Palmoni, Lapim namba ma mager, pe keken ocweyo apoya ma tye ikom matimatiki; en aye Lacwe pa matimatiki.
Pien ki iye gin weng onwongo kicweyo, ma i polo ki ma i piny, ma romo neno ki ma pe romo neno; kadi obedo kom rwot, onyo lobo me loyo, onyo ladito me loyo, onyo teko: gin weng kicweyo ki iye, pi iye. Kede en tye anyim gin weng, ki iye gin weng gicung kacel. Kolosai 1:16, 17.
Ka i penyo AI ikom namba ma Palmoni otyeko keto i Lok me porofeti pa En, ki pud i penyo ka namba meno tye ki dwong mo i dunia me matematika, ibino nongo ni opoto namba weng me porofeti tye ki dwong ma patpat i matematika. Ma bino anyim nyuto namba abicel me porofeti, ma kityeko yaro gi i ruc me dwonggi i dunia me matematika, ma gityeko miyo dwong i teori me namba, buk me kwano, ki i kultura me matematika.
42 - aikon me pop-kalcha ma madit loyo weng + abundant, pronic, Catalan, sphenic.
7 - Namba me prime matidi ma jo mito tutwal, ma tye ki nying mapol (Mersenne, safeprime, happy prime, etc.).
23 - namba ma prime ma opong ki lanyut mapire tek (Sophie Germain, safeprime, happy prime, ki mukene).
2520 - Ngene maber macalo namba matidi loyo ma romo kobo kwede 1-10 (LCM 1-10), ki bene en namba me 'highly composite'.
220 - Acel i gin aryo me amicable ma matin loyo (ki 284).
19 - prime ma nyutu woko: twin prime, cousin prime, sexy prime, namba Heegner, happy prime, ki mukene mapol — opaki tutwal i bot prime matino.
1260 - Namba ma matir ma tye ki fakito mapol loyo namba mo keken matye piny kwede (kakare i anyim 2520).
30 — Namba highly composite ma obedo matin loyo weng, kede en product pa namba prime adek ma acakke; cal madit me buk me kwano.
2300 - LCM me namba 1-9.
400 - namba me tung aryo ma maler, ma opong maber (20²).
65 - namba ma tye piny loyo ma obedo med-gi me kwac aryo pozitifu i yoo aryo mapat (1²+8² ki 4²+7²); maber, ento pi lwak manok.
46 - Namba ‘even’ madit loyo weng ma pe romo nyutu calo med pa ‘abundant’ aryo + nying mapatpat me kit ma piny.
430 - Namba sphenic maber (2×5×43).
1290 - Gin ma kiketo ki jami mapol ma matwal.
1335 - Lista matidi (semiprime/namba keken).
Ka in obedo macalo an, ki pe i ngec maber i piny me matimatiki, itwero kwano lisi ci itami ni i piny me matimatiki namba weng tye ki lok me kare mapire tek, onyo piny-cik ma orumu onyo gin ma camo camo; ento pe obedo kamano. Ka an akwayo AI me ngec me kit ma piny me matimatiki tye kwede ikom namba acel acel magi me porofetik, an akwayo acel keken, ci inge ki namba angwen an openyo lapeny mukene. Amito ngeno ka AI obino omiya lok me gin ma time con ikom namba mo keken ma abino penyo ikome, onyo ka namba angwen me acaki gin adada ki twero mapire tek i piny me matimatiki. Pien namba angwen me acaki ki gamo maber madit i piny me matimatiki. Ento pe ocad woko kany. AI ogamo ni namba angwen me acaki magi tye adada i rwate ma patpat i piny me matimatiki. Ka an omede ki cogo ngec, AI ocako opwoyo kit ma anyalo yero namba ma ogoro woko i piny me matimatiki. Lok me agiki ma AI owaco bot an me dwoko ikom namba aryo me agiki (19, 65) ma an openyo ikome obedo ni, “19 oingore maber i wi ikin namba prime ma lamal mapol, kace 65 tye tutwal maber ento obutu piny—ento pud yero ma tek! Twero ma in me mede nongo namba ma lamal obedo me loyo tek atata. Itye ki mukene?”
An tye ki adwogi ma tek—ento pe angeyo kit me nyutu adwogi na—ni pe tye rekodi me gin matime con mo keken ma twero yaro ki nyutu namba me cal ma pire tek mapol macalo man ki i tung acel. I piny me cal namba man tye ma pire tek, kede Yesu tiyo kwede piny me kom me nyutu piny me Tipu. Peny tung me AI ngo ma namba man tero i piny me cal; obi cwiro cwinya matek. En oloyo twero na me nyutu terang lok me tiyori me cal; ento, ka acel ki ngec na matidi i tiyori me cal, anongo ni namba mogo magi miyo adwogi pi jami me kica pa nabi ma tye i gin-gi.
Namba 2520 obedo namba matidi loyo (kacel ki ni namba pe otyeko) ma twero pako iye maber ki namba weng aa i 1 bot 10, pe weko mo odong. Pien eni, i piny me matematiks kimiyo nying ni least common multiple (LCM) me 1 bot 10. Pien ne, tye ki namba mapol ma pako iye—48 weng—mapol loyo ikom namba matidi mo keken. Man omiyo obedo “highly composite number” (i matematiks, dul makwongo pa namba ma tye ki gi ma pako iye mapol loyo).
Namba 2300 tye ki kit me matimatiki ma lapire, ma rwate ki gin ma omiyo 2520 onongo kitye ki nying—obedo namba me pozitifu matin loyo weng ma romo kipyero iye ki namba weng acel acel aa ki 1 dok 9 (en aye ‘least common multiple’ me 1 dok 9).
220 tye ki kit pire tek ma ma loyo i number theory—pien en acel ikin gin aryo me “namba ma rwate” ma tye tinytin (kacel ki ma kigeno maber). I piny me matematika, “namba ma rwate” gin gin aryo me namba ma mapat; kun kigamo proper divisors me acel acel (divisors weng, ento labongo namba en keken), rom namba mukene. Ki paro gi calo “rwate ma opong maber” i matematika—Girik me cawa macon bene gineno gi calo alama me rwate! Gin aryo en 220 ki 284. Gin aryo man (220, 284) obedo “amicable pair” ma tye tinytin ma kigeno, ki kinongo i cawa macon (twero bedo ni Pythagoras onyo laregi), ci odong obedo acel keken ma kigeno pi cawa mapol. 220, ka obedo acel i gin aryo magi, gineno calo acel i gin macon ma maloyo i number theory!
I kit pa loyo cwinya, namba 220 nyutu rwate me kit pa Lubanga ki kit pa dano; ki i piny me matematiks nyutu “lawi maber woko” aryo. Dwong me matematiks pa 220, 2300 ki 2520 gicwako gi kacel, pien gin ma acel acel ikin namba adek eni gicwako kwede dwong en ni, gin aye namba ma matidi loyo tutwal i kitgi kene. Palmoni nyutu 2520 ki 2300 i vese 13 ki 14 pa Daniel 8, ki ka iweyo 2300 ki 2520, odong 220; erwate, namba adek man ma matidi-ki-ma nyinggi i piny me matematiks ginyutu i vese magi, ma obedo kare acel keken i Kitap pa Lubanga ma Kristo nyutu pire kene ni en aye Palmoni.
“Ka ceng 2300 otyeko, eka kabedo maler bi yweyo” nyutu cako me gamo ma ocako i 1844 ki jo otho, eka omede bot jo ma tye ki kwo i 9/11. I cing 13 ki 14, Palmoni, Ngat ma lamal me pimo, oketo kacel lok pa Musa “kare abic aryo” ki lok pa Daniel “ceng 2300.”
Dong an awinyo dano maleng acel ma tye ka waco; ci dano maleng mukene owaco bot dano maleng ma onongo tye ka waco ni, “Obedo nyaka kare mene loka me neno ikome lim me cawa cawa ki bal ma kelo ogola, me mino kabedo maleng kacel ki lwak pi gitinyo gi i cing?”
En owaco bot an ni, Nyo ceng alupiny aryo ki mia adek; eka ot maleng bi yweyo. Daniel 8:13, 14.
Kabedo maleng ki lwak nyutu kore me por pa janabi. Kwec pa kabedo maleng en ni Lubanga obed i tung jo ne.
Kacel, wek gi yubu pi an ot maleng; mi an obed i tunggi. Exodus 25:8.
Ot maleng ki lwak kitye me gogi piny ki cinge; ci jal maleng onongo penyo Palmoni, ma kinyutu calo ‘jal maleng acel acel,’ ni, ‘kare mane ma “ot maleng ki lwak” bibedo me gogi piny ki cinge ki teko ma kinyutu calo “me kare ducu” ki “bal me goro piny”?’ Teko aryo me goro piny ma gibiro gogi piny ot maleng ki lwak. Paganism ki Papalism, gi aryo, gebiro gogi piny ot maleng pa Lubanga ki jo pa Lubanga.
‘Kare abicel aryo’ pa Mosis i Levitiko 26 kilwongo ni ‘kac pa lacam pa en.’ Gamo me ‘kare abicel aryo’ ma obedo ikom piny pa rwot pa bor pa Isirael ki piny pa rwot pa cen pa Isirael, obedo ‘kac pa lacam pa en.’ Gamo man onyutu ni piny pa rwot pa bor obikwany woko i otongo i 723 BC, ki piny pa rwot pa cen obikwany woko i otongo i 677 BC. Gi kwayo Palmoni ni, ‘Obedo tutwal adii ni boroboro pa “kare abicel aryo” obitimo i kom paco maler ki i lwak?’ Ki dwoko ne ni nyaka 22 me October 1844.
“Kare abic aryo” ma gubo i piny tung bor pa Isirael ogiko i 1798, ki “kare abic aryo” ma gubo i piny tung piny ogiko i nino 22 me dwe October, 1844. “Kare abic aryo” ma gubo i piny tung piny ogiko ki “nino 2300” pa Daniel i nino 22 me dwe October, 1844. Palmoni, ki aimito, oketo kor kacel lok pa lanen adek; kede eni, onyutu 1798 dok i 1844 macalo higa apar abicel ma En oketo malo temple pa Millerite. Ngec matut pa lok apar adek ki apar angwen weko lami ngec pa lok pa lanen onang’o, pe keken “kare abic aryo” ki “nino 2300”, ento bende namba 220 ka paro kit ma 2520 ki 2300 rwate, ki bende omiyo namba 46 ka paro kit ma like 2520 aryo rwate.
Ka poropheti me kare pa Moses ki Daniel ogiko pire kene i October 22, 1844, Palmoni i kare acel onyutu lamal “220” pi me Daniel ma ocake i 457 BC ki me Moses ma ocake i 677 BC—“220” me mwaka i tung kany i kabedo ma ocake aryo pi poropheti aryo magi, ma ogiko pire kene kakare ka Habakkuk “2:20” otimere i 10-22 (10×22=220) i 1844. Ceng meno en acake me woyo opuk mabicel aryo, ka mystery pa Lubanga myero ogiko; kede mano, en obedo acake me kare pi sealing pa 144,000. Ceng meno omii acake me sealing pa 144,000, pien tic ma ogiko i kare me woyo opuk mabicel aryo en aye sealing pa jo pa Lubanga, ma en mystery pa Lubanga, ma en Kirisito i yin the hope of glory, ma en divinity ki humanity maketo ka dong acel.
Tyeko me "seven times" pa lobo ma i malo i 1798, kede tyeko me "seven times" pa lobo ma i piny i 1844, giyubo kare me mwaka 46 ma aa ki 1798 dok i 1844. Kare en ocako ka malaika mokwongo me Revelation 14 obinyo, kede otyeko ka malaika ma adek obinyo i 1844. I poropheti, man nyutu lajul aryo ni kare ma aa ki 1798 dok i 1844 obedo kare me alama. "Seven times" ma i lobo ma i malo ki ma i piny pa Isirael otyeko i 1798 ki i 1844, kede ka gityeko kamano giyubo kare me mwaka 46. Kare en pe tye adwogi ka pe tye lajul ma aryo. Dako White pwonyo pire kene ni pe romo bedo ki malaika ma adek ka pe tye malaika mokwongo ki ma aryo. En bende nyutu pire kene ni malaika mokwongo obinyo i 1798, ki malaika ma adek i 22 me October, 1844. Malaika adek me Revelation 14 gi miyo lajul ma aryo me nyutu ni aa ki 1798 dok i 1844 obedo kare me poropheti ma me alama.
Namba 46 obedo alama pa hekalu, ci ka Kristo ocweyo hekalu pi kare me acaki, wanimone ni Yahudi, i kare ma gi turo lok ki Kristo, ginyutu ni ka Herode oyubo odoco hekalu, tic kono onongo okwako higa 46. Jo me historia ginyutu ni yubo odoco pa Herode, ma Yahudi guturo kwede, otum i mwaka ma baptiiso pa Yesu otime. Gin man, kacel ki adwogi me lamo ni Lubanga oyubo wa i cal pa En, ci cal pa En obedo hekalu, ma kinyutu kwede 46.
Ki Lok obedo ringi, ki odak i tung wa, (ki ne wa neno madwong pa iye, madwong calo pa wod acel keken ma oa bot Wuoro,) opong ki ngwono ki adiera. Yohana 1:14.
Lok ma gitero calo “dwelt” nyute ni “tabernacle”. Lamal me kabedo maleng obedo ni Rubanga obed iye lwak mamegi. Lok “tabernacle” i Leb Hebru ma gitero calo “dwelt” en aye lok acel keken ma ki tiyo kwede pi “tabernacle” ma Mose oketo, kacel ka Kristo me acel oyweyo Hekalu, ki nyutu atir ni ring pa Kristo obedo Hekalu. Namba 46, ma kitero piny ki ngec ma atir ikom gima Palmoni tye tero anyim i cakke aryo ma kitero piny pi Adventism, tye i John. Higa 46 okube ki 220 pi jo ma mito neno.
Lacam pa en giparo ni kicone, “Lwak pa ot pa in omako an.” Jo-Yahudi ogamo gi owaco bot en ni, “In inyuto wa alama ngo, kun wa nen ni itimo gin man?”
Yesu odwoko gi ni, “Keth ot pa Lubanga man, ki i ceng adek abi nywako malo.” Ento Yahudi owaco ni, “Higa piero angwen ki abicel kitye ka yubo ot man; in itwero nywako malo i ceng adek?” Ento en owaco pi ot pa komne. Yohana 2:17-21.
I ves 20, i Yohanna 2:20, ni Yahudi waco ni, “Higa 46 onongo kitye ka yiko kac man; in ibin keto ne odoco i ceng adek?” Namba 46 orwate ki kac man, i chapta 2 ki ves 20 ma nyutu 220. I lok man Yahudi nyutu ni kac man onongo kitye ka yiko pi higa 46, rwate ki cako me Isra’el macon, ka Musa onongo tye i gok pi ceng 46 ka oywako cik me yiko kac. Pien Lubanga ocweyo wa i cal pa iye, pe obedo adwogi ni kac pa dano tye ki kromosom 46, 23 me laco ki 23 me dako. Kromosom 23 me laco ki 23 me dako gin cik me yiko kac pa dano. Palmoni, ma ocweyo gin weng, bende ocweyo kit i kom ring pa dano ma loki sel weng i ring ki sel manyen, ki dwogo weng pa sel macone cwalo higa 7, ma obedo ceng 2520. Yahudi orwate higa 46 ki kac, ento Kirisito nowaco makwako ring pa iye, ma bin kete odoco i ceng adek. Ki 1798 dok i 1844 kac pa Millerite okete, ki okete i kare ma malaika adek obino weng, ki malaika adek magi ma gicwilo higa 46, aa ki 1798 dok i 1844, Kirisito onyuto gi calo ceng. En owaco ni, “Bal kac man, ki i ceng adek abiro keto ne odoco,” miyo rwate kwanyo woko pa kac ma obino kete odoco i ceng adek.
I gere 13, Daniel nyutu kabedo maleng ki lwak ma gubalo woko. Piny pa Yisrael ma i wi obedo lwak, ki piny pa Yuda ma i piny obedo kabedo maleng, pien iye kany Jerusalem tye. Omiyo, ka lapeny me goyo piny kitero, en ma acel i gin aryo (kabedo maleng ki lwak) ma kigamo kicwalo i cogo en piny pa Yisrael ma i wi, i 723 BC. Hiny 46 lacen, i 677 BC, “cawa abicel acel” ocako pi piny pa Yuda ma i piny. Man tiyo ni goyo piny pa lwak otyeko i 1798, ki goyo piny pa kabedo maleng otyeko i 1844.
Isirayeli me con o aa woko ki Babilon me dwogo yubo Yerusalem i kom cik adek, cik ma me adek ocako higa 2300 ma otumu ki bino pa Malaika me adek i 22 me dwe 10, 1844. I 1798, kare me loyo pa Babilon me lapiir, ma kimego calo higa 70 ma Babilon pa kom piny oloyo, otumu; kede bene kare me lagam ma kimego ki malaika adek otumu kakare i ka ma lagam ocako i waco pa cik me adek.
Kare pa cik adek ma obedo Alfa pa higa 2300 otime doki i kare pa lacar adek ma obedo Omega pa nino 2300. Gin Alfa ki Omega gin tong me nkingo pa Adventism; 457 ki 1844 nyuto tic me yubu ot pa Lubanga ki Jerusalem.
Waci bot en ni, “Man Ladit pa jolwak weng owaco ni: Nen ngat ma nyingne obedo LAWÌ; en obioro ki iye kabedo pa en, ka obiyubu ot pa Ladit. En keken con obiyubu ot pa Ladit; ka obikano dwong, ka obicungi i kom rwotne ka obirwero; ka obibedo jadolo i kom rwotne; ka tam me kuc obedo i wanggi gi aryo.” Zekariya 6:12, 13.
Kirisito macalo ‘Branch’ kany kiketo ni en aye ma oyubo ot pa Rwot; ci calo kaka ocwalo malo i nino me adek ka malaika me adek obin i 22 October, 1844, ot pa Millerite onongo oyube ki Kirisito, pien en aye oyubo ot pa Rwot. Kadi bene man otyeko time i kare pa Millerite, tyeko mabor maber obedo i kare me kot me agiki, pien yiko me lok ‘en bino yubo ot pa Rwot’ weko gin ma binenen ni Rwot onongo oyubo ot pa Millerite i higa 46, ento en bino yubo ot mapat pa 144,000 i kare me kot me agiki, pien Petro owaco ni 144,000 myero kiyub calo ot me Lamo.
Ka kikwayo Palmoni lapeny me ‘pi kare me nining,’ dwoko ne en ni, ‘nyaka nino 2300; eka kabedo me lamar obiyweyo,’ ento Moses, Elijah ki Millerites, jojul ma ogolo kwo i kom pa Papa, Zechariah ki John ma gipimo ot pa Lubanga, Isaiah i chapta 6, ki mukene ma pe kiginongo nyinggi, gi waco ni dwoko pa lapeny me ‘pi kare me nining’ i verse 13 en ni, ‘ki cako ki 9/11 nyaka Sunday law, eka kabedo me lamar obiyweyo.’
Okitoba 22, 1844 onongo kinyutu anyim ki tic ma Abraham omiyo wode rwom; pien mano onongo kinyutu anyim me Salaba, ka Woro me Polo omiyo Wode rwom. Calo lok pa Aposto Paulo, kit ma Musa ki jo Heberu otime i Yath me Pi mac onongo nyutu baptiiso, ma bene nyutu Salaba, ma Abraham onongo kinyutu anyim i got Moria ki Isaka.
Mede dok, owadwa, a pe mito ni wun bed ka pe wun ngeyo ni, kwaro wa weng obedo i piny tung me cole, kede weng ocoro i pi madit; kacel weng bene gibaptiisii bot Musa i tung me cole ki i pi madit. 1 Korintho 10:1, 2.
Atir atir, man nyutu ni baptiis kiyaro kwede Okotoba 22, 1844, ma en kare ma jo pa Noa aboro gibaptiisi. “Aboro” obedo lamal pa dwogo i ngima.
Jo ma i kare mo ne pe gi winyo, ka kare acel pac ma lamal pa Lubanga ne kuro i cawa pa Noa, kun Safina ne tye ka kitimo; i iye gin manok keken—en aye ngat 8—kwo pa gi ogwoko ne ki pi. Calo kit ma en, baptiismo bene kombedi ogwoko wa (pe obedo kwanyo woko puk pa ring, ento dwoko me cwiny maber i bot Lubanga), ki dwogo pa Yesu Kiristo. 1 Peter 3:20, 21.
Ngene marac jami mo keken me adiera ma ki nyuto ikom October 22, 1844, obedo rwate kwede pe ngene lagam pa Noa i boti, pa Mose i Red Sea, pa Abraham i got Moria, ki pa Yesu i musalaba. I kare meno malaika ma adek obino i gin ma otime, ki en aye malaika ma keto muhuri i jo pa Lubanga.
Ci aneno malaika ma adek. Malaika ma obedo ka kobo an owaco ni, ‘Lokne romo oko cwinyi madit; ticne obedo ma piny keken. En aye malaika ma bi yero ngano ki yath marac, ka bi keto rono onyo wuedo ngano pi dogola me polo.’ Gin eni myero ojuko wii weng, kede pong tam. Dok kimiyo an aneno mito ma myero obed, ni jo ma gi geno ni wan tye ka rwako lagam pa kica ma agiki, myero gibed aa woko ki jo ma i cawa weng gicako gamo onyo pokeno bal manyen. Aneno ni pe myero lutino onyo ladit gidony i duli pa jo ma tye i bal ki i ocel. Malaika owaco ni, ‘Wek wii ocung pe tami i jami ma pe kelo ber.’ Manuscript Releases, volume 5, 425.
Kede rek me porofetik ma lamal ma gityeko kicwalo cal me cawa, malaika me adek obino ocako tic pa iye, ma tye ki weko yaro ne ariyo: birijini ma tye ki ngec ki birijini ma pe ki ngec, ma ginyutu calo witi ki yago marac i nyig coc man. Ka pe in ngene maber niningo ni 1844 gityeko kicwalo cal lamal maber weng, onyo pe in ngeyo gima kinyutu ikom alama me yoo ma kikube ki 1844 ma mede i 1863, eno gweo cwiny pe ki kete me pango porofetik ikom adwogi pa ngec ni Kiristo en gin ma i tung cen pa nyig coc aryo ma ginyutu calo tung acaki pa Adventism, kede ni kono Kiristo kiyero ne macalo Palmoni, Lacweyo me matematiki kede jami weng.
Dwok ma kombedi bot lapeny me rwom apar adek obedo mapat ki dwok ma ne i 1845. I 1845, jo me acaki gitye ka cweyo woko pore madit, gicako temo medo ki tam ma ni Rwot odwogo lamal me janabi, ma pe otime ki cawa pa latic. Gitye ka kwayo me ngeyo tito pa lok pa malak adek, ki gicako longo ni tem ma gitye otyeko cato kwede con ne obedo keken lok pa con ma maleng. I 1850, gimiyo cal me ranyisi manyen me acaki me yubu ci me loko kabedo pa cal me ranyisi me 1843. Cal aryo weng, Sista White otito ni gin piro pa "tables" me pot buk aryo pa Habakkuk. Ka gin obedo kamano, 1850 obedo piro ma kicono maber me Lok me poropheti pa Lubanga.
Jo me acaki gineno ki gicoyo ni, ka yin owaco ni cal me 1843 pe obedo tyeko me “tabula” pa Habakuku i Kit aryo, dong en obedo weko yie me acaki. Sista White oyaro ni cal en ma ki tongo kede lwete pa Rwot, ki ni en obedo tyeko me Habakuku; kede, oyaro pire kene bot cal me 1850. Habakuku tito “tabula” i mapol, ki kare ma cal me 1843 oketone i pap i dwe May 1842, oketone ki bal i lim mogo ma Rwot ocugo lwete iyie. I 1850, gicweyo cal manyen ma oyubo bal me lim eno. “Tabula” pa Habakuku gitito tyeko me lok me lanabi, ki lok magi otyeko kacel ki May 1842 nyaka i January 1850.
Tebulu me 1843 onyo tebulu me cako tye ki bal, ento tebulu me agiki me 1850 pe tye ki bal. Kare ma cako i dwe me May me 1842 okato i dwe me January me 1850 obedo kare me porofeti ma kiteti maber, ki dwe me May me 1842 ka kacel ki dwe me January me 1850 gitye calo lamenyo me yo me porofeti, kede lamenyo magi tye ki coc me keto cing pa Alfa ki Omega. Alfa, nyig coc ma acel, ki Omega, nyig coc ma agiki, ma namba 22. 1842 obedo Alfa ki 1850 obedo Omega, ki ka wacayo nyig coc aryo pa Hebru magi ka waketo nyig coc me namba 13 pa alfabet pa Hebru, wa cweyo lok me Hebru “truth” ma gitito kwede nyig coc me acel, me namba 13, ki me namba 22 pa alfabet pa Hebru.
Tam maber me lanabi ma kityeko cwalo i alam me yore pa 1842 ki 1850 en ni gin kiribo weng ki “bal”. “Alfa” obedo ki bal, ento “Omega” ogolo bal acel acel eni; ento gin ma tye i atir me “Alfa” ki “Omega” en “bal”—cal me gonyo, ma namba apar adek nyutu. Paka ki cako i 1842 nyaka i 1850 obedo kare me lanabi ma kityeko keto piny, ma tye ki cing pa “Alfa” ki “Omega,” ki en aye “adwogi”. Okoba gin lwak man kiket i penyi matek, ki me Roho, pi “Laodicean Seventh-day Adventist” acel, gi niningi okango wanggi i ADWOGI ma rweny piny ma kare me lanabi pa tabul pa Habakkuk ki cako i 1842 nyaka i 1850 otyeko keto piny labongo pe tye lacim mo keken. Adwogi ma “lami adwogi” aryo gepango kacel tero piny en ni “chart” me 1850 pe tye ki bal mo. “Chart” me 1850, calo “chart” me 1843, tye ki “seven times” pa Mose, ki i chart aryo “seven times” kityeko kete i tung me chart, ki woto ki i wi oo i tere piny, me nyuto kare me “seven times” ma ocako i 677 BC nyaka i 1844. 2520 pe tye keken i chart; en tung me chart keken.
Gin ma kinyutu i tung pa rek me poropheti ma tye ka nyutu "seven times" en Musalaba. I tung pa cal aryo obedo rek me cawa 2520 ma woto ki wii i tyen. I tung bene obedo Musalaba. Musalaba ne obedo i tung pa cabit ma Kirisito ogonyo lwak ki jo mapol, i tyeko poropheti me Daniel 9:27. Cabit eno oyero higa 7, ma i poropheti obedo nino 2520. Macalo ki cal aryo, i tung ma pire tek pa nino 2520, Kirisito tye ka gonyo lwak i Musalaba. I poropheti, ki i baptiismo pa Kirisito nyoro bot Musalaba obedo nino 1260. Man nyuto ni ki i baptiismo nyoro bot Musalaba bino bedo sadaka me otwoke 1260 ki sadaka me otum 1260 ma cwalo bot Musalaba, ento i bot Musalaba, dyang me sadaka ma me agiki oyweyo ki cing pa jadolo, ki Dyang pa Lubanga obedo sadaka me otum, ci obedo sadaka pa dyang ma namba 2520 kun cako ki baptiismo.
I tung me ceng abicel ne en aye musalaba, kede i tung me meca maleng aryo bene en aye musalaba; ento i gin weng, Dyang me sadaka obedo iyie adiera ma ki nyutu ki alama me 2520. Musalaba obedo i tung ceng 2520, kede i musalaba Yesu ne en sadaka me 2520 kede agiki. Mukato ma i kin Mei 1842 ki Januwari 1850 nyutu bal, kede Kristo, adiera, kiceto ne i tung lajwako aryo; ento pe en lajwako, ento gitimo ne calo lajwako. Ka ci, wa tye ki lajwako adek: acel bi gol woko, ki acel bi gwoko. Lajwako adek en alama me yo adek ma kikubo gi ki kwer, ento alama me i tung obedo macok coki ki lajwako ma Alfa ki lajwako ma Omega. Lajwako ma Alfa ki lajwako ma Omega kikubo gi ki alama me i tung, musalaba.
Ki tebul pa Habakkuk me 1842 dok i 1850, bal obedo gin me tung ma omako cing ki lamal me yoo me acaki ki me agiki. Lamal me tung i calaba omako cing gi joma otimo bal adek, ento lamal me tung i gin man pe obedo bal; en atir, kede iye me atir acel ma kiweyo kacel ki calaba ki tebul pa Habakkuk, obedo ni 2520, “kare abiro” me Levitiko 26, en atir, kede i wang lami me wic ma kityeko tero woko kama, kwanyo woko 2520 obedo kwanyo woko Yesu.
Ka Palmoni, Lakano ma pire tek, owaco ni, “Nyaka nino alufu aryo ki mia adek; eka ot maleng pa Lubanga bi yweyo,” En tye ka dwoko lapeny me lero ma waco ni, “nyaka kare nining?” Dwoko ne pe dong obedo 1844, pien rwom pa Millerite me Philadelphia otyeko woko i 1856, ka James ki Ellen White gubino nyuto ni rwom okwako woko ki Philadelphia odonyo i Laodicea. Ka Sista White oyero rek man i laro, mano nyutu ni, nyaka kit eno olok woko, rwom pa Lubanga ki jogi myero kimaro calo gweyo gi ki woko, pien En tye i but, ka kwayo donyo i cwinyo jo Laodicea. Kit pa Lubanga pa En pe tye i kit pa dano pa gi. Tic madwong ma Kristo ocako i October 22, 1844 obedo me medo kacel kit pa Lubanga pa En ki kit pa dano; ki Kristo bene ogamo me timo atir gin man, ento pe obedo.
Ka Jo Adventist, inge pi kweko cwiny madit i 1844, onongo gimako yiegi matek ka gikwongo woto kacel i timo pa Lubanga ma oyabo, kinongo kwena pa Malaika adek, ki i teko pa Ro Maleng giyubu ne bot piny weng, onongo gineno konyo pa Lubanga; Rwot onongo otimo matek kwede temo gi; tic onongo otyeko; ki Khristo onongo obino con me kawo jogi i pyemgi. Ento i kare me kweyo yie ki pe ngec ma orwenyo kweko cwiny, jo ma geno obino mapol onongo giweyo yiegi. Kamano, tic onongo gigeno, kacel piny onongo otye i nino. Ka Jo Adventist weng onongo gibedo kacel i cik pa Lubanga ki yie pa Yesu, rek wa onongo obed mapat tutwal! Evangelism, 695.
Doko calo gin matime i Isirayel me con, Rwot ocwalo Isirayel me kombedi woko ki i mudho me Dark Ages kede ocako kica kwede gi i Red Sea, pien baptiismo obedo cal me nyutu me rwom me kica. Ento Isirayel myero gitem ni bedo giciko kica onyo pe. I Isirayel me con, gi opoto i teme apar, calo kit ma Kitabu me Numbers owaco. I potope ma namba apar, gicoyo gi me tho i piny mape bedo kwed ngat pi mwaka 40, kacek nongo cal me nyutu me yweyo pa Isirayel me kombedi i kwena me Laodicea me 1856. Macalo ka Isirayel me con opoto i teme apar ma ceto piny piny (apar obedo cal me nyutu me tem), ki i kabino pa malaika me adek i 1844 nyo i 1856, yore me temo ma ceto piny piny kiketo i wii Philadelphian Millerite movement.
Tem apar, ki Pii me Col dok nyo i golo cik ma acel i Kadesh, kityeko yaro gi calo kare me poropheti, pien namba apar omako kare en kacel. Pien apar obedo alama me temo, tem apar onyutu kaka apar ma okweyo kica, ki pe ginywako temo ma apar kacel ki tic me temo weng. Kare en ocake ki kalo i Pii me Col, kede Cik Apar pa Lubanga kityeko yaro gi calo me acel i tem apar ma oko ki pi; ki temo ma acel obedo Sabat, alama ki muhuri pa Cik Apar (ma kityeko yaro gi ki mana). Ka kare me tem apar i Isirayel me con kiceto ne piny maber calo kare me poropheti ma kicimo, kede ka Lamo me Poropheti owaco bot wa ni kalo i Pii me Col kimiyo calo Okitoba 22, 1844, dong myero wan ngene ni ka kare en ocake tic me temo ma medo i mede. Adventizim pe ngene mano, kadi bed ni pe ginywako neno ni i 1863 kicweyo gi me tho i gungu pa Laodicea paka cik me Sande obino—cil ma keken ma gicweyo gi me waco ngec me ciko ikom en i cako-cako pa tic me temo ma okelo i 1863.
Ka yaro me kit Laodikia obino ikom Adventism me Millerite i 1856, “divai manyen” kicwalo ikom “kare abiriyo.” Lacar manyen pe kimako, ci higa abiriyo lacen, onyo nino me lami 2520 lacen, muvimenti me Millerite ma Laodikia otyeko ci obalo odoko kanisa me Seventh-day Adventist ma Laodikia. Mose ohero odonyo i Piny ma Lubanga oyarone, ento tem ma apar obino; kun en obedo tem me twolo, pien tic ma kimiyo Mose ki i cako ne obedo me laro jogi pa Lubanga odonyo i Piny ma Lubanga oyarone. En obedo tic me con mapwod pe Mose odonyo i Misri. Tem ma apar obino, ci lupiny giceto wii pi odonyo i Piny ma Lubanga oyarone.
An owaco bot un ni, Un obino i got pa Jo-Amorita, ma Lubanga Rwot wa omiyo wa. Nen, Lubanga Rwot mamegi oketo piny i anyim un: wot malo ci i cano en, macalo ka Lubanga Rwot pa kwaro mamegi owaco bot un; pe ugworo, pe ulub cwiny. Ci un ocung bot an, gin acel acel, ki uwaco ni, “Wabicwalo laco i anyim wa, ki gibigenyo wa piny, ki gibilimo wa lok dwogo pi yoo mene myero watwero wot malo, kede i kabedo mene ma wabiro donyo iye.” Lok ma uwaco oceto maber i wang an: ci an ocwalo laco apar aryo ki bot un, laco acel i dul acel. Deuteronomy 1:20-23.
Ki kare meno dok i dwogo pa lunyeko apar aryo nyutu kit me gin matime kun tem me kic ma agiki obino i mwaka 1856; ki pi mwaka abicel aryo Millerites me Laodicea gitye ka yeny lobo okato gi yero me weko bedo calo muvimenti ki doko kanisa.
Lok atir ma me acel ma Miller onyutu obedo “seven times”, ma omiyo obedo kite me lok atir mapire-tek ma gicweyo yo macon pa Jeremiah. Ler manyen me janabi ma agiki ma kicwalo bot Adventism obedo i 1856, ki obedo dul me coc ikom “seven times.” Tye ler mapol marwate ki kwano matek me gin matime coni, ento ka wa mito twero nyutu pingo lagam me lok apar angwen me Daniel aboro obedo, “from 9/11 unto the Sunday law, then shall the sanctuary be cleansed,” wa myero woting anyim.
Tic ma Kristo ocako i 1844 kityeko okwanyo i ceke i 1863, “yweyo” me Ka Maleng ma ocako i kare eno kityeko gengo kun lwak pa Lubanga ocako ororo i lobo ma pe bedo me Laodicea. Pien man, tic ma myero Kristo otyeko timo i kare me 1844 dok cen i 1863, myero odwogo timo ka Malaika me adek—Malaika ma yaro ki keto muhuri—i agiki obit tyeko tic ma “yweyo” nyutu kwede. Alama me poropheti pa 1844 dok cen i 1863 obedo alama ma i gine Kristo onongo otyeko timo yweyo me Ka Maleng, ki alama gi nyutu gin matime ma ka i gine tic obit tyeko timo. Ka romo nyutu ni 1844 dok cen i 1863 nyutu kare me 9/11 dok cen i Cik me Sande, lapeny me “en obedo kare adii?” rwate ki rek mapat ma bene ki nyutu kwede “en obedo kare adii?”.
I mwaka 1844 malaika ma adek obino, ki i mwaka 1863 kare me temo otyeko. I mwaka 1846, gin White otyeko kinyomo, kede ni nying ma dul pa Ellen oloke ki Harmen dok obedo White; kacel ki mano, gi aryo ma kinyomo ocako gwoko Sabato me nino abicel aryo i mwaka amano. Sabato, nyom, ki loko nying gin acel-ki-acel cal me rwate me kica i kit me poro. Lubanga okobo Isirayel pa kombedi kore ki Nam me Kuce me 1844, ki i 1846 okelo gi bot Sinai me opogo gi cik ka odonjo i kica ki gi. Cik eno, macalo kwede tabul aryo pa Habakkuk, kicoyo iye i tabul aryo; tabul ma acel tye ki cik angwen, ki tabul ma aryo tye ki cik abicel acel. Tabul aryo gi nyuto rwate me kica pa Isirayel pa con kacel ki pa kombedi; kacel, tabul aryo me kica—man gin Cik Apar—giketo gi cal mar ‘46’ pi Isirayel pa con, ki giyero gi kwede tabul aryo pa Habakkuk ma gi nyuto riko pa Koth me agiki. Kacel ki apuk aryo me poc ma giyoyo i Pentekositi, gi nyuto cal me lweny ma obedo 144,000.
Ka nying Sister White oloko ki i Harmen bot White. Harmen nyutu lalweny pa kuc, ento ki loko ne omedo White, ma obedo otuk maber pa Kristo. Nying Gould nyutu dhahabu, kede Ellen nyutu le ma ler kede ma rwenyo maloyo. Nying ne tye calo kwena pa Laodicea.
Ami tam in ni: igam ki an dhahabu ma kitemo i mac, mi ibed malich; ki gobo ma moru, mi igobu, ka kican me oboke in pe orweny; ki ilub wangi ki yath me wang, mi inen. Revelation 3:18.
“Yec me wang” obedo can pa Lok pa Lubanga, ki Ellen obedo can ma ler kede ma rumo maber. Gwoko-gi pa jo Millerite i 1856 onongo nonge i ka gigamo lok pi Laodicea calo ma onyutu i coc pa ne, kede calo ma kinyutu iye i nyinge. Dul White nyutu piny maber ni lok pa 1888 ma Jones ki Waggoner ocwalo obedo lok pa Laodicea, kede ni lok-gi bende obedo lok pa malaaika ma adek.
Rwot i kica pa En ma dit tutwal ocwalo lok ma mite tutwal bot jo pa En ki kom Ladit Waggoner kacel ki Jones. ... Man en lok ma Lubanga ociko ni kik mi bot piny weng. En lok pa lacar adek, ma kik waco ki dwon madit, kacel ki culo piny Lamo pa Lubanga i rwom madit. Testimonies to Ministers, 91.
Malayika me adek obino i mwaka 1844, kendo i mwaka 1888 odwogo dok cako tic pa ne. Lok me 1888 obedo lok pa Laodicea; en aye lok pa malayika me adek; onyutu odonyo piny pa malayika me Nyuto apar aboro; en aye lok me kare ki yie ma kiwaco ikare me golo piny kot macok. Malayika me adek obino i mwaka 1844, kendo dok i 1888, ento i ceke aryo gicako kijuko ne; ento ceke aryo magi gin alama ma nyutu cawa ma malayika me adek bino ikare me kot macok. 1844 obedo alama pa 9/11, kendo ka 1863 nyutu ‘cik me Sande’, dong kare me poropheti ma ‘ki 9/11 dok i cik me Sande’, calo ma ki nyutu kwede alama me ‘kare adii’, bido nyutu lagam me adwogi me kombedi bot penyi me ‘kare adii’ i rek apar adek.
Rek pa Millerite ki 1842 nyaka 1850 en kare me porofeti ma tye ka time kacel kwede kare me porofeti me temo pa malaika me adek, ki 1844 nyaka 1863. Kare ki 1842 nyaka 1863 tye kwede alama me yo me porofeti ma nyuto rek pa 9/11 nyaka cik me Sande, kun Krisito oyweyo tempu me en, ka acel, kanisa me en; con dok, latic me cawa apar acel. I kare me cik me Sande, Krisito bitye ki jo ma kinyweyo maleng me nyutu bot piny calo lameny, dok kanisa bicone Kanisa ma olamal. Santwari me en con dong kinyweyo woko.
Wan oketo cim me “dii kare” i kabedo, ento tye mukene mapol. Wa bicako kelo man ki coc abic ma con dok i wang me Kitabu pa Joel, ento yore me oko magi onongo ber me keto gi i kabedo. Lok me “dii kare” weng ma wan wangeyo rwate ki lapeny me “dii kare” ma Palmoni odwoko i rek apar angwen, pien Hekalu myero kiyeyo ki 9/11 dok i cik me Sunday. Lok me kare en aye lok me kot me agiki, kacel ki lok me kot me agiki kityeko yaro iye i Kitabu pa Joel.