Ki cwiny matwal, atye ka neno anyim i kare ma gin ma otime i nino pa Pentekos bi dwogo dok time ki teko madwong mapol loyo ma onongo obedo kanyo. Yohana owaco ni, ‘Aneno malaika mukene obur ki i polo, ki bedo ki teko madwong; kadong piny ocwerre ki jeng ne.’ Eka, macalo i cawa pa Pentekos, jo bi winyo adwogi ma kiwaco botgi, dano acel acel i leb me kene.
Lubanga twero cege kwo manyen i cwinya pa dano weng ma mito atir me timo tice pa En, ci twero meco labi kwede tutunu matye pye ki i kac, ka miyo gi bedo gi leb maber i pako pa En. Teko me waco woko adier ma lamal me Lok pa Lubanga obipongo i dwon pa alufu mapol. Leb ma waco ki peko obiyab, ci gi ma tye ki cwiny macok coki obi miyo gi rwate me cwalo laloc ma cwiny matek ikom adier. Myero Rwot okony jo pa En me yweyo ot pa cwinya ki gin weng ma pe maler, ci me gwoko kube ma rwate ki En, pi bedo gitumo i kot ma ogiko ka bi cwalo woko. Review and Herald, July 20, 1886.
Pentekosti, ka kimwono calo cakke pa Rwot, pe romo yiko woko ki Pasika, cakke me makati ma pe ki yisiti, rwate me yabu makwongo, kacel ki cakke me Sabiti. Pentekosti obedo kare me cawa, ento bene obedo gin acel i cawa. Pien eno aye pingo kicobo ne ‘kare me Pentekosti’. Kare eno ocako ki tho pa Kristo, iko iye, ki dwogo kwo. Bang ceto ne i Polo, Kristo ocako ceng 40 me poko kene; ci dong ki lubo kwede ceng 10 i ot ma i wi ot, ka bedo keken kityeko. 9/11 ocako kare ma otum i cik me Sande i United States. Cik me Sande eno ki nyutu ne ki ceng me Pentekosti calo gin acel i cawa; gin acel i cawa ma kicen kwede kare ma ocako i 9/11. Ki 9/11 naka i cik me Sande ‘kare me Pentekosti’ odwogo.
Pita owaco ni tim me cod me “leb me mac” pe obedo kew me mwenge, ento obedo opongo pa buk Joel, pien kiketo kec i ngec. Leb nyutu cwalo ngec, kede mac nyutu Roho Maleng. Ngec pa Pentekote nyutu bedo kacel pa kit pa Lubanga (Lubanga obedo mac ma goyo woko) ki kit pa dano ma leb nyutu. Calo ma Pita nyutu 144,000 i cawa pa kot me agiki, kede bene Yahudi ma gi rwate nyutu dano me laloc me con ma gikwanyo piny i kare acel ma kot me agiki tye ka poto.
Ci gin weng opongo ki Tipu Maleng, ki gi ocako waco ki leb mapat mapat, macalo Tipu omiyogi twero me waco. I Yerusalem onongo tye Jo Yahudi, jo malube, ma bino ki i pinye weng ma i iye polo. Ka giiwinyo gin man, dul madwong ocok gi rwate, gi obanyo wii, pien dano keken winyo gi waco i leb pa iye. Ki gin weng gicayo wii, gi waco bot-gi: “Nen, pe gin weng ma gicano Jo Galili? Ento niningo wawinyo, dano keken i leb pa wa ma wa onywalo kwede? Jo Parthia, ki jo Media, ki jo Elam; jo ma bedo i Mesopotamia, ki i Yudea, ki i Kappadokia, i Pontus, ki i Asia, i Phrygia, ki i Pamphylia, i Misiri, ki i tung pa Libiya macego Cyrene; ki jo macego i Loma, Yahudi ki proselyti, jo Krete ki jo Arabu—wa winnya gicano i leb pa wa lok me tic madwong pa Lubanga.” Gin weng gicayo wii, ki gibanyo wii, gicako penyo bot-gi: “Man tye niningo?” Ento jo mukene, ka gicayo, gi owaco ni, “gi eni opongo ki waini manyen.” Ento Pita, ocungo ki apar acel, ogolo dwong me dwog, owaco botgi ni: “Jo Yudea, ki weng jo ma obedo i Yerusalem, bed man ngene botu, kendo winy lok me an: Pien gin pe gi miyo waini, macalo itamo; pien kombedi en cawa adek me nino.”
Peter tye ka poko ni Pentekoste obedo tyeko pa lok ma tye i Buk pa Joel. Obedo tye ka timo man i kit pa lanen, i kare ma piny weng tye lamede, pien pit coc owaco ni jo obino “ki i dul weng ma i tung polo.” I kare 9/11, piny olero ki duŋ pa Kristo; ci dok i Cik me Sande, jo 144,000 binyutu cal pa duŋ pa Kristo maber tutwal, ka giyubo gi malo calo bendera me lanyut i wang piny weng. Kare me Pentekoste ocako i 9/11, ci otum i Cik me Sande.
Pe ngat acel ki wa binongo matwal lacim pa Lubanga, kun pud kit bedo wa tye ki lik onyo cono mo acel iye. Obedo pire wa me yubo bal i kit bedo wa, me kwero ot pa cwinya ki cono weng. En de, kudho me agiki obi aa i iye wa, calo ma kudho me acaki obino i iye lacot i Nino pa Pentekoste.
Wan yot tutwal opongo cwinya ki jami ma wan ocopo. Wan paro ni wan jutegi, ki jami ma omedo botwa, ento pe wan ngeyo ni wan ‘poko i pek, i cwiny marac, i pwore, i orumu, ki i lac.’ Kombedi obedo kare me winyo coyo pa La wac ma atir: ‘A miyo in tam ni: dong i cako ki An bul ma otem i mac, pi in obed jutegi; ki bal oywete, pi i obale, ki pi kica pa lac mamegi pe oloke; ki i yonyo wang mamegi ki dawa me wang, pi in onen.’ ...
Kombedi en ni wa myero wagwoko wa kede lutino wa, ka piny pe kopoto wa. Kombedi en ni wa myero wakweyo lor pa kitwa, ka wamiyo gi obed ler i remo pa Liel. Kombedi en ni wa myero waloyo bedo malo i cwiny, ceke me cwiny, ki tuk pa lamal. Kombedi en ni wa myero wagwec ka watim tic ki bedo ma keken pi marom pa kit. ‘Kany, ka yin winyo dwon pa En, pe itwolo cwinye yin.’ Wa tye i kit me temo madit, ka wa kuro ka wa ciko pi nyutu pa Ruodha. Piny tye i mudho. ‘Ento yin, owadwa,’ Paulo owaco ni, ‘pe itye i mudho, pi ni nino en pe okwanyu macalo jawalo.’ Tami pa Lubanga kare weng en me dwogo woko lela ki i mudho, mor ki i kwer, ki kuc ki i ringo, pi cwiny ma tye ka kuro ki yar.
Itimo ngo, owete, i tic madit me bedo matyar? Jogi ma tye kacel ki piny tye gicako kit pa piny kede tye gibedo matyar pi alama pa dic. Jogi ma pe gicwako geno i piregi keken, ma gicweyo piregi piny i wang Lubanga, kede giyiko cwinyegi maleng kun girwako ada, magin tye gicako kit pa polo kede tye gibedo matyar pi cic pa Lubanga i cogo wigi. Ka cik ociyo woko kede ka cic kigoyo, kitgi obedo odong maleng ki pe ki bal pi kare weng.
Kombedi en kare me yubu. Rip pa Lubanga pe bi kete matwal i lapii pa lacoo onyo dako ma pe maler. Pe bi kete matwal i lapii pa lacoo onyo dako ma tye ki mito dwong kede mito piny. Pe bi kete matwal i lapii pa lacoo onyo dako ma tye ki leb me bwoli onyo ki cwinya me bwoli. Jo weng ma gibino gamo rip, myero obed pe ki tege i wang Lubanga—gi ma romo bedo jo me polo. Wut anyim, owadwa ki nyadawa. An romo cono keken macokcok ikom gin magi i kare man, ka awaco wiu keken ni myero yubu. Yeny Gitap Malubo keni keni, wek ubinyutu bedo matek ma woro me cawa man. Testimonies, buk 5, pot 214, 216.
Kany, Sister White nyuto ni Pentekote obedo kare acel mapore keken, marwate kwede cik me Cawa i Amerika (United States), "ka kicwalo cik." Ento, ka bene onyutu cik me Cawa ki Pentekote calo kare acel, lokne ma lwayo pi bedo matere nyutu kare ma mapwod pe obino cik me Cawa, ma kicwako calo kare me Pentekote. Cik me Cawa obedo adwogi pa Sabat me nino abicel, ki kare ma aa ki 9/11 i nyim cik me Cawa kiromo nyutu calo me cal "Nino me tero pa Rwot." Bedo matere obedo i anyim adwogi.
Koth me agiki bi obur ikom jo 144,000 macalo kaka koth me acaki obur ikom latici i nino me Pentecost. Kare ma kitito calo kare me Pentecost ocako ki koth matidi ka Kristo odwogo ki Wotho Malo pa En.
Ka otyeko waco man, opuro botgi, owaco botgi ni, "Kaw Roho Maleng." Yohana 20:22.
Pum pa En cwalo Laro Maleng, kede pum en aye ma cweyo dwon pa lok. Yesu en Lok, kede pum pa En cwalo Laro Maleng ki kit me miyo lok pa En. Pum en aye ma okelo kwo i kom pa Aadam, kede pum en aye ma kelo kwo i lwak pa Ezekiel me lagi ma kuru pa jo ma otho ma kigoyo gi dok i kwo.
Tic pa Kristo me pumo Roho Maleng ikom landini pa iye, ki me miyo botgi kuc pa iye, obedo calo pi manok manok i kare me acaki pa kudhi ma opol madwong ma obimiyogi i ceng me Pentecost. Spirit of Prophecy, volume 3, 243.
I acaki me kare me Pentekote, “yamo” pa Kristo omiyo lacar Roho Maleng, ento mogo pe gene.
Ento Thomas, ngat acel i apar aryo, ma nyinge Didymus, pe onongo obedo ki gi ka Yesu obino. Latic mukene ci owaco bot ne ni, “Wan oneno Rwot.” Ento owaco botgi ni, “Ka pe aneno i cinge ot me limo, kede ka aketi lacim an i ot me limo, kede ka aketi cing an i lanyime ne, pe abigeno.” Yohana 2:24, 25.
Kare me Pentekote ocako kare me ‘temo’, ki cako ki puk me cing pa Kristo kacel ki loki pa Toma me pe yie. Loki pa Toma i cako obedo calo loki pa Jo Yahudi i agiki me kare me Pentekote. I cako, Kristo omi jopwonjore lokne ki Roho Maleng; ento i agiki me kare me Pentekote, jopwonjore omiyo lobo lok ki Roho Maleng.
Tic ma Kristo otyeko timo ka opoyo i wi latic pa En, obedo lagam me aryo pi tic acel kamano ma en dong otyeko timo ki latic pa En i yoo ma cito i Emmaus.
En obedo ni, ka gi tye ka waco kede kacel ki paro, Yesu keken ocem i butgi, oceto kede gi. Ento wanggi gigengo, pi pe gingeyo en. ...
Ci en owaco botgi, “Jo ma peka, ki cwinyu ma mamot me geno gin weng ma lanen owaco! Pe con myero Krisito opoto peko man, dok odonyo i cwec mame?” Ci con ocako ki Musa ki lanen weng, oyaro botgi i buk pa Lubanga weng gin ma lube kene. Ci gubino piny i gweny ma gityo iye; en obedo calo ni obino medo odonyo anyim. Ento gikwanyo en, gicayo ni, “Bed ki wa; pien oturo obino, ki nino oceto maber.” Ci en odonyo me bedo ki gi. Ci ka obedo i mesa me cham kacel ki gi, okawo makati, ogamo, okwero ne, ominogi. Ci wangegi oyabe, giginongo ni en; ci en obalo ki bot wangegi. Ci gicako owaco acel ki acel, “Pe con cwinya wa ocako tyen iwa, kun owaco kwede wa i yo, kacel ki ka oyabo botwa buk pa Lubanga?” Luka 24:15, 16, 25-32.
Ka calo ma Yesu ‘obedo ki kume’ i Emmaus, eka en ocamo kwede lutic pa en. I but aryo magi, camo tye kinyutu. Kacel, gin magi nyutu ni acaki pa kare me Pentekoste kitye ki alama me puk pa Roho Maler, kadong ki camo. Gin ma cako tie okelo yubu i bot dul ma gene ki dul ma pe gene. Camo, miyo Roho Maler, kacel ki yabo Kitap Maleng, weng nyutu ni Kricito ocako puro ne ki ‘Mose ki jo janabi weng.’ Puro pa Kricito onongo kicano ki me kawore rek me janabi pa Mose ka orwako rwom kwede rek pa jo janabi weng, kany manok, kuno manok.
I 9/11, pum pa yamo angwen pa Ezekiel owoto i wi cok ma ogogo ma otho i kit 37. I kare en, macalo ma ki rupo kwede malayika ma oboyo piny i 11 August 1840 ma omiyo lok pa malayika acel teko, malayika me Lok me Atyero 18 oboyo piny ki lok ma myero icamo, macalo ka latic pa Yesu ocamo i cako me kare pa Pentekoti. Pe geno pa Toma nyutu ni ka kicweyo lok en, alama me yengo kicimo.
Ka waloko lok ikom poto pa Twin Towers i 9/11, ki waco wa ni Rwot ocungo me "yubu pire tek dyer lobo." Obedo piro madwong me paru ni "yubu" i tung jo pa Lubanga kitime ki jo ma tye ka lwenyo ikom lok me ada. Tye "yubu" ma i woko, ento "yubu" ma iye i Kanisa otime i kare ma ki tye ka cwalo lok.
Apenyo tyen pa kayo ma aneno, ci konyutwone an ni obino kelone ki lok ma atir ma kiwito oko ki nyig pa Janeno ma Atir bot jo Laodicea. Man obitimo tici i cwiny pa ngat ma orwako en, kede obiweko ne yubu malo alama kacel ki yaro lok ma atir. Jo mogo pe gibiro rwako lok ma atir man. Gibiro gengone, ci man aye ma obikelo kayo i tung jo Lubanga.
Aneno ni lok pa Ngat ma Atir pe giluwo en abicel keken. Lok ma macukcuk, ma kwo me anyim pa kanisa kano ikom en, giciko piny, dok ka pe, gityeko weko woko weng. Lok man myero oket dwogo cwiny ma piny; dano weng ma giyeco en atir gibiluwo en ki gibiloro. Early Writings, 271.
Jo ma gamo nyutu pa kwena pa Laodicea gucweyo “yubo” ma i iye. Sister White oyaro ni kwena pa Jones ki Waggoner me 1888 obedo kwena pa Laodicea.
Ngec ma A. T. Jones ki E. J. Waggoner omiyo wa obedo ngec pa Lubanga ma bot kanisa pa Laodicea, kadong peko madit obedo bot dano mo keken ma yaro ni ogeno adwogi, ento pe nyiso bot jo mukene kome ler ma Lubanga omiyo. The 1888 Materials, 1053.
Gamo bot ngec pa Laodikia kelo yengo, ci Dako White mii ngec pa 1888 rwom ki bino piny pa lacar ma i Revelation 18.
Pe mito cweyo woko paro ma dong kitime con, ki yero adier man, obedo i pat ma twolo i rwom madit me gonyo ma otyeko nyutu i Minneapolis ikom kwena pa Rwot ma obino ki bot owete Waggoner ki Jones. Kun gonyo meno odok tek, Satan otyeko miyo kigwoko woko ki bot jo wa, i rwom madit, twero ma piri pa Lamo Maleng, ma Lubanga onongo cwiny ogamo me miyo botgi. Lami lweny otyeko gengo gi me nongo rwom me timo maber ma onongo obedo magi i kelo adier bot piny, macalo kit ma jo-Apostol ogamo ne bang nino me Pentekoti. Ler ma myero oyeyo piny weng ki dwong pa en kigonyo ne, ci ki tic pa owete wa keken kimiyo ocwako woko, i rwom madit, ki bot piny. Selected Messages, buk acel, pot 235.
Pe-yie pa Thomas i acaki me kare me Pentekoti, ma nyutu calo gengo kwena ma obino i nino me Pentekoti, otyeko nyutu calo poto ma otime ka jalalo pa Adventisti me Nino Abicel onongo gengo kwena ma bot cawa pa Laodicea, macalo kicwalo ne ki Jones ki Waggoner i 1888. I 1888, Malaika madongo me Yekitwero apar abicel obur piny me olimo piny ki dwong pa En; ento, pien jalalo magi pe giyie me weko but paro ma gicweyo con, boko cik pa Korah, Dathan ki Abiram otime dok. Thomas, Ayahudi i nino me Pentekoti, boko cik pa Korah i kare pa Mose, kacel ki boko cik pa 1888, weng nyutu calo 9/11, ka, calo Joel owaco, tarumbeta myero obuo. Tarumbeta en, calo Isaiah owaco, kityeko buo ne me nyutu richo pa jo Nyasaye; ka mano, obedo nyutu calo 1888 kacel ki kwena bot Laodicea. Lawaneno pa Jeremiah, ma obuo tarumbeta me dwogo i “yore macon”, rwate ki Isaiah ma yiko dwon ne calo tarumbeta. Lawaneno pa Jeremiah gin lawaneno pa Habakkuk, magipenyo ni kabedo mane gibedo kwede i adwogi onyo lweny me lok pa gin matimegi?
Abi cungo i kabedo me lalo na, abi keto an i tung me ot ma lalar, abi rito me neno ngo ma obi waco bot an, ki ngo ma abi dwoko ka kinago an. Habakkuk 2:1.
Lok "reproved" nyutu "kicweyo matek onyo kigoyo lok ki," ci nyutu ni tye penyi, pien coc ma bino anyim miyo lagam.
Lubanga odwoko an, owaco ni, “Go coc me neno, ki imiyo obed maler i lepa, wek ngat ma kwano ocito.” Habakkuk 2:2.
“Nywaro” onyo yubu ma ocako i timo piny pa tari me Millerite obedo lok pa William Miller kacel ki cik pa nyutu me poropheti piromo ki lapwony me tam pa Lubanga pa Protestant. Nywaro i tari me Millerite ocako ki moko atir pa lok me Millerite i ceng August 11, 1840, ka pe “ngat mo piny loyo Yesu Kiristo” oboro piny ki buk matin ma Joni onongo myero ocwako ka ame. Nywaro me lapakwach pa Habakkuk, pe-yie pa Tomasi, lukruok me 1888, lukruok pa Korah, nywaro me gudru i Pentecost, gin weng gitimo moko atir ni obedo nywaro ma ocako i 9/11. Lok me nywaro ma gicako waco konye obedo lok pa kec me agiki, ma ocako cwalo matin i 9/11.
Dwoko ma i buk Habakkuk ma omiyo Millerites ocweyo cal me 1843, tye ka kube ki cako bedo me duli aryo me jobwolo, ma kicimo kwede: Korah ki jo ma obedo kwede pinyore ki Moses; Thomas ki latic mukene; waco pa Yudaya ni lutic gitye i mwai i Pentecost; jo ladit pa Adventism i 1888; Protestants pinyore ki Millerites i 1844; ki nyako ma pe ngec ki nyako ma tye ki ngec me ceng October 22, 1844.
I ceng 9/11 Kristo oyweyo Roho Maleng bot japyen mamegi, macalo tipi manok mapwod obino wiro weng ikare me cik me Sande. En koni oyab cwinya me ngecgi pi lok pa lanenyo ma ocako ki "rek i kom rek" ki Musa, kun odwogo japyen jene odok i yoo pa con pa Jeremiya, kany ma gikopogi me yweyo opok pa ciko. Yweyo pa Kristo i 9/11 obino ki yot angwen pa Ezekieli ki Yohana, ci obedo lok pa Laodicea, ma obedo "straight testimony", ma kelo yubu ka gimekgi. 1888 tye calo lutubo woko pa Kora, Dathan ki Abiram; pien pe lok kende keken ma gimekgi, ento bende jo gwoko ma kiyero ma gityeko yweyo opok ki dwon ma rwate.
Sista White ocoyo ni, “shaking ma aneno” “bino kelo ki tesimoni ma racel ma kwaco woko ki tami pa Janeno ma Adier bot jo Laodikea.” Kwena me 1888 obedo tesimoni ma racel en, kacel 1888 ki 9/11 gimiyo ranyisi me bino piny pa Malaika me Revelation 18.
Myero waco lok ma maler bot kanisa me wa ki kit pa tic me wa, me miyo jo ma tye ka cod weyo cod.
Ka lok pa Rwot kageno ki kigwoko, wa bidonyo anyim maber tutwal. Wanen kombedi mit wa madwong. Rwot pe twero tiyo ki wa nyaka opumo bedo i kom maboke. Awinyo lok ma owaco: 'Ka pe tye goro ma piny pa Roho pa Lubanga i cwinya, ki ka pe tye teko ne ma omiyo bedo, lok adier bedo calo barua ma otho.' Review and Herald, November 18, 1902.
I 9/11 lok pa Laodikea otyeko atir, kun kwac pa agiki bot jogi me lagam pa Lubanga ma con ocako kinyutu. En keken ma Sista White ongiyo ni, “Lok me atir myero kicwalo bot ot gweng wa ki gang tic wa, me cwako cungi woko jo ma gongo i nino.” Lok pa Laodikea ocako ka malaika pa Revelation apar aboro oboro piny i 9/11; mano nyutu ni i 9/11 lok bot Adventist me Nino aboro ma tye kit Laodikea onongo tye ki pud tye ni, “cungi woko.” Joel ociko jo kongo ni gicungi woko i vesi abic pa chapita acel. 9/11 tito bino pa kare me tem agiki pi Adventism, ki keto cal pa cik pa Joel me gicungi woko. Kacako pa kare me Pentekote ocako ki cungo me jogi pa Lubanga i 9/11, ki otieke ki tyeko pa keng pa nyiri apar ma pe gicako, ma piny con ki cik pa Sannde.
Yabo wang ma i 9/11 obedo luongo bot dul ma agiki pa jo me rwom ma tye i weko yie. Yabo wang ma piri i anyim cik me Ceng Abicel ogoyo wang ot bot jo me rwom ma con. Cako ki agiki gin acel keken, kede i July 2023, Janyutu aryo pa Apokalipisi apar acel giyabo wanggi me neno lweny ma i poro me July 18, 2020. Yabo wang ma i ikit twerone ki lweny, ma tito ni 9/11 obedo letaa ma acel pa alfabeta pa Ibrani, July 18, 2020 obedo letaa me 13, kede cik me Ceng Abicel obedo letaa me 22 ma en agiki pa alfabeta pa Ibrani. Letaa me 22 twerone gonyo kit pa Lubanga ki kit pa dano, ma ocoye agiki i yabo wang ma agiki i mag adek meno.
Rwot "orwo pumu me bedo i olur ma oyemo" i 9/11, macalo kaka en orwo Roho Maleng bot lami i cako cawa me Pentekote. Lami, ka opongo wuu i polo, ginyutu jo ma oketegi Roho Maleng, ci kuno ngecgi i Lok me lanen oyabe kun i kit me "rek i tung rek." Otime ka gitye ka cam ni en oketegi Roho Maleng; pien cam me cwiny myero ni icam ringo pa Yesu ki imin remne, ma en Lok.
Jo mabalo ma orwate ki Korah, Dathan ki Abiram gicoyo dul ma (macalo twero pa Adventism i 1888) gityeko kelo ‘shaking’ pien gibaro ngec pa tarumbeta ma tye ka nyutu richo pa jo pa Lubanga, ki bene tye ka lwongo pi dwogo i yo macon, adwogi mapiny ma gicoyo ki ‘kare abicel’ me Levitiko 26. Tarumbeta tye ka lwongo pi dwogo cwinya ki yubu. Ma acel i kidi mapidyere me poro pa Miller—ki bene en aye ma acel mo ma Adventism otyeko kwero woko—gicoyo cako ki agiki pa muvimenti pa Millerite. Cako ki agiki pa ngec pa Malaika acel, ma Millerite gityeko yabo, kimedo kite ki ‘kare abicel’ pa Mose. I cako ogamo; i agiki okwero woko. Pien kwero meno, Ezekieli nyuto Adventism calo bonde me gik ma otho ma ogogo. Kare ma ocako i 1863 nyo i cik me Sunday i United States, obedo bonde me neno, ki waci pa Aisaia 22; ento ki waci pa Ezekieli, obedo bonde me gik ma otho ma ogogo. Bonde aryo magi me poro rwate ki ‘bonde me Jehoshafati’ pa Joel, ma Joel bene lwongo ni ‘bonde me tami’.
Ka lok me tami man kitero maber, lapeny twero keti ni: Nining ma i kare me 9/11 buk pa Joel obedo lok ma Peter onyutu i kare me Pentecost? Wabici temo yaro maber lok me tami man i coc ma bino anyim.
(Kityeko goyo coc i November 5, 1892, ki Adelaide, South Australia, bot 'Dear Nephew and Niece, Frank and Hattie [Belden].')
Ka Roho Maleng omii in lero, ibineno tim marac weng ma i Minneapolis macalo gin obedo keken, macalo Lubanga oneno pigi. Ka pe abineno in dok odoco i piny man, bed i ngec ni amii in kica pi peko ki apuk me cwiny ma ikelo i an labongo gin mo keken. Ento pi cwiny in, ki pi En ma otho pi in, amito ni in ineno ki imiyo ngec pi bal mamegi. In ocako bedo acel ki jo ma gengo Roho pa Lubanga. Onongo itye ki adwogi weng ma imito me ngeyo ni Rwot tye katimo tic ki cing pa Lacoo Jones ki Waggoner; ento pe iyaro lero; ci inge me cwinya ma iyiko, ki lok ma iwaco i kom ada, pe inongo cwiny ni i tye otum me miyo ngec ni in otimo marac, ni jo man obedo ki ngec ma Lubanga omiyo, in icayo piny i ngec en gi jo ma okelo ngec.
Con pe aneno ikom jo wa cwiny ma kongo pi komgi keken, ki pe rwate me akwano ki moko lamal, macalo ma onyuto i Minneapolis. Kimiyo aneno ni: pe tye acel keken i dul ma gi gwoko lamo i cwinygi ma onyuto i kube mane, ma obino dok nongo lamal ma obaro maber me nyutu bedo ma ber pa adiera ma kicwalo botgi ki polo, nyaka gi dwoko otito gi piny ki gimik moko ni pe Lamo pa Lubanga en ma omiyo gi, ento pukgi ki cwinygi opong ki kica. Rwot ohero obino piny botgi, me ogwedogi ki ocobogi i dwogo gi i richo, ento pe giyero winyo. Ginen ki Lamo acel keken ma omiyo Korah, Dathan, ki Abiram timo kamaloyo. Jo Israel magi gi keto cwiny matek me giko lok ada weng ma onongo bi nyutu ni gitye i bal, ki gidok gidonyo dang i yoo me ngwec, nyaka jo mapol gikwongo woko ki bino kacel ki gi.
Gin en jo mane? Pe jo ma dir, pe jo ma pe ki ngec, pe jo ma pe ki nyutu. I goc cing man tye rwodi mia aryo ki abicel ma gityeko nying i lwak, jo ma gityeko dwong. Lokgi me yec obedo ngo? 'Lwak weng obedo maleng, ngat acel acel, kede Rwot tye ki gi: pingo ento un ityeru wiu malo i bot lwak pa Rwot?' [Numbers 16:3]. Ka Korah kede laremogi obale piny i kwero pa Lubanga, jo ma gi loki wicgi pe gin neno cing pa Rwot i lapiir man. I cawa ma odyere lwak weng gi waco bot Moses ki Aaron ni, 'Un onego jo pa Rwot' [verse 41], kede tuo obino i lwak, ki mapol loyo 14,000 obale.
Ka acano me aa woko ki Minneapolis, malaika pa Rwot obedo itung an kadi owaco ni: ‘Pe kamano; Lubanga tye ki tic pi in me timo kany. Jogi tye katic i kit pa kubo pa Kora, Datan, ki Abiram. Ane atye aketo in i kabedo mamegi ma atir; ento jo ma pe tye i mera pe gibino yaro ne; pe gibino winyo laloc mamegi; ento abi bedo ki in; kica na ki twero na gibino cwako in. Pe in gin gicayo, ento lutic na ki lok ma akobo bot joga. Gicayo lok pa Rwot. Satan okano wanggi ki ogweyo paro ma atir pa gi; ka pe cwiny acel acel obale ki kwer man—bedo cingi ma pe kiyubu maleng ma tye ka cayo Roho pa Lubanga—gubino wot i duc. Abi kwanyo yang me lero ki kabedo ne ka pe gubale ki gubed dok, wek amedgi. Gityeko potogi wanggi me loyo. Pe gin weno Lubanga onyutu Roho Ne ki Twero Ne; pien gitye ki roho me ywayo ki cayo bot lok na. Bedo cwec, timo pa pe-ber, ywaya ki yabo tye kitimo kare weng. Pe gicido cwinya gi me yenya. Giwoto i lanyut me mac ma giloro kene, ka pe gubale gubino codo i piang. Mano ni Rwot owaco: Bed itung tic mamegi; pien an atye ki in, pe abi weko in, pe abi lalo in.’ Lok magi pa Lubanga pe atemo weko.
Ler ocako yaro maber ki maleng i Battle Creek; ento ngat mane i bot jo ma otimo buk i dul pa Minneapolis obino bot ler ki oyudo gin ma opong maber me adiera ma Rwot ocwalo bot-gi ki bot polo? Angat mane ogwoko wot ki wot kwede Ladero, Yesu Kristo? Angat mane oyar opong cwalo lok me balo—paco ma pe adier, bwon wange, cira ki paro marac, ki dwoko wi i adiera? Pe ngat keken; kacel pien pi kare madwong gi orwate me yaro ler, o weko gi i nyuma maber; pe gi med i ng’wono ki i ngec me Kristo Yesu Rwot wa. Pe gi nongo ng’wono ma mite, ma gin onongo twero nongo, ma onwongo me weko gi bedo gi teko i temo pa dini.
Kit ma gicako i Minneapolis nen calo ogengo ma pe romo loyo, ma i rwom madit omoogi i but jo ma pe gene, jo ma kwayo penyi, kede jo ma giyabo atir ki twero pa Lubanga. Ka tuk ma tek mukene obino, jo ma pi kare madir gitye ka gengo lok me atir ma mapol mapol be gitemo dok i jami ma gibelonye atir nining; ki be bedo tek pi gi me kawo gin ma aa ki i Lubanga, ka giyabo gin ma aa ki i twero me otela. Ema koka, yoo ma keken ma obedo maber pi gi en ni wot ki cwiny malac, gitimo yoo ma atir pi cenggi, pi pe jo ma tye ki peko i cenggi kikwayo gi woko ki i yoo. En gin madit tutwal jo mene ma wa bedo kwedgi: ka en ki jo ma woto kwede Lubanga, ma gene kede geno Iye, onyo ki jo ma giyaro ngec megi ma gi paro ni en, gitye woto i nyut me mac ma gi cako pire keken.
Kare, kweg, ki tic ma mito me gengo teko pa gin ma otico ka gengo lok me adier, otyeko bedo lacer marac atek; pien wa nongo obedo anyim i ngec me cwiny pi higa mapol; ci jo mapol mapol nongo omede i kanisa ka gin ma myero ne wotho i ler gimedo wotho nyim me ngeyo Rwot, pi gubed ginen ni wothone kityeko yubu maber calo okinyi. Ento ka ki myero liyo tic mapol atek i kanisa keken me gengo teko pa lutic ma odong obedo calo wang kidi me giraneti kun gengo adiera ma Lubanga cwalo bot jo pa En, piny odong i otum mapatpat ki ler.
Lubanga o bedo ni myero jo me gwoko gicung, ki dwon acel gicwalo kwena ma kicimo pire tek, miyo tarumbeta dwon ma atir, pi jo weng obed gicungo i kabedo me ticgi ki gitim dulgi i tic madwong. Ka otye kamano, lacer ma tek ki maler pa malaika mukene ma obino piny ki i polo, ki twero madwong, non opong piny weng ki dwong pa en. Wan watye i dweyo pi mwaka mapol; ki gin ma gicung i wang ma otur ki gigeno yubo anyim pa kwena ma Lubanga o bedo ni myero ocwalo piny ki i meeting pa Minneapolis macalo taa ma wang-oo tye, gitye ki mito me miyo cwinya gi piny i wang Lubanga, ki nen ki ngeyo kit ma tic okageno ki pe-neno me wii gi ki duny me cwinya gi.
Cawa mapol gityeko rweny i lok-lok pa gin matidi; kare ma ber loyo weng gityeko gerno, kun malaika me polo gityeko peko i cwiny, gipe ki pacens pi ocoyo. Roho Maleng—tye manok tutwal me weko welo ne, ki me ngec ni cwiny weng myero orwate ne. Jogi ma orwate mwonya pa polo obino wot woko, kitye gi cuk me lweny pa bedo maler, me golo lweny pi Lubanga. Gibigwoko ki luo yiko me Rwot, ki cwinygi obipong ki pwoc bot En pi kica ne. Ento i kabedo mapol mapol, ki i kare mapol mapol, onongo twero waco ki adiera, calo i kare pa Kristo, ikom jomako ni gin jogi pa Lubanga, ni pe gityeko romo timo tic madwong mapol, pien pe gi yie. Jo mapol ma gikitogi i ket me otur gityeko yarogi, pien Lubanga otyeko tic kwedgi; ento pe yiegi otyeko cako ceke pa cwiny ki tung marac ikom waci me adiera ma malaika me polo gityeko temo cwal pire ki jo—dwoko ngat bedo maler pi yie, bedo maler pa Kristo. The 1888 Materials, 1066-1070.