weng. Ka me agiki, Yesu okwaco gi bot En, ocwegi ceto me waco bot Yowana gin ma giceneno, kacemo, ‘Obedo kica en ngat mo keken ma pe okejo peko i An.’ Luka 7:23, R. V. Nyutu atir pa bedo pa Lubanga pa En oneno i kit ma tic pa En rwate ki mito pa dano matye i peko. Dwong’ pa En onen i yikpiny pa En bot kit pa wa ma piny.

Gikelo lok, en obedo ma oromo. Yowana opar lok pa lanen ma ikom Mesaya, “Rwot oyeto an ki mo me anywak kwena maber bot jo ma piny i cwiny; ocwali an me anyubu bal pa jo ma cwinygi opoto, me apaco wolo bot jo ma kigengo, ki yabo od me turu bot jo ma kigubo; me apaco higa ma ocamo Rwot.” Aisaia 61:1-2. Tic pa Kristo pe keken opaco ni en obedo Mesaya, ento bene onyutu kit ma pinyruotne obino kete. Ada acel ma obino bot Elia i ger, bene oyabe bot Yowana, ka “yamo madit ki tek owyewo got, ki ogoyo kidi i cing-cing i wang Rwot; ento Rwot pe onongo tye i yamo: ki inge yamo obino goro piny; ento Rwot pe onongo tye i goro piny: ki inge goro piny obino mac; ento Rwot pe onongo tye i mac:” ci inge mac, Lubanga owaco bot lanen ki “dwon ma piny-piny, matidi.” 1 Kings 19:11, 12. Ka en aa, Yesu obino timo ticne, pe ki gogo me gir lweny ki bwaro kiti pa rwodi ki pinyruot, ento ki waco bot cwiny pa jo ki kwo me kica ki kweg pa kene. Desire of Ages, 217.

Teko pa Lubanga kicwalo ki tung lok pa En. Ki miyo i "cwinya pa dhano." Man obedo leyo pa "dwone ma matin ma kom-kom." Ento lok pa Elija obedo lok ma i woko, ma nyutu tieng ma tye i woko ki jo pa Lubanga. Kristo ne tye kobo Elija ni i "cawa me agiki", lok pa En aye kabedo ma teko tye iye; ento "gony pa gagi me lweny ki yweyo woko rek pa kom ki piny," ma ki miyo cal kwede yamo ma balo, piny ma oywoto, ki mac, gin aryo adek i tieng ma i woko ma buk me Nyuto ocweyo calgi, ma jo pa Lubanga biri bedo ikomgi. "Yamo ma balo" obedo cal pa Islam i luny me Bibul. "Piny ma oywoto" obedo goro ki bedo ma pe tye cik pa Nino me Loyo pa Faraŋsi. "Mac" obedo ruco ma obito i Sodom ki Gomora. Elija ne orwenyo ki teko pa Papa me odonyo i bur; entono Rwot onyuto bot en ni, kadi kwede tieng marac weng ma timo bal me agiki pa lobo, aye "dwone ma matin ma kom-kom" eni ka ma inwongo teko pa Lubanga.

Mose, Elija ki Yohana Batisita weng gi miyo lagam ni ginenyo kare pa Lubanga i wang got. “I wang got” obedo ranyisi kende keken ma bi miyo bot dul ma marac ki ma ogoyo yie i nyono. Yesu owaco ikom “dul ma marac ki ma ogoyo yie i nyono,” ma obedo dul pa “ceng me agiki” me tamo ma i roto. Ranyisi pi dul man obedo lanen Jona ma obedo iye pi ceng adek i wang got—i wang ryek madit.

Ka lwak dong ocoko kacel mapol tutwal, ocako owaco ni, “Kare man obedo marac: gitye ka mito lamal; ento pe bi miyo gi lamal mo, makato lamal pa Yona janabi. Pien macalo Yona ne obedo lamal bot jo Nineve, kamano bene Wod Dano bino bedo bot kare man.” Luka 11:29–30.

Yona obedo i it pa ngwen madwong cawa adek ki otum adek, calo Yesu bene obedo i kabur cawa adek. Yona obedo alama, Yesu bene obedo alama. Gin nyutu alama me ciero, ma, pire kene, bino i bang tho.

Ento jo moko me jogeyo cik ki Farisewo odwoko, gi waci ni, “Ladit, wa mito neno alama ki bot yin.” Ento en odwoko gi waci ni, “Dul marac ki ma cwako rwatte tye ka kwayo alama; ento pe bimiyo ne alama mo, ento alama pa lanen Jona kende. Pien calo kaka Jona obedo i it pa ryek madit pi chieng adek ki otum adek; keken, Wod Dano binedo i pach piny pi chieng adek ki otum adek. Jo pa Ninewe bibi molo i weny ki dul man, ka biken tamo ne matek: pien gi odwogo cwinya i lok pa Jona; ka nen, ngat ma madit loyo Jona tye kany.” Matthew 12:38-41.

Ka wa ngeyo cik me ceto odoco pa lok ma otime con, kede adwogi ni lok ma otime con ma maler weng nyutu agiki pa lobo, dong Yona kacel ki tho, keto i piny, ki dwogo i kwo pa Kiristo obedo “lamal” ci bende kwena pi dano pa Lubanga kombedi. Ka ki cwal Yona woko ki iye pa rya madit, ogamo kwena, calo keken ma kigamo tutwal kwena pa dwogo i kwo pa Kiristo ka malaika okwanyo got woko ki i wang bur ma Kiristo nonge iye. Jogi ma gicweyo calo Moze, Elija, Yona ki Kiristo ginyutu pe kende keken dano pa Lubanga me cawa agiki, ento bende ginyutu kwena ma gin acel acel otyeko miyo.

Jami acel me lameny pa Yona obedo gin ma otime i iye got, ma i kany kit me kica pa Kristo o nyutu. Kica acel ma Yesu omiyo bot Elija, en aye ma omiyo bot Yona ikare ma onongo otye ka orwenyo ki lagony me yubu lok. Tye jami mapol ma romo waco ikom Yona, ento kombedi tye gin mukene ma myero ki yar.

Ot me got nyuto tho ki dwogo kwo, kacel ki jami mapatpat. I cawa me agiki, jo me kuc pa Lubanga kityeko nyutu gi ki lami mapol ni gi otho, dok kigolo gi i kwo odoco. En aye, Jaci Kristo myero onywako odoco me neno Lobo pa Lubanga, ci man nyuto tho pa dano me cido ma macon; ento i gang pa poropheti, nenone tye mapol loyo. Man okwaco pi kwena ma kigengo woko i wotone. Elija ogengo waco kwena, Jona orwate woko ki waco kwena. Yohana kimeto iye i kere, ci ki niego ne. Yesu ki cem iye i lacar.

Alama pa Yona pe tye keken ikom tho ki cako kwo odoco; obedo ikom tho ki cako kwo odoco pa kwena, ki kwena weng ma ginyutu i Lok pa Lubanga calo ranyisi ginyutu kwena me mwonya me agiki, ma Won omiyo Yesu, ci Yesu omiyo Gabriel, ci Gabriel omiyo lanabi, ci lanabi ocoyo ne ki ocwalo ne bot kanisa weng. Lubanga omito ogiko kwena ki ocako odoco i lacwe me got ma Mose otyeko kwede. Elija ogiko tic pa laco kwena ci orwate i lacwe me got. Yona orwate i Tarshish. Yohana Mebatisita ogeno ne; Yesu bene ogeno ne. Laka weng magi myero kigolo gi i Buk me Nyute pa Yohana, ci kiketo gi rwate ki ceke bot ceke. Daniel ki Nyute obedo buk aryo, ento “laka pa Yesu” nyuto ni gin bene buk acel. Gi tye ki kite acel calo Baibul. Buk aryo ma gimedo buk acel, ki laco coc aryo ma ginyutu lami laka aryo.

Daniel, laloc pa Babulon, ci lacen pa Medo-Peresia, o tho i kit me cal ka gicweyo iye i ot me laion. Jona o tho i kit me cal ka weel omoko ne. Joon ma ocoyo Buk me Rweny o tho i kit me cal ka gicweyo iye i mafuta ma tye ka ocwec. William Miller o tho, ento tye ki kica ni malaika tye ka kuro i kaburi pa iye pi dwogo ki i tho pa jo ma kare. Tice me lamo “Future for America” o tho i kit me cal i ceng 18 July 2020.

Ngec me ciko ma agiki kityeko tero iye i konteksti me dwogo pa ripir ma kelo tho pa twero pa Papa. Dwogo pa ripir eni obedo gin ma kipoko maber i chapta apar adek ki apar aboro pa Buk me Apokarifu. Ka ripir ma kelo tho odwogo, papasi ma odwogo kwo bi bedo lobo pa rwot ma abongwen ma ki yaro i chapta apar aboro pa Buk me Apokarifu. Kityeko tito ne ni en ma abongwen—en acel ki i gin aboro. Abongwen en cal me dwogo kwo, pien tohara, macalo cing pa lagam me kube, myero kiket i nino me abongwen ka nyathi ma obedo laco otyeko nwo. Tic meno kityeko roko ne ki baptiismo i kare pa Kristiani, ci baptiismo nyutu tho, keto i piny, ki dwogo kwo pa Kristo. Kristo odwogo kwo i nino ma oko nino me aboro. Entoni, ka porofetik, odwogo kwo i nino me abongwen. Oko mwaka alufu acel me kuc, piny ma kityeko yubo manyen bi dwogo kwo i alufu me mwaka ma abongwen.