Obedo wot ma otiyo mot mot me donyo i Buk Joel, ki Petero macalo lakit wa. Petero obedo acel i alama ma lamal loyo weng i iye Lok me lanen pa Lubanga; ento pe gin weng kamano? Petero tye i Caesarea Philippi, ki bene tye i Pentekoste i wii ot i cawa adek, ci dok tye i Hekalu i cawa aboro i nino acel keken. Yesu okeco iye i Lakoc i cawa adek, ci otho i cawa aboro. Petero giluongo ne me wot i Caesarea i cawa aboro; ento Caesarea ma giluongo ne iye i lok pa Cornelius, pe obedo Caesarea Philippi ma i cing got Hermon; en obedo Caesarea i wang pi, ma gicako nyinge ni Caesarea Maritima.
Kesarea Maritima obedo kabedo me cawa i wang pi me Mediterenia, ma romo mail 30–35 i anyim me Tel Aviv me kombedi (ma Herod Madit ocweyo calo bandari me Loma ma mager). Kimiyo nying ne pire kene i Buk me Tic pa Jotwero (kimiyo nying ne cerye 15), kede aye en ma jo mapol mito kwede keken calo “Kesarea” i Aloka Manyen. Filip Evangelista obedo kany ki nyiri ne angwen ma gicwalo lok me porofeti (Tic 8:40; 21:8). Paulo onongo kigogo kany pi higa aryo, oniangore anyim Gavana Felix ki Festus, kede Rwot Agripa (Tic 23–26). Twero bedo gin ma ber loyo, Pita kany onongo oyabu Kwena Maleng bot centurioni pa Loma ma nyinge Cornelius—obedo dwogo me acel ma madit pa jo piny mamoko bot Kricitiani (Tic 10)—i higa 34 AD, ka cabite ma Kiristo oketo tek Aloka ki jo mapol otum.
En obi moko kica kwede jo mapol pi cabita acel; i tung cabita, obi juko lamo me lacer kede mino me lamo; kede pi yub weng me kwer, obi weko ne opoto, nyo i giko; kede gino ma kiketo ki cik bi ywayo i wi piny ma opoto. Daniel 9:27.
Caesarea Maritima obedo kabedo me cwalo tic pa Roma i Yudea, ki tyen madit pa jo ma pe Jwif. Caesarea Philippi obedo kabedo mapat, matye i bor madit, piny ki ture pa Got Hermon (apok mail 25–30 i bor pa Nam pa Galili), i kabedo ma kombedi gitye kwede Golan Heights (Banias me kombedi). Nying kabedo man kikwayo i buk me Injil kende (Matio 16:13 ki Marko 8:27), ka Yesu okelo latic ne bot Caesarea Philippi. En aye kabedo ma ngene tutwal, ka Petero orwate ni Yesu obedo ‘Mesia, Wod Lubanga ma tye ngima,’ kede ka Yesu owaco ni, ‘I kidi man abi yubu kanisa na, bura pa Hades pe bi loyo ne’ (Matio 16:13–20). Obedo kabedo me jo ma pe jwero Lubanga, ki ot pa lubanga pa Greek, labi tutwal Lubanga me dhiang ma nyinge Pan; ruyet pa Pan ginywako ni ‘gates of hell,’ ma weko lok me Yesu ma owaco kany obed ma rweny tutwal.
Kabedo aryo tye ki yweyo tutwal i kom piny ki i lok mukato—acel obedo poto me pi pa Roma i tung dye cam, ento acel mukene obedo kabedo me kit Grik/pa jo ma pe gi geno Lubanga ki bot mwon pa olwiyo Jordan. En ma i tung pi opongo i Buk me Tic pa Jo Apostol, ento en ma i tung cen obedo mukwongo i kare ma rwate loyo i Ewangel. Kesaraya me pi obedo calo Roma—nyama madit, ki Kesaraya me piny obedo calo lyec madit. Sister White oketo nying kare ki i bot Kroos dok i bot Pentekoti, "kare me Pentekoti," ma ocako i bot Kroos ki otyeko i bot Pentekoti.
Ki cwiny matwal, atye ka neno anyim i kare ma gin ma otime i nino pa Pentekos bi dwogo dok time ki teko madwong mapol loyo ma onongo obedo kanyo. Yohana owaco ni, ‘Aneno malaika mukene obur ki i polo, ki bedo ki teko madwong; kadong piny ocwerre ki jeng ne.’ Eka, macalo i cawa pa Pentekos, jo bi winyo adwogi ma kiwaco botgi, dano acel acel i leb me kene.
Lubanga twero cege kwo manyen i cwinya pa dano weng ma mito atir me timo tice pa En, ci twero meco labi kwede tutunu matye pye ki i kac, ka miyo gi bedo gi leb maber i pako pa En. Teko me waco woko adier ma lamal me Lok pa Lubanga obipongo i dwon pa alufu mapol. Leb ma waco ki peko obiyab, ci gi ma tye ki cwiny macok coki obi miyo gi rwate me cwalo laloc ma cwiny matek ikom adier. Myero Rwot okony jo pa En me yweyo ot pa cwinya ki gin weng ma pe maler, ci me gwoko kube ma rwate ki En, pi bedo gitumo i kot ma ogiko ka bi cwalo woko. Review and Herald, July 20, 1886.
I kit atir, kare me Pentekoste onwongo ocako i cer pa mabolo ma acaki, ma rwate kwede Cungo pa Kristo ki tho; ento labongo tho pa Kros, pe tye rem mo me Lajwero ma ocungo ki tho me okwako kwede ka ocungo. Labongo tho pa en, en, macalo Mokate pa Kwo, pe odong obur i nino pa cer pa mokate ma pe ki yie; kede ni Mokate pa Kwo myero odong obur pwod con pi cungo pa en i cer pa mabolo ma acaki, kun cako kare me nino abic me apar ma ocwalo i nino ki cer pa Pentekoste.
Ka Kirisito obino me moko cing pa laloc pi cabit acel, cabit ocako i baptiisim pa En; ento i tung cabit—ka higa 3 ki 1/2 dong otyeko—En okweke i Musalaba, o bedo ocun i kabur i Ceng me Kwon ma pe ki yie, ci odwogo woko ki tho i ceng Sande calo lamo me ngo me acoya pa yabu me baley; kun eno ocako kare me Pentekost me ceng 50 ma otyeko oo i lamo me ngo me acoya pa yabu me wheat. Cak ki Musalaba nyo oo i agiki pa cabit, ka higa 3 ki 1/2 dong otyeko, kare me higa abiro otyeko ki Korinelio pa Caesarea Maritima, ma obedo ngat ma pe Yudaya ma acel pire kene me dwogo i Dera pa Kirisito i agiki pa cabit i 34 AD.
Ceng abicel ma Kricito obino me moko tam obedo, i kit porofetik, ceng 2,520; ki salaba en “i tung ceng abicel,” ento obedo ceng 1,260 inyim baptiiso, ki ceng 1,260 mapwod pe con Cornelius oloke i yie. I salaba Kricito o kongo iye i cawa adek, ki o tho i cawa abongwen. Man obedo cakke me kare me Pentekote; ki i agiki (pien Yesu kare keken nyutu agiki kwede cakke), i ceng me Pentekote Peter okobo yore me lok me acaki ma o kelo ki buk pa Joel i cawa adek i ot me wi, ka ma Kricito onongo o nongo ludito ne i ceng me yemo pa en. Ci Peter okobo yore me lok me aryo pa Joel i tembel i cawa abongwen. Maler ni cawa adek ki cawa abongwen gin cal me Alfa ki Omega pa cakke ki agiki me kare me Pentekote.
Rek paco rek, ka wa rwatek cawa 3 ki cawa 9 pa gin matime aryo man, wa nongo ni cawa 6 obedo kare me porofetik ma gicel gimiyo lwak me yaro. Kirisito oa ki kwo, odonyo i tho, dok odwogo i kwo. Oa ki piny, odonyo i polo, dok odwogo i piny. Petro tye i woko, dok tye iyi Templo. Ento tye rwatek mukene pa cawa 3 ki cawa 9, ento con wa myero mii tam bot Petro, Korneliyo ki Kesarea ma i wang pi.
Macalo ki goc me poro ma ginyutu i cawa abicel, ka gicwalo malaika bot Cornelius me ciko ne ni myero ocwal jo me kwayo Peter, onongo obedo cawa abongwen.
I Kesariya tye dano acel ma ki lwongo ni Korneliyo, senturiyooni i dul ma ki lwongo ni dul pa Italiya. En dano maleng i lamo, ma lworo Lubanga ki ot pa en weng, ma ne omiyo jo konyo mapol, ci ne lamo bot Lubanga kare weng. En oneno i vijon maber, i kare me otyo me ceng, macokcoki, malaika pa Lubanga obino irene, owaco botene ni, “Korneliyo.” Ka oneno ne, olworo, owaco ni, “Ngo eni, Rwot?” En owaco botene ni, “Lamo pa in ci konyo pa in osechopo malo i anyim Lubanga pi paro. Ka kany, cwal jo i Yopa, ci lwongo Simon acel, ma ki lwongo ni Pita.” Acts 10:1-5.
Bino pa malaika obedo alama me ngec, ki alama me yoo, ki malaika onyutu ni obedo alama me yoo ka owaco, “Lamo mamegi ki kony mamegi o dongo malo me bedo kit me paro i wang’ Lubanga.” Alama me yoo pa agiki me sabit obedo en ma Cornelius okwayo Petero me obino i cawa me abicangwen, ka dong i kare me nino angwen onongo pe ochamo; ki kimiyo nying “kit me paro,” ma obedo alama me yoo. Macalo “centurion,” Cornelius onongo obedo ladit ma loyo jo mia acel.
Ka Pita tye i Caesarea Philippi i Matayo 16, pe kiwaco cawa mo keken. Caesarea Philippi en aye nying pa siti i kare ma Yesu otero latici kono. I kit me lok pa Daniel 11, wice 13 dok i 15—wice ma otimore i lweny pa Panium, ki ma nyutu calo lweny ma kelo bot cik me Sunday i United States—Caesarea Philippi ne kikwayo nying Panium. Pita tye i wice 13 dok i 15 ka obedo i Caesarea Philippi, ma en aye Panium.
Nyutu ni Lweny pa Panium otyeko gin ma kicoyo i Daniel pot buk apar acel, nyig coc apar adek dok ki apar abic, kacel ki ni nyig coc magi ki lok me con pa Lweny pa Panium ginyutu lweny ma kelo bot cik me Sunday i United States me Amerika, man tye tutwal calo kit me “line upon line” ma kityeko yubu ni ti kamano. Cayo kit man mito ni Caesarea Philippi ki Panium myero obed ki rwom, pien cik madwong me poropheti ma waco ada man tye ni, “porofeti ma con acel acel owaco mapol pi kare wa loyo kare ma gi onongo obedo kwede.” Paulo bene medo ni cwinye pa porofeti tye i kom porofeti; omiyo pe keken ginyutu kare me agiki, ento bene gitye ki rwom ducu.
Pien kamano, ka Panium i Lok pa Lubanga ma porofetik kimiyo nying Panium, kendo ci anyim kimiyo nying Caesarea Filippi, myero gin aryo obed gin ma gicwako i cawa me agiki, kendo myero girwat kacel, pien gin buga acel keken.
Kacel ki tam man, ento manok mapat, tye Caesarea Philippi ki Caesarea Maritima. Pita odonyo ki Kristo i Caesarea Philippi, ento Roho Maleng ocwalo ne i Caesarea Maritima. Ento i Caesarea aryo, Pita keken obedo kit dano ma dit me Endagaano. Ma pire tek ikom rek man en ni i cawa me 9, malaika odwogo bot Cornelius ki kimiyo ne cik ni ocwal pi Pita. Pita i Caesarea obedo cal me lanabi, ento Caesarea aryo gitye mapat tutwal. Acel obedo Caesarea i wang nam, macielo obedo Caesarea i piny. Caesarea i wang nam orwate ki jo ma pe Yawudi, ki Cornelius obedo jo ma pe Yawudi ma acel ma odwogo i yie, atir atir i agiki pa cabit pa Endagaano i mwaka 34 AD. Caesarea i wang nam obedo cawa me 9, ki rwate ki Pita i Ot pa Nyasaye i Pentekooti, ki tho pa Kristo i cawa me 9.
Caesarea ma i piny, en aye Caesarea Philippi, obedo cawa 3. Pe tye yore mukene me yero. Caesarea Philippi i cake, cawa 3; ki Caesarea Maritima i agiki, cawa 9. Philippi en Alfa pa kare me cawa 6, ki Maritima en Omega. Omega i cawa 9 en tho pa Kiristo i tung pa cabit me muma, ki Petero i temple i Pentekote bene en cawa 9. Kwayo me Kornelio pi Petero rwate ki tho pa Kiristo, ma nyutu cal me cik me Sunday, ki Petero i temple i Pentekote, ma doki nyutu cal me cik me Sunday. Kornelio, ka obedo jo ma pe Israeli ma acel ma ogamo, nyutu latic ma acel me cawa 11 i cik me Sunday.
Cawa adek ma gi oketo Kristo i lacer, ki cawa adek ma Pita obedo i ot me i wi, myero, kede romo, nyutu keken Kesarea Filipi. Ot me i wi ma Pita obedo iye i nino me Pentekoste, en aye ot me i wi acel keken ma Kristo orweno pire kene iye, bang odwogo ki tho, ceto malo, kede dwogo piny. Kristo obino i ot me i wi, ci bang nino abicel, i nino me Pentekoste, Pita owaco ngec me buk pa Yoel i ot me i wi acel keken.
Caesarea Philippi obedo cawa adek ma rwate ki keto i musalaba kacel ki ot ma i wi i Pentekote. Keto i musalaba obedo cal me poko, en aye ot ma i wi obedo cal me rwate. Man nyutu ni Caesarea Philippi obedo kabedo mapwod pe ki cik pa Sunday, ka i kany dul aryo: acel kipoko piny, en aye mukene kikelo kacel. Ka yore me lweny pa Panium cako dwogo odoco, virigini ma pe ngec kacel ki virigini ma ngec gibin dong kilok piny pi kare weng, ki gibin lok piny pi musalaba, ma nyutu ni cik pa Sunday tye ka aa. Obedo i Caesarea Philippi ka Kirisito ocako opwonyo pi cik pa Sunday ma tye ka aa. Ka otime kamano, Petro okwero lok, omiyo i nyig lok abicangwen Petro nyutu gin ma kiketo gi cal kacel ki gin ma kipoko piny pi lok me musalaba, ma obedo cik pa Sunday.
En owaco botgi ni, ento wun, uwaco ni an aye ng’a?
Simon Pita odwoko, owaco ni, In itye Kirisito, Wod Lubanga mangima.
Yesu ocoyo, owaci bot en ni, In tye ki kica, Simoon Barjona; pien rwom ki rem pe oyaro ne bot in, ento Wuwa ma tye i polo aye oyaro ne bot in. Kede an bene owaci bot in ni, in aye Petero, i kidi man abi yiko kanisa pa an; bange pa piny me tho pe gibino gonyo bot ne. Kede abi miyi lagony pa kingdom me polo; gin weng ma in ibiketo twol kwede i piny, gibiketo twol kwede i polo; kede gin weng ma in ibiyweyo i piny, gibiyweyo i polo.
En dong oketo cik bot lapyenyone ni pe gi myero waco bot dano mo ni en Yesu Kirisito. Kacake ki kare meno ocako Yesu nyutu bot lapyenyone kit ma myero owot i Yerusalem, ki obiro nongo peko mapol i lwak ludito, ki lalworo madit ki lapwony me Cik, ki ginego ne, ki i nino adek obiro dok ocungo.
Ka mano, Pita okwanyo ne, ocako ciko ne, waco ni, “Rwot, pe obedo pi in; man pe bitime bot in.”
Ento odwogo, owaco bot Peter ni, “Wot i tung an, Satan; in obedo lapok an; pien pe itamo gin ma pa Lubanga, ento itamo gin ma pa dano.” Matayo 16:15-23.
Tim me miyo i lacar i cawa adek, kede lok pa Peter ma onongo owuoko iye i ot ma i wi, gitero i rwom lubo me porofetik pa Kanisa me Lweny, ma kigamo ni obedo Kanisa ma tye ki witi kede cok marac, me cito bot Kanisa ma Ogoro. Kanisa ma Ogoro obedo rwate me apir me acaki pa witi pa Pentekosti, ma obedo Cik me Sande. Ka cok marac kede witi dong ogwec, anjel giyabo gi i kit aryo. Mo me piro ma ocake i 9/11 en aye omiyo witi kede cok marac ogwec.
Kare me saa abicel acel nyutu rek pa Exeter camp meeting nining 22 me October 1844, kacel ki donyo pa Kristo i Yerusalem ma ki pak madit, kacel ki donyo pa Rwot Dawudi i Yerusalem ki Sanduuku pa Lagam. Saa abongwen bene obedo kare me lacer me irot, ma macego tye i saa adek i tung i miet.
Kombedi man en gin ma ibimiyo i kac; rango matin aryo ma romo omwaka acel, tyen ki tyen pwod pwod. Rango matin acel ibimiyo i otwolo; rango matin ma moko ibimiyo i odiro. Exodus 29:38, 39.
Leb ma kilok calo "even", kare mukene kimego calo "i tung me oturo". "I tung me oturo" nyutu bot kar cawa abicel acel ma tye i tung me cawa adek ki cawa abicel angwen. Sabiiti me singruok pa Kristo nyutu kar cawa abicel acel i wi Kros, ma bene obedo Alfa pa kar cawa abicel acel i kare pa Pentekoti. I sabiiti me singruok tye luyoki aryo ma golo ni tye kar cawa abicel acel ma okube mapire tek, pe keken ki poroc pa sabiiti ma maleng, ento bende ki alama pa kare pa Pentekoti. Epi, i agiki pa sabiiti pa poroc acel acel man, kikwanyo Petro i Kesariya i cawa abicel angwen. Gin ma tye ni i kit me yubo pa poroc me sabiiti ma maleng acel acel tye cawa abicel angwen adek; ma kwede aryo gin agiki me Omega pa kar cawa abicel acel, ma bende en kar i tung me oferingi me otino ki me oturo, myero pi rwom pa poroc obed cawa adek macalo Alfa pa kar ma ogiko i cawa abicel angwen pa Korneliyo.
Caesarea aryo, gin aryo tye kwede Peter ka en ngat ma i tung, gi tero Caesarea Philippi calo cawa adek. Kare me cawa abicel eno cako ki tyeko ki Caesarea, pien gikome kinyutu ki cako.
Otino me lam pa Pasika myero olore i otwaki, ma obedo cawa abongwen—kare ma Kirisito otho.
Myero ugwoko ne nyaka nino apar angwen i dwe man keken; ci lwak weng pa Israel ginego ne i pyem. Exodus 12:6.
Cawa me lamo bene en cawa abicel angwen, pien en obedo i cawa me yubu me otum.
Wek kwayo an obed i nyim in calo candiru; ki wot cing an malo obed calo misango me odiiro. Zaburi 141:2.
Pien sadaka me otwogo obedo saa me kwayo, Ezra tye ka kwayo i kare me sadaka me otwogo; ci tye ka kwayo i saa ma abic angwen, ka Petero tye i yekalu, ka Kirisito otho, kede ka kiwaco bot Kolineliyo ni myero ocwale Petero.
Kadong ka obino kare me lamo me irek, acungo ki i cwiny matek na; ka acako ogoyo law na ki law madit na, acobo i ceke, acweyo lwete na i bot Rwot, Lubanga na. Ezra 9:5.
I kica pa Ezra, en tye ka dwogo ka otyeko ngeyo ni jo ma o aa ki Babulon me yubu odoco ot pa Lubanga ki Jerusalem, gicako wedo mon pa jo mape yaro Lubanga.
Kane Ezra otyeko kwayo, ki kane otyeko miyo ngec i peko, ka oloro ki oketo pire piny i nyim ot pa Lubanga, jo pa Isirael madwong tutwal ogeme bot en—dano, dako, ki nyith—pien jo oloro matek loyo. En Shekania, nyith pa Jehiel, acel ki nyith pa Elam, odwoko owaco bot Ezra ni, ‘Watin peko bot Lubanga wa, ka wa ocako dako pa jo pa lobo man ma pe jo Isirael; ento kombedi tye kec i Isirael ikom gin man. Kombedi, wamic kica ki Lubanga wa me wiyoko dako weng, ki nyith ma gi otyeko onywo, kit tam pa rwotnya, ki pa gin ma gibayo i cik pa Lubanga wa; ka obed otim kit ma cik owaco. Tyer; pien lok man pa in; wa bende wabed kwede; bed kuat, ka tim.’
Eka Ezra ocungo, omiyo ladit pa jadolo, jo-Levi, ki Israel weng, oketo lagam ni gubed timo kire ki lok man. Gin bende oketo lagam. Eka Ezra ocungo ki anyim ot pa Lubanga, odonyo i otino pa Johanan, mwana pa Eliashib; ka obino kany, pe ocamo achapa, pe bende onywomo pii; pien okwo cwiny pi bal me obalo cik pa Lubanga ma jo ma gicwalo woko otimo. Ki giporo lok i Juda weng ki Jerusalem bot jo ma gicwalo woko weng, ni gi bino i Jerusalem weng; ki ni ngat mo keken ma pe obino i cawa adek, kaluwo tuju pa rwodi ki ladit, myero jami weng pa en gikwato woko, en keken bende myero giyawo woko ki lwak pa jo ma gicwalo woko. Eka jo Juda weng ki Benjamin gibino dok i Jerusalem i cawa adek. Obedo dwe 9, i nino 20 me dwe; ki jo weng odong i yoo me ot pa Lubanga, gi ogoyo kic pi lok man, ki pi poto madit. Ezra 10:1-9.
Kica pa jo 144,000 ki nyutu calo yweyo ki jo ma onywako mon pa lobo. Man aye yweyo pa nyako ma gi ngec ki nyako ma pe gi ngec, ki otime i cawa 9, ma en tho pa Kirisito, Petro i Yekalu i kare me Pentekoste, ki Petro ma kityeko lwongo ne i Kesarea ma i te pi. Yweyo pa Ezra bene obedo yweyo pa Lewita ma Malak me Kica otimo i Malaki chapta adek. Yweyo ma i Malaki nyutu yweyo Yekalu aryo ma Kirisito otimo.
Ka oyweyo ot pa Lubanga ki jo me cayo kede jo me cato pa lobo, Yesu opango kit ticne me yweyo cwinya ki pwodru me richo,— ki dwaro pa lobo, ki dwaro me kene kene, ki yore marac, ma koko pwon. Malaki 3:1–3 kikwayo. The Desire of Ages, 161.
Ezra kede jo ma odonyo i kica gi waco botgi ni, “Bed itung!”; ci gi waco bot Joshua ni obed itung inyim ka jo ma tiyeko cik weng otho i kare me maka 38. Pi kare me maka 2, Isirael me con pe otyeko loyo temo 10; ci lacen me maka 38, jo ma tiyeko cik weng otho, ci Lubanga owaco botgi ni, “Bed itung!”
Kombedi, an owaco ni, “Cungi, ci cobo i aora Zered.” Ci wa ocobo aora Zered. Kare ma wa oaa ki Kadeshbarnea nyo wa ocobo aora Zered, obedo higa 38; nyo weng kare pa dano me lweny opoto woko ki iyie dul, macalo kit ma Rwot okweto kica botgi.
I Yohana 5, Yesu odwogo twero pa ngat ma pe romo woto, ma onongo tye kamano pi mwaka 38; ka otyeko odwogo ne, owaco bot ngat no ni, “Chung.”
Pi kare mo, malaika obino woko i kume me pi, ogiro pi; ngat mo keken ma odonyo iye acel ka kigiro pi woko, obedo maber woko ki tuo mo keken ma onongo tye kwede. En ngat acel onongo tye kany, ma onongo tye ki tuo higa 38. Ka Yesu oneno ni ocogo piny, kede ongeyo ni con ocako bedo i kit man pi kare madongo, owaco bot en ni, “I mito obed maber?”
Dano ma pe tye ki twero ogamo bot en ni, “Ladit, pe an tye ki ngat, ka pi oceto, me keto an i wang pi; ento ka an pod atye ka awoto, ngat mukene obuto i wang pi ki con an.”
Yesu owaco bot en, “Yim, cwalo pal pa iye, kede i wot.” I kare acel, dano obedo maber, ocwalo pal pa iye, kede owoto; ci i ceng acel pire tek, otye Sabiti. Yohana 5:4-9.
I nyutu pa Ezra ikom muma pa 144,000, jo onwongo myero “ocung.” I mwaka 1838, Josiah Litch, latic me kwena ma lamalo i dul Millerite, oporo ni otum pa twero pa Ottoman onwongo bino macok coki i 1840; kacel, lok me Millerite ocung, ci kiconye ki kityeko matutwal i August 11, 1840. Kweco malo pa adwogi ma larem tye ki lok me poro ma kelo jo pa Lubanga me ocung ka muma kiketo. I gwoko woko pa Ezra ki dako pa woko, wanone yweyo pa Lewita ma Malaki, ki bene yweyo aryo pa ot pa Lubanga ma Kristu otimo; ki i rek acelacel gityeko nyutu yaro woko ikom ngano ki magugu, ma kityeko ka Kristu kwanyo woko richo pi kare weng ki cwinya pa 144,000. Cawa abongwen pa Kristu, ki cawa abongwen aryo pa Petru, kacel ki lamo pa Ezra pi yweyo, tye rwate ki cik me Sande, ka kot ma agiki obipuk piny labongo pimo. I Daniel chapta abongwen, Daniel oywako adwog i kwayo pa en i cawa me cero me odii, ma obedo cawa abongwen.
Eyo, ka an tye ka waco i lamo, ngat Gabriel ma an ne aneno i neno ka ocako, ki miyo oyalo rapek, oketo cing i an i kare me misango me otum.
Giwaco wa ni gin ma kimiyo bot Daniel i tung cogo madit me Shinar kombedi tye i yo me opong, ci ni wan myero waparo kit pa kare ma lok me poroc onongo kimiyo.
Ler ma Lubanga omiyo Daniel, omiyo tutwal pi nino magi me agiki. Gin ma oneno i tung pii me Ulai ki Hiddekel, pii madit me Shinar, kombedi tye ka tyeko, ki gino weng ma kimino con obino time cok coki.
"Paro kit ma lobo jo Yahudi onongo tye kwede ka onongo kimiyo lok me lanabi pa Daniel." Testimonies to Ministers, 113.
Lero me lok me neno ma rwate ki Riva Hiddekel ki Riva Ulai nyutu chapta 6 ma agiki i Chapta 11 me Daniel. I Chapta 9, ma Riva Ulai nyuto, ki mino Daniel lero pa Chapta 7, 8 ki 9. I Chapta 10, ma Riva Hiddekel nyuto, ki mino Daniel lero pa Chapta 10, 11 ki 12. Ngec me poropheti ki nyutu kede gintic me poropheti ma i chapta, kede Daniel keken, pien wa myero wa paro kit pa lwak me Yahudi ka ki mino poropheti.
Wa myero kelo poyopoyo magi i cawa agiki ka wa rwakgi kwede waci me atir pa lan Lubanga mapatpat. Man nyutu ni, calo kaka Petero nonge i Caesarea Philippi kacel ki Caesarea Maritima, Gabrieli obino i bot Daniel i sa me abicel angwen i chapta abicel angwen, en bene obino i nino me piero aryo aryo i chapta apar. Le me Ulai ki Hiddekel pi cawa agiki gikwanyo lacuc i bot Daniel i sa me abicel angwen me nino me piero aryo aryo. Le meno nyutu cwalo kuc me agiki mape ki lim i kare me Cik me Sunday.
Lagoba pa Daniel kityeko yabo ne matwal i cawa aboro, pien eno nyutu lok me kit ma otimore bot jo pa Lubanga, i boko oko kacel ki i boko iye, i cawa me agiki. Ka lere eno kityeko waco, jo ma pe Yahuudi, ma ranyogi en Kornelio, gibikwayo jo 144,000, cik pa Lubanga bityeko ojuko ne ki keto cik me Sande, kede Petro bicono lok bot Ot pa Lubanga ma Kristo ne owuoko ki iye kede o nyutu ni en ot mapoto pa jo Yahuudi. Petro owaco lok bot jo ma pe Yahuudi, kadong bot Sanhedrin; ka Ezra okwayo pi yweyo woko, kede Daniel orwaki ki oloro pi lere. Cawa aboro i Pentekooti, i tho pa Kristo, i kwayo pa Kornelio bot Petro, ki lim me odhiambo, gin weng rwate kwede Eliya i Got Karamel.
Tye piny piny ni kare me cawa abiro nyuto kare ma tyeko i Cik me Sunday, ento cako ki gin ma otime ma rwate matek ki agiki, calo rwom me otino ki me otum. I kit pa Petero, kare me cawa abiro obedo ki i Caesarea Philippi dok i Caesarea i wang pi. I Pentekost, en obedo ki i ot ma i malo dok i Tempu. Kare ma en lawi maler ma kicayo i acaki me yo, en “Midnight Cry,” kede kare meno obino i Cik me Sunday. Cawa abiro, i atir me otum, nyuto dugu me loyo pa Kristo i Jerusalem, ma bene onyu nyuto kare ma oaa ki “Exeter camp meeting” kun ki ceng 12 dok i 17 me August, 1844, ma ocako nywako lok pa kwena ma obino otyeko i ceng 22 me October, 1844. Exeter obedo Caesarea Philippi, ki Caesarea i wang pi obedo ceng 22 me October, 1844. Acaki ki agiki kicoyo kwede nying “Caesarea.”
Donyo ma lamal kityeko yaro ne ki gonyo i acaki ki gonyo i agiki. Gonyo ma i Exeter kinyutu ne ki wero ma pe atir ma onongo tye katime i piny bot teŋti pa Watertown. Ngec aryo kinyutu ne ki teŋti aryo jene, ento ka Kristo odonyo i Jerusalem, Yahudi ma goro lok gu gonyo pi ngec ma kityeko cwalo ka obino aa piny ki Got me Olivu, kun obedo tye i wie punda ma kityeko yweyo cokki. Gonyo me acel ki gonyo me agiki gityeko nyutu Alfa ki Omega pi kare meno. I Exeter, dul pa Watertown ginyutu dul pa mwari ma pe tye ki mafuta, ki pi gi bur me lonyo ogoyo. I agiki me kare meno, bur me donyo i kabedo maler ogoyo, omiyo bedo Alfa ki Omega pi kare meno. Alfa ki Omega meno rwate ki gonyo aryo pa donyo ma lamal, ki Kesarea dok i Kesarea kwede Pita.
I Kesarea Filipi, nying Simoon Barjona ki loke dwoko bedo Pita, i kare ma ki yero ne calo wic me inspiration, ci kiwaco ni en obedo Setani, pien okan bot lok me msalaba. Pita obedo cal pa dul aryo ma kityeko bolo gi ki lok me baptiiso ki msalaba, ma en aye lok me 9/11 ki cik me Sande.
Pi kit acel acel ma ki yaro gi Farisi ki lami misolo, tye ngec me kwano i lok me kwo pa Apwostol Pita. I acaki me lub Yesu, Pita paro ni tekone obedo madwong. Macalo Farisi, i pimo pa kene, onwongo ‘pe calo jo mukene.’ Ka Kirisito, i nino mapud kikigolo Kene, oyaro lubone woko, ‘Wun weng gupoto pi an i nino man,’ Pita ki geno i kene owaco, ‘Kadi ka gin weng gupoto, an pe.’ Mariko 14:27, 29. Pita pe ongiyo peko pa kene. Geno ma iye kene omiyo oweko yore. Oparo ni tye ki teko me medo tem; ento i cawa manok keken tem obino, ci kacel ki yeyo ki waco kwer, ojuko Rwotne. Christ’s Object Lessons, 152.
I cawa 9, ma obedo kare me cagol me otur, i dwoko kwayo pa Elijah, mac obino piny ki otyeko woko cagol, pi miyo jo Lubanga ngene ni Rwot en Lubanga. I Got Karamel, kit aryo kinyutu calo: dul acel ma dong ngene ni Rwot en Lubanga, ki dul mukene ma kinyutu kwede lanen pa Baal ma anyim kityeko gubalo.
Ka obedo ni i cawa me cweyo cwec me otwii, Elija laneno obino macokcoki, owaco ni, “Rwot Lubanga Abramu, Isaka ki Isirael, wek obed ngene tin ni in itye Lubanga i Isirael, ki ni an itye latime pa in, ki ni gin weng ma an atimo ki cik pa in. Winya an, A Rwot, winya an, wek jo man ongen ni in itye Rwot Lubanga, ki ni in i dwoko cwinygi dok.”
En dong mac pa Rwot odok piny, ojuko woko lim ma kiketo i wang mac, ki yic, ki kidi, ki otut lobo, kede oliko pii ma onongo tye i rut. Kadong ka jo weng oneno, gi obwoyo piny i wang komgi; gi owaco ni, “Rwot, en aye Lubanga; Rwot, en aye Lubanga.”
Ci Elija owaco botgi, “Mok lanabi pa Baal; kik weko ngat acel peke ogol woko.” Gin omoko gi; ci Elija ogolo gi piny i kulo Kishon, oketo gi i tho kany. 1 Kings 18:36-40.
Lim me otino, tho pa Kristo, Pita omiyo ngat ma cingi pe katic bedo maber, Pita okelo Lok Mabith bot jo mape Yuda, Danyel o nongo can me porofeti, lamo pa Elija odwok ki mach, Ezera, i cil pa lujok ki i lela, tye ka lamo pi loko Laodicea obed Philadelphia, pi loko Kanisa ma lweny obed Kanisa ma ogolo loyo. Cawa ma abicel obedo cawa me lim, cawa me lamo ma odwok, cawa ma polo oketo lwet ki piny, yore ma i tung tonyo ki kica; kamano omiyo Kristo otho i cawa ma abicel, pien cawa ma abicel me lim oyabo Lok Mabith bot jo mape Yuda, ma gin jo ma nongo tye ka bedo i otuc; ento gibineno can madit ka kwon Danyel oyabo maber ducu i kare me cik me Sande.
I kare me sadaka pa Gideon i Judges 6:21, Malaika pa Rwot oketo lati pa en i sadaka pa Gideon ma obedo nyama kacel ki buledi ma pe ki yis, kadong mac owupe ki i kidi me ocamo ne weng. Mac eno onyutu maleng ni Lubanga olwongo Gideon, kacel ki rwako pa Lubanga me alama.
Ci Gideon owaco bot en ni, "Ka kombedi an otyeko nongo kica i wangi, i nyuta an alama ni itye ka waco kwede an. Pe i weko kany, apenyi, nyaka abino bot in, acwalo sadaka mamega, oketo i anyim in." En owaco ni, "Abed kany nyaka idwogo." Ci Gideon odonyo iye, okume nyathi me dyec, kede oyiko makati ma pe ki-yubu pa efa acel me fulawa; nyama oketo i abala, kede supu oketo i agulu, ogolo bot en i tere me yath oak, oketo i anyim en. Ci malaika pa Lubanga owaco bot en ni, "Kwan nyama kede makati ma pe ki-yubu, okoyogi i kidi man, kede iyabo supu." En otimo kamano. Ci malaika pa Rwot ogoyo tip me latang ma tye i lwete, ocone i nyama kede makati ma pe ki-yubu; ci mach oa ki kidi, omoko nyama kede makati ma pe ki-yubu. Ci malaika pa Rwot ocweyo i wangi. Ka Gideon ongiyo ni en aye malaika pa Rwot, Gideon owaco ni, "Ayii, A Rwot Lubanga! Pien an otyeko neno malaika pa Rwot wang ki wang." Judges 6:17-22.
Malaika onyutu pire bot Gideon i veso me acel me chapta, kede owaco bot Gideon ni, “In laco ma tek i lweny”; ento Gideon okwayo alama me moko lok meno. Eka Gideon okwayo malaika me obed ka kuro, kede malaika ma obedo ka kuro i poropesia obedo malaika ma aryo. Piny ka kare me kuro otum, Gideon ogolo sadaka, kede mac ojuko sadaka meno. Gideon tye i cawa me abicangwen, pien Elija obedo i cawa me sadaka me oturo, kede cawa me abicangwen obedo cik pa Sunday, ka leb me mac pa Pentekoste keti i rwom. Gideon tye calo dul ma neno Rwot to bot to; man aye ma otime bot Daniel i chapta me apar. Ka Gideon oneno ni mac ojuko sadaka, eka onwongo ngeyo ni obedo ka waco kwede Rwot, ma onene to bot to.
Gideon oyaro i gin ma tye atir man ka mirako pa mac otyeko nyuto ada pa kite, kede kite en obedo Gideon, lacoo ma pire tek pa Lubanga, kede lwak pa lapriest mia adek, ma weng tye ki tebulu 300 pa Habakkuk i lima gin. Kite, onyo bendera, obedo Gideon keken, kede lwak me mia adek, ma bene obedo lwak ma pire tek pa Ezekiel—ma ocungo i gite 37.
Ka Tabernacle okweke (Leviticus 9:23–24), inge ka Aaron ocako kelo sadaka calo High Priest, mac oaa ki anyim Rwot omoko woko sadaka me mac ki yot ma i madhabahu. Jo oyuwo dwong ki giloro i piny ki wanggi ki lworo madwong. Man myero, rek ki rek, orwate ki mac pa Elija.
Lamo pa Ezra i cawa me 9 pi yiko ‘wheat’ ki ‘tares’, ma time i cik me Nino, omyero pire otime i kare en aye ka kanisa ma tye ka lweny oloko obedo kanisa ma ogamo. Myero bende rwate kwede mac pa Gideon. Mac ma ocamo weng ma obutu i tung sadaka me acaki pa Aron, ma kicweyo inge ka ki loro ceng 7, i ceng me 8, nwo dwogo i ceng en aye, kendo obalo nyithini aryo pa Aron ma marac. Ka Roho Maler kikuro piny pe ki rwom i cawa me 9, i cik me Nino, bino bedo yik me tutunu aryo pa lawi, kendo kanisa ma ogamo bicako tic ma kiloko kwede ‘white horse’ me Efeso, ma tye ka loyo ki me loyo. Yubo pa kanisa ma ogamo nongo witinesi me aryo i Hekalu pa Solomoni.
I 2 Kroniko 7:1-3, ka Solomoni dong otyeko lamo, mac oboro ki polo omac woko misango me miyo i mac ki misango. Dwong pa Rwot opongo i ot, omiyo jo opako kede owaco ni ber pa Lubanga ki kica pa eni dong pe kato. I kare me cik me Ceng Abicel, kanisa ma loyo ducu kiketo malo iwi got weng calo ket pa rwot ki calo lanyut, calo kit ma Zechariah ki Isaiah owaco. Ka mac oboro i kare me miko ot pa Solomoni, ot opongo Dwong pa Rwot, ma nyutu ni goyo turumpet ma abicel aryo otyeko tic pa eni bot jo pa Lubanga, kede bene tye kagamo me tyeko tic en keken bot latic me kare apar acel. Turumpet ma abicel aryo nyutu kwanyo bal, rwate me kit pa Lubanga ki kit pa dano ma time ka Yecu koyo malo lwak pa eni me dwong. Mac ma oboro i Dera pa Mose ki i ot pa Solomoni bene obedo mac me kwer bot wod Aaroni, calo ma obedo bot Dawidi.
Miya pa Dawid i piny me yubu pa Araunah/Ornan ma i 1 Chronicles 21:26, i cawa me cudru ma otyeko bino pi censo pa Dawid, Lubanga odwoko ne ki mac ma oa ki i polo, ma obuto i iye kec, ma onyutu ni ki yeo kede ogengo cudru. Cudru pa Laodicea otum ka mac obuto i miya pa Dawid me gengo cudru pa bedo pire tek i teko ki ngec pa dano. Luloko ki bot dano bot dano ma rupe pa Lubanga ocwalo iye nyutu ka kwero richo otyeko, kede ka Kanisa kityengo malo calo otit. I kare eno, ki rwate ki Tembel pa Solomon, duŋo pa Rwot opongo Tembel ka rupe pa Lubanga ki rupe pa dano kiketo kacel.
Wabi dok paro wa pi kare me Midnight Cry ma kityeko ranyiso kwede cawa 3 ki cawa 9 i coc ma bino.
Inyim ceng abicel, Yesu okelo Pita, Jemes ki Joon owad Jemes, okelo gi malo i got madwong keken. I anyimgi oloko kitne; wangne ocem calo ceng, ki lewni obedo ler calo lero. Nen, onenore i anyimgi Moso ki Elia, gibedo waco kwede.
Ento Pita ocoyo, owaco bot Yesu ni, “Rwot, ber tutwal ni wa bedo kany; ka in imito, wok wacweyo kany ot adek: acel pi in, acel pi Musa, acel pi Eliya.” Pien dong ka owaco, nen, nywiny me polo ma ber oguregi; nen, ki i nywiny obino dwon ma owaco ni, “Man en Woda ma an amaro, ma iye an atye kica ber; winjuru en.”
Ka jopwonyi owinyo ne, gi oboto i wanggi piny, gi woro madwong’. Yesu obino, omiyo lwete botgi, owaco ni, “Cung, pe iworo.”
Ka gi cweyo wanggi, pe gi neno dano mo, ento Yesu keken. Ka gi bino piny ki got, Yesu ocikogi, owaco ni, “Pe uwaco bot dano mo gin ma u neno, nyaka Wod Dano obed dok ocero ki bot gi ma otho.” Matayo 17:1-9.