Rek pa tamo me yweyo obedo lageng me pinyruo pa "seven thunders" pa Revelation apar. "Seven thunders" nyutu gin mukato me keto teko i lok pa Malaika me acel i nino me August 11, 1840 o aa i Yubu Cwiny Madit i October 22, 1844. Chapta apar omiyo adwogi adek ma i iye keken me cwodo pinyruo man.
Yweyo me bino pa Kristo me 1840–44 obedo nyutu ma lamal me twero pa Lubanga; kwena me malaika me acel ocwalo i dyer me misoni weng i lobo, ci i piny mogo obedo ruro pa lamo ma ladwong loyo weng ma gineno i piny mo keken kacel ki kare me Dwogo Lamo me karatac me 16; ento gin eni bi loyo woko ki yweyo ma twero madwong i ngec me ciko ma agiki pa malaika me adek. Lweny Madit, 611.
Ki mwaka 1840 anyim, lok pa malaika me acaki ocake gikelone i bot piny weng. Uriah Smith oyubo ngec pa jo acaki, ki rwate ki Sister White. Smith ogamo ni malaika me acaki obino i 1798, ki onyutu ni en aye malaika me acaki ma odok piny i 1840. Smith ki jo acaki onongo kokeny pe gi neno poko ma tye ikom bino pa lok ki miyo twero i lok. Smith nyuto atir ni, ka malaika ma i Revelation apar oketo ting acel i nam, ki ting acel i piny, ne nyutu lok ma ki kelo i bot piny weng.
I mwaka 1798, ci, kikwanyo ma ocano yaro ni ceng pa Kiristo ocip otyeko; i mwaka 1798, cawa me agiki ocako, ki latiro kicweyo woko ki i buk matidi. Ki kare meno, ci, malaika ma i Apokalips 14 owoto woko kacoyo ni cawa me bura pa Lubanga obino; ki i kare meno bene, en aye malaika ma i nyig 10 oketo kabedo pa en i pi ki i piny, oketo kica ni cawa pe dong bi. Pi ngo ma gin aye, lapeny peke; ki lok weng ma kitiyo kwede me tero kabedo pa acel, tye rwate kacel i kom mapat. Pe mite wa bedo ka watel lok mo keken kany me nyutu ni dul ma kombedi tye ka neno dwoko cing pa poro aryo man. I yaro pa bino pa Kiristo, loyo i mwaka 1840 dok i 1844, ocako timo dwoko cing pa gin weng ki i matut pa gin. Kabedo pa malaika man, tiŋ acel i wi pi, ki tiŋ mapat i piny, nyutu diyo madongo pa yaro ne ki i pi ki i piny. Ka lok man onongo kigolo pi lobo acel keken, dong otyeko ni malaika okete kabedo pa en i piny keken. Ento pien obedo ki tiŋ acel i wi pi, wa twero yubo ni lok ne onongo obiolo i yot me pi, ki omed bot lobo mapat mapat ki but piny mapat mapat pa lobo weng; ki yub man omoko tek keken pien yaro pa Bino, ma waloco iye, odonyo i kabedo pa misonari weng i piny weng. Lok mapol ikom man dong nonge i nyig 14. Uriah Smith, Thoughts on Daniel and the Revelation, 521.
Kamano, vasi acel me chapita apar nyutu nino 11 me Agasti, 1840; pien i kare en, twero ma lamal me Ottoman, ma agiki pa ne ki lapor, ocung woko, malube ki lapor ma i Buk me Revelation chapita abongwen. Sister White owaco ni:
I mwaka 1840, tim mukene ma otimore me nyutu ma onen maber ocako kwayo ngec mapol i piny weng. Mwaka aryo con, Josiah Litch, acel ki lamo madito ma tye kabo lok pa Dwogo pa Kristo tung acel aryo, ocwalo lero pa Revelation 9, kobo nyutu ikom bwolo pa Empaya pa Ottoman. Ki ciko ma ociko, twero man myero ogole piny . . . i ceng 11 me August, 1840, ka kigeno ni twero pa Ottoman i Constantinople obale woko. Kede man, amiito ni, obin oneno ni obedo kamano.
I kare acel keken ma kiketo, Turukii, ki ambaasada pa en, oyie me gwoko pa piny me Yurop ma gigamo kacel, ci oketo en keken ii twero pa piny me Kriistian. Gini ma otime otyeko rwate maber ki lok me porofesi. Ka kineno, dano mapol tutwal oyie ni cik me yubo lok pa porofesi ma Miller ki gi ma tye lutic kwede okwako, tye ki adwogi, ci kimiyo tugedo me bino pa Kristo teko ma lamal. Jo me ngec ki jo ma tye i kabedo madwong orwate kwede Miller, i loro ki i coyo i coc lok pa en, ci ki cawa 1840 dok 1844 tic ne otere maber. The Great Controversy, 334, 335.
Pyer acel me diro apar rwate ki 1840, kede i pyer apar waneno Yohana obedo ki cwiny ma ocwer matek i ceng 22 me October 1844. Yohana orwate ki jo ma okelo lok pa buk matin bot piny weng, ento gubedo ki cwiny ma ocwer matek i ceng 22 me October 1844. Ki pyer acel dok i pyer apar nyutu kit me gin ma otime ikare ki 1840 dok i 1844. Man obedo cing acel ma iyie diro apar.
Ngat me pwodh mukato obedo John ma ocamo buk matidi; ka ocamo, ne en mit, ma nyutu ogamo pa iye bot kwena me 11 August 1840; ci con ne okwalo bedo bita i tung pa iye i kare me Poko Cwiny Madit me 22 October 1844.
An akawo buk matidi ki i cing pa lacar, kede acamwe weng; kede en obedo i tong na mamit macalo omiere: ento lacen ka acamwe weng, ita obedo macwer. Revelation 10:10.
Vas apar con, i vas acel keken, nyutu pire tek lok me con pa 1840 dok oo i 1844. Man obedo witinisi me aryo ma i iye i chapta ni “goro abiro” gitye ka nyutu lok me con eno. Sista White dong otyeko nyutu ni “goro abiro” gitye ka nyutu bolo pa gin matime ma otime ikom lok pa malaika ma acel ki ma aryo. Lok pa malaika ma aryo otum i Great Disappointment, omiyo “goro abiro” gitye ka nyutu lok me con acel acel. Witinisi adek ma i iye konyo ada ni lok me con pa August 11, 1840, dok oo i Great Disappointment pa October 22, 1844, obedo lok me con me porofec ma ki keto dwong iye i Nino chapta apar.
Dong i lok me agiki, kakare ki gin atir ma okube ki “goro abicel aryo”, ocweyo cito me cwalo lok, kede ni macon pire keken myero odok itime doki.
En owaco bot an ni, “In myero dok i waco lok me janabi i anyim jo mapol, ki dul, ki leb, ki rwodi.” Revelation 10:11.
Dwang me polo abicel tye ka nyutu ni cako pa Adventism, ka ngec ma kityabo i “cawa me agiki” kicweyo tekone, binyutu agiki pa Adventism ka ngec ma kityabo i 1989 binyutu ki teko me godo piny, pe pa malaika me Revelation 10, ento pa malaika me Revelation 18 ma ogodo piny. Malaika me Revelation 18 ogodo piny i September 11, 2001, ki kombedi wan watye ka dwogo bot agiki pa dwogo me kit ma otime ki 1840 dok i 1844.
Tam me neno magi ikom Bur apar tye i lwak pa dano weng pi mwaka mapol. Gin ma pe kinyutu nyaka kare ma macok coki en ni, kwede lok mukato maleng meno, tye lok mukato maleng mapat ma ocobo iye. Lok mukato man dong bineny keken bot jo ma gubino gamo Cik pa Alpha ki Omega, ma yiko agiki pa gin kwede cako pa gin. Lok mukato ma ocobo iye i lok mukato maleng ocako ki bal pa geno, ki otum ki Bal pa Geno Madit. Lok pa 1843 nyaka 1844 obedo rek me lok mukato ma mapat matye iyie, ento opoko ki lok pa 1840 nyaka 1844. Sista White ki Kristo, gi aryo, guwaco ikom rek me lok mukato man.
Lok weng ma kimiyo i cawa me 1840 dok i 1844 myero kimiyo bedo ma tek kombedi, pien tye dano mapol ma gityeko rwenyo yore gi. Lok weng myero odonyo i kacanisa weng.
Kristo owaco ni, ‘Wangwu ogwede, pien ginyeno; ki wiwu ogwede, pien gwinyo. Pien adwogi awaco botu ni, lanabii mapol ki jo matir osemero neno gin ma uneno, ento pe gineno gi; ki winyo gin ma uwinyo, ento pe gwinyo gi’ [Matt. 13:16, 17]. Ogwede wang ma oneno gin ma onenore i 1843 ki 1844.
Ngec kimiyo. Kede pe myero ki kwanyo kare i dwogo waco ngec, pien aloka pa kare tye ka timo atir; tic me giko myero otim. Tic madit obi tim i kare manok. Ngec obi kimiyo con macok, ki cimo pa Lubanga, ma obidwiro dok obed kwec mabor. Ci Daniel obi tut i dul ne, me miyo lami ne. Manuscript Releases, volumu 21, pot 437.
“Anabi ki ngat maber gityeko dwaro neno gin jene” ma “gineno i 1843 ki 1844.” Yesu ne ocoo ikom lok maleng man i Injili aryo, ento lok mo keken ne tye i kit mapat.
And he spake many things unto them in parables, saying, Behold, a sower went forth to sow; And when he sowed, some seeds fell by the way side, and the fowls came and devoured them up: Some fell upon stony places, where they had not much earth: and forthwith they sprung up, because they had no deepness of earth: And when the sun was up, they were scorched; and because they had no root, they withered away. And some fell among thorns; and the thorns sprung up, and choked them: But other fell into good ground, and brought forth fruit, some an hundredfold, some sixtyfold, some thirtyfold. Who hath ears to hear, let him hear. And the disciples came, and said unto him, Why speakest thou unto them in parables? He answered and said unto them, Because it is given unto you to know the mysteries of the kingdom of heaven, but to them it is not given. For whosoever hath, to him shall be given, and he shall have more abundance: but whosoever hath not, from him shall be taken away even that he hath. Therefore speak I to them in parables: because they seeing see not; and hearing they hear not, neither do they understand. And in them is fulfilled the prophecy of Esaias, which saith, By hearing ye shall hear, and shall not understand; and seeing ye shall see, and shall not perceive: For this people's heart is waxed gross, and their ears are dull of hearing, and their eyes they have closed; lest at any time they should see with their eyes, and hear with their ears, and should understand with their heart, and should be converted, and I should heal them. But blessed are your eyes, for they see: and your ears, for they hear. For verily I say unto you, That many prophets and righteous men have desired to see those things which ye see, and have not seen them; and to hear those things which ye hear, and have not heard them. Matthew 13:3-17.
Yesu i Matayo, ka waco pi kit ma Lok pa Lubanga timo, ka kwayo dano me ‘winyo’, onyutu ni jo Laodikea ma gikwanyo woko lok ma latic pa Lubanga ohero neno, gubedo cobo i Isaaya chapta 6. Future for America kacel kacel otyeko nyutu Isaaya chapta 6 i kit me nino me September 11, 2001, pien ki kwac me Islam i nino en, malak madit me Revelation 18 oboro piny, ocweyo piny pako le ki kiti pa ne. Latic pa Lubanga weng gubedo ki wii acel, ci i vesi 3 me Isaaya chapta 6 wanongo lok ma kare pi malak eno keken.
I mwaka ma Rwot Uziya otho, an oneno bene Rwot obedo i kom pa rwot, ma lamal ki kijuko malo, piwot me rigi pa en opongo i ot pa Lubanga. I tung pa ne, Serafim ocung; gin acel acel obedo ki wingi abicel: ki aryo ocoyo wii pa en, ki aryo ocoyo tiŋ pa en, ki aryo onyoŋo. Acel owaco bot acel mapat, waco ni, “Maleng, maleng, maleng, en Rwot me lweny; piny weng opongo ki dwongi pa en.” Yesaya 6:1-3.
Piny ocwer ki rwom pa en ka malayika me Fweny apar aboro oburo, ci Isaya omiyo wa gin mukene madwong kun owaco ni rweny ma oneno i Ka Maleng otime i mwaka ma Rwot Uziya otho. Rwot Uziya otemo timo tic pa jadolo i Ka Nyasaye. Jadolo 80 ki Jadolo Madit ogengo ne me timo kamano, nyaka Rwot Nyasaye odok ne ki lepra i tong wiye. Otyeko nongo alama me le pi temo me yubu twero pa gament ki twero pa Kanisa i acel. Pe otho peken; kikwanyo ne i kom rwot, kicako en mapat, ci i kare manok manok ki ii agiki otho i 11 September 2001. Kanisa pa Adventist otho manok manok macalo kanisa pa Yudaya i cawa me Kristo. Ento i 11 September 2001, Adventism ma dong okweyo ngec me agiki abicel pa Daniyel apar acel, otyeko woko calo lak pa Protestant pa United States, ci jo ma Isaya nyutu kityeko lwongo gi me kobo ngec ma nyutu ki dwon me acel me Fweny apar aboro.
Ci Azariya, kabona, odonyo ikom ne, ki kede ne kabona 80 pa Rwot, jo ma tye ki teko; ci gikano Uziya rwot, gi owaco bot ne ni, “Pe en tii mamegi, Uziya, me fukiza ubani bot Rwot; ento pi kabona, nyith pa Aron, ma kigwoko gi maleng me fukiza ubani. Wu woko ki ii ot maleng; pien ikobo cik; pe binen miyo kiti i bot Rwot Lubanga.” Ento Uziya ocwinyi matek, ki i lwete ne tye gi kop me ubani me fukiza ubani; ka tye ka cwinyi ki kabona, ukoma oyango i wi anyim ne i nono pa kabona, i ii ot pa Rwot, i tung madabahu me ubani. Ci Azariya kabona madit, ki kabona weng, gine ne, ci nen ni ukoma obedo i wi anyim ne; gi cweyo ne woko ki kany; en keken too oyabu me wu woko, pien Rwot oboyo ne. Ci Uziya rwot obedo ngat me ukoma nyaka nino me tho ne, ki onongo obedo i ot mapat, ka obedo ngat me ukoma; pien ogoli woko ki i ot pa Rwot; ci Jotam, nyathi ne, obedo i tung ot pa rwot, ka omini kica bot jo me piny. 2 Chronicles 26:17-21.
Ber tutwal me ngene ni i ceng 11 me September, 2001, kikwanyo woko lawi pa Protestanti ki Kanisa pa Seventh-day Adventist, pien nitie gine mapire tek adek i yabo pa lok pa Buk me Loka i cawa me agiki. Acel obedo tari ma rwate pa lawi pa Repablikanisimu kede lawi pa Protestantisimu. Gin mukene ma myero ngene obedo pire tek pa kanisa abic aryo, kede ma acel adek en “Seven Thunders.” Gine adek magi me poropheti gi keto lok ma dong tye ka yabo, kede mito me ngene ni, macalo kanisa pa Yahudi ocwii oko i cawa pa Kiristo, Adventisimu bende ocwii oko i “cawa me agiki.”
Isaya ogamo me wot kabo lok bot jo ma Lubanga oyero ma pe gitye ki adwogi i kare ne, ki Yesu bene otiyo ki lok acel keken me waco bot kit acel i kare pa En. Jo me Lagam ma kiyerogi kiketoogi woko, ki gicano “winyo” ki bedo maber.
En owaco: “Dii, inwac bot jo magi ni: Winyo keken, ento pe wun ngene; neno keken, ento pe wun ngeyo. Tim cwiny jo magi obed makwongo; tim wingi gi obed matek; ki loro wanggi; kik gin neno ki wangegi, kik gin winyo ki wingi gi, kik gin ngene ki cwinygi, kik gidwogo, ci gicur.” Yesaya 6:9, 10.
Tic ma Aisaia omako obedo tic ma Yohana ki Ezekieli omako ka gicamo buk matin. Gin gikelo ngec me kayo bot jo me lagam ma kiyero, ma tye i yore me obwoyo gi ki cing pa Rwot. I kare aryo ma Yesu ogero lok malube ki kit ma otime con, ma jolanen ki jo ma kare gimito neno, Luka oco ne.
En in, Kapernaum, ma kimalo nyo i polo, bino kigolo in piny i piny me tho. En ma winyo in, winyo an; en ma pwanyo in, pwanyo an; en ma pwanyo an, pwanyo bene en ma ocwalo an. Jo 70 odwogo dok ki cwiny ma yom, gicako waco ni, “Rwot, kadi gemo bene gubedo labot wa kun nying in.” En owaco botgi: “An aneno Satan oburo ki polo calo tung me polo. Nen, amiyo bot we twero me tuki i wi nyoka ki skorpion, ki loyo twero weng me lapii; ki pe gin mo keken bino lwenyo bot we. Ento pe ugamo pi man, ni jogi gubedo labot we; ento ugamo mapol, pien nying we kicoyo i polo.” I cawa eni Yesu oyie maber i cwiny, owaco ni, “Atyeko gamo in, Woda, Rwot me polo ki piny, pien ikano jami man bot jo ma ber i wii ki jo ma tek i wii, ka iyaro gi bot lutino matidi: en aye, Wu; pien man onen maber i wang in. Jami weng kicwalo bot an ki Woda; ki pe ngat mo ngene en Wod, ka pe Wu; ki pe ngat mo ngene en Wu, ka pe Wod, kede ngat ma Wod obyarone.” En odwogo wii bot jo lim ne, omogi i mung, owaco ni, “Opong kica wang ma neno jami ma un nen: Pien awaco bot un ni, lanen mapol ki rwodi oero neno jami ma un nen, ento pe gine neno; ki winyo jami ma un winyo, ento pe gi winyo.” Luka 10:15-24.
Dok, kit me lok pa kica ma kikube ki gi ma kityeko miyo gi twero me neno gin ma jo lunyodo obedo mito neno, tye pi jo me lonyo ma kiyero, ma gitye ka kato gi woko kede pe gi mito ‘winyo.’ Sister White wuoyo bot kwero ma Kristo ogoyo i Capernaum, ma obedo cal me kweyo woko ler madit, kede omiyo dwong Adventism kun oketo lok me kwero bot Adventism i [brackets.]
I bot jo ma waco ni gin nyithindo pa Lubanga, kuc ma kiyarogi obedo manok tutwal; lok ma piir mapol otyeko waco, kacel ki wero mapol otyeko waco bot jo ma pe tye i yie wa. Jo mapol kityeko neno jo me kanisa mapatpat calo jo maricho madwong, ento Rwot pe neno gi kamano. Jo ma neno jo me kanisa mapatpat kamano, myero gimino piny i tung lacok pa Lubanga ma tye ki twero madwong. Jo ma gi wero gika, romo ni gi nongo ler manok keken, ki yore me tic manok, kacel ki twero me bedo manok. Ka obedo ni gi nongo ler ma jo mapol i kanisa wa gi nongo, gityeko kweyo anyim ki dwong madwong tutwal, kacel gi yaro yiegi maber bot piny. Bot jo ma yubo dwong i ler megi, ento pe gityeko wot iye, Kristo owaco ni, ‘Ento an atito boti: i ceng me wero, Tire ki Sidon obedo yot maloyo botu. Itye, Capernaum [Seventh-day Adventists, ma gi nongo ler madwong], ma kigiyeyo i polo [i kit me twero], ibibedo kobo piny i Gehena; pien ka tic madwong ma kicweyo iye kikweyo i Sodoma, Sodoma obedo odong nyo ceng eni. Ento an atito boti ni, i ceng me wero, piny pa Sodoma obedo yot maloyo i bot in.’ I kare meno Yesu odwoko owaco ni, ‘Ayeri, I Wu, Rwot pa polo ki piny, pien i kewo gin eni bot jo ma tye ki ngec ki poto wic [i yero gi keken], ka i nyutu gi bot lutino matidi.’
‘Kombedi, pien utimo tic weng magi,’ Rwot owaco ni, ‘an awaco botu, acako kare matut ka awaco, ento pe uwinyo; ki an acoŋo botu, ento pe uwadwoko; eka abi timo i ot man, ma kiyaro i nying an, ma i iye ugeno, kacel ki kabedo ma an amiyo botu kede bot kwaro wunu, macalo ma atimo i Silo. Kede abi cweyo woko bot wang an, macalo ma acweyo woko owete wunu weng, kadi bene dul pa Efraim weng.’ Review and Herald, August 1, 1893.
Tic me twero madwong ma onongo otimo i Adventism obedo tic ma dano maler ki nabii gimito neno ki winyo. Tic me twero madwong magi oneno piny i lok mukato pa 1843 ki 1844, ka kinyuto ngec me 'Midnight Cry'. Adventism ocwalo woko lok mukato pa en keken, pire tek lok mukato pa 1843 ki 1844. Lok mukato ma ocako ki otum ki pe ononge calo ma gin mito, kede boti lok mukato ma ki keto ne me yubu gi i piny ma ki timo manyen.
Onongo gibedo ki ler maber ma kityeko keto i potgi i acaki pa yo, ma malak owaco bot an ni en ‘dwon me i tung cawa.’ Ler man otyeko lero yo weng, kede omiyo ler pi tyenegi, pi pe gibiro kweco.
Ka gi gwoko wange gi tek i Yesu ma obedo i anyimgi, kede ma olako gi bot siti, gibedo ki gwoko maber. Ento i kare manok, jo mogo gicwero; gi waco ni siti tye maleng atir, ci gi paro ni dong myero gi otyeko donyo iye con. En tho Yesu onwongo miyo gi cwiny kun yweyo tung acuc pa En ma lamal; ci ki i tung pa En oaa ler ma opongo i wi lwak me Advent, ci gi yabo, ‘Alleluia!’ Jo mukene, ki pire tek, ginyeko ler ma i tyenggi, gi waco ni pe Lubanga ma olako gi oaa maleng atir. Ler ma i tyenggi ojuko woko, oweko tianggi i butu atir; ci gipore, pe dong gineno lacar ki Yesu, ci gipoto ki yore, giloor piny i lobo ma butu ki marac piny woko.
Gin ma Leona me dul Yuda kombedi tye ka yweyo, obedo lok me mukato pa 1843 ki 1844. “Seven Thunders” tye ka nyutu ki 1840 dok i 1844, ento kare meno tye ki lok me mukato ma pire tek loyo, ma kimiyo ne cal ki cokki pa lok me mukato pa gamo. Lwak acel acel me yub gi tuk ki gi, gi tye ki alamac me yo macalo acel. Ka gin obedo mapat ki mapat, dong Setan bin cweyo kit me lweny mapat pi lwak acel acel me yub; ento pe otimo meno.
"Ento Satan pe otimo peke. Kombedi otemo gin ma en otemo i yore weng me dwogo—me rucogi ki balogi woko jo, ki mi botgi gin ma pe atir calo obedo tic atir. Calo ma ne tye Kristo ma pe atir i cawa ma acel me kanisa me Kristo, kacel bene i cawa ma apar abicel acel orwenyo nabii ma pe atir." The Great Controversy, 186.
Lok madit i coc man, kom ngec weng ma wa tye ka loro, obedo ni ka cawa ma Adventism okwero gwoko mantle me Protestantism, kacel ki kwanyo woko dugu i nino me September 11, 2001, pud gi tye ka waco ni gi obedo dul me woto ma otir ma loro dwon madit me malaika adek. Ento gin aye ma pe atir. Ka in pe ingeyo dul mene ma dong tye ka cano cok me Protestantism, tutwal obedo macalo pe romo me niang rwate ma tye ikom cok aryo i United States of America.
Gin ma otime i 1843 ki 1844 gityeko nyutu i dul me yiko weng, ki kombedi wabin tiyo kwede cako pa Isirael pa con, macalo jo ma Lubanga oyerogi, kede agiki pa Isirael, macalo jo ma Lubanga oyerogi, me nyutu pire tek acel pi Isirael me kombedi, kun golo wang i 1843 ki 1844 calo kit ma kityeko nyutu i rek acel acel pa dul me yiko.
Mose owaco anyim ni Rwot obiro kelo nabi ma romo ki an, ci nabi meno en aye Yesu. Luka i Buk me Tic pa Latic me Yesu omiyo adaa ni Yesu otyeko lok pa poro anyim pa Mose.
Rwot Lubanga megi obinyero botu janabi ki i tung i megi, ki i owete megi, calo an; bot en winjuru. Deuteronomy 18:15.
Yesu en janabi ma wa myero winyo ne.
En aye, Musa owaco bot kwaro ni, “Rwot Lubanga mamegi bikwanyo botu lanen acel i lunywalo mamegi, macalo an; unu bi winyo ne i gin weng ma obiwaco botu. Kadong bino bedo ni, ngat mo keken ma pe bi winyo lanen eno, bi kwanyo woko ki bot jo.” Eyo, lanen weng, kacel ki Samuel, dok ki gin ma mede i rek, gin weng ma owaco, gi bene giyabo pi cawa man. Inu gin nyithin pa lanen, ki pa lagam ma Lubanga ogamo ki kwaro wa, kun owaco bot Aburahamu ni, “i nyig mami, dul weng i piny biben miyo gi mukisa.” Botu me acel, Lubanga, ma okwanyo Wodi Yesu, ocwalo ne botu me miyo botu mukisa, ka ocoyo ngat mo keken botu ki i balne. Acts 3:22-26.
Rek me yubu pa Kristo cako i “cawa me agiki,” macalo rek me yubu weng. “Cawa me agiki” i kare pa Kristo obedo nywolone. Buk Maleng nyutu ni i nywolone ne tye medo me ngec, rwate ki tito pa “cawa me agiki” ma i Buk me Daniel. Bende ka obedo lagwoko meme, onyo gi ma gi ngec ma aa ki tung chieng, Herode ma cwiny ocol, onyo Ana ki Simeon i Templo, ne tye medo me ngec ka onywolo. I kare meno, lidak pa kanisa me Yahudi kikwanyo woko. Golo nyom ne obedo mapol mapol, ento ocako ki yero woko pa gi bot lok ma kiyabo woko i cawa me agiki.
“Dano pe ngeyo man, ento lok maber man opongo polo ki yom cwiny. Ki paro madit me cwiny marweny, jo maleng ma aa ki i piny me ler gi wolo i piny. Piny weng odoko ler pi bedo pa En. I wang got me Bethlehem gicoko lwak malaika mapol ma pe romo pimo. Gitye ka kuro cik me nyutu lok maber bot piny weng. Ka ladit me Israel onongo obed atir i lagwok ma kicweno botgi, onongo gicwako tutwal i yom cwiny me nyutu nywol pa Yesu. Ento kombedi gikwalo gi woko.” The Desire of Ages, 47.
Ludito pa Adventism ogwoko woko i 1989, ka Daniel 11:40 ocadore. “Cawa me agiki” i mukato pa Moses, ma onongo nyutu Yesu, onongo obedo nywolo ne, kun jo-ot ne, ki ci angec nyare pa Farao, oyudo medo ngec ikom lale Moses. Nying ne dong nyutu ni “ogonyo ki i pi,” kadok Nying Yesu nyutu ni “Jehova ogwoko.”
Bang 'cawa me agiki' rek weng me yubu nyutu kare acel ka ngec ma omedo i mukato me kare eno oketo katek i lok, ma romo nyutu calo lakit bot dul me kare ma gin myero kwanyo gi me dwoko pi ler ma kiyabo cuc i cawa me agiki.
Yohana Batisita oketo lok pa Kristo i cik, ci i mwaka 40 pa en, ka en otemo yweyo Isirael ki i Misri ki rwom pa en keken, lok pa Mose bene kityeko keto i cik. Kombedi dong lok me yweyo ki i Misri tye i rekod me lwak.
Ka mwaka apar angwen lacen, lok pa Moses ogamo ki teko i yobo ma ocake, ki obino kwede ranyisi aryo me bedo pa Lubanga, ma ki celone kwede: lati ma odwogo i lubur, ki cing ma opoya ma Moses okwoo woko ki i tere. Lok pa Yesu ogamo ki teko i bapatiso pa En, ma obino kwede ranyisi aryo me bedo pa Lubanga: dwon pa Wuon ki Roho Maleng. Tuk ma enirom anyim i rico pa gin aryo nyutu moko cwiny me acel, kare me kuro, ki bino pa Malaika me aryo, onyo 1843.
Kwer cwiny i rek pa Moses onen nining ki dako ne, ka malak pa Lubanga obino piny me nego Moses pi pe ocweyo cing pa lwet pa nyathi ne. Ki cid, Zipporah otimo yore meno i nyathi gi keken. Moses pe o paro me cweyo cing pa lwet pa nyathi ne! Lamal en keken me lagam ma omiyo bot Abraham, Moses pe o paro ne. Ladit Abraham ocero lok me poro ikom otong pa Jo Ebru i Misri, kede golo gi woko ki bot Misri, kede lok pa nabi ne myero otumo pire tek ki bot Moses; ento Moses pe o paro me cweyo cing pa lwet pa nyathi ne. I kare meno Moses ocwalo Zipporah dok cen bedo bot wone nyo golo woko otimore. En obedo i Midian nyo Moses omi nyithindo pa Israel okwalo ki iye pii pa Red Sea, ma apostol Paul omiyo wa ngec ni obedo ranyisi me Baptiis, yore en keken ma oloko yore me cweyo cing pa lwet. Pe iwil gin meno. Obino pa lamal me yo ma nyutu malak mariyo i rek pa Moses, lamal me yo ma okelo kwer cwiny mukwongo i rek meno, obedo weyo woko cik ma mukwongo me lagam pa Abraham ki Lubanga.
Dwaro ma opoto mukwongo i tic pa Kristo en tho pa Lazarus, ma Martha ki Mary obedo gi adwogi maber ni pe bino time ka Yesu pe obayo kare nyo dong Lazarus otyeko bedo otho pi ceng angwen. Dwaro ma opoto pien Yesu ogamo larem pa ne Lazarus me otho ki cako nyono i kul obedo madwong tutwal, pe keken pi anywol aryo, ento bende pi jo latici. Ento dwogo pa Lazarus ki tho obedo alama me yiko tic pa Kristo weng.
I gengone me bino i bot Lazaro, Kristo obedo ki puro me kic pi jo ma pe okeyo ne. Odongo, me ka odwogo kelo Lazaro ki bot kwo ki i tho, omii jo ne ma cwinygi tek ki pe giyie lim mukene me nyutu atir ni en aye 'dwogo kwo, kede kwo.' Pe onongo obedo peya me weko geno ducu pi jo, lami me ot pa Israel ma i can keken ma tye ka turo-turo. Cwiny pa en onongo ocwer ne pien pe gityeko loko cwiny. I kic pa en, opuro me mi gi lim mukene ni en aye Ladwogo, en keken ma twero nyutu kwo ki kwo ma pe tho i nining. Man myero obed lim ma ladit me dini pe ginyubu i balo. Man aye keken pingo odongo me woto i Betaniya. Lamal ma pire tek, dwogo Lazaro i bot kwo, myero obed me keto alama pa Nyasaye i kom tic pa en kede ikom yubu pa en ni en aye Nyasaye. The Desire of Ages, 529.
Keto cal pa Lubanga i jo 144,000 kiyaro i rek me 1843 ki 1844, pien kityeko miyo wa ngec ni Lazaro ne obedo en ma otingo Kriisto i Yerusalem i ceto me loyo. Rek me ceto me loyo aye rek ma Dul White otyeko tic kwede me yaro Midnight Cry me 1843 ki 1844. Obedo ngeyo marac pi ni Kriisto obedo ki teko me dwogo jo otho ki teko me cweyo pa Lubanga. Mariya ki Elizabet gogamo ni gineyo ni Yesu obedo ki teko me dwogo Lazaro i kare me turumbeta pa agiki, ento pe ginyero neno ni en obedo ki teko me dwogo ne i kare meno kede kany. Gijuko woko ada keken ma obino me nyuto i bapatiso ne ki i tho ne, ma obedo cako ki agiki me tic ne pa iye keni me higa adek ki abar. Pe ginyero neno nyo kidi okwanyo woko ki i bur, macalo ka cawa ma bino anyim en obi golo lwet ne ki i bal ma tye i yite mogo i cal me 1843.
Mose, ka ocwalo Zipora woko pi lweny ma obino kwede Farao, oneno ki owad madit pa en, Aron; dong jokwena aryo gidonyo i Misiri me nyutu kwena pa malak mararyo. Pud peko mo keken ocwalo i bot Misiri, Mose owaco bot Farao ni, ka pe obino weko Isirael, lawi pa Lubanga, woto woko me pak, ento Lubanga obino giko lawi pa Misiri.
Ci Rwot owaco bot Mose ni, Ka idwogo i Misri, nen ni itimo i nyim Farao ratiro weng ma an acwalo i lwete ni; ento an abi medo cwinye matek, wek pe obi weyo jo me wot. Ki ibi waco bot Farao ni, Ma eni gima Rwot owaco ni, Isirayeli obedo wuoda, keken wuoda madit. An waco bot in ni, We wuoda wot, pi otici an; ento ka ijuko weyo ne, nen, an abi nego wuodi, keken wuodi madit. Exodus 4:21-23.
Midnight Cry onongo obedo lok me anyim ma bi chopo i kare me anyim.
I kare me kwanyo Isirael ki bot Misri, Lubanga dok omiyo cik me yiko pa nyith me acaki. Ka lutino pa Isirael tye i cing pa jo Misri, Lubanga ocwalo Mose me wot bot Farawo, rwot pa Misri, me waco ni, “Man en waci me Lubanga ni, ‘Isirael obedo nyath an, pire kene nyath an me acaki; kede an waco bot in ni: Wek nyath an o wot, me obed timo tic pa an; ka in pe i yee weko ne, nen, abi balo nyath in, pire kene nyath in me acaki.’” Exodus 4:22, 23.
“Mose ocwalo ngec pa en; entito, dwok pa rwot ma ogelo wiye malo ne: ‘Ladit en ng’a, ni an anywako dwon pa En me weyo Isirayel wot? An pe angeyo Ladit, kede pe abi weyo Isirayel wot.’ Exodus 5:2. Ladit otimo tic pi jo pa En ki alama ki cwec ma lamal, kicwalo cing ma ruc i bot Farawo. Ka otum tutwal, malaika me kwanyo ne gikwayo ni obed me kwanyo kwo pa ma me acaki pa dano ki le i bot jo Misira. Pi bed ni jo Isirayel ogwoke, gikwayo gi ni giketo i lati me ladule me ganggi remo pa lam ma gikwero. Gang acel acel myero kiketo iye alama, ni ka malaika obino i tic me tho, obed opiro i wi gang pa jo Isirayel.” The Desire of Ages, 51.
Lok me Midnight Cry ma kicwalo bot Farao obedo nyutu tho pa okongo me adwogi bot gengo pa Farao. Ka lok ne kicono i rekod, bal mapol ma nyutu teko pa Midnight Cry i summer me 1844, kiceto gi i wi Misri. Lok me Midnight Cry oyiweyo piny ducu macalo yiik madit me pi i summer me 1844. Bal mapol oyiweyo Misri, ka tho pa okongo ma kigiyero odonyo, onwiny yubu i saa apar aryo ki otum i Misri ducu.
Mose owaco ni, “Man en waco pa Rwot: I tung otum abi wot woko i tung piny me Misiri. Nyithindo mokwongo weng i piny me Misiri gibitho, aa ki nyithindo mokwongo pa Farao ma tye i kom me rwot pa en, nyaka nyithindo mokwongo pa nyako latic ma tye i pote me okang; kede nyithindo mokwongo pa jami me le weng. Kede bino bedo ywak madit i piny me Misiri weng, ma pe obedo kamako con, kede pe bino bedo kamako doki.” Exodus 11:4-6.
Donyo me loyo pa Kirisito i Yerusalem otyeko ki lacar pa Kalivari, ki jopuonj pa Kirisito ki joma mukene ma kongone ginywako ketho cwinya madit.
Bal me geno wa pe obedo madwong calo pa lupwony. Ka Wod dano odonyo ki loyo i Jerusalem, gi geno ni gubedo ne rwot. Jo ocok ki kabedo weng, kaci waco: “Hosanna bot Wod Dawudi.” Kacel ka lami ki ladito gikweyo Yesu me otum dul maduong, En owaco ni ka gin itum, kidi bene biwaco dwol, pien poroc myero otum. Ento i nino manok, lupwony magi keken gineno Lapwony gi ma gihero mapol, ma gi geno ni obedo rwot i kom pa Dawudi, otweyo i wi misalaba ma ruc, i wi Farisi ma gicunu kacel ki giyepi. Geno gi ma malo opoto woko, kede otela me tho ocunge gi. Testimonies, volume 1, 57, 58.
Cwiny piny madit pa lacam ki jo Miller bene nyutu kede kit ma Jo Ebruu gitye kamako i kin lwak pa Farao ki Nam me Cuc.
“Lema ma kicoko weng pa cawa macon tye ka lero i wa. Coc pa pe paro pa Israel kigwoko ne pi lero wa. I cawa man, Lubanga oketo lwete me coko jo pi iye keken ki i piny weng, ki i dul weng, ki i leb weng. I tic me Advent en otimo pi gin ma en oyero pi en keken, macalo ka otimo pi jo Israel ka odugi gi woko ki i Misri. I cwil cwiny madit me 1844, yie pa jo pa en opimo ne, macalo pa jo Ebru i Nam me Macol.” Testimonies, volume 8, 115, 116.
Obedo ma tek me neno ni, ka Kilisito odonjo i Jerusalem, cwiny me kare ocako ywak me pako, ma Joo Farisi otemo me gengo. Gin ma i cwinya pa ywak me pako onongo obedo yaro Yesu ni En Wod pa Dawudi—cal acel keken ma Kilisito onongo otimo kwede me cimo agiki pa lok mamegi kwede Joo Yudaya ma gipoto lapeny. Gima ne marac loyo bot Joo Yudaya obedo ngec ni ka gilonge Yesu, “Wod pa Dawudi,” gin bene gitye ka yaro bino me loyo pa Rwot Dawudi i Jerusalem.
I lok pa tic pa Dawudi me kelo Apot me Cik pa Lubanga i Jerusalem, twero ma ki miyo bot ngec kityeko nyutu ne ki miyo twero bot Dawudi.
Ci Dawudi omede wot anyim, omede bedo madwong, ki Ladit Lubanga ma Rwot pa lwak weng obedo ki iye. 2 Samweli 5:10.
Eno ka, Dawudi ogamo me kelo Sanduku me Lagam i Yerusalem. I kelo Sanduku i bur pa Dawudi, obino bedo ki kecwiny, macalo i rek me yubo weng. Uzza, ma nyingne nyutu twero, kun onongo ngeyo maber ni pe kimiyo twero me dwang Sanduku, ento odwangone. Gin acel keken ma i acaki ocwalo Sanduku i lacam, obedo kwanyo cik i kom dwil pa Rwot ma kiyaro, kacel ki paro pire keken i kom twero ma rwate ki Sanduku pa Lubanga. Ento Uzza, dano macok ki twero pa Dawudi, okwanyone cik, macalo ka Mose okwanyone cik me yaro. Uzza ogemo, otho, kacel ki Sanduku odong i woko pa Yerusalem, nyaka i kare ma Dawudi nonge ngec ni jo ma tye gikwoko kabedo ma Sanduku odong kwede inyuma me tho pa Uzza, tye gikwede. Eno ka, Dawudi dok ocako kelo Sanduku i Yerusalem. Ka Dawudi ojibi i Yerusalem, dako pa ne oneno kal pa ne ki ocako kecwiny madwong.
Rek adek me tic pa yubu, ma weng gityeko dwoko ikom higa 1843 ki 1844, en kare ma jo ma atir ki lanen gumito neno ki winyo. Lwak me bino pa lajal ma aryo, ma nyutu ni tye kare me kuro ki goyo cwiny piny, obedo yot me neno weng. Gin ma atir mapire tek nyutu ni goyo cwiny piny pe obedo kacel keken ki wic ma okor pa Moses, onyo Uza, onyo Martha ki Mary, ento obedo goyo cwiny piny ma orwate ki gengo lok me kit ma gang ma orwate ki lok me con ma goyo cwiny piny otime iye. Pi Moses, obedo alamar me cweyo kara me cwe; pi Uza, obedo tamo pire keni ikom cik pa Lubanga ikom Sanduku; pi Martha ki Mary, obedo bedo pe ki geno i twero me yubo pa Kristo me dwogo ngat i ngima.
I kom Mose, gin ma madwong loyo i tic pa en obedo keto yar me rwom ki dano ma kiyero, ki Mose owero alama pa yar eno. I kom Uza, obedo dyere keken me pwodhi pa Cik pa Lubanga, ma kityeko keto iye Sanduku me Yar pa Lubanga. I kom Martha ki Maria, obedo wii pire me tic pa Kirisito, ma ocako ki baptiiso pa En, kacito ki tho pa En, iketo iye kabur, ki ochier pa En, macalo kit ma kinyutu ne i cako me tic pa En. Moko cwiny me acel me 1843 okelo ne ki bal i namba mogo i cal ma obedo tyeko pa lok pa lanen me Habakuku. Bal eno onwongo rwate ki dyere me acaki me wot pa Miller—dyere me "ceng pi mwaka."
“Mot abicel” nyutu tuk me Adyentu ma aa ki 1840 dok cen i 1844; ento i iye tuk man tye gin matime me 1843 dok cen i 1844, ma ocako kede kwer pa cwiny dok otum kede kwer pa cwiny, ci keto cing pa Alfa ki Omega i gin matime meno. Gin matime meno en gin matime keken ma Yesu ki Ellen White nyutu iye ni en gin matime maleng, ma lajwero dong kare weng gi hero matek neno.
Rek angwen man; Mose, Dawid, Kirisito ki Millerites gipwonyo ni ka parabulu pa nyako maleng abicel dok pako i agiki me lobo, obi bedo ki medo teko, pe pa lok pa lacar me aryo, ento pa lok pa lacar me adek, ma kenyo ki goyo cwiny, ma cako cawa me kuro.
Ka malaika ma mukwongo oboro piny i 11 August, 1840, omoko ni cik me porofetik ma mukwongo pa jo‑Millerite tye atir, kede ni moyo cwinygi ma mukwongo bino rwate keken ki cik en. Ka moyo cwiny en kede kare me kuro otyeko i Midnight Cry, lok en bende birwate ki cik me nino pi mwaka, calo bende nyutu ni Kristo bino i 22 October, 1844. Weng alama angwen me yo i kare ma aa ki 1840 okato bot 1844 obedo rwate ki cik me nino pi mwaka.
Jo Yawuudi onwongo latic me gwoko cik pa Lubanga, ki gin ma kirwako i tung pa Mose obedo cik pa Lubanga ki yore ma kicwalo. I wac pa Dawid, obedo dok bene cik pa Lubanga. I wac pa Kristo, obedo cik pa Lubanga, pien labongo goyo remo pe tye kweyo richo ma cik pa Lubanga otyeko nyutu bot ngat ma tye ki richo. Ento Adventizimu onwongo gi ma kiketo me gwoko, pe keken cik pa Lubanga, ento bende Lok me porofet.
Ka meno, i rek pa gin matime me Millerite, lok madwong obedo cik pa Lubanga ma me lapor. I agiki pa Adventism, obi dok bedo i kom cik me loco lok pa lapor; ento, ki i mwaka 1844, kare me lapor pe dong myero ki tiyo kwede. Cik ma i agiki gibedo i kicano me Alpha ki Omega ma nyutu agiki aa ki acaki.
Ka twero madit pa Ottoman ogik i tyeko pa “Woe aryo”, ma nyutu tic me unabii pa Islam, unabii me mwaka 391 ki ceng 15 ma i Revelation 9:15 otyeko, ki “cik me ceng pi mwaka”, ma obedo cwiny pa tic pa Miller keken, kimoko atir.
Ka Islam otuki i 11 me September, 2001, bino pa ‘woe’ me adek, ma kiwaco i Revelation 8:13, otyeko, ci cik madong ma obedo i cwinya pa tic pa Future for America okano adaa; cik en, ka waco me pire tek, en ni: lok me con dwogo tye piny. Poro pa ‘trumpet’ me ‘woe’ ma nongo nyutu Islam okano adaa, ka angel me Revelation 10 i 1840 kede angel me Revelation 18 i 2001 gi tyeko. Lok me con obedo odwogo. Ma onongo kigeno ma bino anyim en yubo cwiny.
Poto cwiny bikwanyo kelo kare me kuro. Poto cwiny bino nyworo cwinye piny ki biyaro jo ma tye katic kwede. Poto cwiny bino time pi weko cik madit me poropheti, en aye cik me poropheti ma kicweyo i acaki pa Adiventisim. Miyo teko me September 11, 2001 obedo ki Islam, ki poto cwiny me July 18, 2020 obedo pi Islam. Kimino wa ngec ni gin ma omiyo Samuel Snow ki mukene ma lacen onongo gi ngiyo dyer 22 me October, 1844, en ni Rwot okwanyo lwete ki bal ma tye i namba mogo i cal me 1843. Eka Snow ki jo pa Miller noneno ni gin acel keken ma omiyo gi pwod loko ni opongo pa poropheti me mwaka 2300 bi time i mwaka 1843, en aye gin acel keken ma omiyo gi nongo atir dyer 22 me October, 1844.
Yesu ki lwak pa polo oneno gi ki kica ki hera bot gin ma onongo tye ki kwayo maber me neno En ma cwinygi onongo tye ka hero. Malaika onongo tye ka rwenyo kumgi, me cweyo cwinygi i cawa me temgi. Gin ma onongo pe gicweyo lok me polo, gityeko weko gi i otum, ki kwec pa Lubanga opye botgi, pien pe gicweyo lero ma ocwalo botgi ki polo. Ento gin dutu ma ki adwogi, ma pe gubedo twero ngeyo pingo Rwotgi pe obino, pe gikweyo gi i otum. Dok kityeko rumo gi bot Bibligi me yenyo kare me poropheti. Lwet pa Rwot kikwanyo woko ki ii namba, bal gucweko piny. Gioneno ni kare me poropheti orumu i 1844, ki cim acel ma gityeko nyuto kwede me yaro ni kare me poropheti okato woko i 1843, otyeko nyutu ni gubituco woko i 1844. Lero ma oa ki Lok pa Lubanga olerone i bot kabedo megi, ki gicweyo ni tye kare me cogo—"Ka obedo ocogo, kuru ne." I hera gi pi obino madwero pa Kristo, gityeko woyo cogo pa neno, ma kityeko cako me yaro gin ma matye ka kuro adaa. Dok bene gityeko nongo cawa me kare. Ento an oneno ni mapol i gi pe gubedo twero woto malo ki adwogi marac ma gicako, me bedo ki rwom pa dwii ki teko ma oyaro geno gi i 1843. Early Writings, 236, 237.
Wa myero geno ni yubu ma omiyo waco apena ni Islam bi lwenyo United States i July 18, 2020, bi moko ada ni i cik me Sande ma tye ka bino cok, Islam en ogolwic ma kelo bot United States, ka kom me kare dong pe rwate ki gin matime.
Lamal angwen madwong me yor i riyo pa 1840 dok i 1844. Lamal acel acel tye rwate ki katic me tiyo kwede cik mukwongo pa Miller—kien me “ceng obedo higa.”
Alama me yoo ma madit angwen i gin mukato me 2001 nyaka Cik me Sande. Ceng 11 me September 2001 obedo Islam. Nyutu anyim ma pe otime me ceng 18 me July 2020, obedo ikom Islam. Alama me yoo weng tye kakare ki tic me keto iye cik madit pa Future for America—dwogo me gin ma otime con. “Seven thunders” tye macalo gino ma obino, ma bonyutu ki yoregi. Ma acaki i alama me yoo angwen, obedo ceng 11 me September 2001, ma onongo nyutu ogamo pa Islam i United States i tyekone “woe” me adek. Alama me yoo me agiki, ma tye macalo Cik me Sande i gin mukato wa, myero obed ikom Islam; pien Alpha ki Omega pol kare nyutu agiki ki cako, kacel ki eni, Alpha ki Omega en aye ma ocungo “seven thunders” pi gin mukato man keken. Islam bi ogamo United States i kare me Cik me Sande.
Man obedo acel ikom gin adek me kwongo i yweyo pa tutwal abiro ma kombedi tye ka kiyweyo. Ka Moze opolo ngec ma lingo calo “Midnight Cry” i rek pa gin matime pa en, woto me agiki nodoko yubu malac. Bal apar ma pe i kit lobo ma gogo piny matek, nyo nyutu pa nabi me lati me acaki otimore woko, ma okelo dwon madit i otum i Ijipita. Ka Kirisito odonyo Yerusalemu, wot yubu bot Lapii ocake mede. Ka ngec ogolo ne, pe tye dwogo cen. Ki i camp meeting i Exeter i ceng 12 me August, 1844, i lacen ma pe opong dwe aryo, nyutu ma kigeno otimore woko.
Lok pa Rwot obino bot an, owaco ni, “Wod dano, en ngo lok me iwaco ma un tye kwede i piny Israel, ma uwaco ni, ‘Nino gityeko bedo lamal, kacel ki neno weng pe tye ki timo?’ Omiyo i waci botgi ni, ‘Man aye ma Rwot Lubanga waco: Abi weko lok me iwaco man obed otum; pe bi dong timito ne calo lok me iwaco i Israel; ento igi waci ni, “Nino tye tung keken, kacel ki timo pa neno weng.”’ Pien pe dong bi bedo neno ma peke onyo kwanyo me lapeny ma gobo cwiny i iye ot pa Israel. Pien an aye Rwot: abi waco, kacel ki lok ma abi waco obibedo; pe bi dong lamal: pien i nino mamegi, aa, ot pa bayo, abi waco lok, kacel abi timo ne,” owaco Rwot Lubanga. Lok pa Rwot dok obino bot an, owaco ni, “Wod dano, nen, gin pa ot pa Israel waco ni, ‘Neno ma oneno obedo pi nino mapol ma piny aa, kacel owaco pi cawa ma tye i anyim maber.’ Omiyo i waci botgi ni, ‘Man aye ma Rwot Lubanga waco: Lokna mo keken pe dong bi lamal, ento lok ma abiwaco abedo,’ owaco Rwot Lubanga. Ezekiel 12:21-28.”