I pot buk 81 me Early Writings (ki “81” obedo alama me jadolo madit acel pa Lubanga, ki jadolo 80), kicono gin me neno i nindo ma aryo pa William Miller. Macalo Nebukadneza, William Miller bene oneno gin aryo i nindo. Gin me neno i nindo ma aryo pa Nebukadneza i Kit 4 pa Daniyeli, kityeko tero iye konteksti me “seven times” pa Mose i Leviticus 26. Miller otiyo ki Kit 4 pa Daniyeli me nyuto “seven times” pa Leviticus 26, kun opwonye 2,520, ento omiyo nying ne “seven times.” Miller pe onongo ngeyo ni kiketo calone ki Nebukadneza; ento nino 2,520 pa Nebukadneza i Kit 4, kimiyo calone ki lok “scatter”, kacel ki gin ni otimore “seven times”, mapwod pe obino dano me burashi me rewo i neno me nindo pa Miller.

Sista White omiyo ne nying “Ladit Miller”, ento pe i kit me woro tipu calo kit ma jo Katorika timo, ento i kit pa laditong me dul, calo Won Abraham. Miller obedo alama; en obedo ngat me rwom ki Lubanga, ma tye ka nyuto tyen me alama pa Bibul i rek ma cwalo i rwom me agiki ki jo 144,000. Joel omiyo wa ngec ni i kare me agiki, ladito bito limo nino, ci William Miller obedo ladit pa lok me con wa, kede bende lacere ma otyeko poropheti pa William Tyndale ma owaco ni, “Ka Lubanga ogwoko kwo na, pud pe cawa mapol, abi miyo dichwo matin ma tye ka wot ki pulau ngeyo Muki pa Lubanga loyo in.”

Lubanga ocwalo malaika pa En me cweyo cwiny pa lalim acel ma pe onongo o geno Baibul, me lawo ne me yeny lok me porofet. Malaika pa Lubanga gibino bot dano ma kiyero kare kare, me lawo pwecne ki yabo i ngecne lok me porofet ma kare weng onongo obedo otum bot jo pa Lubanga. Cako pa rek me adiera omiyo ne, ci olawo ne mede me yeny keng acel ki acel, nyaka ne oneno Lok pa Lubanga ki lacim ki yaro. Kany oneno rek me adiera ma opong maber. Lok meno ma onongo oparo ne calo pe ki rwate ki Roho Maler, kombedi oyabi i wangne i ber ne ki dwongne. Oneno ni but acel i Baibul yubu but mukene; ci ka lok acel onongo ogeng iye i ngecne, onyono i but mukene me Lok gin ma oyube ne. Oyaro Lok pa Lubanga maler ki cwiny maber, ki paro dwong madit ki lworo madit. Early Writings, 230.

Miller en luro piny ma otyeko lok me lanen pa Tyndale, kede cwal me acaki pa ngec me lanen ma en okwanyo ki yweyo selo pa Daniel 8:14 obedo i 1831, higa 220 lacen ki cwal me Baibul me King James. John Wycliff, William Tyndale ki cwal me Baibul me King James i 1611, gin aloka me yoo adek ma gicako lok me lanen me higa 220, ma otum ka lati me guro piny pa Tyndale oyabo Lok pa Lubanga bot ngec pa malak acel, ma dong lube gi malak aryo mapat. Malak acel eno obino i 1798, ka malak adek i 1844. Wycliff, Tyndale ki King James gi gamo ki luro piny ma bin tyeko lok me lanen pa Tyndale, ma be bin poro lok me kare pa malak adek caki ki 1798 oko i 1844.

Ngec me Alfa pa William Miller en higa 2,520 me Levitiko 26, ki ngec me Omega en higa 2,300 me Daniel 8:14. Cwalogi pa Yuda me 2,520 ocako i 677 BC ki otyeko i 1844. Higa 2,300 me Daniel 8:14 bene otyeko i 1844. Gin aryo ne otyeko kacel i 1844, ci cako me ngec me Alfa pa William Miller onongo con i higa 220 ki cako me ngec me Omega. "220" obedo cal pa William Miller, i wi joneno aryo. Ngec me Alfa ki me Omega pa Miller gicwalo calo 1798 ki 1844. Cwalogi 2,520 ma ikom Dola me Tung’ Wi otyeko i 1798, ci higa 46 lacen, i 1844, higa 2,300 otyeko.

Mwaka 2,520 ma otyeko i 1798 nyutu dwe en; ki mwaka 2,520 ma tye i kom Yuda ma otyeko i 1844 cweyo kare me mwaka 220. Mano nyutu ni 2,520 ma tye i kom Israel cweyo kare me porofetik me mwaka 46, ki 2,520 ma tye i kom Yuda cweyo kare me porofetik me mwaka 220. Alfa pa kare en obedo 677 BC, ki Omega obedo 457 BC; mano tito ni Alfa pa kare me mwaka 46 kacel ki pa kare me mwaka 220 rwate ki 2,520, ki Omega pa rek aryo magi en 2,300. The two "scatterings" me mwaka 2,520 keto shahidi aryo me kare ma cako ki 2,520 ki kato i 2,300. Rek aryo magi nyutu tic me nongo Alfa ki Omega pa William Miller.

Nino pa William Miller

Acito i kwac ni Lubanga, ki lwete ma pe nininge, ocwalo an sanduku ma kiketo i kamalir, ma mukene apar inci i lungo, ki abicel inci i lacim ma opur, ma kiketo ki eboni ki perolo ma kicweyo iye ki kamalir. Iye sanduku bene lageng ma kicwalo iye obedo tye kon. Cawa ma pe ongolo, acoko lageng ka ayabo sanduku, kun, ma owoto cwinyna ki lane, anongo ni opong kwede gin mapol-mapol ki cing mapol-mapol me juweli, dayamondi, kidi ma lamer, ki kop me bululu ki kop me feza ma cing weng ki wel weng, ma kiketo gi maber i kabedo gi acel acel i iye sanduku; ki keto gi kamano, gimiyo ler ki kidwong ma rwate keken ki cana.

Aparo ni pe en tici an me amaro neno ma lamal man keken, ento cwinya opong ki mor ikom ler, kaber, ki rwom pa gin matye iye. Ci agwoko ne i mesa me tung acaki i odi pa an, kacel agamo wac ni dano weng ma gi mito myero gibino ka gineno neno ma lamal loyo ki ma ler loyo ma dano onyeno con i cing man.

Jo cako bino iyie; ka acakke gin obedo manok, ento gi mede mede dok obedo lwak. Ka gi neno iyi bakis me acakke, gi opongo ci gi kwac ki cwiny ma yot. Ento ka jo me neno mede bedo mapol, ngat acel acel cako tingo tingo kidi maler, gikwanyo gi woko ki iyi bakis, ci giyeyi gi i wi mesa.

Acako paro ni won bok ki jem obi dok kwayo gi i lwete an; ka an ye gi yweyo gi, pe an romo dok keto gi i kabedo megi i bok calo con; ki aneno ni pe an romo dwoko lok me kwayo ne, pien obedo madwong tutwal. Ci acako apenye jo pe giket lwete i gi, pe bene gi kwanyo gi woko ki i bok; ento kun apenye mapol, gin bene gi yweyo gi mapol; ki kombedi gitye calo ka gi yweyo gi i odi weng, i piny ki i jami weng ma i odi.

Dong an neno ni i tung me kidi ma wel ma adier kacel ki sente ma adier, gi yabo kidi ma wel me bur kacel ki sente me bur, mapol maloyo ma pe romo ki keto. Cwinya obale tutwal pi timgi ma piny kacel ki pe tye ki apwoyo, ci akwerogi kacel ki akecogi pi eni; ento ka an dok med akwerogi, gin aye dok med yabo kidi ma wel me bur kacel ki sente me bur i tung me gin ma adier.

Ci kombedi, cwinya me kom dano ocako peko tutwal, ka acako tic ki teko me kom dano me kwanyo gi woko ki i ot; ento, i kare ma akwanyo acel woko, adek mukene gibino, kaci kelo luma, kop me yot, tung, ki kit weng me ywaya, nyaka giko obo weng juwel matir, dayamondi, ki koin, ma gityeko gengo woko ki wang me neno. Gicako balo bokisi na i pot-pot, ka giyubu ne i iye me ywaya. Aparo ni pe tye dano mo ma paro peko na onyo cobo na. Atyeko dwoko cwinya weng woko, cwinya opoto tutwal, ci abed piny ka aywak.

Ka an tye kamano ka akuyo ki aywak pi gum ma dit ki lwak me dwoko penyo, aparo Lubanga, kede akwayo pire tek ni obed ocwalo kony bot an.

Kare acel keken, bur oyabii, ci coo acel odonyo i ot ka jo weng dong otyeko weko woko ki i ot; ci en, obedo ki pala me yweyo me lic i cing pa en, oyabo dirica, ci ocako yweyo lic ki rabic ki i ot.

Akwaco en ni obed ki kica, pien tye kidi maber mapire tek ma kigire woko i tung kic.

En owaco bot an ni, 'Pe ilwor,' pien 'obi gwoko gi'.

Eno, ka onongo tye ka kweyo lapuk ki ruc, gera ma pe atir kede sente ma pe atir, gi weng owoto malo, kede omuko woko ki dirica calo luro me polo, kede yamo ogoyo gi woko. I jami ma tye ka timere, akano wang na kare matin; ka ayabo, ruc weng pe tye dok. Gera ma wel loyo, dayamondi, sente me dhahabu ki sente me feza, gibedo gi oyabore ki tutwal i odi weng.

Ci en oketo i meza sanduku me juweli ma madwong tutwal kede maber loyo me con, kede okwayo woko juweli, dayamondi, kede siling ki cing ma opong, kede ocweyo gi i sanduku nyo pe ocogo keken, kadi bed ni dayamondi mogo pe madwong loyo ocok me pina.

En dong oluongo an ni, 'Bi nen.'

Anen i sanduku, ento cal pa gin ma aneno onek wang an. Gi oyang ki dwong apar, muloyo dwonggi ma i con. Aparo ni gi okwero gi i yoto ki ti pa jo marac jene ma gipyero gi kede giloro gi i bolo. Gi kete maber i sanduku, gin acel acel i kabedo mere, pe kityeko neno tich mo pa ngat ma oketo gi iye. Agolo dwona ki mor madit, kede dwonye en ocwaka an. Early Writings, 81-83.

Cako i pot buk "81", alama pa jopirisita, nino nyutu lok mukato pa tic pa Kanisa Seventh-day Adventist pa Laodikea me kwanyo woko adwogi ma obedo tung, ma Lubanga ocobo kacel ki kom dano pa William Miller. Lok mukato ne ogik ka Miller “okano dwon ki kwe madit,” kede kano dwon “omiyo oyabo ki nino.” Lok mukato ma nino onwongo nyutu ne ogiko i kano dwon madit pa malaika me adek, ma en rwom ma maloyo pa Kano Dwon me Otum me Odii. Lok mukato pa nino pa Miller bota nyutu alama me yore pa mukato pa Millerite, kacel bota bende nyutu lok mukato ma rwate ki pa lare pa jo 144,000. Ma rwomne romo weng en ni lunyuto pa mukato me nino tye ki fraktal me porofeti pa mukato ma ocako dwogo i 2023.

Gin ma welo me adiera ma onongo gignene i histori pa 144,000 kiketo gi i coc pa lwak i 2004 kede dok i 2012, ka nyutu pa 'Tebulu pa Habakuku' ogamo cing acel ma kicano ni obin giyabe. Adiera meno kiketo gi i tebulu i 2004, ki nyutu me mukwongo pa adiera ma kikwanyo muhuri gi i 1989. 'Manok' gi tamo lok con, ento i 2012, nyutu me rwom 95 ma kiketo nying 'Tebulu pa Habakuku' okelo cing madit, pien 'jo ocako bino iyie, con i acaki gin manok, ento gi medo dok bedo cing madit.'

Ki 2012 dok i July 18, 2020, gin atir meno gicweyo woko matwal matwal, kacel ki gikuro woko ki obolo. I July 18, 2020, jogi ma gityeko lubo kwena pa Teburu pa Habakkuk gicweyo woko pi kare me nino adek ki aber.

Ka gityeko wacgi, le ma aa woko ki i bur ma pe tye but bi timo lweny ikomgi, bi loyo gi, ki bi nego gi. Ringgi ma otho bi bedo i yoo me bung madit, ma i kit pa tipu gicako nyinge Sodom ki Misri, ka ma bende Rwot wa kityeko kome i lacar. Dano, ki dul, ki leb, ki pinye, bi neno ringgi ma otho pi ceng adek ki nusu ceng, ki pe bi weko ringgi ma otho ki keto gi i kabur. Jo ma bedo i lobo bi bedo ki cwiny maber i komgi, ki bi turo, ki bi cwalo mwon acel bot acel; pien lanabi aryo man ogoyo jo ma bedo i lobo i twon. Apokarip 11:7-10.

I Sabat, Dicemba 30, 2023, Future for America odwogo kube i pur Zoom pi pur me lwak ma acel kamako ki July 18, 2020. Dicemba 30, 2023 obedo ceng 1,260 dok ki July 18, 2020, onyo “ceng adek ki a dyere.” Kun Elija ki Mose gitye gi otho i yoo, dul mukene tye ka kweko. I July me 2023, Future for America odwogo cako yaro lok me porofetik bot lwak; pien lok mane ma ne myero odony bot piny weng, me wek me porofetik myero obino ki “gungu.” Ceng adek ki a dyere, onyo ceng 1,260, obedo gungu.

Dako eno olimo woko i thim, ma i kany tye kabedo ma Lubanga ocobo pi iye, me gimi iye chiemo kany pi nino alufu acel, mia aryo ki pier abicel. Revelation 12:6.

“Wilderness” obedo “ceng 1,260,” ma obedo ceng 1,260, ma tye bene “ceng adek ki acan,” ki yaro ne i Revelation 12:6; ki “126” obedo me apar pa 1,260. Acel ikin gin atir ma lamal ma ki yabo woko i kare meno obedo mito me lok cwiny i tyeko me lemo me “seven times” i Leviticus 26.

Nino 1,260 bene obedo lamal pa nino 2,520. “Kare abicel aryo” ma i kom lobo pa rwot me tung cen cako i 723 BC kendo giko i 1798. Dyere ne obedo 538; kono loko higni 1,260 ma Paganism otweyo Ka Maleng ki lwak piny, kendo lacen higni 1,260 ma Papalism otweyo Ka Maleng ki lwak piny. Ter me lok pa lanabi man rwate ki nino 1,260 me cako ki rwenyo i pi pa Kiristo nyo i Musalaba; lacen rwate kwede nino me lanabi 1,260 nyo i 34 AD, ka Enjili ocito bot jo ma pe jo Yudaya. Kono, ki lagam aryo, 1,260 tye but me nino 2,520, onyo “kare abicel aryo” pa Mose i Leviticus 26.

Dwon ma i peya, kare ne ma ocake i Sabiti, Julai 18, 2020 nyo ogik i Sabiti, Desemba 30, 2023, ocako kwero i Julai me 2023; ki ka kare me "peya" ogik i Sabiti, Desemba 30, 2023, dwogo kwo pa Musa ki Elija obino. Lok ma dwon owaco otyeko nyuto ni alama me yo pa “cwiny pe romo” me acaki ma rwate kwede i dul keken me cobo, en aye ma ocoko poropheci marac pa Julai 18, 2020 i yore pa coc pa dako maleng apar. Okwaco dichal ki dako i dwogo cwiny ma kilaro kwede i loka me kwayo pa Levitiko apar abicel. Neno me nindo pa Miller olaro dwogo cwiny eni kacel, ka ocone ni, “Ka an onongo akwero kede amoyo pi gwoko woko madit ma otime i an, ki pi te ma atir ma tye i tung an, acekeca Lubanga, kede akwayo ki piny ni obed cwako kony i an.”

Bii in neno

Nino pa Miller ogabu i mede aryo ki lok me waco ‘Bi ki nen’. I cawa me tung acel, Miller okwaco jo ni, ‘Bi ki nen’; i cawa me tung aryo, ‘dirt brush man’ okwaco Miller ni, ‘Bi ki nen’. ‘Bi ki nen’ obedo alama pa porofeci ma nyutu adwogi pa porofeci ma kikwanyo woko siil. Siil angwen me acaki keken tye ki cik ma waco: ‘Bi ki nen’.

Aneno ka Otino me Dyel oyabo kite acel, ki anwinyo dwon ma calo ngut me kot, le acel i kin le angwen owaco ni, “Bi i nen.” ... Ka oyabo kite aryo, anwinyo le aryo owaco ni, “Bi i nen.” ... Ka oyabo kite adek, anwinyo le adek owaco ni, “Bi i nen.” ... Ka oyabo kite angwen, anwinyo dwon me le angwen owaco ni, “Bi i nen.” Revelation 6:1, 3, 5, 7.

“Bi inen” ma i acaki pa apoto pa Miller obedo Alfa, ki “bi inen” ma i agiki obedo Omega. Apoto eno nyutu yweyo cing ma i acaki pa apoto macalo kidi ma welo; ka kiketo gi i aloka maber, gimiyo lacer ki dwong’ ma rwate keken ki ceng. Ka Kristo nolwongo Miller me “bi inen” Omega, Miller owaco ni, “wang’ an owil ne ki neno ma aneno. Gin obedo ler ki dwong’ ma obedo rwate ki apar me dwong’ ma gi ne con.” Lacer me Alfa ne calo ceng, ento lacer me Omega ne rwate ki apar me ceng.

Yweyo

Yuwo ki lok cwinya pa Miller oneno i agiki me kare ma ocake ki “Bi inen” ma me acel, kede ma otum ki “Bi inen” ma me agiki. I kare ma ocake ki yweyo kite pa lok pa Miller bot jo, ci otum ki yweyo kite pa lok pa Kiristo bot Miller, lok “poko” oneno “seven times.” Miller bino tiyo kwede lok “poko” doki, entono i tung yweyo kite ma me acel ki yweyo kite ma me agiki, “poko” kiwaco “seven times.” Bibil nyutu ni ruco pa “seven times” rwate ki lok, “poko.”

An bene abicweyo wunu i tung jo lobo, abikwanyo tong i wie wunu; piny wunu bidoko apuk, ki gwenge wunu bidoko apuk.

Adiera ma me acel ma Miller ononge en “abicel ki aryo” me Levitiko 26, ki i nino mamegi, kar ma iyie lok pa Miller ma kimiyo piny ki kar ma iyie lok pa Kraisit ma kimiyo piny, adiera weng me twol ma kinyutu ki tic pa William Miller kibiywako gi ki yegi ki cente mape adier pa lalaro me cik pa Lubanga me Seventh-day Adventism ma Laodikea. Yweyo pa adiera me twol eno kinyutu calo yweywe abicel ki aryo i gin mukato me kare ma i tung Alpha ki Omega. “Abicel ki aryo” obedo cal me tic pa William Miller, ma piconi gin twol me Seventh-day Adventism; ma iye, ceng 2,300 me Daniel 8:14 obedo tung ma pire tek i twol en keken. Man nyutu ni higa 2,520 me yweywe, ma en nongo me acel, onyo alpha, pa William Miller, nyutu acaki me kar ma otum ki nongo me omega pa William Miller, ma en ceng 2,300.

Ka Laodicean Seventh-day Adventism okweyo woko "kare abiro" i 1863, gi bene okweyo woko nongo me acaki pa William Miller, ma obedo nongo me Alfa pa en, kacel ki nongo ma obedo wur pa en. Gin ma ogiko i nongo pa Miller en aye nino 2,300, ma obedo nongo me Omega pa en, kacel ki nongo ma obedo wi pa gino weng. "Kare abiro" ma obedo 2,520 ogiko i 1798, ki nino 2,300 ogiko i 1844.

En ngat me burashi me yweyo piny ma ocoko juwel ka gi ocwal pi kare abiro. Eka kecha obedo madit loyo, maler loyo, kede lero pa iye loyo lero pa ceng ki apar. Apar obedo cal me temo, ci juwel magi bene giler i temo ma ikom ceng pa Sande; ci nino pa Miller cako i 1798 ki otum i dwon madit pa malaika ma adek i cik me Sande.

Histori pa jo pa Miller ki 1798 nyo 1863, bende obedo histori ki 1798 nyo cik me Sande ma obino cok-cok. Histori ma kinyuto iye i neno ma William Miller oneno i nino, ma otime i med waco pa Miller ma owaco “bi i nen” ki waco pa Dirt Brush man ma owaco “bi i nen”, obedo kare ki 1798 nyo 1863, kede bende obedo kare ki 1798 nyo cik me Sande. Lain ma otum i 1863, obedo fractal me porofetik pa lain ma cako i 1798 kede otum i cik me Sande. Lain aryo magi tye kinyuto iye i neno ma William Miller oneno i nino.

Gengo me dhoot i ceng 22 me October, 1844 nyutu calo gengo me dhoot i kare me cik me Sande. Poropheti me higni 2,300 ma otyeko bedo atir i 1844 nyutu calo cik me Sande.

Bino pa Kirisito macalo jadolo wa madit i kabedo ma maleng madit loyo, pi yweyo pa kacel, ma kinyutu i Daniel 8:14; bino pa Wod pa Dano bot Ladit pa Cawa Mapol, macalo kit ma kinyutu i Daniel 7:13; kede bino pa Rwot i kacel pa En, ma Malaki onongo opoko pi en, gin lok me nyutu pa gono acel keken; ci bene, en kinyutu calo bino pa lawot me nyom i nyome, ma Kirisito otyeko nyutu i loc me por pa nyako maleng apar, i Matayo 25.

Reke

Porofeci me higni 2,300 ne obedo Omega pa gin ma Miler onongo otyeko nongo. Man nyutu ni 1844 kede cik me Sunday gitye ma kicoyo gi ki higni 2,300. Man nyutu ni 2,520 en Alfa, kede 2,300 en Omega pa rek aryo weng; rek acel otum i 1863, kede rek mukene otum i cik me Sunday. I rek aryo weng, porofeci me 2,520 en Alfa, kede onyo kidi me lwak. Fraktal me 1798 dok i 1863 i lok me lwak pa Milerait, bene otuk ki fraktal mukene i lok me Omega, lok me kidi me wi-ot pa 144,000.

I 9/11, Lubanga okwayo jo pa En me dwogo i yore macokcok pa Jeremia, ma gin pire tek; pire tek ma bene kityeko nyutu gi ki latic kwena me lok me cako pire tek, ma bene kityeko nyutu gi ki ngec me alfa me pire tek pa en, me "seven times." "Seven times" obedo cal me pire tek pa jo 144,000, ki i 9/11 kicako coyo cal pa jo 144,000 ki kwena me temo me pire tek, ma kityeko nyutu gi ki lok me adwogi me acaki pa pire tek pa William Miller ki Adventism. I 9/11 cawa me coyo cal ocako, ki i cik me Sunday ma tye ka bino, mapol pe, cawa me coyo cal pa jo 144,000 otum.

Lok me gintime en obedo fractal ma cako ki 2,520 kede giko i 2,300, kadi keken lok me gintime eni obedo rek adek me rek pa profetik ma ki nyuto i nino pa William Miller. 2,520 otimere i 1798, kede 2,300 i 1844. Tic ma ki nyuto i rek aryo eni en tic pa Kiristo me cobo kit pa Lubanga ma iye ki kit pa dano wa. En tic me loko lacic obed dano maler, me dwoko kit maloyo i kom pa en ma atir me loyo kit ma piny. Pingo ma eni ni, ring pa dano cwako cawa 2,520 me dwogo weng sel i ring, kede ring meno keken obedo otuk i kom 23 kromosome me lacoo ma ki cobo gi 23 kromosome me dako. Kacel gi miyo temple matye ngima, ma ki nyuto calo namba "46", ma obedo kare me 1798 nyaka 1844, ma obedo kare me nino pa William Miller ki 2,520 i 1798 nyaka 2,300 i 1844.

Nino pa William Miller bene tye ki fractal mukene ma rwom tutwal. Ki 9/11 dok i cik me Sande obedo fractal pa ki 1798 dok i cik me Sande, calo kit pa 1798 dok i 1863. Ki 2023 dok i cik me Sande obedo fractal pa ki 9/11 dok i cik me Sande, kede en aye gin me kare ma rek weng ma i nino pa Miller ginyutu en ni en obedo omega pa gi weng. En aye kare ma ada ma macon gimedo madit pyer apar loyo ceng'.

Bustle aryo

I kare me cawa pa 1840, lok “bustle” (ka gin me nying) mapol nyutu tic ma tye ki teko, lacer, onyo yweywe—pol kare ki cwiny me kacayo, cwiny ma opir, wot ma leng, onyo cwiny ma odugu. Obedo neno ikom wot ma ki teko, yweywe, onyo wot-wot me lacero, ka tye i lwak, i gang, i cok, onyo i kare pa tim acel me atir. “Bustle” me neno me nindo pa Miller en aye bino tito yweywe ma ki con me tic, cwiny ma opir, onyo tic ma mito ki con ma tye ka timo kombedi—yweywe ma pe bedo matek, onyo yweywe me kit ma tye kombedi onyo me kare ma tye.

Miller owaco ni, "Dong, ka ocwero ywaya me piny ki yub, cem ma pe atir ki koin ma pe atir, gin weng ocito malo ki owuoko ki dirica macalo kuot, ki yamo ogamo gi woko. Ka coyo-coyo ocake, aloro wange pi kare matin; ka ayabo gi, yub weng pe ononge."

“Rwom” anyutu kare aryo i nino pa Miller; acel, ka jo mapol gutye ka yuboyo gin mapatpat maleng, ci lacel ka lacoo ma tye kwede burasi me poto oyabo wang ot ocako yweyo woko gin mapatpat ma pe atir. Rwom me acel, ma obedo Alfa, obedo lego woko gin mapatpat maleng; rwom me aryo, ma obedo Omega, obedo dwoko gin mapatpat maleng i kabedo-gi. I kare pa rwom, Miller oloro wange. I 1849, Miller ogeto i pwom, i kare keken ma Kiristo onongo tye ka yaro lwete odoco me aryo me ako jo pa En ma ocwe keken. Miller dong oloro wange; ki i 1850, gin ada pa en dok kitye ki keto gi i mesa, me ciko cik pa Habakkuk ma owaco ni ki cono lawiir ki timo ne obed maleng. I kare pa rwom meno, Miller oloro wange, ki ka odwogo i ngec, dong gin mapatpat maleng gutye ka dwok-gi.

Kare me aryo i apoya pa en timore ka bendera pa 144,000 tye ka dwogo kwo, tye ka kwerone kede yweyo miyo obed maleng, calo bendera ma Zekariya nyuto ni en kidi ma pire tek i wi engule.

Rwot, Lubanga megi, ogwokogi i nino meno calo cok pa jo pa en; pien ginobedo calo kidi pa cet pa rwot, ma gibwolo malo calo alama i lobo pa en. Pien ber pa en obedo madit tutwal, kede maler pa en obedo madit tutwal! Cere obimiyo ludito bedo cwiny malyal, kede waini manyen obimiyo nyadito bedo cwiny malyal. Penyi bot Rwot pi kot i cawa me kot me agiki; eka Rwot obi timo pieng me ladi, kede obi miyo gi kuc me kot, kendo obi miyo dano keken puyo i pwot. Pien lubanga mape adier gi waco peke, ajwaki gi neno bwok, kede gi waco lim ma pe adier; gi poyo cwiny ki peke: eyo, gi woto calo cok, gi pur, pien pe tye la-cok. Cwiny marac pa an ocako i la-cok, kede an ayiik meme: pien Rwot pa lwak weng olimo cok pa en, en aye ot pa Yuda, kede otimo gi calo faras pa en ma ber i lweny. Zekariya 9:16-10:3.

Kwer pa jo pa En obedo cal me lweny, kadong obedo kidi ma mit i taaji. Kwer pa jo pa En gityeko nyutu gi i cawa pa kot me agiki, pien cik tye ni: penyi pi kot me agiki i cawa pa kot me agiki. Kwer man gicoko gi poko ki “kwer” ma gidonyo i yo pa gi keken, dok pe i yo mapur ma Jeremia owaco. I cawa pa kot me agiki, kidi ma mit ma gin kwer pa En bikene bedo faras pa En ma maber i lweny. Faras ma maber en Kanisa ma oremo woko, ma kiloro kwede nyako me nyomo me Kristo mukwongo, ma kiyaro kwede Petro, ma calo faras ma weru i kare pa muhuri mukwongo, owoto woko ka oremo, kede me remo dok anyim.

Aneno ka Lami oyabo acel i kom muhuri, kede awinyo dwon calo dwon me radi, acel i kom jami angwen owaco ni, “Bi inen.” Aneno, ci nen: faras ma mwoc; en ma obedo i wi ne obedo ki otwoo; kede omiyo ne taci; ci odonyo woko ki loyo, kede me loyo. Revelation 6:1, 2.

Pita obedo rwom pa kanisa pa Kristiani ma me acaki pa Lapoostol i cawa me keto piny pa Pentekote pa pi me polo; kede obedo rwom pa kanisa pa Kristiani ma me agiki i cawa me pi me polo ma me agiki, ma ne kinyutu rwom kwede keto piny pa Pentekote.

Aneno polo ma oyabe, kede aneno cawa mabor; en ma obedo iye kityeko lwongo ni ‘Ma lube yie ki Ma Adier’, ci i kare ma atir oloro kede otimo lweny. Wang’e calo tung’ pa mac, kede i wiye tye taaji mapol; kede obedo ki nying ma kicoyo, ma dano pe ngene, ento en keken. En obedo orwate ki lewni ma kikubo i remo; kede nyinge kityeko lwongo ni ‘Lok pa Lubanga’. Kede jo me lweny ma tye i polo giyaro ne i cawa mabor, gi rwate ki lewni me lineni, mabor ki maleng. Apokalipsi 19:11-14.

Faras ma white nyutu lwak pa Kiristo ma odwogo i kwo i Ezekiel 37, kede gin Kanisa ma ogudo, kede gin kidi i korona, pien Kiristo oketo Piny pa En me pak i kare me Kot me agiki. Macalo lamal pa Piny pa En, jo 144,000 gin jem i wi korona, ma obedo cal pa Piny ma En okumo i agiki me nino 2,300, ma ne obedo 22 October 1844, kede bin obedo doki i Sunday law. Kare me Kot me agiki obedo kare ma piny me faras ma white otongo ni, ka dirica pa Polo oyabe; pien Yohana oneno faras ma white ka Polo oyabe.

I bustle me Alfa me 1849, Miller oketo wang-ge i tho, pi kare matin. Miller obedo Elijah, ki Elijah otho i cing 18 me dwe July me mwaka 2020, ci opod piny i yo pi nino 1,260 nyaka odonye i bustle me Omega, ci dong orwak woko. Orwak pa en kimiyo cing ni obino ka dano me goyo ywaya oyabo dirica pa polo me golo ywaya woko. Ka dirica pa polo oyabo, lwak me faras macol orweny woko; ci ka en otime, yara me ada ki pe ada kityeko nyutu. Yara eni bene kityeko nyutu i Buk pa Malaki.

Kel weng zaka i ot me gwoko cam, wek obed cam i ot pa an; tem an kombedi ki man, owaco Lubanga, Rwot pa dul me lweny: ka pe abi yab pi yin wange me polo, kede abi poro bot yin baraka, nyaka pe bed kabedo ma rwate me kwako ne. Malachi 3:10.

Lawi pa jo-laloc tye i kom jo-laloc, ki Yohanna i Buk me Yabo, nino pa Miller, ki Malaki, gimiyo latic yubu adek pi kare ma dirica pa polo kiyabo. I nino pa Miller, obedo i Omega pa kwaco me “bin i nen.” Tim matek ma tye i Alpha obedo kare ma ywayo ocako, ki Omega obedo kare ma coko ocako.

Piri wa wot mapol i remo pa Miller, wa mito medo yubu pa James White ikom remo ni. James White nyutu ni kidi adada gin jo pa Lubanga ma adada, ki kidi macek gin jo marac. An anyutu ni kidi gin lok adada, ma rwatek ki bal. Kidi adada ki kidi macek gin kwena ki jo me kwena, ma rwatek ki bal ki jo me kwena macek.

Nino pa Ladit Miller

Kek ma piri kany ogoli woko i coc me Advent Herald, dong mapol loyo higa aryo. En dong aneno ni ocoyo maber tem wa ma otime con i dwogo marom aryo, ki ni Lubanga omiye kek eno pi ber pa apangat me dwere ma kipoto woko.

I tung alama ma nyutu bino macok pa nino madit ki ma lewic pa Ladit, Lubanga oketo reme. Nen Joel 2:28-31; Acts 2:17-20. Reme romo bino i yore adek; mokwongo, ‘kun tic opong mapol.’ Nen Ecclesiastes 5:3. Ariyo, gin ma tye i bwo Lamo marac kede bwola pa Setani, romo bedo ki reme ki teko pa en. Nen Deuteronomy 8:1-5; Jeremiah 23:25-28; 27:9; 29:8; Zechariah 10:2; Jude 8. Kadong adek, Lubanga dong obedo tero kare weng, kede kombedi bene tero jo ne i romo madwong onyo matidi ki reme, ma bino ki kit pa malaika kede Lamo Maleng. Gin ma tye i cal me adwogi ma lela maber bi ngeyo ka Lubanga omiyo gi reme; kede gin pe gibibwola, kede pe gibiloko woko ki reme me ruc.

‘En owaco ni, Winj kombedi lokna; ka tye lanabi i tungwunu, an Rwot abiro yaro an botne i kanneno, kede abiro waco botne i kwidi.’ Numbers 12:6. Jakobo owaco ni, ‘Lakica pa Rwot owaco bot an i kwidi.’ Genesis 31:2. ‘Kede Lubanga obino bot Laban ma Syrian i kwidi i cawa me oturo.’ Genesis 31:24. Kwan kwidi me Josefu, [Genesis 37:5-9,] ci dong lok ma mite pi tyeko pa gin i Misri. ‘I Gibeon Rwot onenre bot Solomon i kwidi i cawa me oturo.’ 1 Kings 3:55. Cal ma madit ma pire tek me pot karatac aryo me Daniel ne gicwalo i kwidi, kede le angwen, gin mukene, me pot karatac abiro. Kare Herod onongo otemo obalo Lakony ma otino, kigamo bot Joseph i kwidi ni ogwen odony i Misri. Matthew 2:13.

‘Kadok obedo ni i kare me agiki, Lubanga owaco ni, Abi yweyo Roho na i kom ringo weng; ki wod wunu ki nyako wunu biwaco lok me nabi, ki lutino wunu bineno kio, ki ludito wunu binino nino.’ Tic pa Lami 2:17.

Miya me porofesi, me nino ki vijon, obedo kany nyutu pa Tipu Maleng; i cawa agiki onego onen maber me bedo alama. En acel ikin miya pa Kanisa pa Lok pa Ber.

‘En omiyo jo mo gin apwostol; jo mo gin nabi; jo mo gin evanjelist; jo mo gin pasta ki lapwony; pi coyo jo maler maber, pi tic me lujwero, pi yubo ring pa Kirisito.’ Efezo 4:11, 12.

'Ki Lubanga oketo jo mogo i kanisa, acel en apositoli, aryo en LANABI,' etc. 1 Corinthians 12:28. 'Pe i yaro LOK ME LANABI.' 1 Thessalonians 5:20. Nen bende Acts 13:1; 21:9; Romans 7:6; 1 Corinthians 14:1, 24, 39. Lanabi onyo lok me lanabi obedo pi yiko kanisa pa Kristo; ki pe tye lok pa Lubanga ma nyutu ni gibin juko mapwod pe evangelists, pastors ki teachers gibin juko. Ento jo ma gonyo owaco ni, 'Tye mapol tutwal pa neno ma pe adier ki apoya ma pe adier, ento pe atwero geno gin mo keken me kit kamano.' Adier ni Setani tye ki gin ma pe adier pa iye. En con onongo tye ki lanabi ma pe adier, ki obedo adier ni wa myero mito gi kombedi i cawa me agiki pa goba ne ki lonyo ne. Jogi ma gikano lok me nyutu ma pire tek pien gin ma pe adier tye, romo bene wot anyim matin ka giyaro ni Lubanga con pe onongo onyutu iye bot dano i apoya onyo i neno, pien gin ma pe adier onongo tye kare weng.

Keca ki neno gin yore ma Lubanga otyeko tic kwede me nyutu kene bot dano. Ki yore magi, owaco bot laneno; otyeko keto lagam me laneno i tung lagam pa kanisa pa Injili, ki oketo keca ki neno kacel ki alama mapat me 'NINO ME AGIKI.' Amin.

Mito pa an i lok ma i anyim en obedo kwanyo woko gamo i yo me Muma, ki yubo wii pa ngat ma kwano pi lok ma bino anyim.

WM. MILLER,

"Low Hampton, N. Y. Dec. 3, 1847." James White, Nino me nindo pa Ladit Miller, 1-6.

1. ‘Apeca’ obedo ranyisi me gin atir madit me Bibul, ma tye ikom bino pa aryo pa Rwot wa Yesu Kristo, ma kigi miyo bot Owad wa Miller, me yubo gi bot piny weng.

2. “Lagii ma oketo iye” obedo yore mamege me yiko Lok me porofeti—poro coc me Bayibul ki coc me Bayibul—Bayibul keken obedo ladwok-lok pa kene. Kwede lagii man, Brother Miller oyabo “casket,” onyo adieri madit me bino bot piny weng.

3. “Juweli, dayamondi, etc.” me “kit ma mapatpat ki dit ma mapatpat,” ma “gikiyero maber i kabedo pa gi pa acel acel i bokisi,” ginyutu otino pa Lubanga, [Malachi 3:17,] ki i kanisa weng, kede ki i kabedo mapatpat ki i kit me bedo pa kwo mapatpat me dano, ma gicamo yie me Advent, kede gineno ni gicako bedo ka tur matek i kabedo magi acel acel, i tic maleng me adwogi. Kun gitye ka woto i rwom man, ngat acel acel tye ka tiyo i tic pa iye, kede tye ka wot ki cwiny piny i nyim Lubanga, “gicobo lero ki dwong” bot lobo, ma rwate keken ki kanisa i cawa pa jo-Apostol. Kwena, [Revelation 14:6,7,] otyeko woto calo ni i wi wir me yamo, kede lwongo, “Bi, pien gin weng dong tye atera,” [Luke 14:17.] oyabo piny ki twero ki ber tic.

4. “Dano ocako bino iye; i acaki gin manok keken, ento ne gin medo dok obedo lwak madwong.” Ka pwony pa Advent ne kicweyo i acaki ki Brother Miller, ka dok ki jo mogo manok manok, ne otimo teko manok keken, ki jo manok kende ni ne ocwake ki en; ento ki 1840 dok i 1844, keken kama ne kicweyo, dano weng i kabedo ma en ne kicweyo ne ocwake.

5. Ka i acaki malaika ma oro [Revelation 14:6-7] ocako nyuto Lok Ber matwal, ‘Luor Lubanga, mi ye bot En; pien cawa me kwerone obino,’ mapol guboyo pi kwe i neno bino pa Yesu, kacel ki dwogo weng; ento lacen dok gicako rwate, gicemo ka giwero ada ma kare manok keken opongo gi ki kwe. Gidiyo kede giyar kidi ma wel-wel. Man okelo wa i kare me lwak pa 1844, ka kare me yaro ocako.

Pim wii ikom man: gin ma con ‘giyaro ki mor’ ni, gin aye gikobo kuc kacel ki ginyigi kidi me wel. Kede, pe tye ngat mo ma otyeko ginyigi lwak ma pire tek, ki giluwo-gi i yo marac ki ceng 1844 con, calo gin ma con giyabo lok me adwogi, ki gibedo ki mor iye; ento, ki ceng con, gikwero woko tic pa Lubanga, kacel ki tyeko ne pa lok pa lanabi ma otime i tem wa me bino ma con.

6. “Yub ma pe atir ki senti ma pe atir,” ma kiyweyo i tung pa gin ma atir, nyutu maber ni gin jo kiloko-gi i yie ma pe atir, onyo “lutino ma pe waŋwa,” [Hosea 5:7], ciki cawa ma ol kiloro i 1844.

7. “Yot ki cwak me yat, lic, ki kit gin marac weng,” twero bedo calo bal mapire tek ki mapol ma okelo i bot jo ma geno Dwogo pa Kristo me aryo, ki kare me autumn 1844. Kany, abicoyo manok megi.

1. Camino ma jenge acel pa "lapwony" ma gi oyero pire tek, kacel woko ka "Midnight Cry" kikwalo, ni teko ma pire tek ma opoyo cwinye, pa Tipu Maleng pa Lubanga, ma onongo obedo ki wot me dwe abiro, obedo "mesmerism." George Storrs onongo dong tye i jenge ma acaki me yero camino man. Nen coc pa en i agiki me 1844, i "Midnight-Cry," ma onongo gibito iye i New York City. J. V. Himes, i "Albany Conference" i acaki me 1845, owaco ni wot me dwe abiro ocweyo "mesmerism" ma piny fut abiro. Man gin ma ki waco ango ki dano acel ma onongo tye kany ka ocwinyo lok en. Dano mukene ma onongo gitimo wegi gi i kwalo me dwe abiro, ki kare gi waci anyim ni wot meno obedo tic pa Setani. Keto tic pa Kristo ki pa Tipu Maleng bot Setani, i cawa me Rwot wa, onongo obedo blasphemy, ki kombedi bende obedo blasphemy. 2. Tem me cawa ma kitero maber ma gutimo mapol. Pien nino 2300 gutyeko i 1844, gi tero cawa mapatpat, gi dano mapat, pi agiki gi. I timo man gi kawoko "landmarks," ki gicweyo otum ki tam marac i kom wot weng me bino. 3. Spiritualism, kwede wiiwii ki timo ma pe kikero weng. Bwok man pa Setani, ma ocweyo tic marac me tho pire tek, kiyaro maber calo "shavings" ki "all manner of rubbish." Dano mapol ma gicamo yot marac pa spiritualism, giyaro adaa pi ngec wa me bino me con; ki i kom man, dano mapol gicweyo geno ni spiritualism obedo lacer ma piny oa ki geno ni Lubanga omede wot me bino ma madwong i 1843 ki 1844. Pita, ka owaco ikom jene ma "gubino kelo herezi ma kelo gono, ka pud gikwanyo Rwot ma ojwikogi," owaco ni, "BY REASON OF WHOM THE WAY OF TRUTH SHALL BE EVIL SPOKEN OF." 4. S. S. Snow oyero ni en "Elijah the Prophet." Dano man, i wot ne ma tege ki meca, bende otime but ne i tic man me tho; ki wot ne ocako keto i nying marac, i cwiny pa dano mapol ma ngwec, rwom ma tye kakare pi jo maleng ma tye ka kuro.

I dul me bal man an romo medo mapol, calo “mwaka alufu acel” me Nyutu 20:4, 7, i kare macon, “144,000” me Nyutu 7:4; 14:1, jo ma “oturo kendo obino woko ki i kabur” pire kede dwogo kwo pa Kristo, doktrin me pe tic, doktrin me balo lutino, etc. etc. Bal man gityeko ywayo gi ki pire tek, kendo gikwanyo gi i wi lwak ma tye ka kuro, ni i cawa ma Lut Miller oneno ndoto, tyen ma tye ki rwom madwong ma adwogi “kikwanyo woko ki wang neno,” kendo lok pa lanen rwate ki kit me kare ni, “Kwer odwogo i cen, kendo kakare obedo kure,” etc. etc. Nen Yesaya 56:14.

Ka cawa en, pe tye gazet me Advent i lobo ma konyo kom me ada ma kombedi. “Day-Dawn” obedo me agiki ma ogwoko tung ma ada pa apok matin; ento en otho i dwe mapol mapwod Rwot omiye Ladit Miller kwac man; kede i lweny me tho pa agiki onyuto jo ma maler ma gi oro matek ka gi goyo dwo matek, i 1877, ma kare en higa apar adek i anyim, calo cawa me kwanyo gi woko pa agiki. Wayii! Wayii! Pe rweny ni Ladit Miller i kwac ne, “obed piny ocako koya” pi kit marac me gin man.

8. Bokisi nyuto ada me Doki ma Ladit Miller ocoyo bot piny, calo kilaro kwede i lunyuto me nyiri apar. Matayo 25:1-11. En ma acel, cawa, 1843; en ma aryo, cawa me kuro; en ma adek, yabo me odii me otum i dwe me 7, 1844; ki en ma angwen, wii ot ma kigengo. Dano mo keken ma okenyo papere me Doki maromo aryo ki cawa 1843 oko pe bikwero ni Ladit Miller ogwoko lok angwen man ma pire tek i gin me Doki ma otime coni. Jo ma gikwero woko tem mamegi, ka gikwero ada rwom acel rwom acel ma gi, kacel ki Ladit Miller, gi waco bot piny pe ki cok, gin aye ma gi ocokocoko woko kit man ma rwate maber me ada onyo ‘bokisi,’ ka gi ywayi iye i ywaya.

9. Laco ma tye ki ‘orut me lute’ nyutu ler maber me adiera me kombedi, calo kit ma kwena pa malaika me adek [Revelation 14:9-12,] otyeko kelo i wang, ma kombedi tye ka pwodho bal woko ki i jo ma odong. Tic me adiera me kombedi ocako dwogo i Spring me 1848, kacel ki kare meno otyeko medo ka medo twero nyo i tung kombedi. ‘Orut me lute’ dong tye ka rweyo, ki bal dong tye ka liwo woko i anyim ler me adiera, ki binye manok ma ki wel madwong, ma i kare macek keken ne gigubo ki gicweyo gi woko i wang neno ki otela ki bal, kombedi gi tye i wang ler maber me adiera me kombedi.

Tic man me nyutu woko gimaro, ki puro woko bal, tye ka medo loyo, ki kiketo ni obi mede woto ki teko ma medo, nyaka jo maleng weng kikwan gi, kede gicamo cal pa Lubanga ma tye ngima. Pore man ki kit 34 me Ezekiel, ci inen ni Lubanga omera me akongo kwer pa en ma otyubu i cawa man ma obol ki kom, caki ki 1844. Mapat Yesu obino, ‘kwer matin’ bi kongo i ‘rwate pa yie.’ Yesu kombedi tye ka puro ‘pite en keken jo ma en owaco gin pa en, ma gicwer cwinya pi tic maber,’ kede ka obino, bino nongo ‘kanisa pa en pe ki kidak, onyo lul, onyo gin mo macalo meno.’ ‘Pur me yweyo tye i lwete, kede obi puro lobo me yweyo pi maleng, kede obi kongo witi pa en i ot me gwoko, etc.’ Matayo 3:12.

10. “Sanduku me aryo ma madit loyo ki ma ber loyo en ma con,” ma i iye ki kicoko “jem,” “dayimondo” ki pene ma kiyweyo, nyutu lobo ma macol pa ada ma tye kombedi, ma tye ngima, ma i iye bicokogi guti me dier pa Lubanga ma kiyweyo, gin 144,000, wenggi tye ki kite pa Lubanga matye ngima. Pe acel ki “dayimondo” ma laraka obale i dic. Ka romo ni mene pinygi pe madit loyo lacuc pa pini, ento pe gibalo gi, ki pe gigolo gi woko i nino man, ka Lubanga tye kicoko “jem” pa en. [Malaki 3:16-18] Obedo romo cwalo malaika pa en, ki giloro gi woko calo onwongo oloro Lot ki Sodom woko. “Tic ma macuk bi timo Rwot i lobo.” “Obicweo ne macuk i kica ma ber.” Nen Roma 9:28. James White, Footnotes to Brother Miller's Dream.