Wa ogiko coc ma agiki ki nyig coc ma owaco ni, “I higa 2001, gamente pa United States owaco Patriot Act ci obedo cik.”
Tye gi tutwal, kadi bot jo ma tye katic i yore man me ciko me Sunday, ma pe gi neno adwogi ma biro lubo tic man. Pe gi neno ni gi tye koyo pire kene ikom twero me dini. Tye gi tutwal ma pe gin ongiyo ngec me cik pa Sabat me Baibul, ki kit-ware mape adak ma iye yore me Sunday ocung. Calo yore mo keken ma cwako jami me keti cik me dini, en obedo tic me weko woko bot papasi, ma i kare tutwal otum matek ikom twero me tam cwinya. Goyo Sunday, calo yore ma kicako ni obedo me Kricitiano, owe bedo pa-gi bot “misteri me bal”; ki ciko ne bino obedo calo yaro me cano gin ma obedo kidi me kakite pa Romanism. Ka piny wa obiyiko woko yore me tero pa gamente pa wa me keto cik me Sunday, Protestantism obino i tic man omako cing kwede poperi; pe obedo gin mukene, ento obedo miyo kwo bot tairani ma kare tutwal obedo kwayo ki wic kare me dwuogo pye dok i despotizim matye katic. Testimonies, voliyum 5, 711.
Mwaka 1888 ocwalo cal me 2001, ci en aye cawa ma Cik me Blair oketo anyim; ento, pien pe onongo ki yaro ne, ne ogengo ne pi waco i tung porofet. Obedo alama pa 66 AD, lweny me kew ma ocako, ci lacen ogol woko i kit ma pe ngene. Ka ki ngeyo ni tye kare aryo me tem pa cal pa lewic, ki ni kare pa aryo acako ki Cik me Sande i United States, ma ocwalo cal iye ki mwaka 321, ci kare ne otyeko woko ka Cik me Sande pa piny weng, ma ocwalo cal iye ki 538, dong kiketo i teko ducu; ci dong i tung porofet mito ni kacako pa kare me tem ma acel pa cal pa lewic bende myero ocako ki yub mo me cal pa Cik me Sande ma ki waco. I 1888, Cik me Blair ne obedo temo me keto i teko Cik me Sande pa piny, ci 1888 onyutu kare ma malak pa Revelation apar aboro orwoto piny, kaci oleyo piny ki glori ne.
Patriot Act obedo latir pa cik me Ceng ma ocako cawa me temo pa cal pa lewic i Amerika me Tye Kacel. Amerika me Tye Kacel obi waco macalo dragon i poko pa Yabo 13:11 ka kicako keto cik me Ceng. Ka kiketo cik en pire tek, obi waco macalo dragon, kede cik me Ceng eno nyutu ni cal pa lewic otimo opong woko i Amerika me Tye Kacel. I kare ango eno, Amerika me Tye Kacel opongo yakne me kare me temo, ci kwero Lubanga pa lobo bino mede ki bal woko pa lobo. I kare ango eno, Amerika me Tye Kacel obedo pe dong pinyruoth ma abicel i lamal pa Bayibul, ka kacel me adek kiketo.
Alpha ki Omega kare keken nyuto agiki kacel ki acaki. I acaki pa United States, tye kare adek ma United States owaco i kit me lanen, ma ginyuto acaki pa United States calo tung dano me abicel i lanen me Bibul. Declaration of Independence me 1776, ki Constitution me 1789, ci lacen Alien and Sedition Acts me 1798, ginyutu kare adek ma acel ma United States owaco i kit me lanen. Keken i gin adek magi obedo calo waco pa United States. Kare adek magi gikelo i 1798, ma en acaki pa rwako pa United States calo tung dano me abicel i lanen me Bibul. Pite me yoo adek macalo magi i acaki pa United States, gin pite me yoo adek ma gupito i agiki pa rwako pa United States calo tung dano me abicel i lanen me Bibul.
Patriot Act obedo acel i kare adek ma United States owaco ka tye ka aa i agiki calo kingdom ma namba aboro. Waco me adek, ma nyutu agiki pa kingdom ma namba aboro, obedo Sunday law. I tung cen pa lok me kare man, gicako Pelosi Trials pa January 6 i 2022. Kobo me koti man obedo kweko pire kene twero ma giketo iye Constitution, pien kitgi obedo me politiki, ki lawfare ma gicwalo pe obedo yubo lok me adaa keken, ento en tutwal obedo lakwanyo pire kene bot cik "procedural" ki "substantive" ma ginyutu iye Constitution.
Patriot Act me 2001 obedo lweny ma otur maber ikom “Due Process Clause”, ma tye i yub ma abicel ki i yub ma apar angwen me Konsititueson me United States. Gin eni gitito ni pe kitwero weko ngat mo ki bedo, twero me twolo, onyo jami pa iye, labongo yore me cik ma rwate. Man obedo i 2001; i 2022, lweny ikom Konsititueson oketo te i kom “procedural due process” ki “substantive due process.” Lok “repudiate” tito ni “kwero,” kede Sister White nyutu ni i cik me Sunday i United States, pirinsipo weng me Konsititueson bikwero.
Kun kiweyo cik me tero kit pa Opapa ma oyaro cik pa Lubanga, lobo wa bimweko tutwal bedo atir. Ka Protestantism obiyar lwete i wang boro madit me mako lwete pa twero pa Roma, ka obiyaro lwete i boro madit me kong lwete ki Spiritualism, ka, piny i twero pa kacel man me adek, lobo wa obiyabo woko yore weng pa Konstituson ne, calo gamente pa Protestant ki republican, ki obigwoko yore me cwal mede lok mape atir ki bwonyo pa Opapa, eka wabin ngeyo ni cawa obino pi tic madit ma pire tek pa Satan, ki ni agiki tye mac kany.
Macalo ka odonyo ceke pa lwak pa Ruma obedo alama bot latic pa Yesu ni ogoro pa Yerusalem tye kagam, kacel bene ngolo wii ki yie man obed alama bot wa ni cwiny ma yot pa Lubanga dong otyeko, pim pa bal me piny wa opong woko, ki ni Malaika pa Kica tye ka oyalo woko, pe obidwogo dok cen. Jo pa Lubanga dong gicweyo i gin ma peko ki cwiny marac, ma lajoc ogero calo kare me peko pa Yakobo. Okok pa jo ma tye ki yie, ma gicweyo gi, oro malo i polo. Ki calo kit ma remo pa Abel oyayo ki i piny, tye dwon bene ma tye kwayo bot Lubanga ki i kume pa jo ma gikwero pi yie, ki i kume me nam, ki i rugo me got, ki i piny od pa konvent: “Nyaka kare mene, A Rwot, Maleng ki Ada, in pe ilubo cik, ka ipekgi pi rem wa, i jo ma bedo i piny?”
Rwot tye ka timo tic pa en. Polo weng tye tutwal. Lacoc pa lobo weng obino i kare manok me ochung ki odwogo twero pa en ma kigamo. Alama me loyo woko obikete bot jogi ma gikwako cik pa Lubanga, ma giworo cik pa en, ki ma gigi goyo woko alama pa lebi onyo pa cal pa ne.
Lubanga onwongo onyutu gin ma obino time i ceng me agiki, pi jogi obed kigwoko kene, me cango i kom lanyar me woko ki cwiny rac. Jogi ma kine nyutu gi gin ma obino piny i anyimgi, pe myero gibed ka kuro i kuc i coro me lanyar ma bino, ka gisekonyo cwinygi ni Rwot obi geng jogi ma tye ki adwogi bot en i ceng me bal. Wamyero obed calo jo ma tye ka kuro Rwotgi, pe ki kuro ma odyere, ento ki tic ma pilo matek, ki yie ma pe ngwec. Kombedi pe tye cawa me weko wii wa orwate i gin me tidi manok. I kare ma jo tye ka nino, Setani tye ka yiko gin ki twero, pien pi jogi pa Rwot pe obi bedo ki kwero cwiny onyo kica. Lunyodo me Ceng Apar kombedi tye ka wot i but ocuk. Rwodi pa lunyodo tye ka gwenyo lok me adada, ki gin mapol ma gubedo kacel i lunyodo pe gineno keni keken tung ma pwol ma i piny tye ka miyo wot. Lok pa gi tye malac ki calo Kristiani, ento ka obi waco, obi nyutu Roh pa Darakon. Obed tice wa me timo gin weng ma twero wa romo, me kwanyo piny kum ma kigamo. Wamyero temo me kiro yubu pa cwiny, ki miyo wa obedo i wang ma atir i bot jo. Wamyero miyo gi lok me adada ma tye i kom peko, kacce wayaro cobo ma rwate loyo weng i kom cik ma keto giko i twero me awene pa cwiny. Wamyero yenyo Cik pa Lubanga, ka wobed ki twero me miyo piny me yie wa. Laco owaco ni: “Lajok obino timo tim marac; ki pe ngat mo i ki lajok obi ngeyo; ento jo ngec obin ngeyo.” Testimonies, volume 5, 451, 452.
Sista White oketo cik pa Sunday rwate ki alama mapol me yo me cenge agiki; i timo kamano, lok mamegi nyutu ‘gin ma bi time i cenge agiki, pi jo pa Lubanga obed ki oyoto me turo i wang yamo marac madwong me bedo anyim i okore ki cwiny matek.’ Ka apok, alama me yo ma otyeko keto rwate i lok man, myero gitem maber. Ateroni ni gin ma wanyutu kwede obedo rek me poropheti ma nyutu i Konsititushen pa United States, kacel ki ‘waco’ pa piny calo alama ma rwate kacel.
Ki mano, an mito nyutu ni, Cik Blair i mwaka 1888, Cik Patriot i mwaka 2001, kede lwenyo pa kom piny ma ki timo gi bot Democrats ki Republicans ma globalist ma ocake i mwaka 2022, gin acel acel obedo kayo woko matwal pi jami aryo ma pire tek i Cik me Kit pa Piny. Mwaka 1888 nyutu keto rwom me pak pa Lubanga i Sande, ci i mwaka 2001, obedo lokruok ki cik pa Ingilani bot cik pa Loma. I mwaka 2022, cik “substantive” ki “procedural” kigiweyo matek.
Cik me iye yubo twero ki lub me tic pa dano keken ki dul me tic; ento cik me yo me wot tero yore me cobo ruc ki me miyo twero ki lub me tic pa dano keken ki dul me tic tye katic. Cik yubo tic ma tye ki cik ki tic ma pe tye ki cik, kede tero rwom pa ne. Cik me iye tye katime i kabedo me cik mapol, mede cik me criminal, me civil, ki me contract.
Cik me tim marac obedo example maber loyo pa substantive law. Cik me tim marac tito tic mene ma gi gweko calo tim marac, ki tito kop ma obedo pi tim marac meno. Ento Civil law tye ka loyo paki i tung dano ki dul me tic, calo bur me kontrak, math me dano, onyo paki me jami.
Cik me adwogi pol kare kicoyo ne i cike ma kityeko yaro, i yore me cato, ki i cik me kesi. Cike ma kityeko yaro obedo cikke ma dul me yaro cik kityeko yarone, macalo Palamenti me lobo onyo dul me yaro cik me state; ento yore me cato obedo yore ki yiko ma dul me tic me administresyon gicweyo. Cik me kesi obedo cik ma jaji gicweyo ki yubu mamegi i cike ma kityeko yaro, i yore me cato, ki i Konstituson.
Cik me yore obedo cikke ma loyo yore me timo pa cik. En tito kit ma kesi woto iyie yore me timo pa cik, cako ki keto kobo me acaki nyo okato ki yubu ma agiki. Cik me yore omaro iye kom me cik mapat, kiromo yore me sivil, kriminal, ki administrativ. Adwogi pa cik me yore obedo me gwoko ni yore me timo pa cik obed ma tye ki atir ki obed ma timo maber. En omiyo kit me yubu me cobo peko, ki gwoko ni dano weng ma tye ka rwako yore me timo pa cik, kiromo jaji, loya, ki dano ma tye i kesi, ngene ngo ma myero gitim.
Cik pire tek ki cik me yore me timo giketo wek gitim kacel me miyo rwate otime. Cik pire tek nyutu twero ki rwom me timo pa dano keken ki dul me tic, ento cik me yore me timo nyutu yore me golo peko ki keto i timo twero ki rwom meno. I lok mukene, cik pire tek nyutu tic ma rwate ki cik onyo ma pe rwate ki cik, ki adwogi pa tic ma pe rwate ki cik; ento cik me yore me timo nyutu kit ma jami pa cik magi golo.
I mwaka 2001, Patriot Act ogolo twero me “habeas corpus.” “Habeas corpus” obedo nyig i Leb Latin ma, ka kiketo ne i Leb Lango, nyuto calo “i bin bedo ki ring.” En obedo yore me cik ma lwal dano keken ki gweko gi i kom mape tye ki cik, kun ciko ni kot obed me temo kit ma tye ki cik me gweko dano i kom. Habeas corpus obedo twero mapire tek i yore me cik mapol, pi labongo yore me cik ma gityeko pako gi ki cik me Engiliisi me common law. En gwoko ni pe romo gweko dano i kom pe ki kare ma atir, ci miyo gi twero me penyo i anyim lami kot pi kit ma tye ki cik me gweko gi i kom.
Lok me 'Due Process' tye i 'Fifth Amendment' ki i 'Fourteenth Amendment' pa Konistitueson pa United States. Magi gipoko ni ngat mo pe myero kigolo kwo, twero me bedo patpat, onyo jami pa iye, labongo yore me cik ma mite. Koti giyubo yore aryo me doktrin me due process: 'procedural due process' ki 'substantive due process'. I 2001, ki 'Patriot Act', 'habeas corpus' kikwanyo woko calo twero, ki cik pa England kityeko roko woko ki cik pa Roma. Cik pa England waco ni ngat myero obedo pe tye ki cam, nyaka ka ki nyutu ni tye ki cam; ento cik pa Roma waco ni ngat myero obedo tye ki cam, nyaka ka ki nyutu ni pe tye ki cam. I 'Pelosi Trials' me 2022, 'procedural due process' ki 'substantive due process' gikur woko. 'Substantive law' ki 'procedural law' gityeko kitiyo kwede i 'Pelosi Trials' i yo ma obedo mabalo cing ki mit ma ki mito kwede i Konistitueson.
Kit ma odugore ikom Substantive Due Process ki Procedural Due Process obedo i yore mapatpat me cik ki twero ma konsepto acel acel gwoko iyie i pim me Cik Madit me United States, pire kene i te Yore me Due Process me Yubu me Cik Madit me 5 ki me 14.
Substantive due process obedo ikom twero ki twolo kene ma pire tek, ma lwak pe twero yiko, labongo kit ma kityeko tic kwede. Eno gwoko twero mogo ikom kamako pa lwak, ka keken bene kit ma rwate kityeko lubo. Obedo okato twero ma giyaro calo mapire tek, calo twero me bedo keni-keni, twero me wedo, ki twero me yito nyithin me ngat keken. Twero magi gityeko gwoko gi ikom kamako pa lwak, labongo ka bene tye dwon pa lwak ma tek loyo. Otiyo calo kok me giko twero pa lwak, me moko ni cik ki cik me yubo tic pe yiko twolo kene mapire tek.
Yore me cik pi tic ma ber tute kwede yore ma gamente myero oluo, con ka pud pe okwanyo ka dano kwo, cwer-cwiny, onyo rwatte pa dano. En gwoko ni dano keken omino kit me timo ma laler ki pe ki kaŋ, ki yore me cik ma matir. Yore me cik man mito ni gamente oluo yo mukene onyo yore mapat, calo miyo ngec, miyo winyo ma maber pe ki kaŋ, ki miyo kare me gi winyone, con ka pud pe okwanyogi ki twero pa gi. En medo ikom yore ma cikke ginywogo kwede, me gwoko ni gamente timo i kit ma laler ki maber.
Tic me cik calo lweny ma otyeko nyutu pire ki cako pa Pelosi Trials nyutu bedo me kano woko due process i rwom me gin, kacel ki i yore me kit me tic. Twero ma makwongo pa dano pa America gikano woko ki wang ceng, ci gityeko maber. Tic me false flag, kacel ki korapsen ki wang ceng pa agencia me alifabet pa United States, gityeko kete i wang ceng keken, ka pud Pelosi Trials pe ocako; ento yore me cik ma globalists pa but aryo gicayo ki cako pa Pelosi Trials nyutu yub ma peya pa bolo woko due process pa yore me kit me tic.
Con i coc man, wa okeno ni, "Keken wot ma cwako rwatte ki yubo cik pa dini, atir atir, en tic me weko woko bot twero pa Paapa, ma pi cawa mapol ogeyo lweny kurel ikom lare pa cwiny. Gwoko Sande, ma kityeko waco ni en kit pa 'Kristiani', kwo ne ocako ki 'misteri pa tim peko'; kede kweco ne bi obedo yaro adaa pa yore me yie ma gin bur atir pa Roma Katoliki. Ka lobo wa bi yweko woko yore me tero pa lalo lobo ne me yubo cik me Sande, kit pa Protestanti i tic man bi rwate cing ki kit pa Paapa; pe bi obedo gin mukene, ento bi obedo mi kwo bot walo ma kwer ma pi kare madit obedo poye neno cente me yec dok i walo ma kwer ma tye i tic."
I rek me gin matime ma twero nyutu ki Cik ma madit pa United States, tye ki alama me yoo adek ma peke keken, ma nyutu jami mogo me Cik eni i acaki ki i agiki pa United States. Keken pa alama adek magi obedo tic me polotik; eka giketo calo waco pa United States. Alama ma adek i acaki ikom adek magi, ma oketo cal 1798, obedo “Alien and Sedition Acts”; ki alama ma adek i agiki ikom magi obedo kare ma United States miyo cik me Sunday tyer, ki waco calo dragon, i tyeko ma ki yaro i Revelation chapter thirteen, verse eleven.
Lok me gin matime me anabi pa United States cako ka, macalo ma piny oketo calo en, piny oyabo cinge okwalo woko pwoth me loro pa nyoka madongo.
Nyoka ocwalo pi ki wac ne calo pi ma opong weng kun dako, me omiyo pi ma opong weng olekone. Piny omiyo dako kony, piny oyabo wac ne, omel woko pi ma opong weng ma nyoka madit ocwalo ki wac ne. Revelation 12:15, 16.
I higa me 1776, leero ma onongo onego obino ki piny, ki me giko obedo piny pa Rwot me abicel acel me poropesia pa Baibul i higa me 1798, omako pi ma opong me yubu i kom dano pa Lubanga, ki keto piny manyen ki Cik madit pa piny ma okwanyo rwodi pa Yuroba ma goro ki rwodi ma goro i Kuc pa Papa.
Yabo me Bedo Pire Kene i mwaka 1776 obedo kit pa Patriot Act me 2001. Konistitusion me 1789 obedo kit pa Tem pa Pelosi ma ocako i 2022. Alien and Sedition Acts me 1798 obedo kit pa cik me Ceng Acel i Amerika ma Kacel.
Kwano lok me bedo kene ma jo Amerka ma patriots otime i 1776 ne nyutu kwano lok me rwenyo bedo kene ki Patriot Act me 2001. Cik me Amerka me 1789 ne nyutu Pelosi Trials ma ocako i 2022. Cik me Alien ki Sedition nyutu Cik me Sande. Tuk me kweyo woko kit acel acel me Cik me Amerka nyutu goyo piny Cik me Amerka ma kare kare, ma otum i Cik me Sande.
Rek magi weng rwate iye lok me kit ma ocano pa vesi piero angwen me chapta apar acel pa Daniel. I coc man, wa okwanyo paragraf angwen ki Testimonies, volumu 5, pot buk 451, 452.
I kacoc ma bino, wa bi neno maber loyo i paragraf men.