Ci bang nino adek ki nus, Roho pa kwo ma oa i bot Lubanga odonyo iye gi, ci gicung i tiende gi; luoro madwong opolo i botgi ma oneno gi. Ci gi winyo dwon madwong ma aa ki polo ma owaco botgi ni, “Binu malo kany.” Ci gidhi malo i polo i oboke; ci joma okwero gi oneno gi. Revelation 11:11, 12.
Inge ka gi ogoyo-gi piny i yo, Elija ki Mose gimako Lakony, ci gin ocung i wi tiangi. Dogola pa Ezekiel me chogo mok con gi winyo dwon; ci anyim gityeko bedo ki cakworo, ento gin dong pe gitye ki pum.
Ento an anyutu calo ma gicobo an; ka an anyutu, ne tye dwone, nen, obedo gi rubo, ki lapok ocung kun, lapok ikom lapok pa en. Ka an aneno, nen, yot ki ring obur ikomgi, ki twac ogengogi iyie; ento pe tye pumo iyi gi. Ezekiel 37:7, 8.
Ka kityeko cweyo ringogi dok i kitgi mukwongo, gin winyo lok pa kec me tung angwen.
Bang'eno en owaco bot an, "Myero i waco lok me porofesi bot yamo; myero i porofesai, wod dano, ci i waco bot yamo: Calo ma Rwot Lubanga owaco: Bi ki yamo angwen, pum, ci ipum i wi gi ma otho man, myero gi dwogo bedo." Ci an owaco lok me porofesi calo ma omiyi cik, ci pum obino i iyegi, ci gi odwogo bedo, ci gicung i tunggi gi, gin lwak madwong tutwal. Ezekiel 37:9, 10.
Nabii weng nyutu agiki pa lobo; eka but me coc ma aa ki Ezekiel kelo pire tek bot joma mito weko woko lok pa nabi aryo me Revelation 11. En aye, bot gin ma mito kwer woko lok, lok me bur ma yot loyo ma gubedo miyo iyegi en ni Revelation 11 obedo acoya keken ma tito Yubu pa Faransa, ki pe tye ki tic mo i agiki pa lobo. Ento ka iyee cik me paro ni Revelation 11 bene nyutu agiki pa lobo, myero ipoyo piro ni lwak madwong i agiki pa lobo ma yubu lok pa Malaika adek ki dwog madwong, kityeko nyutu gi calo gin ma otho ki ma gudwogo ki i tho mapwodgi dogo nyime calo lwak pa Lubanga.
En owaco bot an ni, “Wod dano, lwak magi gin ot Israel weng; neni, gi waco ni, ‘Lwak wa ojwang’, kigeno wa orem; wan opoto woko.’ Omiyo yubu lok, ki i waci botgi ni, ‘Eyo, Rwot Lubanga owaco ni: Neni, jo na, abi yabo yubur wunu, abi kwanyo wunu ki i yubur wunu, abikelo wunu i piny Israel. Inu bi ngeyo ni an Rwot, ka abi yabo yubur wunu, jo na, ka abi kwanyo wunu ki i yubur wunu. Abi keto Roho na i wunu, inu bi bedo ngima, ka abiketo wunu i pinye me wunu keken; ci inu bi ngeyo ni an, Rwot, awaco ne ka atimo ne,’ owaco Rwot. Ezekiel 37:11-14.”
Kirisito o wot malo i polo ki bul, ci o dok bino ki bul mapol, ci bul nyutu malayika. Mose ki Elija gu wot malo i polo i bul ma nyutu kwena pa malayika me adek ma woto i tung polo i cawa me cik pa Sunday i United States me Amerika. Mose ki Elija gu wot malo i polo i cawa me cik pa Sunday, i rwate ki kwena pa Islam.
Isaya nyutu ada mapol ma rwate ki lok me con man, i tung lok acel keken ma Yesu oyerone me nyutu tic pa En. En otyeko tiyo kwede anabii Eliya ki Elisa calo apok me nyutu ni jo pa pinygi keken pe gicako lok pa anabii; ci pe loyo kare omiyo jo pa kanisa i Nazareti gubedo iri, ci giyeny me kwanyo kwo pa En.
Mwoc pa Rwot Lubanga obedo ikom an; pien Rwot oyonyo an me nyutu ngec maber bot jo ma cam; ocwalo an me gobo bal pa cwiny ma opoto, me waco yweyo bot jo ma kigengo, kede yabu ot me gengo pi gi ma kigubo; me nyutu higa ma Rwot oyero, kede cawa me aremo pa Lubanga wa; me paco cwiny jo weng ma tye i loro; me keto bot jo ma tye i loro i Zion, me mini gi lamal i kabedo pa pwoc, yoo me mera i kabedo pa loro, lido me pako i kabedo pa mwoc me goro cwiny; pi gicoyo gi nying yago me kica, cweke pa Rwot, pi en omego pak. Gin obino yubu gine ma dong ogedo, gin obino cako malo gine ma peko otyeko gulo i con, kede gin obino yubu od ma dong ogedo, gine ma ogedo ne ki dyel mapol. Kede jo pa lobo mapat obino gwoko dyang mewu, kede wodi pa jo pa lobo mapat obino bedo jo me cwer lobo kede jo me gwoko yago me waini mewu. Ento ewu kibicoyo nying Jadolo pa Rwot; jo obicoyo ewu Latic pa Lubanga wa; ebicamo gin maber pa jo pa lobo mapat, kede i pak megi ebicen woto. Pien pi yenyo mewu, obibino rwate aryo; kede pi balo cwiny, obimero i pegi; enom i pinygi obiyiko aryo; mera ma pe kato kare obed botgi. Pien an Rwot amero kica, anyayo bolo me cweyo mac; kede abi wek ticgi obed i adwogi, kede abitimo kobo ma pe kato kare ki gi. Kede wodi kede nyigi obin ngeyo bot jo pa lobo mapat, kede lutino gi i bot jo obin ngeyo; jo weng ma guneno gi obigamo ni, ni gi obedo lutino ma Rwot oyerogi. Abi mero mapol i Rwot, cwinya obicako mero i Lubanga na; pien oketo an lido me konyo, ocobo an ki lido me kica, macalo laco me nyom oyek cingi ki gingolo, kede macalo dako me nyom oyek cingi ki gingolo mamegi. Pien macalo piny ocako ngolo iye, kede macalo pot ocako miyo gik ma kiketo iye ngolo; kamano Rwot Lubanga obicako miyo kica kede pak ongolo i wang jo weng.
For Zion's sake will I not hold my peace, and for Jerusalem's sake I will not rest, until the righteousness thereof go forth as brightness, and the salvation thereof as a lamp that burneth. And the Gentiles shall see thy righteousness, and all kings thy glory: and thou shalt be called by a new name, which the mouth of the Lord shall name. Thou shalt also be a crown of glory in the hand of the Lord, and a royal diadem in the hand of thy God. Thou shalt no more be termed Forsaken; neither shall thy land any more be termed Desolate: but thou shalt be called Hephzibah, and thy land Beulah: for the Lord delighteth in thee, and thy land shall be married. For as a young man marrieth a virgin, so shall thy sons marry thee: and as the bridegroom rejoiceth over the bride, so shall thy God rejoice over thee. I have set watchmen upon thy walls, O Jerusalem, which shall never hold their peace day nor night: ye that make mention of the Lord, keep not silence. And give him no rest, till he establish, and till he make Jerusalem a praise in the earth. The Lord hath sworn by his right hand, and by the arm of his strength, Surely I will no more give thy corn to be meat for thine enemies; and the sons of the stranger shall not drink thy wine, for the which thou hast laboured: But they that have gathered it shall eat it and praise the Lord; and they that have brought it together shall drink it in the courts of my holiness. Go through, go through the gates; prepare ye the way of the people; cast up, cast up the highway; gather out the stones; lift up a standard for the people. Behold, the Lord hath proclaimed unto the end of the world, Say ye to the daughter of Zion, Behold, thy salvation cometh; behold, his reward is with him, and his work before him. And they shall call them, The holy people, The redeemed of the Lord: and thou shalt be called, Sought out, A city not forsaken. Isaiah 61:1-62:12.
Rwot oketo “kwer ma pe kato” ki jo 144,000 ma con “kicweyo”, ento lacen gubedo “kabedo” ma “pe kicweyo.” Con gibedo “obale”, ki githo i yo. Yesaya nyutu ni gin “jodolo pa Rwot,” “latic pa Rwot,” “jo maleng,” ki “jolalo” i oguta pa Siyon.
I moko ki jo ma gityeko omoro ikom komgi ma otho, Lubanga dong omoro ikomgi, “calo cwoo manyen omoro ikom dako manyen.” Dako manyen dong ocweyo otir. Calo i promisi ma bot Philadelphia, Rwot omiyo gi “nying manyen,” ki en owaco ni nyinge obedo “Hephzibah” ki “Beulah.” “Hephzibah” bedo ni “mor na tye iye,” ki “Beulah” bedo ni “kwaco dako.” Rwot onywene gi jo ma gicwalo calo Elija ki Mose.
Tic ma kigi miyo gi aye me yubu yoo pi Dwogo pa Kriisto, kun gi cwalo “lok maber” pa Kriisto ki “rwom maber” pa en nyo i “agiki pa piny.” Gi kityeko kweko gi ki Lakony i poto pa Roho Maleng, ci dong gin bin golo gi malo calo “alama me lweny,” macalo “dwon madwong ki i polo” owaco botgi ni, “Bii malo kany.” Ci dong gin bin bed calo “taji me utukufu” ki “taji pa rwot” i lwet Rwot. Zekariya oyaro taji acel man ni obedo “alama me lweny,” kacel ki keto tim man i kare pa “kot me agiki.”
Rwot Lubanga gi bin gwoko gi i ceng’eno, macalo kwer pa jo pa en; pien gin bin bedo macalo kidi pa korona, ma kiketo malo macalo cal i lobo pa en. Pingo ber pa en obedo madwong tutwal, ki pingo lamal pa en obedo madwong tutwal! Kalo bin miyo luti cwiny kweg, ki waini manyen bin miyo nyiri cwiny kweg. Penyi bot Rwot kot i cawa me kot me agiki; ento Rwot bin cweyo polo ma ngwec, ki bin miyo gi okobo me kot, pi dano weng yath i pur. Zekariya 9:16-10:1.
Gin obedo “gungu pa jo pa En,” ento Rwot bene tye ki gungu mukene marom aryo, ma con pud tye i Babilon, ma bende obi kwayo-gi. Ticgi obedo me cako odoco kabedo ma opoto “macon” ki opoto pa kwir mapol. Gin obed jo ma gibidwogo ki cako odoco yo macon ma kicwako woko ki kicubo i iye Adventism ki i woko pa Adventism. Gi bidwogo bot adiera me kom ma jo Miller gicako kwede, ki ginyuto-gi i maler pa gin bot Adventism me Laodikea; ki bende ginyuto lok bot jo ma peke i Adventism ikom adiera “macon” ma rwate ki cik pa Lubanga, loyo bot Sabato. I timo kamano gibitiyo ki lok me con pa kwir mapol me yaro lok manyen. Ticgi obi time i kare me koth me agiki, ka yubu pa Lubanga tye i piny. Ka Rwot, ki lwet macek pa En, oyengo-gi calo lacim, piny weng ma con oyer pi ringgi ma otho ma tye ka molo i yo obi neno lacim eno, ki obi winyo obur me ciko pa laling-ladong.
Wun weng, jo mabedo i lobo, kede jo mabedo i piny, un nen ka oketo cal malo i got; ka obuwo tarumbeta, un winyo. Yesaya 18:3.
I pot buk apar acel me Apokarifu, ka gin ma gitye gi mor i kom ringgi ma otho gineno gi gicung malo, “luoro madit okwako gin ma oneno gi.”
Eka Asiriya bin opoto ki liganda ma pe me dano ma tek; kede liganda ma pe me dano matit bin omoko ne: ento en bin okal ki liganda, kede lutino pa en bin giboro woko. En bin oporo i ot me twero pa en pien olworo, kede laditgi pa en bin gilworo lawar, owaco Rwot ma mac ne tye i Sayoni, ki alup ne tye i Yerusalem. Aisaia 31:8, 9.
Lamal pa janabi weng obedo kacel i buk me Revelation. Assyrian tye macalo rwot me north i Daniel 11:40–45, ma obito i agiki ki pe tye ngat mo me konyo. Ka 144,000, ma gin labil pa Lubanga, giluro opok, piny weng biwinyo kede bibwogo. Jogi ma gitye macalo janabi aryo gibibedo "anointed" ki "Comforter" me "to preach good tidings" ma en "tidings out of the east and out of the north" ma "trouble" rwot me north i Daniel 11:44, kede ma nyutu acaki me cwany pa Sunday law crisis. I cawa meno Gentiles gibidwoko lok me wot woko ki Babylon, kede gibino gicako dwoko rwom ki jadolo pa Rwot, ma bene gitye macalo "a root of Jesse," kun nyutone kit pa Bibul ma gibitiyo kwede me miyo lok me ciko bot Gentiles.
I kare meno binen bedo tier pa Yese, ma binen ocung calo tutwal pi jo; lwak binen yenyo iye, kuc pa iye binen bedo lamal. I kare meno binen obedo ni LADIT binen oketo cing pa iye doki, pi kare aryo, me dwogo jo pa iye ma kicweyo, ki Asiriya, ki Misiri, ki Pathros, ki Kus, ki Elam, ki Shinar, ki Hamath, kede ki piny matidi me yamo. Kadong binen cweyo tutwal pi lwak, binen cogo jo Israel ma kicwalo woko, kede binen cogo jo Yuda ma kigubu piny ki i tung angwen pa piny. Aisaia 11:10-12.
Rwot omoko jo pa En i dwe September 11, 2001, ki kwena ma onywuto ni goro pa Islam obedo bino pa peko madit me adek. Rwot dok omoko jo pa En me cawa aryo, bang kare ma gidong otho i yoo. Ka otimo kamano, jo ma omoko gi kinywuto ni gin “jo ma kiweyo gi woko pa Isirayel,” “gi ma kikobore pa Yuda.” Gin kiweyo gi woko i yoo i July 18, 2020, ento Rwot dok omoko gi me cawa aryo me bedo cal ma omoko kud mukene pa Lubanga ma dong tye i Babilon. Omoko pa gin ma dong tye i Babilon cako i cik me Sande i United States of America, ma en dwon me aryo i tung dwon aryo ma tye i Revelation 18.
Cago me acel otime i dwe me September 11, 2001, ka Islam ogoli United States. Macalo cal ma bi cagon dok me aryo, gin kitye ki nyutu calo tung pa Jesse, ma obedo cal me nyutu tic pa Alpha ki Omega, ma yaro agiki pa gin kacel ki acaki pa gin. Cago me acel onongo golo cing ki kwac me Islam i bot United States, kede oyaro kede nyutu ni kwac me Islam i bot United States obedo cago me aryo. Ka tung pa Jesse obedo cal pi jo woko, kuc pa en obi bedo lamal, pien cal bi cwalo jo ma pud tye i Babylon dwogo i yo macon me Bayibul pa Sabat me nino abiro; ci mano nyutu yalo cal pi jo woko i kare me cik me Sunday.
“Ensign” i acaki orwate yore me puro, ma ki yero i Malaki kit me adek, kede puro aryo me ot pa Nyasaye ma Kirisito otimo, ci kakare, lem me nyako ma pe omera apar i agiki me wot pa Millerite. Yore me puro ma i acaki dok dwogo i lok ducu keken i agiki, ki Isaia o yero ne i kube kwede mesa acel ma ki coyo i buk. Mweno pa Adventism obedo mesa ma pe atir ma ki yubo i 1863 me kwanyo woko ki cano kabedo pa mesa aryo ma ki coyo i buk pa Habakkuk, kit me aryo.
Kombedi wot, i goyo coc i wanggi i dwet me coc, ki i keto rekod i buku, pi obed pi kare ma bino, kare ki kare. Ni jo eni obedo jo ma golo cwiny, nyithindo me bur, nyithindo ma pe winyo cik pa Rwot; ma gino waco bot jo moneno, “Pe uneni”; ki bot lanabi, “Pe uprophetyowa lok ma atir; uwiowa lok ma yot-yot; uprophetyowa bur. Wukwanyo ki yo, wukwer ki yo, tim ni Ngat Maleng pa Isirayel obed pe i wangwa.” Ka keken Ngat Maleng pa Isirayel owaco kamano: “Pien ubalo lok man, ki ugene i gonyo ki i yore ma oboro, ki udong iye, erwate richo man bi obedo botu calo pyeo ma tye yabu me obale, ma oyoo woko i ol ma lamal, ma kwanyo ne bino ki oyop i kare acel. Ci obi bale calo kwanyo pa agulu me luywero agulu ma kicub i pwot; pe bi kweyo; nyo i paco ne, pe bi nongo goŋ mo me agulu me kwanyo mac ki i bad, onyo me cwalo pii ki i bur. Pien kamano, Rwot Lubanga, Ngat Maleng pa Isirayel, owaco: ‘I dwogo ki i yelo bi igwokke; i mulu ki i geno bi bedo twero mamegi’; ento pe upire. Ento uwaco, ‘Pe; wa bi wuro i farasi’; omiyo bina uwuro; ‘ki wa bi tur i gin ma yubu’; omiyo jo ma lubu kwedwu bi yubu. Alufu acel bi wuro i kwer pa ngat acel; i kwer pa abicel bina uwuro, nyo dok udong keken calo alama i wi got, ki calo bendera i wi got. Ka keken Rwot bi kuro kare, pi orwate kwedwu; ka keken obi malo, pi omer kwedwu; pien Rwot obedo Lubanga me kica; gibedo oyer gi weng ma kuryo pire. Pien jo bina bedo i Sayon i Jerusalemu; pe dong inabi luro; obirwate maloyo kwedi i dwon me kwaci mamegi; ka owinyo, obi miyi lagam. Aisaia 30:8-19.
I mwaka 1863, Adventism ocako yore me yweyo lok me janabi pa William Miller, ma kityeko yaro piny i tabul aryo maleng pa Habakkuk. Yesu nyutu agiki ki acaki. I lok man, larebeli i acaki me Adventism, bene gibedo calo larebeli i agiki me Adventism. I gin aryo, tic me larebeli en nyutu calo yweyo lok me janabi ki yore me tic pa kare keken, ka giwaco bot laneno ni, “Pe uneno”; ki bot janabi ni, “Pe unyutuwa gin ma atir, waciwa lok ma mos mos; unyutuwa bwola.”
Gin bene gi keto cwiny me weko yoo ka gicoyo ni, "Wut pye ki yoo; weko yoo; tim ni Ngat Maleng pa Isirael okob woko i anyim wa." Yoo pa jo maler en "yore macon" ma i Jeremia chapta abicel, coc apar abicel ki apar abicel acel. Jo me gonyo gi keto cwiny ni pe gibiro wot i adwogi ma pire tek onyo giyub wii i dwon pa cunga ma lagwoko ma kityeko kelo gi malo gicoyo, gi cwalo cal me Millerite movement ki me Future for America.
Man Rwot owaco ni, Bed i yore, nen, kacel pene pi yore macon, kam yo maber tye; ka wot iye, ubi nongo kuc pi cwinywu. Ento gin owaco ni, “Pe wabi wot iye.” Kacel, atyeko keto latic me lero i wi wunu, ka waco ni, “Winyu dwon pa olut.” Ento gin owaco ni, “Pe wabi winyo.” Kono, winyu, jo weng me lobo; lwak, ngenyu gin ma tye iyegi. Piny, winyo: nen, abi kelo tim marac bot jo man, en aye cok pa paro gi, pien pe gi winyo lok na, onyo cik na, ento gi kwanyo woko. Yeremia 6:16-19.
Jo ma ogeng pe giyie woto i yore macon; bene kigoyo man calo mito gi me ‘weko Ngat Maleng pa Isirael ocung ki i wanggi’, kacel, man nyutu kwero lok me Kwac me Otum, ma kitero iye i kom Alpha ki Omega, ma gonyo nyutu tyeko pa Adventism ki cako ne.
Onongo gibedo ki ler maber ma kityeko keto i potgi i acaki pa yo, ma malak owaco bot an ni en ‘dwon me i tung cawa.’ Ler man otyeko lero yo weng, kede omiyo ler pi tyenegi, pi pe gibiro kweco.
Ka giketo wanggi pire tek i Yesu ma tye i anyimgi, ma olakogi i paco, gin obedo ki gwoko maber. Ento con con, moko odan, ki waco ni paco obedo ma bor tutwal, ki gigeno ni con dong gidentye otyeko donyo iye. Dong Yesu oyeyo cwinygi, ki yaro lwete tung cam ma ler maler; ki lwete ne obino ler ma ogoyo i wi dul pa Advent, gin ogemo, 'Haleluya!' Mukene, i ka pe ki paro maber, gikano ler ma tye i dwogi gi, ka waco ni pe obedo Lubanga ma olakogi bor tutwal man. Ler ma tye i dwogi gi owil woko, ojuko tunggi i otum tum ma opong, gi omokmok, gi pe dong oneno rek ki Yesu, gi ocwoko ki yoo woko, gi oboto piny i lobo mapiny ma otum tum ki marac. Christian Experience and Teachings of Ellen G. White, 57.
Kit me yweyo ma ki nyuto kwede Yab ma i abicel kelo but aryo pa jo lamo, kede i Kitap Yesaya, bab 30, ki nyuto ni nyiri marac pe gi mafuta, calo pe gicano pi onyo mac, ma gin duto alama pa Lami me Cwiny, ka Yesaya coyo ni, ‘ribone bino odoco i kare acel. En obiro ribo calo ribo me agulu ma la‑cako agulu o ribo ping ping; pe en bi weyo; kadong pe bi nongo i obolo ne ibic matin me agulu me cano mac ki i ot mac, onyo me kanyo pi ki i bur.’ Kecgi bino ‘odoco’ calo ma kiyaro kwede Yab ma i abicel, ka ginongo ni kare otum woko me nongo mafuta. Mac ki pi i wac pa Yesaya en mere alama mapat me mafuta i lok pa nyiri abicel. Mafuta, pi ki mac nyuto kica, nyuto ngec, kede bedo pa Lami me Cwiny. Pe romo nongo alama magi ka kec pa nyiri abicel ‘bino odoco i kare acel.’ Dong kare otum woko.
Kuc ma acel keken tye i ‘dwogo’; eni obedo kica ma kigiwaco bot Jeremiya, ka onongo obedo lanyut pa jo ma cwinya gigi opoto i poko cwiny me acaki. Ka jo pa Lubanga odwogo bot En, En bende odwogo botgi; ento jo ma gikenyo gipe, kede lero ma onyutu yo olal. Lero i cako obedo Goyo Dwon me Otum me Odii, ci yo me wot anyim onwongo ki lero pa lwete tung acaki pa Kiristo ma ler loyo, nyo anyim i kare ma pe giko. Kiristo onongo obedo i anyim pa jo ma gitye i yo, ci lero ma i cwe myero obed lero acel, pien Kiristo nyuti agiki me yo kwede cako me yo. Goyo Dwon me Otum me Odii onongo obedo adwogi pa kare man, ci kombedi bende obedo adwogi pa kare man.
Dok dok gicwalo an i lok me yubu pa nyiri apar, ma abic gitye ki wii maber, kede abic gitye ki wii marac. Lok me yubu man dong otyeko ki i rek, kede obino tyeko ki i rek, pien tye ki yore me tic ma pire tek pi kare man; boti, macalo ngec pa malak ma adek, dong otyeko, kede bi mede bedo ada pa kare man nyaka giko kare. Review and Herald, August 19, 1890.
Mito me weko Ngat Maleng obed peke i anyimgi en aye kwanyo woko, pe Christ kende, ento bende Christ calo Alfa ki Omega. En aye kwanyo woko pa ngec me “Midnight Cry”. Ngec me “Midnight Cry” i cako pa Adventism obedo yiko pa laporo ma pe orumo.
Jo ma ogolo wii ki 'yo macon' ka gicweyo 'mesa me bur' ma ocok ki jo atir, calo gin ma kiyaro i tyeko pa yub pa Millerite i 'Midnight Cry'. Eci, 'alufu acel' ogenyo 'i cwero pa acel', ki obut maber yub eno odogo ki 50,000 dok obedo 50. Gi ogenyo pien 'cwero' nobino ki '5' virgins ma gi ngec, ma giwaco gi ni pe gitye ki mafuta me yabo, ka myero gidong wot golo mafuta pa gi keken. Piko jo ma pe gi ngec ki jo ma gi ngec oweko virgins ma gi ngec 'calo lati i wi got madwong, ki calo kica i wi got madir'. Golo wii pa virgins ma pe gi ngec i 22 October 1844 ocweyo cal me golo wii pa 1863, pien 22 October 1844 en cako me mwaka 19 ma tito agiki pa 'seven times' me Leviticus 26. Watye ki lok mapol ikom gin man, ento golo wii me 1844 ocweyo cal me golo wii me 1863 ki lono kare ma 'mesa me bur' ocweyo.
Luoro ma nyiri ma jwang gitingo kwede, obedo luoro ma nyutu ka nyiri ma laling gicierogi ki tho kede gicung i tiŋgi gi. I kare eno, dong oyabe woko me dwogo ki peko pa cwinya ma i July 18, 2020, kede gin ma bino time anyim obedo wotho malo i polo, ma otime i kare me cik pa Sunday. I kare eni ni, goro piny madit otime.
I cawa acel ma keken, piny odugu matek; kede tyen me apar me siti ocwale, kede i tung me odugu me piny dano alufu abicel aryo githo; jo ma odongi gicwinyo matek, kacel gi miyo duŋ bot Lubanga pa polo. Bal madit ma aryo okato woko; kede, nen, bal madit ma adek bino maciegni. Revelation 11:13, 14.
Nyutu pa Yohana apar acel nyutu ni i cawa me Revoluson me Faransa, but ma acel ki apar me bur opoto piny; ki i kit me gin meno, piny pa Faransa—piny ma tye ki tul aryo me lanabi ma kibedo calo Sodomu ki Misri—ogoye woko. Tul aryo pa Faransa tye calo rwom pa tul aryo pa Kacoke ma kicako kacel pa Amerika.
Ki poro, Furansi obedo acel i lobo pa ruoth apar ma gitito Roma ma pe gineno Lubanga i Danyel abiro; omiyo but apar pa lobo (bur) oboto. En aye ada; i lat apar magi me Danyel abiro, ma i agiki gutero papasi i kom ruoth pa piny i higa 538, Furansi obedo lobo pa ruoth madito ma oketo papasi. Macalo acel i twero apar me Danyel abiro, Furansi otye macalo mere pa lewic me piny ma tye ki lat aryo i Ngec apar adek. Amerika ma Kacel otimo tic acel keken pi papasi i agiki, calo ma Furansi otimo i acaki. Amerika ma Kacel obedo twero madito me bot ruoth apar ma gitito United Nations, kede oboto i poto me piny me cik me Sande. Wa bin yaro lok magi maber maloyo i coc ma bino.
Gin madit acel i coc man en ni: en kwena ma miyo jo pa Lubanga ocung; pien Lacobo ma miyo gin ocung tye cal me mo, ma pe keken nyutu Tipu Maleng, ento bende nyutu kwena ma Lubanga cwayo bot jo pa En. Kwena me Buk me Nyute apar acel, ma miyo Mose ki Eliya ocung, bende tye cal ki kica ma kimiyo bot Jeremia.
Kamano Rwot owaco ni, Ka idwogo, abi dwogo in dok, icung i anyim an; ka igolo gin ma ber ki i gin ma pe ber, ibedo calo dwon an: wek gin dwogo i bot in; ento in pe idwogo i botgi. An abi miyo in i bot jo eni odii me leje ma kikobo; gubedo lwenyo ki in, ento pe gubedo loyo in; pien an atye ki in me gwoko in ki me golo in woko, Rwot owaco ni. Ki an abi golo in ki i lwete jo marac, ki abi cwalo in woko ki i lwete jo ma pire tek. Yeremia 15:19-21.
Aisaia omiyo kwayo maromo kwede ka owaco ni, “Pien kamano waco Rwot Lubanga, En ma Maleng pa Isirayel; i dwogo ki bedo ubino gonyo.” Aisaia omedo woko ni “dwogo” eni onitye kwede kare me odogo me lok me cal, pien ocone ni, “Eka Rwot obi kuro, wek ome botu kica; kede eka obi yito madit, wek omegi ruyem; pien Rwot obedo Lubanga me kwer; opong paki gin weng ma gikuro pi en.”
Twero me bedo “ceme” pa Lubanga, macalo Jeremia ma otyeko nyutu, obedo twero me waco pi Lubanga i cawa ma United States owaco calo nyoka madongo. Lok ma dong jo pa Lubanga biwaco, obedo coyo ikom alama pa le pa Popi. Me bedo kacel i movimenti ma rwom madit meno, myero wa dwogo.
Ka in iromo dwogo, Iserael, Rwot owaco ni, dwog bot an; ka in iyweyo woko tim me koko mamegi ki ii wang an, kono pe gibin okwanyo in. Ibin kwer ni, “Rwot tye ngima,” i adieri, i yubu, ki i kome ber; ki pinye bibigwede gi i iye, ki i iye gibipako dit. Pien kamano Rwot owaco bot jo Yuda ki jo Yerusalem: Yabi piny mamegi ma pe ogonyo, ki pe ilimo i i cing me ocok. I lido woko i bot Rwot, ki iyweyo piny me cwinya mamegi, in jo Yuda ki onongo jo Yerusalem; meto mirima mamega pe obino cal mac, ki oloro ma pe ngat bi twako, pien tim mamegi ma rac. Kwani i Yuda, ki wolo i Yerusalem; waci, Puwuru opuwo i piny: wuugu, lumuru weng, waci, Ukomuru weng, ki walwongo wot i wel ma kigengo. Ket lanyut bot Sayon; dwogu, pe ibed; pien abin kelo marac ki i bor macok, ki bal madit. Leona obino malo ki i bugo mamegi, ki la kwanyo jo ma pe Jew tye i wot; o aa woko ki i kabedo mamegi me timo piny mamegi bedo nining; ki wel mamegi bime bedo piny, pe tye ngat mo ogengo. Yeremia 4:1-7.
Ento Roho pa Rwot obino i Gideon, obwolo tarumbeta; Abiezer bene gigamo i butne. Ci ocwalo laloc i Manasseh weng; ma bene gigamo i butne: ci ocwalo laloc bot Asher, bot Zebulun, ki bot Naphtali; gi obino malo me nongo gin. Judges 6:34, 35.