Buk pa Joel waco pire keken bot laloc pa Kanisa Seventh-day Adventist pa Laodicea ki lok pa lakit ikom kweko cik mamego ma tye ka medo piri piri i dyer 4. Dyer 4 en bene kimiyo calo i Ezekiel rwom 8, ka dano 25 pa dyer 4 eno gi coro wi piny me woro ceng. I 1901, i cawa ma dong otyeko otime mwaka 13 ki kweko cik ma i 1888, Kanisa Seventh-day Adventist oyubo komiti me bedo dul pa kanisa.
Komiti me Tii pa General Conference ma me acaki okete ikare me yiko kene madit i Diro pa General Conference me 1901, ci obedo ki jo 25. Man obedo yweyo madit ki komiti ma pi anyim 1901, ma onwongo tye keken ki jo 13. Jo me komiti gidong opong ikare me higni, ento Yesu kare weng miyo neno ni agiki rwate ki cakke. Cakke onwongo ki jo 25, ka acel obedo laloc, ma rwate ki rwom acel i Santuwari, ma onwongo tye ki joleja 24 ki Laleja Madit acel.
Yuda ki Sanhedrin gin alama aryo me lweny i cawa pa Kristo. Sanhedrin obedo cal pa Kanisa pa Seventh-day Adventist pa Laodicea. Rwate pa Sanhedrin i goyo Kristo i lacuc, nyutu calo rwate pa Adventizim i kriisi pa cik me Sande. Sanhedrin—dul madit loyo weng pa Yahudi ma i Yerusalem, ma kicweyo ki jadolo madito, ladito, kede joandiko, ma Kaiafa, Jadolo Madit, obedo telone—otimo rwate madit i jami ma kelo bot tho pa Yesu.
Ka gikwanyo Yesu i Getsemane (ma gicako ki lwenyo pa Judas), gikele ne i anyim Sanhedrin ka otum, i ot pa Kayafa. Gi onongo tye ka yweyo lagam me giyiko ne, gikenyo jo lagam ma gicimo ne pi kwero Lubanga ki cako lweny.
Ka Kayafa openyo Yesu kwede lok ma odiyo ni en obedo Mesiya (onyo Wod Lubanga), Yesu odwoko iye ni, “In keken i waco kamano,” ma omiyo jadolo madit owaco ni, “Kwero nying Lubanga!” Dul me ludito gipogo ne ni en obedo ma myero otho. Pien i law pa Rumi pe gitye ki twero me tuko cik me tho, gimiyo Yesu bot Pontio Pilato, laloc pa Rumi, gikwanyo ne ni obedo lamer me keko piny me nongo tuko me tho pa Rumi. Tic me keto i lawa pire keken otimii gi lacam pa Rumi ki cik pa Pilato, ento ki cono ka Pilato omer i peko ma oa i jodolo madit ki jo mapol (ma gikwanyo tho pa Yesu ki weyo Barabaas).
Ka Kristo otye i piny man, piny oyero Barabbas maloyo. Kadok kombedi, piny ki kanisa tye ka yero gin acel keken. Tim me coyo, me kwero, ki me kruzifai pa Kristo dong giyubu; kandi dok gibiyubu i rwom madit. Jo bipong ki kit pa Setani, ki kede gi buk me goba pa en bityeko ki twero madit. I rwom ma ler kweri, bene paro marac ki ngeyo marac bimedo. Jogi ma kwero Kristo ki yero Barabbas tye ka timo i buk me goba ma ogoyo. Nyuto marac ki laya marac bimedo dok obed wil ma nywang. Ka wang obedo marac, ringre weng bipong ki otum. Jo ma giyweyo mera gi bot laloc mo keken ma pe en Kristo, biginongo gi i twero pa mera ma loyo cwiny—ringre, cwinya, ki tipu—ma paco tek, pien i twero pa en cwinye gidwogo woko ki winyo adiera, gi geno goba. Gikeng ki gikwanyo, ki i ticgi weng gi kwano ni, Mi wa Barabbas, ento kruzifai Kristo.
Kombedi bene, coc man tye ka kimiyo. Gin ma otime i Lacar tye ka dok gitimo. I kanisa ma gi owuoko ki adwogi ki bedo maber, tye ka nyutu ngo ma kit pa dano twero timo kede bino timo ka rwatte pa Lubanga pe obedo cik me bedo i cwinye. Pe wa myero wacec i gin mo keken ma twero time kombedi. Pe wa myero wacec i yubu mo keken me rach. Jogi ma gi kobo piny Cik pa Lubanga i lugegi ma pe twol, gitye ki cwiny acel calo cwiny pa jogi ma gikwero ki gi miye Yesu iye. Labongo yik pa cwinye mo keken, gi bi timo tic pa won gi, Setani. Gi bi penyo lapeny ma obiro ki i cema pa Judas ma obedo jangwec, “In ibin miya ngo ka amiye Yesu Kirisito botu?” Kombedi bene Kirisito tye ka kimiyo iye i jo ma twol pa En. Review and Herald, January 30, 1900.
Ka lok me acoya man tye adwogi keken calo kit ma owaco, ento jo ma kiwaco botgi ni 'gi yero Barabbas,' pe gibitwero ngeyo gin ma lok man pwonyo. Gin jo magi obedo jo i 2 Tesalonika ma gimamo goba madwong, pien pe gimero adwogi. En owaco pi jo ma yero Barabbas, 'Gin mo keken ma miyo cwinya-gi bot rwot mo ma pe Kiristo, gubinongo gi piny i twero pa loyo-cwiny ma lamal matek atika, i kom, i cwinya, ki i liel; kacel ki teko ne ma dwong, piny iye cwinya gikwanyo ki winyo adwogi, dok gigi gene goba.' Jo ma tye ka yero Barabbas, tye piny i twero pa Setani ka pud pe ocwalo alama me yoo pa Kros ki Cik me Ceng Abicel. I kit man, pe gubedo twero me ngeyo gin ma lok man pwonyo. Omiyo gibitamo ni, 'kit ma onongo tye iye ka Sister White ocoyo lok magi, ne obedo pi seyo man ma patpat, pe pi kombedi.' Pwod pe, gubiwaco ni, 'En tye ka waco pi Kirisitiani i wang ducu, ento man pe ketore piri keni bot Jo Seventh-day Adventist.' Lok ma pe tye adwogi.
Obedo atir ni, kit me lok ma otime con i kare ma Sista White ogoyo coc lok magi, en obedo poko lok i lok me kit ma otime iye kene; ento calo Yohana i Apokor, ka ki waco bot nabi ni, ‘goy coc gin ma i neno, ki gin ma tye, ki gin ma bi bedo anyim.’ Ka nabi goyo coc gin ma tye, en bene tye goyo coc i cawa acel gin ma bi bedo.
Laki 25 pa Ezekiel nyuto ludito pa Adventism, ma bene i poropheti gi rwate kwede laki 250 ma ne otung kwede Korah, Dathan ki Abiram. Keken bene, jo me kobo me 1888 i Minneapolis General Conference, Sister White otyeko nyutu gi atir ni gi nwo timo kobo pa Korah, Dathan ki Abiram. Sister White owaco atir ni, ka malaika me Revelation 18 obot piny ki kelo mwoc i piny ki lamal pa iye, kud me agiki ocake.
Koth me agiki obi poto bot jo pa Lubanga. Malaika ma tye ki teko madit obi aa piny iye polo, ki lobo weng obi ler ki duŋne. Review and Herald, April 21, 1891.
Sister White tito pire kene ni Lakwena me Revelation apar aboro o aa piny i General Conference me 1888 ki kwene pa A. T. Jones kede E. J. Waggoner. Ka obedo i Conference, peko me dwoko wi ma tye kany otyeko loyo tutwal, ento ociko tam ni ocano jami pa iye ki oceto woko; ento lakwena owaco bot ne ni myero obed piny ki coyo gin mukato, pi ne obedo tiem woko pa dwoko wi pa Korah. Pingo lakwena onwongo mito ocoyo ne, ka pe obedo pi lagam i kare me agiki? Ka obedo lagam pi kare me agiki, gin eni romo nyutu ngo mapat, ka pe bedo ni lacab me Seventh-day Adventist me Laodicea bi lubo twe me cing pa Sanhedrin i kare me peko me cik me Sunday, kede pire kene gin mukato ma kelo ne iye.
Lok pa Jones ki Waggoner kityeko nyutu calo “lok me miyo bedo atir ki geno, i adaa,” “lok pa Laodicea,” “lok me bedo atir pa Kirisito” ki “lok me malaika ma adek.” Jo ma dwoko wi odwang lok meno, kadong bene gikwanyo tuk pa Lamo me Poropheci ki jo me kelo lok ma kiyero pi cung. Sister White bene oyaro ni, ka ot madit mapol me New York City kigolo piny ki kac pa twero pa Lubanga, eka Kwena ma Yohana oneno 18:1-3 bi dong otum. Kare ma 9/11 otime, jolworo pa kanisa Seventh-day Adventist me Laodicea gityeko timo doki dwoko wi pa Korah, dwoko wi pa ludito 25, dwoko wi pa jolworo i 1888, ki dwoko wi pa Sanhedrin i kare ma onongo tye ka miyo wot anyim Msalaba. Ludito 25 meno obedo cal ma nyutu lami lamo pa Levi ma pe atir.
Levita myero obedo ki mwaka 25 ka ocako tic.
Lubanga owaco bot Mose ni, “Man aye ma rwate bot Lebai: ki i mwaka 25 anyim, gibidonyo me rito tic me Dera me bung; ci ki i mwaka 50, gibiyweyo rito tic me en, ki pe gibitimo tic dok anyim; ento gibitimo lam ki lalegi i Dera me bung me gwoko jenge, ka pe gitimo tic mo. Man kamano itimo bot Lebai ikom jengegi.” Numbers 8:23-26.
Dano me Lawi ocako tic pa ne ka otye i higni 25, ki otimo tic pi higni 25, nyaka orumo higni 50. Lakwena me Kica i Malaki 3 tye ka poyo dok yweyo jo Lawi i kare me cik pa Sande, macalo ma En otimo i ceng 22 me October, 1844.
Nen, abi cwalo laco me kwena na, ci obicweyo yo i anyim an; ci Rwot, ma utye ka yennyo, obino macuc i ot pa en—en aye laco me kwer, ma umero: nen, obino, ayo Rwot pa jolweny weng.
Ento ngat mane ma twero bedo mot i nino me bino ne? Ki ngat mane ma bi twero otung ka en oyaro? Pien en obedo calo mac pa lacoo me yiko, ki calo sabuni pa joluoko ngoye. En obi bedo piny calo lacoo me yiko ki me yweyo feza; en obi yiko latiino pa Levi, ki obi yweyo gi calo dhahabu ki feza, pi gi mii bot Rwot sadaka i kwer. Eka sadaka pa Yuda ki Jerusalemu obi bedo ma Rwot omaro, calo i nino me con, kede calo i higa me con. Malaki 3:1-4.
Namba “25” calo alama, nyutu pe keken Levita ma tye ki geno atir, ento bene Levita ma pe atir. Ka mano, “25” calo alama nyutu gonyo woko pa kit aryo me jo me woro Lubanga, ka gin obedo bikira ma tye ki ngec ki bikira ma pe tye ki ngec, kondoo ki mbuzi, ngano ki magugu. Namba 25 obedo alama me pe keken Levita, ento bene, kacel keken, obedo alama me gonyo woko (kwero) pa jo Levita. Gonyo woko eno tye i kare me Cik me Sande, kede eni obedo gin madit i Lok porofetik pa Lubanga. Obedo rwate ni Matayo chapta 25, obedo keken mede pa porofesi pa Yesu ikom agiki pa lobo i Matayo chapta 24.
Yesu o aa ki i ot pa Lubanga, ocako woko ki bot ot pa Lubanga; ci jopuonj pa Yesu obino botne me yaro ne paco pa ot me Lubanga. Yesu owaco botgi ni, Pe uneno jami weng man? Adier, awaco bot wunu ni: kany pe bi bedo kidi acel i wi kidi mukene, ma pe bicoyo piny. Matayo 24:1, 2.
Ka Yesu ocweyo Hekalu, pe odwogo dok iye. I agiki me chapta 23, Yesu o loro bura i bot Sanhedrin, kede bura man ocwalo ka 'Olee' abicel adek, kamano obedo me yaro ngat abicel adek ma onongo obedo i Safina, ceng abicel adek me yubu kom, ceng abicel adek me dwogo ki tho, yik abicel adek pa Abraham—mwaka 430—kede mukene. Namba 'abicel adek,' ma pe atir orwate kwede Lawi ma pe atir.
Adier, awaco botu ni, jami weng ma eni gibitye bot pokol man.
O Jerusalem, Jerusalem, in ma ikwanyo kwo pa lanen, kede igoyo kidi i jo ma kicwalo bot in, kare mapol keken onwongo amito coko nyithin weng i acel, macalo min opuk ocoko nyare ne i piny yoo ne; ento, pe un mito! Nen, ot wu ocweyo bot wun rweny.
Pien awaco wunu ni, wunu pe wubi neno an ki kombedi nyaka wuwaco ni, ‘Opwong ngat ma bino i nying Rwot.’ Matayo 23:36-39.
Matayo chapta 22 otyeko ki cal me kubo jo marac i apok apok, kede ki lok me agiki ma otimore i kin Kristo ki Yahudi ma gubedo kwedo lok. Ci i chapta 24, en owuoko tempi pi kare me agiki, oyuko tic ne pi Israel me con. Chapta eno otyeko i kama con ocake iye, ki nyutu ni ganggi kityeko weko nono botgi; kede ni gin ma o yaro ni “Gang Wua” ka kare me acel o yweyo tempi, dong obedo gang me Yahudi ma nono.
I duc 24, Yesu obino dwoko lapeny ikom ot pa Lubanga, ki lalo ma tye oko cawa. Lalo ne obedo me time i orwaka ma en keken, ma en orwaka me pwot me kwor. En oweyo ot no, pe obiro dwogo doki, kono lamalamo ma ocweno tye i kom Israel me Laling, pe i kom Israel ma i rwom. Ka Kristo oweyo ot pa Lubanga ma obedo kanisa pa Seventh-day Adventist pa Laodicea, macalo ma otimo ki Israel me con; i kare acel keken, ot pa dano me jo 144,000 obimed i Ot pa Lubanga pi kare mat wal. Ka Yesu oweyo ot pa Israel me con, ocweyo woko cing ki jo me kica pa En me con pi kare mat wal.
Ki cako ki chapta 11 ci otyeko i chapta 22 pa Matthew, en obedo omega pa rek ma ki cako ki chapta 11 ci otyeko i 22 i buk pa Genesis. Ka rek ocako i Genesis chapta 11, en bene nyutu cako pa Babel ki kwer me tho pa Babel, ma otyeko rwom me omega i Revelation chapta 17, ves 11, ves ma tye i tung kidi pa vese ma cweyo chapta 11 ci 22. I tung kidi pa chapta 11 ci 22 i Genesis, Matthew ki Revelation, gin acel acel ginyutu ma loyo ikom cal onyo cal ma pe ada. I Genesis, en obedo tohara; i Matthew, en obedo Peter ki Kidi ma Kirisito onongo bi yubu kanisa ne iye; i Revelation, en obedo le marac ma pe ada, ma ne tye, ki kombedi tye, ci obiro malo; ma obedo 8, ma aye pa 7, ci en dong otyeko cako diyo ki dragon.
11 ki 22 gin alama ma nyutu keto kacel kit pa Lubanga ki kit pa dano; man aye gin keken ma kityeko nyuto ka Kristo coyo cikne i cwinya wa ki i parowa. 11 ki 22 gin alama me kica pa 144,000. I Matayo 23, yore pa jo me misango mape ada oywako kwer abic adek; i kare acel acel, yore pa jo me misango ma ada kilubo ki mafuta. Jo me misango kityeko miyo gi maleng pi nino abic aryo, ki i nino me abic adek gicako timo lamo.
Pe obedo ceke ni cawa abiriyo me loko jodolo maler, ma omiyo tic pa gi ocako i cawa aboro, ocako i Buk me Namba diro aboro ki lok acel; pien “81” obedo cal me jodolo.
Rwot owaco bot Musa ni, Kel Aron kede nyithindi pa en, kede lat, kede mafuta me yubu, kede dwe laco me gonyo richo, kede lacwal aryo, kede apipa me makati ma pe ki yec; kel lwak weng bot wang pawa me tung lwak. Musa otimo calo ma Rwot ocwalo cik bot en; lwak weng kityeko cung i bot wang pawa me tung lwak. Musa owaco bot lwak ni, Man aye jami ma Rwot ocwalo cik ni otim. ...
Pe ibino wuoko ki i bur pa kac me tung jo pa lunyruok pi nino 7, nyaka nino me kweru obedo otum; pien pi nino 7 en obikweru. Macalo ma otime ii nino man, kamano Lubanga ociko ni itim, me kwero peko pi botu. Omiyo obedo i bur pa kac me tung jo pa lunyruok nino ki otum pi nino 7, kadong gwok cik pa Lubanga, wek pe itho; pien kamano ki ociko an. Omiyo Aron ki nyithin gitimo gin weng ma Lubanga ociko ki lwete pa Moses. Kadong i nino 8, Moses owayo Aron ki nyithin, ki ludito pa Israel; Ki owaco bot Aron ni, “Kwany nyare me diro me rwak me peko, ki ram me rwak mapoyo weng, ma pe tye rac, kadong imiyi rwakke anyim Lubanga.” ... Moses owaco ni, “Man aye gin ma Lubanga ociko ni itim: kadong dwong’ pa Lubanga obol botu.” ... Aron ogolo lwete anyim jo, omegi kica maber, ki oboto ki rwako rwak me peko, ki rwak mapoyo, ki rwak me kuc. Moses ki Aron ocingo i kac me tung jo pa lunyruok, gi obweno, gi omegi dano kica maber; kadong dwong’ pa Lubanga obineno bot jo weng. Mac obino ki anyim Lubanga, ogoyo iye i kidi me rwak rwak mapoyo ki muc; ka jo weng oneno, gi owuoyo dwir, gi obabo i wang piny. Levitiko 8:1-5, 33-36; 9:1, 2, 6, 22-24.
Chapta 23 nyutu Jolevi me kwena, ma kiyaro i cawa ma Jolevi ma pe me kwena kicingo. Chapta 22 me Matayo ogiko woko kun pe ngat mo dok cen penyo Yesu; ci i Chapta 23, oketo woko kwong’ aboro, nyutu ni tem pa Sanhedrin ogiko woko, kacel ki ni jajimenti me keto rwate obedo cako dong. I Chapta 24, onyutu Yekalu calo ot pa Jo-Yahudi. Obedo ber tutwal ni nen rwom me lubo i chapta.
Chapta 11 ki 22 me Matayo nyutu tyeko me goyo kara pa jo 144,000 i kit me kica pa Lubanga ki jo ma oyero. Tic me alama pa Palmoni me Alfa i chapta 11, ki tic me alama pa En me Omega i chapta 22, medo i coc ma tye iyie chapta gini.
Sapita 23 obedo atonement, rwatte pa Lubanga ki pa dano calo ma namba 23 nyutu. Ento sapita eni waco ikom kwer me timo woko ikom tares, bedo kabona ma pe atir, ki Levita ma pe atir. Kabona weng obedo Levita, ento Levita weng pe obedo kabona. I iye lutino pa Levi, rek me remo pa Aron keken en ma rwate pi bedo kabona. Bibilia nyutu ni Levita bicako timo tic i mwaka 25, ento lutino pa Kohath bitimo tic i mwaka 30.
En Rwot owaco bot Moses ki bot Aaron, ni, “Pim weng nyithin pa Kohath, gin ma tye i iye nyithin pa Levi, kaka ganggi, ki ot pa laditgi. Cako ki higa 30 dok i higa 50, jo weng ma odonyo i kit me tic, pi timo tic i ot pa bung.” Numbers 4:1-3.
Namba “30” tyeko poko lamo ma tye i rek me remo pa Kohath, ma en obedo otino pa Levi; kede otino pa Kohath obedo Amram, ma en obedo won pa Aaron. Levi nyutu ni “kiketo kacel ki Lubanga.” Kohath nyutu ni “kicobo kacel macoko bot ceŋ pa Iye.” Amram nyutu ni “dano ma kiweyo malo,” kede Aaron nyutu ni “omiyo lero onyo lamat ma kiweyo malo.” Kacelgi, gi yaro wot ma oaa ki Red Sea dok i Sinai, kunen gityeko poko lok me keken ma tye ikin Lubanga ki 144,000, ma gin ot pa Lubanga i dano ma ocobo kacel ki ot pa Lubanga i Polo, i kare ma Kristo odiro cing pa Iye dok odoko cawa aryo me yiko jone pa Iye ma odong keken i ot maleng pa Iye, kun en dong oyweyo gi malo kede odwongo gi, ka gi kiler ki Lamo Madit me Polo, macalo kit ma En omiyo lero bot Shadrach, Meshach ki Abednego.
Rwom “30” nyutu kare me kwero pi ladit me lamo, ki “25”, macalo higa me Levita, myero ki keto ie “30”, rek ki rek, pien ladit me lamo weng tye obedo Levita, ento pe Levita weng tye obedo ladit me lamo. “30” nyutu kare me kwero ma ocako i 1989, i kare me agiki, ki ogiko i cik me Sunday i United States. Rwom “25” macalo cing pa Levita, bende obedo cing pa yweyo i tung kit aryo, ki i kom ladit me lamo bende nyutu yweyo. “25” nyutu yweyo pa Levita ki Levita ma pe kare i cik me Sunday, ki i kom ladit me lamo ma kare ki Levita ma kare bende omiyo lwak; ento pe obedo yweyo marac, calo kit pa Levita ma pe kare.
Dul madito adek tye i jo Levi: Gershon, Kohath, ki Merari. Rek me jo ma timo tic bot kendo obino keken ki nyithindo pa Kohath ma en Aaron. Aaron obedo nyithindo pa Levi i tyen angwen, ci twero pa tic man kiketo ni obed keken bot nyithindo ma cwan pa en i rek man pa joo-Kohath. Jo-Kohath weng (nyithindo pa Kohath weng) gu nongo gamo me cwalo gin maler mapire tek, ento rek pa Aaron keken ni romo timo tic man i kendo ki i Ka Maler. Aaron tero tyen angwen keken calo "ludito macon" pa Joel, onyo "dano macon" i buk pa Ezekiel, dar aboro, ma gi gweco wi piny bot ceng.
Rwot Dawudi oketo kit me but 24 (dul) me tic ki kato-kite pi lajwogi (keken, macalo kamano, pi jo Levi mape obedo lajwogi i kit tic me konyo calo jogi me laro ki lagwoko odul). Dawudi oyubo ludito pa Aaron i but 24 (dul) me tic ki kato-kite (1 Chronicles 24:1-19). Ki konyo pa lajwogi Zadok (ma i cing pa Eleazar) ki Ahimelech (ma i cing pa Ithamar), Dawudi ogabu gi i but 24 (16 ki i ot madit pa Eleazar, 8 ki pa Ithamar). Gicako agiki me nyutu yore me tic.
Dul acel acel timo tic pi ceng abiro (ki Sabiti dok i Sabiti), aryo i higa; kadi bene, i kwe madit dul weng gitye ka tic kacel (Passover, Pentecost, Tabernacles). Dawudi bene oketo Jo-Lawi ma pe jodolo i dul 24 pi wer, gwoko bur, ki tic mukene (1 Chronicles 23-26). Kit man okete iye Solomoni (2 Chronicles 8:14) ci mede i kare pa Templo me aryo. Zekariya, lacoo pa Jowani Mapatisa, obedo i dul pa Abiya—Luke 1:5; 1 Chronicles 24:10. Kit me cako tic pa dul 24 pa jodolo oyero ki bolo kura, ci Zekariya obedo i dul pa Abiya, ma ki i dul 24 obedo dul me aboro. Nying "Zekariya" nyutu ni "Lubanga paro," ci nying lacoo pa en, "Abiya," nyutu ni "Lubanga obedo laco pa an."
Won ma i polo oparo kica pa iye me cako Lakwena ma obiyubu yo pi Mesiya. Ento Zekariya bene rwate kwede cik me Sande, pien kany eni ni Sabato—ceng ma jo myero goparo kare kare—obed tem me agiki. Zekariya nyuto jadolo i dul pa Abiya, ma en dul me “aboro”. Zekariya pe geno lok pa Malaika, omiyo otimo obed ma pe nyal waco nyo i kare me nyworo pa wod pa iye, John. Ka John onywore, Zekariya odonyo i lok me nying pa John, ci kono owaco. Waco me poropheti pa ceng me agiki obedo ka United States owaco calo deragon.
Kadong otime ni, i nino aboro gi bino me tahiri otino; ci gicoyo nying ne Zekariya, ki nying pa wonne. Minne odwoko, owaco ni, “Pe kamano; ento obicoyo nying ne Yohana.” Ci gi owaco bot iye ni, “Pe tye ngat mo i jo pa in ma kicoyo gi nying man.” Ci gi miyo bale bot won otino, me nining ma en mito ni kicoyo nying ne. Ci en okwayo dila me coc, ci ococ ni, “Nying ne Yohana.” Ci ducu gi wuro. Kacel wii wiye oyabe, lebne opolo, ci owaco, opwoyo Lubanga. Luka 1:59-64.
Yohana Batisita obedo i migabo ma aboro pa Abiya, macalo wonne bene. I kare me goyo mur pa Yohana, i nino ma aboro, nyinge olube. Yohana Batisita nyuto jo ma obedo jodolo, me tyen angwen, ma tye i singruok ki Lubanga, Lubanga ma lube nyinggi (aa ki Laodicea dok i Philadelphia), ci ogelo botgi alama me singruok, ka Amerika me Kacel tye ka woyo macalo ngweny madit.
Wan obedo ot pa Lubanga. Lok me lanen ma waco bot ot pa Lubanga tye ka waco bot dano laco ki dako ka dano acel acel, kede bende bot dul weng, pien cawa pa Lubanga bende obedo ot. Kede, tye bende ot pa polo, ka en aye Kiristo ma yubo ot pa Rwot. En keken aye onyono kic me ot, kede oketo kidi me agiki i wi ot. Ka waco pi lim “25” me nyutu, lim 25 nyutu Levita—gi gweyo woko gi ki i tung Levita mape atir i pot Malaki adek, kede bende gi yweyo gi maler i pot man. I pot Ezekiel 40 dok 48, gi yaro ot ma nyutu ki lok maber tutwal. Pi me kwo o aa ki i ot en kede opienyo piny weng.
Maber maloyo obedo tic ma Lubanga oyeto me timo ki kom latic pa En, pi nying pa En oyar. Lubanga ocweyo Yusufu obed kome me kwo pi jo Misri. Ki kom Yusufu, kwo pa jo weng meno ogwoko. Ki kom Daniel, Lubanga ogwoko kwo pa lami ngec weng me Babulon. Gin magi me konyo obedo calo pango; gine onenyo bot jo gueth pa cwinya ma kicwalo botgi, ki yore me rwate kwede Lubanga ma Yusufu ki Daniel ne gu yaro. En aye, ki kom jo pa En kombedi, Lubanga mito kelo gueth bot piny. Latic acel acel ma i cwinya pa en Kristo odak, acel acel ma bino nyutu hera pa En bot piny, obedo latic ki Lubanga pi gueth pa jo weng. Ka otyeko nongo ki bot Lakony ngwono me cwalo bot mukene, ki ii dulo pa en weng ocok me kwo pa cwinya. Kristo obino calo Dokotala Madit me yubu twon ma loc ocweyo i ludito pa dano; ki Roho pa En, kun timo tic ki kom latic pa En, ocwalo bot jo ma lony gi loc, ma tye i peko, twero me yubu ma tye matek, ma tiyo maber pi rwom kede pi cwinya. I cawa eno, coc me Kitabu waco ni, ‘Kome me pii biro yabe bot ot pa Dawudi ki bot jo me Yerusalem, pi loc ki pi pe maleng.’ Sekaraia 13:1. Pii me kome man tye ki jami me yubu ma romo yubu peko me rwom kede peko me cwinya.
Ki wang pi man pilo kulo madwong ma oneno i neno pa Ezekiel. “Pii man gupoto bot piny me tung’ ma ceng oyemo, gubweno piny i thim, kede gidonyo i nyanja: ka gidonyo i nyanja, pi bino yec. Kede bi time ni gin weng ma tye kwo, ma tye kongo, ka kulo obino kono mo keken, gibedo kwo.... Kede bot kulo, i cawa pa kulo, i tung’ aryo, gibiro yemo yub weng me kume; yela gi pe bi lalar, le gi pe bi tyeko woko: gibiro kelo le manyen kacel ki dwe dwe pa gi, pien pii gi gupoto ki bot ot pa Lubanga: le gi obedo pi kume, ki yela gi pi yath.” Ezekiel 47:8-12. Testimonies, volume 6, 227.
Templo pa Ezekieli obedo simbolo pa janabi ma i rwom madit loyo, ki John kiwaco i Buk me Revelation rwom apar acel ni omoko templo, ento oweke lobo me templo. Ka watimo tutwal kamano bot templo pa Ezekieli, wanongo ni lim aryo ma loyo ducu i moko me templo nyuto lwak pa jodolo. Piero abic kubiti en lim ma loyo ducu, ki kikano ne apar acel kare calo bor ma opong pa ot me lawang acel acel (Ezekieli 40:15, 21, 25, 29, 33, 36, mukene). Piero abic bende kitiyo kwede pi bor pa ogengo ki pot me od mo (42:7-8). En aye tero yore weng me lawang, ki bot woko dwogo bot iye.
25 kubit obedo me aryo ma tye ki dwong, ber atir. Ki dwogo ne 10 kare macalo bor ki twar pa ot pa law (Ezekiel 40:13, 21, 25, 29, 30, 33, 36). Ka kimedo kacel, 50 ki 25 gicweyo kit marom pire tek me bor 50 ki twar 25 pi law madit 6. Kit marom me 50 ki 25 man loyo ducu i poko me yubu pa law ma kelo i wang. Pe tye kit marom mapat mo mukene ma dwogo ki yore ma kiyubo kore-kore calo man i ot pa Lubanga keken.
Jo Levi ocako tic i higa 25 (Numbers 8:24: “ki i higa 25 kede maloyo, gi bi donyo me timo tic”). Gi otiyo nyaka higa 50 (Numbers 4:3, 39, 43; 8:25: “nyaka higa 50”). Man kelo woko higa 25 keken me tic (50 - 25 = 25).
Kamano, kabedo me higa 25 me katic pa jo‑Levi nen atir i pimo me cubit 25 ki 50 ma nyutu kit pa leego me Hekalu kede kit me cweyo Hekalu—ka keken ma jo‑Levi ne katico iye. Pimo mapire tek me Hekalu pa Ezekieli—en aye Hekalu pa Kanisa ma olonyo kede 144,000—kityeko keto pimo magi i Hekalu keken i yore me cweyo; i kama gubino katico iye; keken calo chromosom 46 kityeko cweyo gi i Hekalu pa dano keken, kama jo pa Lubanga bibedo katico iye. Palmoni oketo coc me nying pa iye i Hekalu pa dano acel‑acel kede Hekalu pa kom jo pa Lubanga ma obi bedo dako pa iye.
Wa bi mede ki rek magi i coc ma bino anyim.
Jo ma tye i kabedo me twero ki yiko pe myero giloko cwinya gi gi ii cikke pa piny ma rwate ki bedo pa cwinya keni keken ki golo mapol; pien pe ginyutu ne; ka bene onongo ginyutu, cikke me kit Kristo pe bi yee ne. Lapwonyo ma moko-moko myero ki mino. ‘En bi pwonyo ngat mane ngec? ki ngat mane bi miyo oyie ki yore me cik? gin jogi ma gicweyo gi ki diyo, ki gikel gi aa ki i dugi. Pien cik myero obed i wi cik, cik i wi cik; rek i wi rek, rek i wi rek; kany manok, kun manok.’ En aye, Lok pa Rwot myero ki cwalne ki paco i anyim lutino, ki gwoko ni i anyimgi, ki won-gi ki min-gi ma gikwanyo Lok pa Lubanga. ‘Pien ki dwon ma kwel-kwel ki leb mapat obiwaco bot jo man. Bot jo ma owaco botgi ni, “Man eni aye yweyo ma iromo miyo jo ma loyo piny oyweyo; ki man aye yweyo manyen”: ento pe gikwanyo. Ento Lok pa Rwot obedo botgi, “cik i wi cik, cik i wi cik; rek i wi rek, rek i wi rek; kany manok, kun manok”; wek gidhi, gi rwir i dwogo, gi pobo, gi cweyo i macwe, ki gimako gi.’ Pingo?—pien pe gigwoko Lok pa Rwot ma obino botgi.
Man nyutu ni jo ma pe gubedo nongo pwony, ento gi omaro tutwal ngec pa gi kene, kacel ki gi oyero me ticgi macalo ki paro pa gi kene. Rwot omiyo gi eni tem, pi gubedo: onyo giketo kabedo pa gi me luu wac pa En, onyo gireme ci gitimo macalo ki paro pa gi kene, eka Rwot obi weko gi i agiki ma pe ki bale. I yore wa weng, i tic wa weng pa Lubanga, Owaco wa ni, ‘Mi An cwinyi.’ Cwiny ma obedo piny, ma romo pwonye, en aye ma Lubanga mito. Gin ma mi lamo bedo maber en ni obedo aa ki i cwiny ma omaro, ma winyo.
Lubanga mito ki jo pa En gin mogo; ka gi waco ni, “Pe abi mi cwinya me timo gin man,” Rwot weyo gi mede i paro ma gi yaro ni obedo ngec, ento pe ki ngec pa polo, nyaka Coc Maleng man [Isaiah 28:13] otime. Pe itwero waco ni, “Abi lubo telo pa Rwot nyaka i kite acel ma rwom ki parona,” ci dong iketo pire tek i tam me in keken, pe iyie me yik in ki cal pa Rwot. Kik lapenyo obed ni, “Eni mit pa Rwot?” pe, “Eni tam onyo paro pa--?” Testimonies to Ministers, 419.