Tyeko adek agiki pa Mesia ma tye iyie Buk pa Matayo nyutu gim adek pa lacar me yoo me cik pa Sande; gin aye: cwalogi ki ceke pa jogi pa Lubanga i kare me cik pa Sande, ma kimiyo calo cwalogi ki ceke pa kwer matin i ceng 22 me dwe Okotoba, 1844, kacel ki cwalogi ki ceke pa Disipulo i kom kros. Cwalogi ki ceke aryo eni rwate kwede cik pa Sande. Kacel kwede Galili, ma obedo cal me kare me gol-yo pa porofeti, jogi ma tye i mudho nyo cing i kare me cik pa Sande gubikelo gi woko ki i mudho. Jogi en kwer mukene pa Lubanga, latic me cawa me apar acel, ma gicako ngeyo maber kom mwonye me Sabat ka gicako kelo gi woko ki i Babilon. Luongo gi woko ki i Babilon en kare aryo me bura, ma ocako i ot pa Lubanga, kacel ka dong i kare me cik pa Sande obino kubo jo ma tye woko ki Yerusalem.
Nyutu yo pa Mesia ma namba apar obedo Yabo me cik pa Sande
Ento gin weng man otimo ni, wek gin ma kico i buk pa lanen opong woko. Ci lami pa en weng guleko en, giyabo. Matayo 26:56.
Ngec me anyim
Cung, o tong, i bot lanyworo na, ki i bot laco ma obedo laringa, waco Rwot me lweny: Kun lanyworo, rom bi yubu; ka an abi dwoko cing na i bot lutino matino. Zekaliya 13:7.
I kare manok, wa bi bedo kigoro madit, ki gin ma watimo myero otime rapira. Gin ma pire tek pa Lim me Kristian, 535.
Cawa tye bino ma wa bibi yabyab woko ki bibi pakapar, kede dano acel acel i wa myero ocung mede, labongo twero me lumar ki jo ma tye ki geno ma pire tek calo wa; ento iromo cung nining ka pe Lubaŋa tye i buti, kede i ngene ni en tye tero kede nyuto yo ma in? Review and Herald, March 25, 1890.
Alama me yo me Mesiya ma obedo namba apar acel obedo lwongo pa Jogwenge
Me obed kityeko lok ma kiwaco ki Yesaya latic pa Lubanga, waco ni, “Piny pa Zabulon, ki piny pa Nephthalim, i tung yoo pa nam, i lacere pa Jordan, Galilaya pa jo lobo mapat; Jogi ma obedo i bwoc oneno ler madwong; ki botgi ma obedo i kabedo ki wiir me tho, ler ocake.” Matayo 4:14-16.
Ngec me anyim
Ento obur me otum pe bino bedo calo kare ma peko ne, ka i con con onwongo ocayo piny pa Zebulun ki piny pa Naphtali; ci lacen onwongo ocweko pire tek i yo me nam, i tung Jordan, i Galili pa ogwanga. Jo ma onwongo woto i otum gi neno cal madit; gin ma bedo i piny me otum me tho, i pigi cal ocake. Aisaia 9:1, 2.
I kare me cik me Ceng Abicel, kot me agiki bi mido woko labongo pimo, ki jo me dul mukene gin bineno lacer madit. Kwero bi yubu joma tye ki yie ki bi yaro lok.
‘Gubimiyo un i buk, ... ci i nono, bot gavana ki rwodi gubikelo un pi kom An, pi lami botgi kacel ki bot jo ma pe Yuda.’ Matayo 10:17, 18, R. V. Ruco obiyabo lurok. Latic pa Kristo gibikelo gi bot ludito madit pa lobo, ma ka pe pi man, pwod pe gubed winyo lok maber. Adiera kigiweyo botgi cal marac. Giwinyo dugo marac pi yie pa jopuonj pa Kristo. Maapoka, kit keken me nongo ngec pa en adier, obedo lami pa jo ma kimedo gi i koti pi yiegi. I penyi, gimitogi me miyo lagam, ci jo ma tye loyo buk myero winyo lami ma kinywako. Kica pa Lubanga bigeno ki miyo bot laticne me nwongo peko man. ‘Bin wamiyi,’ Yesu owaco, ‘i cawa diri man, gin ma ibiwaco. Pien pe in ma iwiwaco, ento Roho pa Wu ma tye iye aye owaco iye.’ Ka Roho pa Lubanga pako cwinye laticne, adiera obimonye ki twero pa Lubanga kacel ki berne ma maloyo. Jo ma pe rwako adiera gibidong me rupoko ci gicobo piny jopuonj. Ento i rec ci cwer, kata nyaka tho, nyithindo pa Rwot myero giyaro lugen pa Cal pa En ma Maleng. Kany, biponge lapata i kom latic pa Setani ki lama pa Kristo. Luwarwa obigeny malo i wang ludito ki bot dano.
Lupwonye pe gityeko mii-gi dwong pa cwiny ki bedo matek calo pa joma otho pi yie, nyaka kare ma ngwono man onongo mito. Eka kica pa Ladwogo otimo woko. Ka Pita ki Yohana okwaco i anyim dul me Sanhedrin, jo “giporo; ci gicoyo ngec pi gi ni onongo gibedo ki Yesu.” Acts 4:13. Pi Isitefano kicono ni “jo weng ma onwongo obedo i kac, ka gineno pire tek i iye, ginoneno wiiye calo onwongo obedo wii pa malaika.” Jo “pe gityeko twero geng ngec ki Laro ma en okwaco kwede.” Acts 6:15, 10. Ci Paulo, ka ocone ikom lamal pa iye i bura pa Caesars, owaco ni, “I kare ma acel me dwogo wac na i bura, pe ngat mo ocako buta, ento weng gikal an woko.... Ento Rwot obedo buta, ci oyiko an; pi kom an leb obed waco pire keken, ci jo me lobo weng ma pe gin Juu winyo: ci owola an ki i tung pa leona.” 2 Timothy 4:16, 17, R. V.
“Latic pa Kristo pe myero giyubo lok ma ki time i con me waco ka gicwalo gi i weny. Yubo gi myero bed kinino, ki gwoko i wii gi adier me lok pa Lubanga ma rum, ki lamo gimedo yiegi. Ka gicwalo gi i weny, Roho Maleng obi dwoko i wii gi gin adier ma mite keken.” The Desire of Ages, 354, 355.
Miyo cik cako ki ot pa Lubanga i cawa me 9/11, kede otum i Cik pa Ceng Nino, ka dong miyo cik okobo i opok pa Lubanga mapat ma tye i woko ki ot pa Lubanga.
Lamat me yo pa Mesiya ma apar aryo obedo miyo cik bot jo mapore Israel
Pi obed otyeko lok ma owaco Esaya lanen, ni, “Nen, laticna ma anyero; ma ahero maber, ma iye cwinya omito maber: abi keto Jwii na iye, en bino kelo yubu bot jo me piny. Pe obino lwenyo, pe bene obino kwiri; ngat mo pe bino winyo dwonye i yoo. Lagwec ma orur pe obino poko, kede butu ma tye kwoto pe obino ogenga, nyaka ka ocwalo yubu obed ki loyo. Kede i nying en jo me piny bigeno.” Matayo 12:17-21.
Ngec me anyim
Nen latic an, ma an agwoko; ma an ayero, ma iye cwinya omaro; atero Lamo an i wi ne: en obikelo kwer bot jogi ma pe Juu. Pe obiyayo, pe obiyeyi dwone, pe obimedo winyo dwone i yo. Lul me pi ma ocwec pe obibalo, kede luj ma tye ka opengo pe obinuku: en obikelo kwer i adwogi. Pe obigom, pe obigoro cwinye, nyaka okete kwer i piny: kede piny ma tye i wi pi gibigeno cikne. Yesaya 42:1-4.
Giko me keca pi ot pa Lubanga ocake i July 2023, ka dwon owinyo i yo me gang ma Moses ki Elijah obedo piny gi otho i lacar me okume ma ojwi ma otho. Ka dwon owinyo, giko me keca pi ot pa Lubanga ocake, kede odonyo mede bot keca pa jo ma pe Yudaya. I Buk pa Matayo tye pore pa Mesia apar aryo ma giyaro aloka me yo madwong i tic me yubu pa jo 144,000. Aloka apar aryo meno gikete ki cal pa Mesia. 1989; 1996; 9/11, 2001; July 18, 2020; July 2023; 2024; Midnight Cry, nyutu pa lapiris, kede cik me Ceng Acel gityeko yaro gi weng, kede 9/11 tye ki lami ma iye ki ma woko, kede cik me Ceng Acel tye ki lami ma iye me yweyo, ki dong lami aryo me kare me keca pa latic me cawa apar acel. Aloka me yo abongwen pa tic me yubu pa jo 144,000 gityeko yaro gi kom matwal i Buk pa Matayo.
Matayo obedo Alpha pa Cik Manyen, ento Apokarifu obedo Omega. Matayo obedo tic me porofetik ma lamal, ma lwak pa iye kikano woko nyaka ceng me agiki. Tye ki chapta apar aryo me Omega, ma rwate ki Alpha me Genesis chapta 11–22. Ka obedo Alpha pa Apokarifu, orwate calo rwate ma kicweyo ki Latic Maleng i Daniel ki Apokarifu. Gin ma kinyuto ikom buk pa Daniel ki Apokarifu ikom rwate megi ma porofetik, binen obedo atir kwede rwate pa Matayo ki Apokarifu. Gin ma kiweko wa ngec ikom yore meno binen calo eni:
I Kitabu pa Matayo, rek acel keken me poropheti dong kicako kwede macalo i Kitabu pa Apokaripi.
Apokor obedo buk ma kigoro, ento bene obedo buk ma kiyabo. Ocoyo ikom gin ma lamal ma bitime i cawa me agiki pa lok mukato pa piny man. Kwena pa buk eni tye ma rac; pe gin me aloka, ki pe gin ma pe itwero ngeyo. I iye, kicako bene yor acel pa nyuto macalo i Daniel. Nyuto mogo Lubanga odwoko dok, me nyutu ni myero kikelo gi dwong. Ladit pe odwoko dok gin ma pe tye ki dwong madit. Manuscript Releases, tomo 9, pot 8.
Layeny pa Matayo odugo yore maromo acel pa nyutu pa lanabi macalo Layeny pa Ngec ma kiweyo woko ki Layeny pa Daniyeli, ci kikelo ne i opongo maber i Layeny pa Ngec ma kiweyo woko, pien lok ‘complement’ nyutu ‘opongo maber’.
I buk me Revelation, buk weng me Bible gidoko gin acel, ki gityeko kwede. Kany obedo ogolo tyeko pa buk me Daniel. Acel obedo lok me lanabi; mukene obedo ngec ma ki nyiso. Buk ma kikom pe obedo Revelation, ento obedo but me lok me lanabi pa Daniel ma kom kare me agiki. Malak omiyo cik, ‘Ento in, O Daniel, ilor lok, ki ikom buk, nyaka kare me agiki.’ Daniel 12:4. Acts of the Apostles, 585.
Matayo, Daniel ki Apokarip gin buk acel keken.
Buk me Daniel ki Buk me Apokarifa gin acel. Acel obedo poropheti, acel mapat obedo apokarifa; acel obedo buk ma kigiko, acel mapat obedo buk ma kinyabo. Yohana owinyo gin ma gigwoko i mung ma dwon me goro me polo owaco, ento kicwalo cik ni pe ocoye gi. The Seventh-day Adventist Bible Commentary, volumu 7, peji 971.
Obedo calo gin ma pitek me poko cawa me keto buk pa Matayo i kit ma tye kwede, pi nyutu piny madwong me poro ma tye i bedo pa Peturo i Kayisariya Filipo, mapat an adwok pwonya bot buk pa Yoel. Atemo me gabo woko neno pa an ikom buk pa Matayo, pi nyutu piny madwong tutwal me poro ma tye i bedo pa Peturo i Kayisariya Filipo, ma en Panium pa Daniel apar acel, lok 13-15.
Buk me Matayo kiketo i tung yore me porofetik adek ma moko keken. Rek me acel obedo chapta 10 me acaki; rek me aryo obedo chapta 12 ma malubo, ci dong rek me adek obedo chapta 6. Chapta 10 me acaki rwom ki malaaika ma acel i Apokarifi chapta 14, chapta 12 ma malubo rwom ki malaaika ma aryo i Apokarifi chapta 14, kede chapta 6 me agiki rwom ki malaaika ma adek i Apokarifi chapta 14. Pe pwod aketo piny maber neno man, ento romo timo i yot. Pud pe wa timo meno, amito mede coyo lak ma dit mapol i kanivasi ma obedo Buk me Matayo.
Rek ariyo me pot buk 11–22 gitye ki ranyisi pa Lakwena ariyo, kede ni Lakwena ariyo kare ducu nyutu tebedo aryo, pien Babilon opobo, opobo. Pot buk 11–22 pa Genesis gicwalo woko lagam, ci bene gicweyo woko lagam pa Nyasaye ma i rwom adek ki jo ma oyero, kun kwaro madito Abram. Lok ma i tung pa pot buk 12 magi nyutu ‘goyo miriambo’ calo ranyisi me lagam, ki kiketo ne i rwom ariyo pa rwome adek. I rek ma rwate me lagam i Matayo, lok ma i tung pa iye en kare ma nying Simon Barjona olokore ‘Petero’.
An bene awaco in ni, in itye Petero, ki i wi lwak man abi yubu dul na; ki bur me piny me tho pe bi twero loyo kwede. Matayo 16:18.
Nying Pita nyutu 144,000, ki en tye ka nyutu dul pa jo ma gi keto genegi ikom winyo lok pa Kristo. Pe keken lok me kom Yesu, ento lok ma Yesu onongo nyutu ni Rwot keken omii Pita.
En owaco botgi ni, ento wun, uwaco ni an aye ng’a?
Ci Saimon Pietro odwoko kede owaco ni, “In itye Kristo, Wod Lubanga ma tye ngima.” Ci Yesu odwoko iye, owaco ni,
In ogwede, Simon Barjona: pien ring ki remo pa dano pe onyuuto bot in, ento Wao na ma i polo. Matayo 16:15-17.
Geno pa Petro obedo i kom Yesu bedo Kristo, Mesiya. Nyinge pa Petro o loke, macalo ma nyinge pa Abram benee oloke me cimo rwom me Kovenanti, kede nyinge pa Petro rwate ki 144,000, kede i lok en keken Lweny Madit ki nyuto ne calo Kidi ma obedo ting’ole pa kanisa, ma bi loyo i kom kanisa me Pek. Jo 144,000 obedo nyutu agiki pa jogi me Kovenanti ma kiyero, kede Petro tye ka cung i tung duleno.
Petero bene, i cawa acel, nyutu kanisa me Kricito ma acel, kanisa pa lami; pien mano aye kit me con ma ka Kricito oketo kidi me tere pa kanisa pa En. Kricito obedo tere, ki En bene kidi me lawi, kede Petero obedo cal me nyutu dako manyen me Kricito ma acel ki dako manyen me Kricito ma agiki. Erwate, Petero obedo cal me Alfa ki Omega i lok acel.
Rek acel en aye rek ma i tung kede i pot buk 12 ma nyutu kwena pa malak me aryo, kede Pita tye ka cwako rwom aryo: en obedo dako me ndiko ma me acako, bende en obedo dako me ndiko ma agiki. Dako me ndiko ma agiki bino bedo i lweny ki Sinagoga pa Setani, kede dako me ndiko ma agiki bino obedo ki dul aryo. Dul acel en 144,000; ento dul aryo en lwak madit tutwal. Smyrna tye cal ma nyutu lwak madit tutwal, kede Philadelphia tye cal ma nyutu 144,000.
Jo 144,000 obedo jo Philadelphia, ci yub me nying Peter i vesi 18 nyutu keto tigo pa jo 144,000. En obedo alama pa joma kiceto gi tigo, ci i vesi ma i tung i chapta abicel aryo me singruok, en rwate ki vesi ma i tung i chapta abicel aryo me Buk me Genesis, ka kinyutu ni goyo yic obedo alama. Chapta 11 dok 22 me Apokarip gimiyo rek adek bot chapta abicel aryo me ratiro me singruok, ci vesi ma i tung i chapta magi abicel aryo kinyutu nyom pa dhako ma yeny me Apokarip 17 ki rwodi pa piny.
Lewi ma ne tye, ki pe tye; en keken aye me abicel adek, ki tye i but abicel aryo, ki wot i lal. Revelation 17:11.
Rek man tye ki tic me nyutu poto pa agiki pa Babilon ma dit, ki poto me acel pa Babel obedo i chapta me acel i rek me kica me Genesis ma romo chapta apar aryo. Petro tye ka cwalo kit me jo 144,000 i rek ma i dyere, ma rwate ki rek ma i dyere me Genesis. I rek ma i dyere me Revelation, poto pa Babilon ma dit kelo i agiki lok me Nimrod, lawi madit pa Babel.
Lok ma i tung me rek adek magi me poro, ginyutu onyo lakit pa Lubanga onyo cal pa lec. Cako pa diro me tho pa Babulon i Buk me Genesis, otyeko i Buk me Revelation. Ka otimo kamano, omii cako kacel ki tyeko i rek adek weng, ka giginongo kacel, rek ki rek. Kabedo ma Pita kitiyo kwede calo lanyut me rwom madit i cane me “the Rock” ki “the gates of Hell,” en aye kwena pa malaika me aryo; pien kwena pa malaika me aryo en ni, “Babulon oboro (Nimrod) oboro (yang pa Room).” Rek marom aryo i rek adek pa Matayo en aye kwena pa malaika me aryo, pien en nyutu bur aryo pa Babulon. En nyutu nyom me bwolo i kabedo acel keken ma nyom ma ada kityeko, i Cik me Sunday. En nyutu namba “8” calo me bwolo pa jo Lubanga, ma gin “8” ma ada. Papasi bende nyutu calo tye ka bwolo Lubanga; pien onongo tye, dong kadi tye, ki obiro wot malo. En woto malo, i kabedo acel keken ma bendera woto malo—Cik me Sunday.
I Matayo tye pongo me Mesiya apar aryo; kede i Old Testament tye lok me poropheti pi Mesiya ma tye i atir me 300 bot 500. Matayo tye ki pongo apar aryo ma kiyaro maber, maloyo Ewangeli mukene adek weng. Pongo apar aryo magi rwate kwede alama me yo 9 ma poto keken i tic me dwogo odoco pa 144,000. Namba 9 tye cal me tyeko piny; pien pe tye namba mo bene ma loyo “9”, pien namba weng ma bino lacen ki “9” tiyo keken ki dijiti me 1 dwoko bot 9, kacel ki zero. 9 obedo opong. I iye alama me yo 9 magi, aryo tye ki pongo me Matayo madong loyo acel. 9/11 tye ki aryo, kede Sunday law tye ki adek.
Kare me agiki i 1989, keto ngec i cik i 1996, ma olubo 9/11, ma olubo dwoko cwiny pa 18 July 2020, ma olubo dwon i cogo i July 2023, ma omiyo dwogo kwo pa 2024, ma okelo i Waco me Otum, ma olubo yiko jo-lawo, ma giko i Cik me Sunday. Alama me yo abongwen; acel tye ki jo-manyutu aryo, ki acel tye ki jo-manyutu adek; 9/11 tye ki aryo, Cik me Sunday tye ki adek. Man nyutu ni i rek me yub pa ngat 144,000, jo-manyutu aryo me 9/11 nyo i jo-manyutu adek me Cik me Sunday, gu nyutu cawa me keto alama pa ngat 144,000. Alama me yo apar aryo orimo ki dul me yub weng, ci ka timo kamano gi golo dwong ka nyutu cawa me keto alama pa ngat 144,000 ki 9/11 nyo i Cik me Sunday.
Ka itimo kamano, onyutu joneno aryo i 9/11, ki joneno adek i Cik me Sunday. Joneno aryo i 9/11 obedo ngec pa malaika ma aryo, ki joneno adek i Cik me Sunday obedo ngec pa malaika ma adek. Erwate ni, rek ma kicoyo ki tyeko ma Matayo otimo i porofeci me ikom Mesia oketo cawa me muhuri keken, ki oywoko ne malo, kun bene nyutu malaika ma aryo calo Alfa i yore me cawa me muhuri, ki malaika ma adek calo Omega. Man nyuto ni cawa me muhuri ocako ki agiko i tung namba aryo ki namba adek, ci kelo namba 23, cal me Atonement, i tung yore weng me cawa me muhuri.
I Buk pa Matayo tye rek adek me lanabi, ma gicwalo calo malaika me acel, me aryo, ki me adek, ki cingegi; kede ni chapta apar aryo i rek me aryo pa Matayo gicwalo calo rwom ki 144,000, pien en Omega bot rwom me Alfa pa Genesis ki Abram. Man bende nyutu ni, calo malaika me aryo, ka Pita tye cwalo cal pi nyako me nyomo pa Kikristo ma en me acel ki me agiki, mede me aryo pa Pita oketo cik me lanabi ma mito mede me aryo i malaika me aryo. I lami adek, namba apar aryo obedo twol ma okoo kacel rek adek me chapta apar aryo; ento ka wan onongo cal mukene me namba apar aryo i Buk pa Matayo, myero obed rwate ki apar aryo mukene i Buk pa Matayo.
Pot 12 me Matayo, ma gicako kwede namba ma calo alama 11, ki gutyeko kwede rwate pa alama ne, namba 22, gipore ki rek me yubu pa 144,000 ma ginyuto ne ki tyeko pa Mesia 12; kamano ginyutu “medo me aryo” mukene i rek pa Malaika aryo. Tyeko pa Mesia 12, kacel ki pot 12, gin “medo me aryo” pa Malaika aryo; ento ka gityeko mulipulai gi ginyutu 144,000. Pita gimedone me aryo, ki namba 12 bende gimedone me aryo. Medo me aryo magi gityeko tyeko “medo me aryo” me Babulon oboto aryo.
Gonyo 11 nyaka 22 ginyutu malaika ma aryo i Revelation 14. Apar obedo ranyisi pa tem; en aye me acel i tem adek, obedo gonyo apar me acaki i Matayo. "Apar" nyutu tem. Pien Matayo obedo "alpha" i kom "omega" pa Revelation, gonyo 1 me kitap mo keken cako ki nyutu pa Yesu Kiristo. I gonyo 1, Josefu otiemi pi geno malaika onyo pe. Ngat ma maromo kwede obedo Zakariya, laco pa Yohana Batisita, ma pe ogeno ci opoto tem acel keken. Ngat acel ogamo yub ma Lubanga otime, ngat mukene ocoyo.
I i chapta aryo, Herod onwongo tye gi luor pi nywalo pa rwot manyen, ki Jusufu ki Mariya gidhi i piny Misiri kun gidworo. Yowani Batisita okello tem me acel i chapta adek, tem me acel ma Sista Wait omiyo nying ni tem me bedo onyo tho, pien ocoyo ni, "gin ma gikwero lok pa Yowani pe ginyutu kony ki Yesu." Malaika me acel obedo lok me tem ma kwayo dano me luoro Lubanga, macalo ma Yowani otimo, pien kare me bura pa Lubanga obino. Man kiloro ne ki Yowani ka openyo ni, "Anga ma okwayo wun me oruko ki kwec pa Lubanga ma obino?"
Ci i chapta angwen, Yesu onongo tye i pe camo pi nino 40, ma ogiko ki tem adek mapatpat, pien tem adek magi pwod gi yaro kare weng i kwena pa malaika ma acel. Ci Yesu ocako keto pire tek kun oyero lupwonji pa En, pien ki Ezra ki Nehemia, pire tek pa Ka Maleng kiketo i gin ma time pa cik ma acel, ci kede jo Millerite, pire tek bene kiketo i gin ma time pa malaika ma acel. Pire tek magi en lok me “Tye Maber,” ci en okato ki aloka ki tito pa En ma oter ni En ocwalo woko lupwonji apar aryo me ogiko chapta apar. Lupwonji apar aryo dong obedo i kabedo gi, ci pwony ma kimiyo ki Lamo nyutu ni lupwonji gin pire tek pa Cawa me Kristiani. I chapta apar acel, pire tek kityeko dong.
I gonyo apar acel, latic pa Yesu tye timo tic gi pire kene, Yesu bene tye keken; man nyutu yweyo ma cwec maber ikin gonyo apar kede gonyo apar acel. Gonyo acel dok i apar gin kwena pa malaika ma acel, ma otung i kare ma malaika ma aryo obino. Malaika ma aryo kelo poto, yweyo, macalo gin ma otime ki Millerites kede Protestants. Gonyo apar otung ka Yesu oyweyo piny ki latic pa en, kede i gonyo apar acel En tye keken.
Dul 11 ki 22 nyutu malaika aryo, ma kelo i dul 23-28, calo rek adek pa malaika adek. En atir ni, malaika adek tyeko dong i “cik pa Sande,” ma en aye ma “Pasika” me dul 26-28 tye ka nyutu. “23” obedo cal me kwero richo, kede i dul 23-28 tye dul abicel; dul acel i tunggi nyutu ngec pa malaika acel, en ci dul adek me agiki nyutu ngec pa malaika adek. Dul aryo ma i tung (24 & 25) nyutu malaika aryo. Dul adek me agiki tigo “23” alama me yoo ma kicimo peke, ma gituro rwate dul “23”—calo malaika acel onyo acaki—kede dul 26-28—calo malaika adek—ki alama “23”. Dul 23 obedo malaika acel, ci dul aryo ma lubo ne obedo malaika aryo, en ci dul adek me agiki obedo malaika adek.
Rek adek i Matayo nyutu calo malaika adek, en yabore i yore adek. Chapta 23 obedo yore acel, kede malaika acel. Chapta 24 ki 25 obedo yore aryo, kede malaika aryo. Chapta 26, 27, ki 28 obedo yore adek kede malaika adek. Chapta acel pi malaika acel, chapta aryo pi malaika aryo, ki chapta adek pi malaika adek. Yore adek, ma en Pasika, ma nyutu calo Musalaba, ma dok rwate ki cik me ceng’ Sande, bende kinyutu ne ki Pentekoste.
Pentekosti obedo piero abich, kadong piero abich obedo alama me Yubili. Yubili tye ki higa me piero angwen abongwen, ma obedo giko me dul me abiro me higa abiro. Piero angwen abongwen obedo i anyim me piero abich, ento orwate maber ki ne. Rek me adek i Matayo cako ki chapta 23; dong lubo gi chapta aryo (24, 25) ma, ka gimedo kacel, gibedo 49, keken i anyim me Malaika me adek ma nyutu namba me piero abich.
Cako pa rek me chapta abicel obedo “23”, ki agiki obedo “23” waymarks; ki wel ma kelo ki medo chapta 26, 27 ki 28 obedo “81,” ma obedo cal pa jodolo ma kiketo iye i reko keken ma nyutu poto rem ma Jadolo Madit me Polo obin tiyo kwede i tic pa ne me jadolo madit. Pien ne, nying chapta “81” i The Desire of Ages kicako ki Matayo 28.
Pot buk 81- 'Rwot ose cungo'
Gonyo man tye i kom Matayo 28:2–4, 11–15. The Desire of Ages, 780.
Namba "81" nyutu kit pa jodolo, ci i Levitiko 8 kiketo piny nino 7 me cweyo jodolo me lapei. I Namba 8, yweyo pa jo-Levi kiketo piny. I 2 Kroniko, jodolo "81" giweyo rwot Uziya woko, ci lok man i kare mapud konyo me keto te kwena me tigi pa 144,000.
Ento ka dong obedo tek, cwinye ongolo malo i obalo ne; pien otyeko golo cik i wang Rwot Lubanga pa en, odonyo i ot pa Rwot me turo tamiang i kendo me tamiang. Azariya, jadolo, odonyo ikom en, ki kacel kwede jadolo pa Rwot 80 ma gi obedo laco ma cwer cwiny; gigenyo Rwot Uziya, gi waco bot en ni, Pe obedo me in, Uziya, me turo tamiang bot Rwot, ento me jadolo, nyithin pa Aron, ma kicweyo gi bedo maleng pi turo tamiang: wuo woko ki i Ka Maleng; pien iswato; pe bi time yaro pa in ki bot Rwot Lubanga.
Eno, Uzziah ocako keco, ki kongo me ubani i lwete pi goyo ubani; kun ocako keco bot jodolo, ukoma ocake i anyim wiiye i wang jodolo i ot pa Rwot, ki bot madhabahu me ubani. Azariah, jadolo madit, kede jodolo weng oneno ne, ka eni, ononge obedo ki ukoma i anyim wiiye; gikwanyo ne ki kany woko; to en keken oyutu woko, pien Rwot ogoyo ne. Rwot Uzziah onongo obedo ki ukoma nyaka nino me otho ne, kendo onongo omo i ot ma kigolo keken, ka en ngat me ukoma; pien kigolo ne ki ot pa Rwot. Jotham, wuode, onongo tye i wi ot pa rwot, ocene bic pa jo me piny. 2 Chronicles 26:16-21.
Aboro apar acel calo alama orwate ki makuhani ma gibalo tem pa Uzziah me cayo sadaka i Hekalu. Rwom me lapor i rek pa Uzziah orwate ki rwom me lapor i Daniel apar acel, lok me coc apar acel ki apar aryo. Rek aryo magi weng ginyutu rwot me tung kiir, ma cwinya oporo pi lonyo pa lweny, pire tek lonyo ma cokki ikom rwot pa tung bor. Ka lok me coc apar acel i Daniel apar acel otyeko ne ki Ptolemy i lweny pa Raphia, eno, calo Uzziah, otamo cayo sadaka i Hekalu i Jerusalem, ento makuhani ginyiko ne. Ki rek i rek, asahidi aryo magi ginyutu lweny pa Ukraine ma tye matut ki tyeko.
Gonyo 81 pa The Desire of Ages, omak ki Matiu 28, kede nyutu ni Kirisito oceto malo me cako ticne calo Lapiisita Madit pa Polo.
Kombedi, pire tek pa gin ma wa owaco obedo eni: Wan tye ki Ladit pa Jadolo macalo eni, ma obedo i tung acuc pa kom pa Rwot Madit i polo. Hebrews 8:1.
Namba "81" obedo bonero pa lajul, ki pot buk 26, 27, 28; tung me adek i rek me adek i Matayo kicoyo kacel 81. Tung me aryo kicoyo kacel 49, ci tung me acel obedo 23. Namba "81" nyutu lajul 80 ki Lajul madit acel i lagam pa Uziya. I tung man lajul 80 gin dano, ci Lajul madit en me Lubanga. "81" nyutu lwak pa kit me Lubanga ki kit pa dano. Namba "1" ma i namba "81" nyutu kit me Lubanga.
Namba acel ma tye i 11 nyutu kit pa dano kede bene kit pa Lubanga. Namba acel ma tye i 21 nyutu kit pa Lubanga, ento 20 nyutu kit pa dano. Kit aryo kede acel romo neno i lutic ma tye i yo pa Emmaus.
Rwom pa adek ki acel obedo kit pa dano ki kit pa Lubanga, calo ma kinyutu kwede i ot me mac maloyo pa Shadrach, Meshach ki Abednego.
Rwom me angwen ki acel nyutu ni rwom me kit pa Lubanga ki kit pa dano otyeko i kare ma angwen.
Kit me abic ki acel nyutu nyiri maleng abic ma tye ka kuro laco me nywako.
Gonyo me abicel ki acel nyutu kit me dano ki Sabat me nino abiro, ma Lubanga tye Rwot pa ne. Namba "abicel" obedo lameny pa dano, ento acel obedo Kirisito.
Gamo pa abic aryo ki acel nyutu lok pa kanisa me abic aryo pa Laodicea ki donyo i kit pa Philadelphia.
81 obedo alama pa lapirisit ki kubegi bot lapirisit madit.
Rwom me 9 ki 1 nyutu tyeko. Lacim obedo dwe 9. Tye kare 9 ma ocengo i bot Noa, ki kare 9 i anyim ma ocengo ki kica. Yesu oweko tipu i cawa me 9. Rwom me 9 ki 1 tye ka nyutu tyeko pa tic me goyo tam i jo pa En.
I kit man, namba acel obedo rwome pa dano ki pa Lubanga; namba aryo obedo lapwonya pa Lubanga, ma tye ka pwonya dano. Namba adek obedo ngec pa malaika adek, ma obedo ngec ma lapwonya pa Lubanga opwon dano i namba aryo. Namba angwen nyutu jenereson ma angwen, ci nyutu lok mukato me porofetik ka virjini abich ma tye ki ngec ginyutu, kede gicweyo odoco, calo ma kiloro i nino me cweyo ma abicel. Kare, namba abiro nyutu dwoko i Philadelphia, kede muk pa namba aboro ma obedo pa abiro. I kare eno, lagam otyeko, ki jodolo pa “81” ginywako malo me tyeko tic ma kiloro ki namba abongwen. I tung keken, namba acel obedo Leyon pa dul Yuda, ma bene en Palmoni, Lapyero ma lamal. 81 obedo cal me jodolo. Palmoni ocweyo namba weng.
Namba 11 nyutu but acel ikom but aryo pa 22, ki gin aryo nyutu keto kacel pa kit pa Lacwoc ki kit pa dano. I coc ma cok coki amedo lok aryo ma giwaco pi cako ki tyeko.
Lok me acaki onongo nyutu ni, ka Ellen White onongo nongo kwede neno me acaki ikom ot maleng, kityeko nyutu bot en ni cik me Sabat orwate maloyo cik mukene weng. Bende kityeko nyutu bot en ni i kare me agiki, lok me cwiny me bedo i ringo dano kityeko kicwalo iye lume ma peyo. Sabat obedo lume i acaki, ma ogero cal pa lok me cwiny me bedo i ringo dano i agiki. Rwom kacel pa kit pa Lubanga ki kit pa dano en aye lok me cwiny me bedo i ringo dano, pien en aye lok me cwiny me ni Kristo oketo ringo pa dano i iye kene, ka kamano oketo cal ni kit pa Lubanga ka rwom ki kit pa dano pe timo peko.
11 medo 11 obedo 22, kede namba 11 cako keken i rek me muma ma tye ki chapta 12, kede keken ogiko ki 22. Chapta 11 kede veso 11 ma i Muma Maler tye ka nyutu alama me yoo pa 144,000.
2014
Lweny pa Ukraine ocako i mwaka 2014, ci obedo rek ma i woko pa kare me keto lanyut pa alufu mia acel apar angwen ki angwen.
Rwot me tung piny obi kwanyo cwiny ki peko, obino woko ka olwenyo ki en, rwot me tung bor; obiyubo dul madwong, ento dul no bimi i lwete ne. Daniel 11:11.
Ceng 18 me Julai 2020
Moko cwiny ma acel ne obedo Yesu ogwoko cawa me ceto me dwogo kwo pa Lazaro, cimat ma otyeko woko ki lacim pa Lubanga. Yesu ogwoko nino angwen mapwod pe odwogo kwo pa Lazaro. Lok ma i Yowani tye ka nyutu cimat me agiki i abic aryo me cimat ma kicobo tutwal i Injili pa Yowani. Ma acel ne en loko pi obed waini. Tye ngec mapol ka wacimo i cimat abic aryo ma gipok ki Yowani 11:11, ki latic me ngec pa Lubanga weng ogamo ni i Yowani tye cimat abic aryo keken, kun gin ma kicobo tutwal. Pi gima eni, pe gicako dwogo kwo pa Kirisito macalo alama me abic adek, ento obedo cimat, ki dwogo kwo pa En obedo alama pa Agano; eka dwogo kwo ma i Buk pa Yowani obedo cimat me abic adek, ma kore ki abic aryo, pingo cimat abic aryo ma odonyo anyim acel acel kityeko timo gi ki twero pa dwogo kwo pa En.
Gin man en owaco: ci coni, owaco botgi ni, Lazaro, lomerwa, otye ka nino; ento an acito me akwaanyo ne ki i nino. Yohana 11:11.
Julai, 2023
I dwe me Julai 2023, dwon ma i thim ocako kayo lok ma tye ki Lamo pa kwo.
Ci ka otyeko chieng adek ki otir, Tipu me bedo ma obino ki bot Lubanga odonyo iye gi, ci gi oturo i ti gi; ci kwor madwong orwate jo ma oneno gi. Revelation 11:11.
Yohana onywol cobo nino aboro me con piri ki cik me Sunday, pien en i cik me Sunday ma wonne Zekariya owaco. Nying pa Yohana gityeko loke ki Zekariya dok Yohana i cik me Sunday, ka loko nyingne nonyuto kube me lagam. Nywol man obedo calo alama pa dwogo kwo pa joma ogengo i yoo i July 18, 2020.
Adier, awaco botu ni: i kom jo ma ki nywolo ki dako, pud pe obedo ngat madwong loyo Yohana Mubatisa; kata bene, ngat ma tin tutwal i pinyruoth pa polo, en madwong loyo Yohana Mubatisa. Matayo 11:11.
2024
Isaya nyutu dwogo me aryo ma otim woko i mwaka 1849. Dwogo me aryo ocake i July me mwaka 2023, ci otyeko ka Lubanga oketo tanda bot jo pa en.
I nino eno, Ladit obalo cing odoco i kare ma aryo me kwanyo dwogo okwongo pa jo pa en ma obedo ogwoko piny ki Asuriya, ki Misiri, ki Patros, ki Kus, ki Elam, ki Shinar, ki Hamath, ki chula me nam. Yesaya 11:11.
I nyim Cik me Sande keken
Yesu dong otyeko donyo ma lamal, ka kamano nyuto lok ki Midnight Cry bot Sunday law; obedo ki jo-dicipul apar aryo bot iye, pien gi dong kiyero piri Sunday law.
Yesu odonyo i Yerusalem, odonyo i Hekalu; ka otyeko neno gin weng ma i iye, ka cawa me yube obino, owuoko odhi i Betania kede jo apar aryo. Mariko 11:11.
Ka keto cing otyeko ikom 144,000, mapwod pe Cik me Ceng pa Acaica obino, tic me kobo kacel Laco pa Rubanga ki Dako pa dano weng dong otyeko, kede gin aryo obed gin acel pi kare weng, pien tic me rwenyo kica dong otyeko.
Kata kamano, i Rwot, laco pe tye labongo dako, dako bende pe tye labongo laco. 1 Korint 11:11.
Nywal me lajwa pa Sara, nywal ma omoko cawa mapol kacako ki kare me dwogo cing me 1863, otyeko ka dako me Revelation apar aryo onywalo lutino aryo i cawa acel. Otino me acel obino i Kwac me Otum, ento otino me aryo obino i Cik me Sande. Otino me aryo obedo ki twol me anywar ma lanyuto cal pa Rahab i Jericho.
Ki yie bende Sara keken oywako teko me yubo nyathi, kadong onywolo nyathi ka dong otyeko kare me nywolo; pien oparo ni en ma ociko iromo geno. Hebru 11:11.
Cik me Sande pi Laodicea
Yeremia nyutu cimo pa kanisa Seventh-day Adventist pa Laodicea.
Kamano, Rwot owaco ni, Nen, abi kelo marac botgi, ma pe gibi twero dwogo woko; kadi bene gibi kwayo i an, pe abi winyo gi. Jeremia 11:11.
Ezekiel ocwako tami pa Yeremiya i kom Adventism.
Paco man pe obedo abii me wun, kede wun pe obedo ringo i wang paco man; ento an abi ng'ado bura wun i ribbe me Israel. Ezekiel 11:11.
Kwanyo woko Israyel me con calo jo me mwoc pa Lubanga tye ki iye ni Lubanga oketo cwiny jo me mwoc ma con me bedo ki dwaro marac pi gin ma gi ocweyo woko. Man otyeko dok kube i kom Adventism i cawa me cik me Sande.
Dong an awaco ni, Gin ocobo wek gibigul? Pe tutu! Ento, kun gulgi, lonyo me kwo obino bot jo Jentail, pi goyo gi nyiego. Roma 11:11.
Adventism, ma kitime i kom tic pa William Miller, ma gi kwanyo woko, dong obedo dul ma oyiko ot pa Lubanga; ento calo ki Solomon, ma bene oyiko ot pa Lubanga, gibaro kica, piny pa rwotgi obi kwany woko ki gi, ci obi miyo bot jo ma gibi lonyo puod pa divai pa Lubanga calo kit ma En ciko.
Kamano Rwot owaco bot Solomon ni, “Pien itimo eni, kede pe igwoko lalocna ki cikke na ma amiyo cik ni itimgi, abiro kwanyo woko lobo me rwot ki i, kede abi miyo en bot lacimmi.” 1 Rwodi 11:11
Cik me ceng Sande pi Philadelphia
Ka cik pa Sande obito, ki lok pa janabi, kanisa ma oloyo kiketo i piny pa gin keken, kede piny eno obedo piny ma opong ki kwena pa kot me agiki. Jeriko oyube odoco i higa 1863, kede ka cik pa Sande obito, Jeriko obi poto piny.
Ento piny ma un idho me kawo ne, en piny me got ki wiri, ki omato pi me koth pa polo. Deuteronomy 11:11.
Tauni obedo kom, ki kanisa ma oleyo nyutu kom me rwom pa Kristo. Kom pa kanisa ma oleyo en ocako i cik pa Sande, ka kanisa pa en kityweyo malo ki kiwero malo maloyo got weng ki dogola weng.
Ki kica pa jo atir, gweng odongo; ento leb pa jo marac ogolo piny en. Proverbs 11:11.
I sa 9 malaika obino bot Kornelio, ocike ni ocwalo dano me lwongo Pita; mano tito kare ma Injili woto bot jo ma pe obedo Yahudi i kare me cik pa Sande. Ka Lubanga ocike Pita me wot, ne obedo i nining me neno ikom al jami ma pe maleng. Man otyeko rwate i kare me cik pa Sande. Sa 9 eni rwate ki sa 9 ma ka Krisito otho. Sa 9 tito agiki me kare ma ocako i sa 3, ka Yesu okete i misalaba, ki otho lacen i sa 6. En aye kare acel calo pa Pita, ma i sa 3 obedo i odi me i wi, eka i sa 9 obedo i Tempul. Sa 9 acel ogiko ki tho pa Krisito; sa 9 malubo, Pita tye i Tempul ka pwonyo lok pa Yoeli. Tho pa Krisito ogiko rwom me kica pa Lubanga ki Isirayeli, ki oyabo wang odi pi jo ma pe obedo Yahudi, ma Kornelio nyuto.
Nen, kombedi keken laco adek dong gibino i ot ma onongo an atye, ma kicwalo gi aa ki Caesarea bot an. Acts 11:11.
Gin obed kwer botu; pe ucam ringgi, ento komgi ma otho obed kwer botu. Leviticus 11:11.
Wa bino mede ki pwonye man i coc ma anyim.
In nindo, an enoni ni Lubanga, ki cing ma pe ineno, ocwalo an canduku ma kiketo maber tutwal, ma romo long inches apar, ki inches abicel ma square, ma kiketo ki ebony ki pearls ma kicoko iye maber. Iye canduku onongo tye ki laloc ma kikwanyo iye. Kare acel an akawo laloc eno, anyabo canduku; kun, ka gudo cwinya tutwal, aneno ni obedo opong ki kit moko weng ki dit-dite: jewels, diamonds, kidi ma piro tutwal, kede koin me gold ki me silver me dit keken ki pac keken, ma kitero maber i kabedo gi keken i iye canduku; kede kama kitero kamano gi odwogo ler ki glory ma rwate kende ki ceng. ...
Atyeko neno i bokisi, ento ngwec pa gini ma aneno ocwako wangna. Gi tito ki ngwec dog apar maloyo dwonggi ma con. Aparo ni gi kityeko cweyo-gi i yieny ki tiengi pa jo marac jene ma gi yubo-gi ci gigomo-gi i yil. Ento gi kityeko rucu maber i bokisi, gin acel-acel i kabedo pa en, pe onen tek mo keken pa dano ma ocwalo-gi iyie. Agoyo dwongi pa cwiny mapol, ci dwonge en oyabo wangna.
“In itye i keto bino pa Rwot mabor tutwal. An oneno ni kot me agiki obino macalo [ki cito peya] kwec me otum, kede twero ma dogo apar.” Spalding ki Magan, 5.
Kede i jami weng me ngec ki ngeyo, ma rwot openyo gi, o nongo gi maber ma loyo jo me yabo juogi weng ki jo me kwano ceng ma tye i pinyruoth pa iye weng, ka gang apar. Daniel 1:18-20.