Ka “ler me cawa eni kimiyo,” dong “kikwano” onyo “kikwero.” Pyem ma kitimore ka ler kicono, en tic pa Lok maber ma pe kato, ma pe keken goyo cal i jo pa Lubanga, ento bene pyem me gono ki yuyo marac. Yore me tem ki pyem ma agiki ocako i 9/11, ka penyo me poropheti openyo, “tyen mane?” kede dwoko me poropheti en, “nyaka cik me Sunday.” Lwongo ma agiki pi alama me “tyen mane” ononge i cal ma abic i Buk me Adyere.

Ka otyeko yabo gaba ma abic, ne aneno i piny pa citala cwiny pa joo ma kigweyo pi lok pa Lubanga, ki pi cimo ma gi omako. Gi nyaro dwon madit, gi waco ni, “Iye nyen, A Rwot, maleng ki atir, pe i kato ki i yubu rem wa i joo ma bedo i piny?”

Ci kityeko miyo gi weng acel acel gite ma otwol; kityeko waco botgi ni, myero gibed dang i kuc pi kare matidi, nyaka latic ma tye kwede gi kacel ki owete gi, ma bi nego macalo ka gi bene onegi, opong woko. Revelation 6:9-11.

Pwony pa Jwii Maleng keto dwoko pa lapeny me “kare adii?” ma “cwinya pa gin ma kiketo gi i tho” openyo, i kare me anyim, ka gicweyo dul aryo pa jo ma ki tho gi pi twero me Papa. Man ocake i cik me Sunday, ci pi en Sista White nyutu Buk me Revelation kabedo apar aboro calo tyeko me dul aryo pa jo ma ki tho gi. Tye dwon aryo i lok abich me acaki; dwon me acel nyutu 9/11, ci dwon me aryo lwongo lacoo ki nyako woko ki Babilon i cik me Sunday. Sista White nyutu cal me “kare adii?” i “seal” me abich, ki rwate gi lok abich me acaki me Revelation kabedo apar aboro, me yaro kare ki 9/11 dok i cik me Sunday. Wii me lok pe tye ikom gweyo woko ki keto “seal” i jo pa Lubanga, ento tye ikom ribo pa twero me Papa pi kwanyo kwo pa jo ma ki tho gi i kare mukato con, ki jo ma ki tho gi ikare me tek pa cik me Sunday, ma gicweyo gi dul aryo pa jo ma ki tho gi pi twero me Papa.

Ka giyabo sili me abich, Jaani ma oneno fweny oneno i piny me madabahu lwak ma giretho pi Lok pa Lubanga ki pi lagoro pa Yesu Kristo. Pire kede man obino gin ma kikobo i kapita apar aboro me Buk me Fweny, kun jo ma tye ki yie ma ber ki adier gikwongo woko ki Babilon. [Buk me Fweny 18:1-5, kiwaco woko.] Manuscript Releases, dul 20, pot 14.

I but mukene ma en nyutu jo ma gubalo kwo i rwom me abic, ki dul me aryo me jo ma gubalo kwo ma obino, ma bi cweyo i pire tek me 'Sunday law', en owaco ni gine ma oneno 'bi bedo i kare me cawa ma bino.' Dwon aryo me Revelation apar aboro giyik 'kare me cawa ma bino.' Dwon me acel ocako i 9/11, ki dwon me aryo obedo i 'Sunday law'.

‘Ka oyabo muhuri ma abic, an neno i piny pa ot me lacar winye pa gin ma giguro pi Lok pa Lubanga, ki pi lami ma gikwoko; gi yabo ki dwon madwong’, gi waco ni, “Niningi kare, A Rwot, Maleng ki Atir, pingo pe ipoyo ki idogo remo wa bot gin ma tye bedo i piny?” Ki mii gi liba matut i ngat keken [Kicwalo ni gi macce ki maleng]; ki waco botgi ni, myero cweduru pi kare matin manok, nyaka luticgi bende ki owotgi, gin ma bi guro calo kit ma giguro, obed opong’.’ [Revelation 6:9-11]. Kany ni, jami ma kicenoni bot John pe gin ma tye kombedi, ento gin ma bi time i kare me anyim.

Lok me Apokarifi 8:1-4 kikwano. Manuscript Releases, dul 20, pot 197.

Sister White okobo rwate me opong pa cako dul ma aryo pa jo ma gu otho pi yie i kare ma bino anyim; kede i lok mukene, otyeko cito Yabo 18:1–5, ma nyutu dwon acel i rek adek me acaki, ki dwon mukene i rek angwen ki abich. Dwon ma acel nyutu 9/11, ka ot ma lamal me New York opoto piny; ci dwon ma aryo obedo cik me ceng Sande, ka kwer mukene pa Lubanga ki wongo gi woko ki Babilon. I lok ma aryo, omiyo wii i Yabo kabedo aboro ki rek angwen me acaki, ma nyutu yweyo pa cil ma abiro, ka kole ma ki aa ki i alatar kicoyo gi i piny, ma rwate ki Pentekoste, ka mac obino ki i polo ki omero jo Disipul, calo kidi apar aryo pa Elija bene omere, kede calo leb me mac ma otyeko bedo i wi jo Disipul.

Kare me nining? Zekariya ki Yohana

"Kare nining" obedo cal me poropita pi tutwal me cawa ki 9/11 nyaka Cik me Sande, ma kiketo calo i lok me Got Karamel, i gin mukato me Millerite ki cawa 1840 nyaka 1844, i gin mukato me Musa ki pulegi ma 8 nyaka 10, i lagam pa jo ma gibalo kwo i muhuri ma 5; kede i Buk me Sekaraia gipenya ni, "kare nining" obedi nyaka Obanga omi kica bot Yerusalem ma odong i Babilon pi cawa 70.

Kadong malaika pa Rwot okwano kede owaco, Aii Rwot pa lwak weng, pi kare mane pe in biki kica bot Jerusalem ki bot poto pa Yuda, ma in tye ki kobo botgi pi higa 70 man?

Ci Lubanga odwoko malaika ma owaco kede an ki lok maber kacel ki lok ma miyo kuc.

En malaika ma owaco ki an owaco bot an ni, “I lor, me waco ni, ‘Eyo Lubanga Rwot pa lweny waco ni: An atye ki dwaro ma lamal pi Jerusalem ki pi Zion. Kede an apire matek ikom jo ma pe gi ngeyo Lubanga ma tye i bedo maleng; pien acego kiru manok keken, ento gin okonyo me medo peko anyim. Eyo Lubanga waco ni: An adwogo bot Jerusalem ki ber mapol; ot pa an binen gicweyo iye, waco Lubanga Rwot pa lweny; ki yok me pimo binen gicamo iye Jerusalem. I lor dok, me waco ni, ‘Eyo Lubanga Rwot pa lweny waco ni: Poto pa an ki bedo maber binen giparan woko; ki Lubanga binen konyo Zion, ki binen yero Jerusalem dok.’” Sekariya 1:12-17.

Sister White oketo pire tek i rwom lok pa Zekaraia me “mwaka 70” (mwaka 70) ma Isirayel me piny macoko obedo piny i ciŋ pa Babulon me piny, kwede “mwaka 1,260” aa ki 538 nyo i 1798 ma Isirayel me Laro (Kristiani) obedo piny i ciŋ pa Babulon me Laro (Roma Katolika).

Macalo kede nyith pa Isra’el ma gicano gi i Babilon ikare me gologi ki piny, onongo Kanisa pa Lubanga i piny obedo i oturu ikare man ma bor matwal me loro ma pe giko. Prophets and Kings, 714.

I 1798, i agiki me mwaka 1260, lok ma acel i tung lok adek ma kiyaro calo malak i Apokarip 14 obino. Ma aryo obino i 19 April, 1844, ki ma adek i 22 October, 1844. Lok me gin matime ma kiyaro ki lapeny, “kare adwong nining?” obedo ki 9/11 enyutu i cik me Sande, ki kare meno onongo kiyaro i cako me Adventism i wot pa Millerite, ki 11 August, 1840 enyutu i 22 October, 1844. Kare meno kityeko yaro ne ki Yohana me Apokarip i chapta 10, ka Yohana ocamo buk matin ma ne tye switi i kamwa, ento ne obedo bita i lubuto.

Ci dwon ma awinyo ki i polo owaco bot an dok, owaco ni, “Wot ka ikaw buk matidi ma oyabe i lwete pa malaika ma tye ka tung i wi nam ki i wi piny.” Ci an awot bot malaika, awaco bot en ni, “Mii an buk matidi.” En owaco bot an ni, “Kaw ne, cam ne woko; bimiyo kume ni marac, ento bime bedo i tyen ni mamit calo odeyo.” Ci akawo buk matidi ki i lwete pa malaika, acam ne woko; obedo i tyen an mamit calo odeyo; ento ka acamo ne, kume an obedo marac.

Kede owaco bot an, ‘In myero i waco dok lok pa Lubanga i anyim jogi mapol, ki dul me piny, ki leb, ki rwodi.’ Apokarifa 10:8-11.

Lok me mukato ma John tye ka nyutu kitero ne calo buk ma ki diyo, pien diyo kitero ne calo Jo‑Millerite gicako nongo ngeyo kwena, kede gin ma gitye kwede ka gilawo kwena eno. Piny piny ka dong kityeko tero lok me mukato eno, ci ki waco bot John ni myero ocwoko lok pa nabi doki; lok pa nabi ma kitero kany obedo lok me mukato aa ki 1840 dok i 1844. Ki waco bot John ni lok me mukato pa Jo‑Millerite aa ki 1840 dok i 1844 dobedo doki i lok me mukato pa agiki me Adventism. Kare ma piny piny ka ki waco bot John ni myero ocwoko lok pa nabi doki, ki waco bot ne ni myero opimo Ka'kom pa Lubanga.

Kimii an okang ma calo tung; malaika ocung ka owaco ni, “Cung, kadong irup Hekalu pa Lubanga, ki alta, ki jo ma lamo iye. Ento wang ot ma tye woko ki Hekalu, weke i woko; pe irup; pien wang ot en kimiyo jo ma pe Yahudi; ki gweng ma maleng gibicobo iye ki cingegi pi dwe 42.” Nyutu pa Yohana 11:1, 2.

Tic ma kityeko miyo Adventism ipiny ceng 22 me October, 1844, kityeko nyutu ki Yohanna calo pimo onyo gero hekalu, ma rwate ki kica ma kiketo i buk Zekariya ni, “rek bino ywayo i Yerusalem” dok; pien Rwot “dong bini yero Yerusalem.” Lok pa kare ma kinyutu i cako me Adventism ki golo me Filadelfia me Millerite Adventism, kityeko dwogo i agiki pa Adventism ki golo me Filadelfia pa 144,000. I “Great Disappointment” me ceng 22 me October, 1844, kare me cawa ocako, ma kinyutu calo “ceng pa dwon me malaika me abiro.”

Ento i cawa me dwon pa malaika me abic aryo, ka obedo cako ogolo dwon, myero myeo pa Lubanga obed otyeko, macalo kaka osewaco bot laticne, jonabi. Revelation 10:7.

Lok ne obedo mamit bot jo Millerite ka lok me cawa pa Islam me peko me aryo otimere calo keken kit ma jo Millerite gi nyutu anyim mapwod pe, i kare me August 11, 1840. Ento lok ne ocake ma pire tek i it i kare me kwanyo-cwiny madwong pa October 22, 1844. Ka John otyeko nyutu kit me gin pa 1840 dok i 1844, gimiyo ngec bot en ni myero otimo gin acel keken dok (me nyutu anyim). Dong gimiyo cik ni otwari Yelusalemu; ka otware, orwate ki lok me nyutu anyim pa Sekaraia ma waco ni Rwot oyer Yelusalemu. Ki October 22, 1844 dok anyim, gin mukato me nyutu anyim gikwanye calo "nino me dwon pa malaika me namba 7." Nino me dwon pa malaika me namba 7 (peko me adek) nyutu cawa ma i kare ma kit pa Lubanga pa Kristo myero okobo matek matwal ki kit pa dano ma myero obed 144,000. Tic eni ogengo ne dwogo-woko me 1863, ki i 9/11 cobo pa malaika me namba 7 (peko me adek) dok ocako cobo.

I tuk ma maleng Rwot oyero Jerusalem me keto nyinge kany, ki “nyinge” obedo kit pa en. Zechariah owaco pi Jerusalem ki pi Zion, ka owaco ni, “An atye ki lara madwong pi Jerusalem ki pi Zion,” ci dok ni, “Rwot dok bino miyo Zion cwiny paco, ci dok bino yero Jerusalem.” Zion opaco cwiny ka oywako Roho Maleng, ma en “Lami me miyo cwiny paco.” Pac pa Roho Maleng ocake i 9/11, ki rwate kwede gin ma Kirisito opukogi jo-pwonyene inyim odwogo ki tho, ka otyeko bedo bot Wuon ci odwogo piny. Nyuto pa Roho Maleng omed madwong i kare me Pentecost. Kare eno ocake ki cemo me jami me makwongo ma odwogo ki tho, ci otyeko ki cemo me jami me makwongo me Pentecost, ka piny weng dong owinyo lok.

Mii jo pa an cwiny yot, mii gi cwiny yot, Lubanga pa wun owaco. Wun waco i cwiny pa Jerusalem, ci yubu bot Jerusalem, ni lweny pa Jerusalem otyeko, ni kica pa Jerusalem kikweyo woko: pien Jerusalem oyudo ki lwet pa Rwot doki aryo pi kica pa Jerusalem weng. Isaiah 41:1, 2.

Jo 144,000 kiketo gi cal ka "keca gi kikwero." Man poto mapwod pe 'cik me Sande' obino, ka gicweyo gi malo calo yabu me con me Pentekoti, kun gicamo cwalo piny weng me Roho Maleng ma pe tye ki rwate, macalo ma lutic pa Yesu oketo cal i Pentekoti. Yubu me kot ma ocake i 9/11 dok obed cwalo piny weng i 'cik me Sande'. I kin gin mo, yabu me con me 9/11 okato i yabu me con i 'cik me Sande', ka jo 144,000 kiketo gi cal kede kikidiyo me rwom, me cweyo gi malo calo 'ensign' ki 'cik me Sande' okato i 'giko me temo'. Kit ma obedo i kare meno ki yaro ne ki cital adek me acaki i Apokalipsi puro apar abic adek ma gicoyo poto pa Babulon, ma obedo cal me Baibul ma nyuto "medo aryo".

Ka gin man otyeko, an oneno malaika mukene obutho ki bot polo, tye ki teko madit; kede piny odoko maler ki duŋ pa en. En oyubu dwon ma tek, waco ni, “Babulon madit obutho piny, obutho piny,” dok obedo kabedo pa jogi marac, ki kabedo me gwoko jogi weng ma pe maler, ki ot me gwoko winyo weng ma pe maler ki ma inweyo. Pien gweng weng gicamo waini pa mir pa lwat pa en, ki rwodi pa piny otime lwat kwede, ki jo me cato pa piny gimoko lony madit ki kom ng'eny pa gin ma ber-ber pa en. Revelation 18:1-3.

I Coc pa Lubanga weng, dwoko boko me lok onyo lok i aryo tito tyeko maleng pa poto pa Babilon i kare me agiki. Man en alama pa Alpha ki Omega, ma pol ka pol gitito agiki pa gin ki cako pa gin. Poto aryo pa Babilon gitito calo Nimrod ki Belshazzar. Nimrod ne obedo cako pa Babilon, ka Babilon ne obedo Babel keken. Poto pa Nimrod otito poto pa Belshazzar, ki kwena pa malaika aryo, kede pa malaika me Revelation apar aboro, en ni poto pa Nimrod i cako pa Babilon otito poto pa Belshazzar i agiki; pien Alpha ki Omega pol ka pol gitito agiki pa gin ki cako pa gin.

Tur me Nimrod ogoyo piny macalo cal me butone, ki en onyutu cal me buto pa tur aryo (Twin Towers) i 9/11. Buto pa Belshazzar obedo coc ma ocone i wang ot, ma onwongo nyutu agiki pa bedo rwot pa Babilon pi higa 70, calo duk acel i poropheti me Bibul; ci kamano nonyutu buto pa United States i agiki pa “higa 70, kakare ki nino pa rwot acel” me cal pa Aisaia 23, ma tye ka nyutu gin mukato me United States ko 1798 nyo i cik me ceng Sannde. Coc pa Belshazzar ma i wang ot nyutu kare ma ogweng me yweyo bot Kanisa ki Gamente oboro piny i cik me ceng Sannde, ma en tepat keken kama duk me namba 6 i poropheti me Bibul ogik, macalo Belshazzar ma ogweyo i nino eni keken. Coc me lwet ma i wang ot en cik ma ocone ma ogoyo piny ogweng me yweyo bot Kanisa ki Gamente i Konsitituson.

‘Lok me mukato’ ma kityeko nyiso ko 9/11 nyaka cik pa Sande, ci kun bene nyaka giko pa kare me pimo dano kede kec abiro me agiki, obedo kare me mukato ma i Lok pa Lubanga kityeko yaro kwede keto leb odok aryo. I kare en, Roho Maleng kibweyo woko, kacako ki coyo, cako i 9/11 nyaka cik pa Sande, ci kun bene obedo bweyo woko ma opong. Kristo oyaro Roho Maleng macalo ‘Comforter’, ma ka obi obinyiso jo pa Lubanga gin weng.

Ento Lakony, ma obedo Roho Maleng, ma Wuoro obi cwalo i nying an, en obi pwonyo botu gin weng, kacel ki obi dwogo i poo wiiu gin weng ma awaco botu. Yohana 14:26.

Tipu Maleng obino bot 144,000 ki "golden oil", ma bene obedo "rain", ka bene obedo "Comforter". Ka giyito ne calo "Comforter", Tipu Maleng tye ka nyutu kit ma patpat me Tipu Maleng.

Jo Lubanga dong kare weng gitye ki Roho Maleng ka gityeko timo kite me Lok Maber, ento i cawa me dwogo me lamo ma adada, “macalo i kare me con,” ka tye nyutu pa Roho Maleng ma pire tek pi jo ma obedo calo duli acel, Roho Maleng kityeko nyutu ne calo Lajokony. Ma labongo, i jo ma obedo calo duli acel, Lajokony otyeko pwonyo paro-gi, ka en “okelo jami weng i paro-gi.” Man cwalo mwonya ni jo ma tye ka donyo i nyutu eno gi tem adada, pien Roho Maleng tye ka bao i tic me paro-gi; pien en tye ka yiko kit me paro-gi ka en okelo “jami weng i paro wunu.”

Dwogo paro pa dano rwate me yubo kit me malo pa dano, kacel ki jami mapat-apat calo nyutu, rieko, tamo, ki cwiny ma ngec me atir, ma Lapostol Paulo waco ni “pach.” Kit me malo en pach me ring onyo pach pa Kristo.

Pien par me ringo obedo lweny i bot Lubanga; pien pe tye i kom cik pa Lubanga, pe romo bedo kamano nining. Roma 8:7.

Pien ngat mane ma ongeyo paro pa Rwot, me omyero opwonyo en? Ento wa tye ki paro pa Kirisito. 1 Corinthians 2:16.

Kit ma piny, onyo rwom, en tye ki nervous, emotional, ki hormonal systems ma rwate ki senses, ma gin “yore pa cwiny.” Kit ma malo kicono me luro kit ma piny; kacel, en tye kityeko yaro calo ot pa lweny, kede ot pa lweny tye ka gicako lweny pire keken ki senses (kit ma piny), kede gicako lweny i ot pa lweny ki yore ma kelo i ot pa lweny. I ot pa lweny pa kit ma malo tye dyere me cing, ma Sister White lwongo “citadel.” Citadel en “Most Holy Place” i “sanctuary,” ma kityeko poko i dul aryo. “Courtyard” en rwom, onyo kit ma piny; kadong me donyo i “courtyard” onyo me kato remo i “Holy Place” mito woko wot ki “pabic” onyo “veil.” “Courtyard” gubedo ki agiki i tung aryo ki “pabic.”

Ki yo manyen ma tye ki ngima, ma oketo maleng pi wa, kun lakut, en aye ring pa en. Hebrews 10:20.

Ka maleng obedo ki but aryo: wang ka maleng ki ot me ka maleng. Ot me ka maleng bene obedo ki but aryo, macalo kit me dano ma malo bene obedo ki but aryo. Kit me dano ma malo obedo ki kabedo aryo. Kabedo acel tye calo Kabedo Maleng, ento kabedo mukene tye calo Kabedo Maleng Loyo Weng. Kabedo Maleng nyutu tic me cwinya ma mite pi piny me dano me katic, ento Kabedo Maleng Loyo Weng obedo kabedo ma Lubanga ki Dano gicenyo kany. Kabedo Maleng Loyo Weng obedo ot me kom pa Lubanga, ki gin ma gipoko cwinya gicungo i kabedo me polo kwede Kiristo.

Ci ogolo wa malo kacel, ocwalo wa me bedo kacel i kabedo me polo i Kirisito Yesu. Efeso 2:6.

Tyen me coc man kigolo ki i dul me coc ma, i tyen me coc mapol ma con, ento i tutwal pud i yore acel me paro, Yesu tye ka bedo i kabedo me polo, macalo kede jogi bene tye ka bedo i kabedo me polo.

Ma onongo otimo i Kristo, ka onongo ociero iye ki bot joma otho, ci oketo iye i tung acam me en keken i kabedo me polo. Epeeso 1:20.

Kristo kede jo pa en gibedo ka rwate i Kabedo ma lamal maloyo weng. Kristo ochier ki tho, ci obedo i kabedo me polo; jo pa en gi ochier ci gibedo i ot me kom pa Rwot i Kabedo ma lamal maloyo weng. Paulo nyutu ni jo ma ocier i nyig lok abicel gi ochier ki kere i nyig lok ma okato ne.

Kacce ka wa otwo i richo, En omiyo wa ocako kwo kacel ki Kristo, (ki kero, wunu itye kigwoko). En bende omiyo wa opaco malo kacel, omiyo wa obed kacel i kabedo me polo i Kristo Yesu. Ephesians 1:5, 6.

Opongo maler me tyen me coc ma i Ephesians obedo jaloko adwogi aryo me Revelation 11:11, ma kicako gi odok woko ki tho, eka kikalogi malo i polo macalo alam—ento bende, myero gibed i kabedo ma i polo. Iyie Kabedo Maleng Madit jaloko adwogi aryo gitye tito cal pa dano weng i wang Lubanga keken, kede rwate pa gi me bedo kany obedo alam ma gin acel acel tye ki eni. Alam eni obedo kitem pa Lubanga; kede kitem pa Lubanga nyutu ni dano odok acel ki pa Lubanga, kede kitem eni kiyutu ne ni Lacung Cwiny, ma en Lamo Maleng, tye obedo iyie Kabedo Maleng Madit pa kit gi ma malo loyo. Kabedo Maleng Madit obedo ot me kom pa Lubanga, kany ka kit pa Lubanga ki kit pa dano gidok acel; kede eni nyutu ot me lamo pa dano, ma i kit pa dano ma malo loyo tye iyie Kabedo Maleng Madit, kany ka kit pa Lubanga ki kit pa dano gibed kacel.

Kobo piny pa "Comforter" obedo keto alama pa 144,000, ci keto alama me loko i histori me gwoko kwo, pien i kare eno Kanisa loke ki Kanisa me lweny bot Kanisa ma otir. I kare eno, loke ki muvimeni me Laodicea pa 144,000 bot muvimeni me Philadelphia pa 144,000. I kare eno, loke ki experiens pa Kanisa me namba 7 bot experiens pa Kanisa me namba 6, ci Kanisa me namba 6 obedo Millerites. Kit me lanen pa Kanisa me namba 6 pa Philadelphia, kaka otimo opong ki muvimeni pa Millerite, obedo ni pe en obedo Kanisa. En obedo muvimeni keken nyo i 1856, ka White aryo gituwo muvimeni ni Laodicean. I mwaka 7 ma anyim, gicweyo Kanisa me cik.

Aloka me lonyo ma i cik me Sande onongo ki nyutu calo cal pa aloka me lonyo ma i Pentekote, ma omako cing pa cako tic pa Kirisito macalo Jadolo madit.

Golo piny pa Lamo Maleng ma otimore i Pentekote obedo kwena ma oa ki Polo ni keto i rwom pa Lakony otyeko. Ki kica pa En, ocwali Lamo Maleng ki Polo bot jolubo pa En pi nyutu ni, calo Lami kede Rwot, ocam twero weng i Polo kede i piny, kede ni En obedo ma ogwono ki yie i kom dano pa En. Kitabu me Tic pa Jotije, 38.

Ka kec me agiki kipobo pe ki pimo i wi 144,000 i kare me cik me Sande, obedo “kwena pa Polo” me nyutu ni kanisa me lweny ogiko, ci kanisa ma loyo obino. Keto cing pa Kristo i Pentekoste i Dyer me Lamer ma i Polo, obedo calo yub pa 144,000 i kare me cik me Sande.

Loro me "Pentekote" ma nyutu ni Kristo en ma kiketo mo, onyutu keto mo pa En i kit me cako i polo; ento bene kiketo mo iye i bote me nywako pi pa En. Nywako pi pa En (9/11) i bot Pentekote (cik pa Sande) bene onwongo nyutu dok, i higni adek ki aber acel oko ki nywako pi pa En, ki tho ma atir pa En, ki oketo i piny pa En, ki odwogo pa En ki tho (Sikuku me Cham me Acaki). 9/11 dong nyutu i bote me nywako pi pa En, ki bene i odwogo pa En ki tho. Odwogo pa En ki tho ma cal, ki odwogo pa En ki tho ma atir, gi nyutu cako me yore aryo me lanen, ma kare mo keken tyeko i Pentekote. Lok me kare aryo magi cako ki odwogo pa rwate me cham me acaki.

Ento kombedi, Kirisito ociero ki i tho, kede obedo mapwod pe i kind jo ma oniindo. Pien ki ngat acel obino tho, ki ngat bene obino ciero pa jo ma otho. Pien macalo i Aadamu gin weng otho, kamano bene i Kirisito gin weng gibed mangima. Ento dano acel acel i rwom pa en: Kirisito mapwod pe; ci bang en, gin pa Kirisito i cito pa en. 1 Korintho 15:20-23.

Kristo obedo misango me makwongo me jami me cweyo i dwoko‑kwo pa iye, ma tito acaki pa 'cawa me Pentekoti' ma otum ki misango me makwongo me Pentekoti. Dwoko‑kwo pa Kristo obedo baale, ento witi gin joma 'ma lacen' 'gin pa Kristo ikare ma obino.' Joma 'ma lacen' pa dwoko‑kwo pa Kristo 'gin pa Kristo ikare ma obino'; kamano gi nyutu coko agiki me cwinyo pa joma ma atir ikare me agiki pa lobo, calo kit ma cwinyo alufu adek ma ocoko gi i Pentekoti.

Rek eni bene waco pi dwogo i kwo i tung me tho. Tho ocako ki Adamu, ci oyabo i kom dano weng; ento otimo mano 'i' 'rwom'. I Buk me Tic pa Jonyutu, Petro ocoyo ni, ka Buk me Yoel tye ka piro ne, dano myero cwal balgi i anyim yilo, ka cawa me dogo cwinya obino ki i wang pa Lacung Cwiny, balgi oyweyo woko. Kristo pe ne tye ka neno buk me yilo me yweyo bal i kare eno, pien yilo ne tye anyim mapol, okato alufu acel ki mia aboro me mwaka.

Wic me “dano weng, acel acel i ter pa en” ocakke ki Adam, kede kamano nyutu walo wic pa jo ma otho, ki i kare pa Adam nyaka cawa me dwogo cwiny obino. Ka kop agiki obino, walo wic dwogo ki bot jo ma otho dok obot jo matye kede kwo. I ryek man ma nyutu kare (ki i dwogo i kwo pa Kristo nyaka Pentekoti), ki i adwong’ me acaki me barli nyaka adwong’ me acaki me gano, kop tye ka lok i walo wic pa jo matye kede kwo; kede ka kop lok, kwena ma ki nyutu calo kop tye ka poko gano ki cac me iye. I cik pa Sande, ma en aye Pentekoti, gano pe dong orem ki cac me iye, ki rwome pa adwong’ me acaki me gano—mapeca aryo me ywayo—giyweyo malo. Tic me yweyo ki i 9/11 nyaka cik pa Sande bene ki nyutu i Malaki adek, ka Lakwena me Endagano tye ka yweyo kede bene tye ka yweyo jo Levi, kede otimo ne ki “mac.” “Mac” obedo cal me kwena, calo kit ma ki nyutu ne ki leb me mac i Pentekoti. I kit me gin ma watye ka leyo, poko pa dul aryo ma oporo jo 144,000—ma gin mapeca aryo me ywayo ma ki nyutu gi calo adwong’ me acaki me Pentekoti—myero gityeko cweyo gi maber tutwal; pien gin obedo rwome keken ma tye ki “cal me kec” iye.

Pi acaro aryo me woyo malo obedo ki yisiti, ki yisiti obedo alama me richo. Yisiti eni kijuko woko i mac me od me yubo, calo ‘mac me yweyo’ pa Lakwena me Cik. Isaya i Buk me abic abiro nyutu kwedo ma ocako i 9/11, ma onwongo oko “cawa me kec ma obino ki tung otong.” Lok eni cwalo ni en kin kwedo ka richo pa Israel kikwanyo woko. “Kwedo” eni obedo i kin ngec me kuc me agiki ma atir ki ceke ngec mukene me kuc me agiki ma pe atir matye. Ngec obedo “mac,” ki “mac” en aye gin ma Lakwena me Cik tiyo kwede me yweyo ki kwanyo woko. Kwedo i ngec me kuc me agiki kwanyo yisiti woko ki i nywonyo me Pentekoti pa adira me mukwongo pa ngano, ma kiwoyo malo i cawa me Cik me Sannde. Jo 144,000 obedo adira me mukwongo pa ngano me Pentekoti, ma gigoyo woko ki twer pa Remo pa En ki yweyo me lok me bwolo gi; pien ka Lok aye yweyo, ento opongo timo mano keken ka Lok ocweyo calo ngec ma kiwaco. Nyutu me ngec omiyo jo 144,000 bedo kwo, ento nyutu me ngec me kuc me agiki ma pe atir omo tho.

Gin oloyo ne ki remo pa Lamb, ki lok me coyo megi; pe gi hero ngima megi nyaka tho. Revelation 12:11.

Jo 144,000 gilubo Kirisito i kit me loyo, macalo en oloyo; pien, i kit porofetik, gilubo Kirisito.

Gin aye jo ma pe gityeko rwate ki dako; pien gin cwer. Gin aye jo ma luwo Rombo kama keken odhi. Gin aye jo ma kigolo gi woko i tung ji, gibedo miero pa Lubanga ki pa Rombo. Revelation 14:4.

Kany i Nyutu pa Yohana 14:4, jo 144,000 kigeno calo “leya me acaki.” Gin bene kigeno calo “layeny,” ki pwony ma kime wa o waco bot wa ni parabol pa layeny abicel i Matayo 25 tye coyo kit me obedo pa jo Adventist. Pe keken gin “layeny”; gin pe “gibalo pire-gi ki dako,” pien tic me temo ki yaro ma otyeko cweyo jo 144,000 otyeko kelo pat atata ikom jo 144,000 ki “weng” dini mape atir. “Gin man” giluwo Lamb i kabedo weng ma oceto iye, ki macalo miyo leya me acaki, myero giluwo Kiristo i tho ne, i kume ne, ki i dwogo ki tho ne.

I Buk me Nyutu, chapta apar acel, lok apar acel, jo me yubu aryo ma myero kany malo calo bendera, con mukwongo gi otho; ci i nino adek ki aboro gin oceto ki tho me bedo lim me first fruit, calo Kricito en bene. Lim me first fruit ma ne en ki dong en Kricito, ocoko iye rem me cuk ma ogweco piny, pi kwaro woko jo ma ne gi obedo baŋkirap i rwome me Laodikea. I lok acel, (lok apar angwen), gin weng man ma obedo nining ma macokcok me rwak mapol me le me poropheti ma okube ki jo 144,000 kiketo ne piny. Ci kiketo ne piny i Nyutu 144 ki cing Palmoni, laco me cono ma lamal. Dwoko dogi aryo i Maandiko nyuto gin matime me kuc me agiki, ci kuc me agiki aye kabedo ki cawa ma ki gweco Laloc i wi jo pa Lubanga.

Ber tutwal i gotgot tiende pa ngat ma kelo lok maber, ma yaro kuc; ma kelo lok me ber, ma yaro kony; ma owaco bot Siyon ni, “Lubanga mamegi tye rwote!” Latic me gwoko mamegi bikwanyo dwon; ki dwon kacel gibiwor; pien gibineno wang ki wang, ka Ladit Lubanga obidwogo Siyon. Bubol ki mor, wiru kacel, kabedo ma ocwec i Jerusarema; pien Ladit Lubanga ocobo cwiny jo pa en; ocungu Jerusarema. Ladit Lubanga ocweyo lwet pa en ma maleng i wang kabila weng; ki agiki pa piny weng bineno kony pa Lubanga wa. Wut, wut, wu woko ki kany; pe mukome gin ma pe maleng; wu woko ki i tung pa en; beduru maleng, jo ma gamo jami pa Ladit Lubanga. Aisaia 52:7-11.

Zion H6726 obedo keken ki H6725 ma nyutu “ngolo me neno pire tek; tung madit onyo tung me nyutu yo: – alama, nying, alama me yo.” Zion obedo alama me cal pa 144,000, kede i lok man gi dong oting’o koth me agiki; pien gi dong gipako kede ginyutu lok maber me kuc. Calo kit ma lube kwede en ni gi neno “i wang ki wang,” ma nyutu larepa i Pentekositi, pien ceng apar ma con i Pentekositi nyutu kare me doko acel. Rwot “otimo,” (ma nyutu kare me con) dong otyeko timo gin adek pi jo ma kelo lok maber. Otyeko “konyo cwinya pa jo mamegi,” “okonyo Jerusalem woko,” kede “oyabo cing pa en ma maleng i wang lwak weng.”

En "omiyo kuc" bot jo pa En i 9/11, me nyutu cako pa yo me temo ma i But adek me Malaki, ma bitieko i Sunday law, ka En oyweyo malo cal me "first fruit offerings", kit ma ki nyutu kwede kun "ocweyo lwete maleng i wang jo lobo weng." En omiyo kuc, oyubu, ki oyweyo malo jo 144,000. I 9/11 En omiyo kuc ki ocako kit me poyo, ma i iye En oyubu jo pa En, ci oyweyo gi malo macalo cal; onyo calo Malaki owaco ni "offering pa Yuda ki Yerusalem obed ma maber" "calo i cawa me con."

En bi bedo calo lame ki laler me feza; en bi yweyo nyith Levi, kede en bi yweyo gi calo zaabu ki feza, pi gicwalo bot Rwot sadaaka i kica. Eka sadaaka pa Yuda ki Jerusalem bi irwak ki Rwot, calo i cawa me con, ki calo i higa me con. Malaki 3:3, 4.

Wa bi keto paro pa wa pi "kare nining" i agiki i lok ma bino.

"En tye ki yweyo i cing pa En, ki En bino yweyo maber wang yweyo pa En, ki bino cango witi pa En i ogali." Matayo 3:12. Man obedo acel ikare me yweyo. Ki lok me adiera, opoko kityeko golo ki woko ki witi. Pien gi onongo ki liel tutwal ki bedo me yubo twero pa gi keken, pe gi yee yubu; ki pien gombo piny tutwal, pe gi yee kwo me kongo-wii, mapol gi odwogo woko ki Yesu. Mapol dong tye ka timo kamano. Cwiny dano tye ka pimo toni macalo kit ma lakwena ne kipimo i sinagog i Kapernaum. Ka adiera kicwalo i cwiny, gi neno ni kwo gi pe rwate ki dwon pa Lubanga. Gi neno poya me loko gi opong weng; ento pe gi tye ki cwiny me cako tic me kwanyo keni. Ka en aye, gi cwiny rac ka balgi ki nyutu woko. Gi yawo woko ki kum cwiny, macalo lakwena otyeko weko Yesu, ka gin ka woro, "Lok man tek tutwal; ngat ma twero winyo?" The Desire of Ages, 392.