I but coc ma i buk Caden, buk me abic, ma dong wabedo ka tamo iye i coc mogo manok, kitito botwa lok ikom anyut me ot pa Obanga ma kimiyo bot Ezekiel, Isaiah ki John:
“Pwony man bene dong pi anyim wa. Myero wa cung gengen i kom Yubbe, pien kare acel tye ka i wang wa ma bi temo cwiny dano. Kristo, ka tye i kom Got Oliva, ocako loko kwo ma lweny kacel ki ngol marac ma ne pe romo bino me wyamo bedo me dwogo Kwene me aryo: ‘Ubibino winyo lok me lweny ki wie lok me lweny.’ ‘Lobo acel bibedo ka pire tek i kom lobo mukene, ki kerajaan acel i kom kerajaan mukene: kacel ki guro, ki two marac, ki yeny piny i kabedo mapol. Man ducu en cakke me cana.’ Katikiro man pe olubo ducu ka i kare me kwanyo Yerusalemu, ento gin tye ki tic ma dong twero ma maleng i nino me agiki.”
Ngec me Av mwe aboro romo adek
Tisha B’Av, ma tyen loke i leb Ibru obedo “Nino me Abongwen me Av”, obedo nino pa jo Ayuda me poyo wi mukere me Ot pa Lubanga me Acel ma jo Babilon gumuko i mwaka 586 ma pud pe onywalo Kristo, kede mukere me Ot pa Lubanga me Aryo ma Titus omuko i mwaka 70. Mukere aryo-ni gutimme i nino acel-lu i kalenda—nino me 9 me dwe Av pa jo Ibru (ma pol kare poto i dwe July onyo August i kalenda me Gregorian). Ka Lamego White oribo mukere me Jerusalem kede “kare ma bitemo cuny dano” i nino me agiki, en tye ka nyuto mukere aryo ma gin aryo ducu ginyuto cik me Ceng Cabit ma cok bino.
Tyeng me 16 i cura me 11 pa Daniel nyuto cik meno me Ceng Cabit, dok rwate ki tyeng me 41. I buk pa Ezekiel, gitiyo ki tyeko Jerusalem me nyuto poko nyir ma pud pe guŋeyo co, ma gitye ki ryeko ki ma gi miŋ, i kare me cik me Ceng Cabit. Ezekiel onongo obedo amabuc i Babylon i kare ma gutere i Jerusalem i yo me tango me neno poko meno kikome, ma tye i cura 8 nio wa 11.
Ka otimme i mwaka me abicel, i dwe me abicel, i nino me abicel me dwe, ka an abedo i otara, ci jodit pa Juda bene abedo anyima, ci cing pa Wonye Kuc obino kanyo i worra. Ci an aneno, ci nen, gin mo acel ma kitone calo kite me mac: ki i twolone piny wa, mac; ci ki i twolone malo wa, calo kite me lem, calo rangi me amber. Ci en ocwalo kite me cing, ci ojwala an ki yicu me wiya; ci cwiny oyuta malo i kin lobo ki polo, ci okweya i nying neno pa Lubanga dok i Yerusalemu, i doggola me dyer me iye ma ororo i kabedo me norte; kanyo ma komberere me cal me nyeko obedo, ma kelo nyeko. Ezekiel 8:1–3.
Sura aŋwen, cakere i me aboro wa i me apar wie acel, tito lok ikom pokere, kede Lamego White, i kare ame en tito tyen lok me Ezekiel sura me aboŋwen, pe nyuto keken ni keto alama meno onwongo obedo acel kede man me Niyabo sura me abiro, ento en nyuto bene ni Jerusalem obedo lanyut me kanica me Laodicea me Jo Adventist me Nino me Abiro i nino me agiki.
“Jo ma pe twero cwer cwiny pi tur marac me yeye gin kengi, kata pe twero mwolo pi bal pa jo mukene, obin pe ki anyim me Cik me Lubanga. Obanga cwalo jo otego bene, lwak ma tye ki gagi me nek i cingegi: ‘Wu ilub en ceng i iye taun, kacel ki kwo: wangwu pe obed me ngwero, pe bene obed ki lito: nekunu weng dong, luwot ki luwot matino, nyako, lutino matino, ki mon: ento pe wu ton ikom dano mo keken ma tye ki anyim; ciwu cak ki ka maleng na. Ka dong gicako ki lupwonye mapol ma nen calo ki nyim ot.’”
“Kany waneno ni ekalesia—karama pa Lacoo—ene aye obedo me acel me neno cwercwiny pa mirima pa Lubanga. Dano macon, gin ma Lubanga no omiyo tye ki terang malit, ci guno keken ma ginywalo calo lindedo pa yub me cwiny pa lwak, guwelo cing gi i cing ma gubed kiye. Gukwanyo ka ma pe myero wa bedo ka yenyyo mujijia ki nyuto me kero pa Lubanga ma twero neno kore calo i nino mukato. Cawa guwoto ka lokke. Lok magi tugo ka pe giye, ci gidwogo ka loki ni: Lacoo pe bi timo maber, kede pe bi timo marac. En lito loyo me nyuto lwak mege ki bura. Kit man, ‘Lum ka kwo maber’ aye koko ma lwak ma pe gibidok gang ka juk cogo dwogo dwone gi calo turumbeta, me nyuto lwak pa Lubanga bal gi, ki od Jacob richogi. Gwok man pe gucok me gwoko, aye gin ma gineno cungu me ngol me atir pa Lubanga ma gubino cwer cwiny pire. Dano, nyako ma pud pe okwongo cato, ki lutino matidi, duc gityeko woko kany-ki-kany.”
“Gin ma marac ma luworo ma gin ma gitye ka cweri ki koko pi gini, ne gin gin weng ma wang dano ma tye ki twero matino keken twero neno; ento gin ma maraco ahinya loyo, gruc ma ocuko anywola pa Lubanga ma leng ki maleng, pe gitye ka nyuto. Jalubira Madit pa cwiny dano ngeyo gruc acel acel ma gitimo i mungi i mung bot lupor marac. Dano magi cako bedo ka giye ni gitye ber i boko-boko gi; ka pien oyot pa lokke pe nongo mabor, gikwano ni, ‘Ruoth pe neno,’ ka dong gitimo calo en otyeko weko piny. Ento en bino nongi i gwokgi pa poreno, dok bino yabo i wang jo mukene gruc ma ne gitye ka gwoko matek me pino.”
“Pe obedo mapire tek i rwot, pe obedo ki rwom me cing acel onyo me yec pa lobo, pe ka bedo i dyero maleng, pe gin mo acel kelo gwoko dano wek pe gityek ginge ka gicweyo twero me cing-gi i cwin-gi ma lwongo. Jo ma oneno-gi calo me rwate kede me kare kene, nyutu ni dong gitye ka bedi jatelo i kwero me yele, dok gin adwogi i cing pe me lamo kede i tic marac me golo adwogi pa kica pa Lubanga. Cing-gi marac, en pe biye ka leave nining; kede i worre en timo kwede-gi pe ki kica.”
“Ki cing malit me iye ka Lubanga ogwayo bedo Kwene ki jo ma gunongo wang marac matek, kede ma gucako ni twero me loki i tic me tiyo bot wengine. Cawa acel gubedo lutic Kwene ma lek, ma gunongo kuc ki bedo Kwene kede ker Kwene; ento guleko ki i Kwene ci gupwonyo wengine i boro, ci pi meno kigolo gi i bwo me cwercwiny marac me Lubanga.” Testimonies, volume 5, 211, 212.
Buk pa Ezekiel weng omyere i kine me balo Yerusalem. I cing adwogi pa Ezekiel, ker me Nebukadinezar ma tye ka mede pi mwaka acel ki dwe abicel pe iwang acel keken kiketo anyim maber; ento “tito ma oyot kato” me ciko pa Yesu i Matthew abicel-angwen tye i nino me agiki. I buk pa Ezekiel, rwom me ada man tye i cik acel ki angwen.
Mwaka 587 ma pud pe konywalo Kricito
Dok i mwaka me aboro ki abic, i dwe me apar, i nino me apar me dwe, lok pa Yehova obino boti, kawacho ni, In latin dano, coor nying nino man, ee, nino man keken: kabaka pa Babilon ocako keto kwole i Yerusalemu i nino man keken. Ezekiel 24:1, 2.
I kare ma, ma bene kinyuto ki adwogi mukene ma tye i Baibuli, omwogo me keto opo mar dwe apar wiye aboro ocako. Lok pa Mukama ma bino bot Ezekiel i kare meno obedo nyig lok pa taon ma opong ki remo, ma kiketo calo agulu ma tye ka bilo, dok ki i ngeye mac madu. Nyig lok meno oyero ka konyo nyuto poko kwede ngol ma biro i Yerusalemu, dok i capa acel meno bene, dak pa Ezekiel onyuto ka ki ka iwoto iye ki two marac me piic calo cim me nyuto ni omwogo ma i agiki bitye ka balo kabedo maleng ocako.
Dok pa Wecu obino boti kica ka wok, ka twero ni, In latin dano, nen, Abinero ki i cingi gin ma wanggi mito adada ki coko acel; ento pe ibedo ka iyo, onyo ka yi, onyo dog yi pe opong woko. Juk iyak, pe imii iyak pi joo ma oto, twin por me wori i wiwi, ci iruk katyi mamegi i tiendi, pe igwok dogi, kede pe icam cam pa jo. Ci aloko bot jo i odiko; ka otyeno dako na oto; ci i rcok acako atimo calo atir ma ki ciko an. Ezekiel 24:15–18.
Ka dong jo ma tye i kabedo pa Ezekiel pe neno twero ni ngo ma nongo pire tek i lok-kal pa en ki to pa dako ne.
Ci lwakony peko ni, “Pe ibedo ka twero wa ni jami magi nyo obedo ngo bot wa, pien itimo kit man?” Ka ce acamogi, “Lok pa Rwot obino bot an ka waco ni, ‘Waci bot gang Israel ni, Man aye lok pa Rwot Katonda: Nen, an adwoko kac lela mara, ma obedo ber pa teko wunu, gin ma wange wunu mito, kadi dong gin ma cwiny wunu kwoleko; kede wot wun gi nyara wunu ma wulekogi, gibibino ka too ki pala.’” Ezekiel 24:19–21.
I coc man, kilwongo dako pa Ezekiel ki ka maleng ducu ni “gin ma wangi mito.” Jococ lok macon me Baibul nyuto ni gengo boma meno obedo pi dwe apar wi aboro, kun gengo boma pa Cestius ki pa Titus obedo pi mwaka angwen, cake i mwaka 66 nio wa i mwaka 70. Kwano kare ki diro, cake i gengo boma me acel pa Cestius nio wa i kare me balo boma, nyuto ni obedo mwaka adek ki nucu; ento ka kitiyo ki “kwano kare ma kwako mwaka me acaki ki me agiki,” ma obedo kit kwano kare ma kitiyo kwede i Baibul loyo kit mukene ducu, obedo mwaka angwen. Ngeyo ni kit kwano kare aryo ni ducu tye atir miyo watwero neno mwaka adek ki nucu cake i gengo boma pa Cestius nio i gengo boma pa Titus, ki mwaka angwen bene.
Wan watye ki lucaden aryo me cik me Ceng Cabit i balo Jerusalem tyen aryo, dok lok ducu ma tye i gin mukato magi aryo myero kiketgi i kom cik me Ceng Cabit ma cok dong bino—ma i kare meno kibinyo Laodicea oko ki i dog Rwot. Cako me gengo boma ki mony pa Nebuchadnezzar onyute ki too pa dako pa Ezekiel. I kare ma dakone otoo, kiciko Ezekiel ni pe okok i wang lwak, pien en obedo lanyut me Luyuda ma kitero gi i twec.
Cak pa mwaka angwen ma aa i 66 paka 70 kijingo ki cing me gin ma marac me ketho ma obedo cing pi Lukristo ma i Yerusalemu me tye.
Ka pe obinongo ni i do omito twero marac ma kelo tieko, ma Daniel lanebi owaco iye, ka cungo i kabedo maleng, (ngat mo ma kwano, we ni obed ni angeye:) ci jo ma tye i Judaea ogwed i got. Matayo 24:15,16.
Guro boma ki mony magi aryo rwate maleng, ci guro boma ki mony magi aryo ducu tye ki “anyut” i acaki me guro boma meno. I kare ma Ezekiel otito gin ma to pa dako mere ki bedo mere labongo kumo onyuto, en otito ci ocoyo ni:
Ci Ezekiel obedo ni wek cing me adwogi botu: calo gin ducu ma en otimo, un bene ibitimo; ka gin man obino, ibinongo ni An a Yehova Rubanga. Ezekiel 24:24.
Cik me too pa Ezekiel obedo gin me nyutu me timoro ma cok ocelo i Yerusalemu ki i Tempel, dok ki twecwiny ma olwongo i Babilon. Cik me gin marac me golo acam, ma Daniel owaco i kom, obedo gwoko me peko me tonyo woko ki i timoro, ento opiimo me lweny aryo mago weng tye ki cik acel i cakke gi.
Loro paco me adwarpiny bino timere con ki bino pa cik me Ceng Cabit ame dong cok, ki too pa dako pa Ezekiel en anyut ni kanica me Adventist me Nino me Abiro me Laodicea dong kikato woko ducu, ento Ezekiel en anyut me jo alip mia acel ki pyer angwen wi angwen, dok en anyut me bendera ame kitingo malo i acaki me loro paco. Ezekiel en bendera me jo alip mia acel ki pyer angwen wi angwen i acaki me loro paco me Babylon, ki anyut me gin akwer ame kelo bal i acaki en “anyut” me Rome. Anyut acel nyuto ciko me iye, ki anyut okene nyuto ciko me woko. Ada atir, onwongo tye ciko bot jo Kristo i mwaka 66, ento anyut me ciko onwongo obedo Rome. Anyut i kare ame Babylon obalo Jerusalem onwongo obedo dako pa Ezekiel. Rome en dul me jo ame gamo anyut pa lee, ki Ezekiel en anyut me jo ame gamo capa pa Lubanga.
Kinde me agiki aryo me agikone
Lwanya me acel obedo pi dwe apar wiye abicel, dok lwanya me aryo obedo pi mwaka angwen. Lwanya aryo magi arii oyudo “timu ma rwate loyo” i nino mag agiki, dok lwanya aryo go arii gubedo ka rwate ter ki profesi me mwaka mia adek ki abicel acel, kacel ki nino apari wiye abicel, ma tye i Niyabo 9:15.
Acaki me dwe abic a tye i Niyabo abungwen, tyeng me apar, onongo tye iye lok me gin a otime con a nyuto kare me mwaka pyer adek wiye aboro a tum kede gengo kede mony pi mwaka angwen, a kubere kede wel pyer adek wiye aboro, dok onyuto aa malo pa Islam. Gengo kede mony pi mwaka angwen meno tye kede gin a rwate kwede i lok me gin a otime con a ocakere i kare a (dwe abic) mwaka mia acel kede pyer abic otum, dok mwaka mia adek kede pyer abungwen wiye acel kede nino apar wiye abic ocakere. Ocakere i nino 27 me July, mwaka 1449, dok i nge mwaka angwen, Islam ocako gengo Constantinople kede mony pi nino pyer abic wiye adek, a otum i nino 29 me May, mwaka 1453.
Ka lok me adwar ma makwako kare, ma ocake i nino 27 me dwe me abiro i mwaka 1449, otum i nino 11 me dwe me aboro i mwaka 1840, mwaka angwen me dul me malaika me acel kede me aryo, cakere i mwaka 1840 nio i mwaka 1844, orwate kede kare me mwaka angwen me gengo ki mony, cakere i mwaka 1333 nio i mwaka 1337, kede bene kare me mwaka angwen cakere i mwaka 1449 nio i mwaka 1453. Ocaden adek mago, ma gin ducu tye atir i rek me lok me adwar acel no, nyuto kare me mwaka angwen ma tye calo anyut, ma i iye dul me malaika me acel kede me aryo me mwaka 1840 nio i mwaka 1844 dok timere i gin mukato me dul me malaika me adek. Ocaden adek mago gin anyut me gengo ki mony pi mwaka angwen i gin mukato me jo alip mia acel ki pyer angwen wiye angwen. Gengo Jerucalem ki mony i mwaka 66 kede i mwaka 70 bene nyuto kare me mwaka angwen meno.
Acakki me guro ki mony pi mwaka aŋwen ma Cestius ocako i mwaka 66, ki dong agikki mere ma Titus ogiko i mwaka 70, kelo lanyut me alfa ki lanyut me omega pi kare me mwaka aŋwen. Kare acel meno bene ginyuto ki mwaka adek ki nucu, ma dong rwate ki mwaka adek ki nucu me lok me adwar ma Roma ma Paapa loyo onyono ka maleng piny.
Ento lacak ma tye ki i oko pa hekalu, iweki woko, kadi pe ipim; pien gitye omiyo bot jo Loka: kede taon maleng gibibuto ki tyen-gi pi dwe artar ki aryo. Kede abimiyo twero bot lakadena abic, gin bibiwuŋŋa pi nino alufu acel ki mia aryo ki tuk me abiro, ka gitye ki rwak me bulap. Niyabo 11: 2, 3.
Ki gibik ki dog tong, dok gibitero calo jee ma otwero i kin dano me rok ducu; dok Yerusalemu obed ka luro kinyo i bot jo ma pe jo Yuda, nio kare pa jo ma pe jo Yuda twero opong. Luka 21:24.
Pire tek me ngeyo ni atiyo ki yoo aryo ducu me kwano kare, “ma kwako ducu” ki “ma golo mogo woko”, i kare ma ginyutu ki lanyut me alpha pa Cestius nio wa i lanyut me omega pa Titus. Man nyutu ni yoo aryo me tic ki kare ginyutu ki lok macon acel. Watyeko woko lok i kom cik man me Baibul i kare ma waneno (coc mapol mukato angec) kare ma tye i kin limo pa Yecu i Caesarea-Philippi (Panium) ki wot mere i Got me Lokere. Lucoo aryo me Baibul gicoyo nino abicel, ki acel coyo nino aboro.
Ka i nyuma me nino abicel, Yesu omedo Petero, Yakobo, ki Yohana owadgi, ci omwogo gin i got malac gi kekengi. Matayo 17:1.
Ka nyuma me nino abicel, Yesu okwanyo Piotero, Yakobo, ki Yowana, dok otelogi i dye got malo atata keken: dok oloko kit neno me kommi i nyim gi. Marako 9:2.
Ka obedo ni ka i nino adek aboro ka ikato lok man, en oyako Petero ki Yohana ki Yakobo, dok odongo i got me lego. Luka 9:28.
Kibalo me Yerusalemu tye ki tic acel “ma tye kakare adwong” i nino me agiki, dok kibalo meno en dano aryo ma tye ka nyutuogi ki Babilon ki Roma. Dano aryo mago rwatte kacel, ento gi miyo jami me lunabii ma pe rwatte acel, kadi bed ni gi doko maber tutwal pi medde tic me pwonyo ada. Kubo Yerusalemu ma Roma otimo (66 nyaka 70) obedo mwaka angwen, ma bene tye ka nyutu mwaka adek ki kabedo. Mwaka adek ki kabedo rwatte ki tyeko iweyo kabedo maleng ki luwote me polo piny, ma oyubibwate ki pageni ki paapasi. Iweyo paapasi onongo tye pi mwaka adek ki kabedo me nyonyo, calo ma onenwone ki mwaka adek ki kabedo me ada i kubo Yerusalemu ma Roma otimo.
Lweny me gengo dala pi mwaka aŋwen meno bene ribe ki kare me mwaka aŋwen ma ribe ki rek me lok me adwarpiny ma nyuto tiŋo Islam malo, ki inge meno tiŋo dul pa lamalaika me acel ki me aryo, eka me adek, malo. Kare ma cakere ki Cestius oo wa ki Titus ribe ki gudugudu me Roma me Papa, ki gudugudu me Islam bene. Gudugudu me Roma ki mwaka adek ki nuc pa Cestius ki Titus ribe ki mwaka adek ki nuc me anyut pa Roma me Papa, ki meno nyuto dul aryo ma gin obedo Roma me woro cal ki Roma me Papa. Gudugudu me Islam ribe ki gin mukato acel-luno ma giniange calo mwaka aŋwen, ento kit ma tye kwede pi gudugudu me Roma i gin mukato meno, Islam ribe ki twero me aryo ma tye ite gudugudu me Islam—meno en Adventism. Kare me mwaka adek ki nuc cung pi Roma i kitne aryo ducu, ki kare me mwaka aŋwen cung pi Islam ki Adventism. Pe twere me poko Roma me woro cal ki Roma me Papa i lok me adwarpiny, ki Islam ki Adventism bene pe twere me poko gi.
Man mito i yoo me adwarpiny ni ka watamo pi gengo Babylon ki mony, myero wanen yoo aryo me niang kare i apor me gengo ma otero dwe apar wi aboro. Kit aryo me nyuto kare i gengo ma Rome okelo mito i yoo me adwarpiny kit aryo me nyuto kare i gengo ma Nebuchadnezzar okelo. Gengo pa Nebuchadnezzar ma otero dwe apar wi aboro bene twero niange calo anyut me mwaka acel kede nuc. Dwe apar wi aboro obedo mwaka acel kede nuc, dok acel kede nuc twero nyute calo mwaka 1.5. Gengo pa Nebuchadnezzar onwongo obedo dwe apar wi aboro kede bene mwaka acel poyint abic (1.5).
Dwe apar wie aboro loko i kom teko ma onongo myero onyon Yerucalem piny, dok mwaka 1.5 loko i kom Islam. Guria me kwano kare me lok me kor ma nyuto dwe apar wie aboro nyuto Babulon, dok guria mukene me kwano kare me lok me kor nyuto Islam. Wan pud pe watito kit ma wa oo iye i tic ki mwaka 1.5 i kube ki Islam, ento myero kinge ni yore aryo me kwano kare i balo ma Roma okelo onongo gikubbe ki guria me lok me kor me Roma (me woro lubange mapol ki me loc pa Papa ducu), dok yoo mukene me kwano kare onongo kubbe ki guria me lok me kor me Islam. Kit magi nonge i balo Yerucalem me alfa ki me omega ducu.
Guro Jerusalem ki mony pi mwaka angwen i kare pa Cestius ki Titus nyuto agiki me rek me adwar ma ocako ki kare me mwaka pyer adek wie aboro ma otum ki guro ki mony pi mwaka angwen ma nyuto tingo Islam malo, ki kare me mwaka angwen me agiki i rek acel-ca kikome nyuto tingo bendera pa jo 144,000 malo.
Wa wabicak kwede jami manok i cing acoya malubo.