passage unavailable

This passage is not yet available in .

Dul apar abicel acel ki angwen aluka apar angwen ni gin “jo ma okelo woko me Israel,” ma onywal‑onywal woko, calo ki Karezekiel ma okwanyo iye i opii me dwong. Tic me aket cing ma kinyutu i Ezekiel 9 en acel ki ma i Niyabo 7, ci wiye abicel magi aryo kinyutu ni tye ka tim i nino mag agiki.

“Alam me twero ni pa lutic pa Lubanga man pe acel ki ma onen i wang-visioni bot Ezekiel.” Testimonies to Ministers, 445.

passage unavailable

This passage is not yet available in .

passage unavailable

This passage is not yet available in .

passage unavailable

This passage is not yet available in .

“‘Ka gin obino tyeko [tyek tye ka] caden gi.’ Kare ma jo caden aryo ne myero gini lok kum gitye ka rwate ki bongo me okok, ne ogik i mwaka 1798. Ka gitye ka macalo cok ki agiki me ticgi i mung, lweny ne myero olwong kwedogi ki teko ma kikobo calo ‘lee ma tye ka tye ka aa ki i dog ot pa piny ma pe ki agiki.’ I kan nyingi me rok me Yuro, tekogi ma ne rwate i Kanisa ki i Gamente, pi myaka mapol, ne Satani orito gi kun tic ki bapapa. Ento kany, ki nyuto kene anyuta manyen me teko pa Satani.” The Great Controversy, 268.

passage unavailable

This passage is not yet available in .

passage unavailable

This passage is not yet available in .

passage unavailable

This passage is not yet available in .

Ngat mo oneno i cwinye ni ginywalo cato me piny bedo ki twero me donyo ki yat me kwedo wek gubedo ki gwoko dano pol atika, kelo to pa dano mapol malo atika million apar wiye abicel ki abiro?

Ngat ma ocako ni jo calo George Soros, Bill Gates, ki Anthony Fauci ibibikanyo botgi me timme ticgi me lobo marac me ajwaka ka pe tye ki apila mo keken?

Ka Cwonyo White owaco ni gin ma abitimo pe onenere i wor, en owaco man i kin kare me cilo me jo mia acel ki apar angwen abicel ki angwen. En ono rwatte ka iwirone i kom lok me aye Kristo i Matayo abicel ki angwen, ka en ocoyo ni, “Pwony man tye pi ber wa. Myero wa cung tic i kom ayika wa i kom Lubanga, pien kare acel tye ka iwang wa ma bitemo cwiny pa dano. Kristo, i Kac Olibo, onyuto dok otye ka oloko kacel ngec i kom ngoloc ma lyeto ma onongo bibedo ka otime mapwod pe ki Bino me aryo.”

passage unavailable

This passage is not yet available in .

passage unavailable

This passage is not yet available in .

An adwong Daniel keken no aneno wang acel: pien jo ma bene tye kweda pe oneno wang acel meno; ento lworo maduol dok obino i kom gi, me gino onongo gi ngwenyo wek gipong kengi. Daniel 10:7.

Tye ma dit loyo pud romo kwanyo ki i but gin ma tye i cawa me coc mukato, ento wa bino lok i kom anyom acel ka wa tyeko coc man. Wa dong oneno i coc ma okato tyen lok me namba abicel ki abicel, dok mapwod wa omedo cawa i kom namba adekel. Leber ma aa ki i buk Ezekiel pe en namba me tyen lok keken, ento ber wa mukwongo ongene maber ki mogo i kin tyen lok me namba magi ka pud pe wa cako dwoko jami ma tye i nywalanywala obed maleng.

Apar wiye abicel ki abicel.

passage unavailable

This passage is not yet available in .

Mwaka mia aryo ki aparo abino acel acel mane gicako i mwaka 457 BC ogik i mwaka 207 BC, mwaka aparo i nge lweny me Raphia, ki mwaka abiro i nyim lweny me Panium. Ki i Raphia oo Panium bene obedo myaka aparo ki abiro, dok man keto kit me lok mukano me akwan me diyo artam me boko marac ni i akwana me cok me artam me aparo, calo kigikelo anyim i akwana me cok me aparo acel oo aparo abic me Daniel aparo acel.

passage unavailable

This passage is not yet available in .

passage unavailable

This passage is not yet available in .

passage unavailable

This passage is not yet available in .

Mwaki 321 kelo cik pa Ngeye Cawa Mucung’ i Amerika, dok 321 tye ka i kin mwaka apar wiye abicel ki abiriyo ma aa ki i Edict of Milan i 313 wa cawa me kwanyo pa imperio i 330.

Gin mukene ma kitye ka kireyero aa i Kwero Marac me Abalo pa Josiah, calo lwongo kede, cako dul pa Jubilee me apar ki abiricel me Jo-Yuda. Aa i Kwero me Abalo pa Josiah, ma en ducu dok mabor me cweyo adwogi i Testamenti Macon, ni nongo wa i Nino dwe me Okotoba 22, kireyero gin mukene ma piny Millerite aa i Nino dwe me Agusto 11, 1840 wa i Nino dwe me Okotoba 22, 1844; ento ma tye pire tek loyo, kireyero gin mukene aa i 9/11 wa i cike me Sunday. Kare me rwate pa alu me mia acel ki angwen ki angwen kireyero ki dul pa Jubilee me apar ki abiricel aa i Josiah wa i Nino dwe me Okotoba 22. Namba apar ki abiricel en cal ma rwatte ki gin mapol me tek i kare me rwate, dok namba apar ki abiricel en kabedo ma wil pa lor pa Ezekiel gangwenye kany.

passage unavailable

This passage is not yet available in .

Ezekiel en cal me nge nyo ma nyutu jo magi i kare me cing pa cege, ma ki lwet me lworo dong ginyuto donyo i Kabedo Maleng Atyet. Gin obedo jo lubanga pa Petero.

Wun bene, calo got ma tye ki kwo, kibudo woko calo ot me cwiny, kapat me ajwaka maleng, me twero cwalo misango me cwiny, ma atir i wang Katonda ki i yoo pa Yesu Kristo. 1 Petero 2:5.

passage unavailable

This passage is not yet available in .

Ci owaco ni, “Wod dano, wek iya in acam, kadi opongi i iwangk tutwal ki kitabu man atye ka miyo ni.” Ci acamo; dok i doga obedo macweet calo kwedi pi lonyo. Ci owaco ni, “Wod dano, dwi, idhi i ot pa Israel, ka iwaco lokna botgi. Pien pe atuma ni bot lwak ma lokgi pe ngene kede lebgi tek, ento bot ot pa Israel; pe bot lwak mapol ma lokgi pe ngene kede lebgi tek, ma pe itwero niang lokgi. Adaa, wa obedo ni atuma ni botgi, gi wa winyo ni. Ento ot pa Israel pe gibibino winyo ni; pien pe gibino winyo an: pien ot pa Israel weng gi dongo cwiny dok tek cwiny. Nen, amedo wang ni obedo tek ka twero ki wanggi, dok cogo ni obedo tek ka twero ki cogogi. Calo adaman ma tek moloyo lwet, emedo cogo ni obedo tek: pe ilworo gi, kadi pe obedo ni ipeko pire tekwanggi, kadi bedi ni gi ot ma jwok.” Ezekiel 3:3–9.

passage unavailable

This passage is not yet available in .

Wod dano, acaki i i wang acung me ot pa Israel; pi meno win lok ki i doga, dok imi gi ciko me goba ki botta. Ka awaco bot dano marac ni, In ibed ka tho adier; ento pe imiyo ciko botte, onyo pe iloko me ciko dano marac ki i yube marac me, wek iwar kwo ne; dano marac meno obitho i tim me bubo ne; ento rem ne abipenyo ki i cinga ni. Ento ka imiyo dano marac ciko, dok pe odok ki i marac ne, onyo ki i yube marac ne, obitho i tim me bubo ne; ento in iwaro tipu ni. Dok bene, ka dano atir odok ki i atir ne, dok otimo bubo, ka aketo goro me kwoce i nyime ne, en obitho: pien pe imiye ciko, obitho i richo ne, dok atir ma otimo pe bibed ka poo; ento rem ne abipenyo ki i cinga ni. Ento kadi bed ni imiyo dano atir ciko, wek dano atir pe otim richo, dok pe otim richo, en obikwo adier, pien otyeko gamo ciko; dok bene in iwaro tipu ni. Ezekiel 3:17–21.

I lebul me acel ki acel apar mag buk Ecekiel, en onyutere ka balo Yerusalemu, ka ginyutu kun i kare me visiɔn ka ikin dyer Kebar, ka i cuk, dok ka i Yerusalemu. Kigolo en me tito kwena pa piny-kec me kwede ni ngol obedo ka tye ka bino i Yerusalemu. Kwena man pa ngol ma tye ka bino i Yerusalemu obedo kwena ma dong con giye me acel ne kanisa me Seventh-day Adventist me Laodicea. Kwena man nyuto ngol ki kwero pa lwak pa Katonda ma tye i Yerusalemu ma pe gitye ki cing-nyut pa Katonda. Kwena ma Ecekiel ocako me nyuto obedo kwena pa cik me Cungu ma tye ka bino cutcut.

I kin acel wiye caku apar ki acel ma iye adwogi ni keto piny, Ezekiel olokke kwedi, dok pe owaco dok ento ka Katonda oyabo doge me awaco ma yam; ci man odongo nyaka i cawa mar opwonyo pa Jerusalem, ka dong en dok twero waco.

Atye cwiny odonyoi i ai, kedo oketo an iwiye tyen na, eka owaco kwana, owacci ni, “Dii, ilok keni i ot mamegi. Ento in, aa wat dano, nen, gibiro keto tol i komi, gibiro tweroi kwede, ci pe ibiro aa woko i kin gi. Kadi bene abiro miyo lepini olum i dakin dogi, wek idok ngat matuk, pe ibiro bedo ngat manyuti gi bita: pien gi ot marik. Ento ka awaco kwedi, abiro yabo dogi, eka ibiro wacci botgi ni, ‘Man aye ma Ladit Rubanga owaco; ngat ma winyo, wek owiny; ngat ma juko, wek ojuk: pien gi ot marik.’ Ezekiel 3:24–27.

Ka Yerusalemu opoto, Ezekieli dok odok ki twero me loko dok.

Ka obedo i mwaka apar wiye aryo me twek wa, i dwe me apar, i nino me abic me dwe, dano acel ma olot ka aa ki Jerusalem obino boti, ka waco ni, “Taun gucweyo.” Ka cing pa Rubanga obedo kweda i otino, mapwod ngat ma olot pe obino; kadi en oyabo doga, okato wang i kare ma obino bota i dyaang; eka doga oyabore, an pe adong olil. Ezekiel 33:21, 22.

passage unavailable

This passage is not yet available in .

Koni in, laloc maraco ma itye prince pa Israel, ma nino ni obino, ka tim marac bino wa kwede agiki, Mukama Katonda owaco man: Gol diadem, ki iwal korona; man pe bino bedo calo mukato: kwiri en ma obot, ki ibedi en ma malo piny. Abiro kelo obal, obal, obal i kom man: ki pe bino bedo dok, nio ka en ma twero pa man obino; ka dong abiro miye. Ezekiel 21:25–27.

Zedekia obedo rwot me agiki pa Yuda, kede en aye “laco marac me Israel, ma nino ne obino” i but gin matye i yo. Nebukadinezara ne obedo cok me tero Yerusalemu, dok babani pa Zedekia ne gibikwanyo woko ki Babilon, ma dok gibitye me obalo ki Mede ki Persia; gin ma dok gibitye me obalo ki Yunan; dok gin ma dok gibitye me obalo ki Roma. Loko ma adek poto i Roma, ma en aye lok me kwena ka Rwot “ma rwone tye kakare” bibedo ka gamo babani me ker pa kica i cako me keto ker meno i kom yatariya.

“Boti i ‘rwot marac ma pe lengo i wangaceng’ obedo ni ceng pa kwano madit ma agiki dong oo. ‘Kwany diademi,’ inongo i twero pa Ladit, ‘kadi boti korona.’ Pe wa nyuto keken ka Kristo Kede onywako Kerne, ka dong Juda onongo twero me bedo ki rwot dok. ‘Abilo rwako piny, rwako piny, rwako piny en,’ man obedo cik mar Lupiny me kom tron pa ot pa Daudi; ‘dok pe bibedo dok, nio ka En ma rwate obed mamego bino; dok abimiyo En.’ Ezekiel 21:25–27.” Prophets and Kings, 451.

passage unavailable

This passage is not yet available in .

“Ka anjelo angwen oywako, Kristo biyiko Ker me.” Spalding and Magan, 3.

passage unavailable

This passage is not yet available in .

Lok ma Isaya wodo wa Amoz oneno ikom Juda ki Yerusalemu. Dok ibedone i nino me agiki, got pa ot pa Lubanga bine cike iwi got, kidi bine yelo malo loyo tum; ci rok ducu bine lung iye. Kacel dano pol bine bino, ci gibine waco ni, Wabed ka wa aa, wa dok wa tino i got pa Lubanga, i ot pa Lubanga pa Yakobo; ci en obed wa pwonyo i yo ne, kadi wa bene wabine wot i kore yo ne: pien cik bine aa ki Saiyon, kadi lok pa Lubanga bine aa ki Yerusalemu. Isaya 2:1–3.

I nino 9/11, yamo ononge ni gin ojuko dok onenyo gikelo; ci meno omiyo cik me cako keto Ker me Daniel aryo, ma kikonyo kwan calo got ma ngolo ki i got madit, ma otwoyo lobo ducu.

“Anyuta man en omiyo i mwaka 1847 ka obino wa lwak pa jo-wote me Advent ma tye ka gwoko Sabato, dok ki i kin jo-ni, manok keken ma gineno ni gwokke onyo tye ki tek ma romo tero dogola kin gang pa Katonda ki joma pe oyie. Kombedi cobo pa anyuta man ocako kene ka nen. ‘Cako pa kare ka peko man,’ ma kelo woko kany, pe tye ka lok i kare ka dog-goba-cwer me cwerobwiny bicako cwero, ento i kare manok tutwal ma tye anyim ka pe gicwero, ka Kristo pud tye i Kama Maleng. I kare meno, ka tic me warru ociko ka tayo, peko bibedo ka bino i lobo, dok bwal bicwer tam, ento gibinwongo ginageng me pe gikwanyo tic pa malaika me adek. I kare meno ‘koth me agiki,’ onyo yweyo me kot ki i wang pa Rubanga, bino, me miyo teko i dwon malac pa malaika me adek, dok me yubo jo-maleng me cung i kare ka dog-goba-cwer me agiki abiriyobino cwero.” Early Writings, 85.

Kristo tye timo tyee Ker Maleng ame romo wang ceng con i kare pa kot ma lacen, dok Ker ne bene tye iye Ker pa kica ma kicako i krac, ka dong bene Ker ne pa ducu i kare pa cik pa Sunday. Zedekiya nyaka i Babilon (Ker me acel), nyaka i Medo-Persia (Ker me aryo), nyaka i Greece (Ker me adek), ka dong nyaka i Roma pa jopagan (Ker me angwen), nyutu wiye me historia ma telo nyaka i Ker pa kica. Historia meno nyutu gin ma rwate kwede i kere me historia acel: aa ki Roma pa Pope (Babilon me cwiny--Ker me abic), nyaka i United States (Medo-Persia me cwiny--Ker me abic ki acel), nyaka i United Nations (Greece me cwiny--Ker me abic ki aryo), ka dong nyaka i rwom me adyera me dragon, lee, ki lanebi ma yaa, me jo adek ma kacel gitye timo Roma me lembe-ni (Roma me cwiny--Ker me abic ki adek ma aa i abiro).

Loyo pa keri meno i Daniel aryo ochany ki got, kadi jo ma tye amin pa Lubanga gin got i wi ot-adoro.

Wubedo, calo lwet ma tye ka kwo, gibedo ka yubo woko bedo gang me cwiny, kapat me layub ma maleng, me cwayo yo cwayo me cwiny, ma ka kwo i wang Katonda pieno i Yesu Kristo. 1 Petero 2:5.

Ker pa dano ma pe tumeno obedo ka loyo ker pa piny, dok opong piny weng. I cawa me Ezekiel acaki bot otino piero adek ki angwen nyaka i agiki me buk ne, ker acel meno pe konyo kede calo kacel me ot me abila ma opong piny weng ki pi me ngima.

Wan wabed dong mede ki jami eni i lok adwogi ma bino.