I coc me acaki manok manok, wa ocwalo but me coc ma aa ki The Desire of Ages, ma nyuto kit ma Kristo omiyo lok me cal pa yen me zabibu bot jo Yahudi ma gubedo gonyo-gonya. Lok me cal pa wor pa yen me zabibu, en bende wor pa Mose ki pa the Lamb, ma jo 144,000 giyero; kede inspiration owaco wa ni "wor" i lok pa lanen nyuto "gin ma obedo matime kwede." Jo 144,000 gilubo the Lamb ka keken ma oceto iye; ci gibiro woto kom gin matime acel keken calo ma Kristo ki Mose. Kristo, calo "omega" me gin matime me lok pa lanen pa Isirayel macon, ki Mose, "alfa" me gin matime me lok pa lanen pa Isirayel macon, ne gi bedo i cawa ma orwate, ka jo kica me con kicoyo gi woko, ci jo kica manyen kibedo kiyero. Jo 144,000 wero wor pa Mose ki pa the Lamb ki woto kom gin matime pa kare ma jo kica me con kicoyo gi woko—kun Rwot donyo i kica ki jo kica pa en me agiki.

I kit pa lanen, ka Kristo oyweyo lok me apoya, rwate ki lok ma Peter owaco bot Yudaya ma gibalo lok i Pentekoste. I kare me bal ma agiki, Yesu ka oyweyo lok me apoya bot Yudaya ma gibalo lok, loro jo ma tye kweri yer me opim bot jo me pij wii ki mwenge pa Efraim. Peter bene oyweyo yer acel i Pentekoste; keken en kweri calo ma Joel owaco. Yer me opim obedo yer pa jo me kobo ma con ma gitye giyweyo woko, ka i kare acel keken jo me kobo manyen gitye ginyomo Rwot. Dako ma pe ginywako ma giceko cwinya kadong gindonyo i kare me teto, gitye kiteto pi nyom; kadong tim ma opong maber obed ni gitye kiteto pi cimo pa jo 144,000.

Buk pa Joel cako ki diro acel ma tito kit ma pur me zabibu pa Lubanga kibalo woko ki jo macemo waini ki gin me cemo ma tek, jo ma “waini manyen” kigolo woko ki gi me camo. Kane Yesu onyutu bot Yahudi ni lobo pa ruoth pa gi kibigolo woko ki gi kibi mi bot dul me jo-lim me pur ma bibedo cweyo jami me pur me zabibu ma atir, Yesu odwogo kit kendo oyaro “kidi me tung” i ot pa Lubanga ma kigiweyo woko, ento gitetere ni obino bedo “kidi me wii ot.” Lacako nobino dwogo i agiki, kendo ka ada man kiyaro, gineno calo “lamaleng.”

Cik me miyo nying ma acaki i Lok pa Rubanga omiyo wa ngec ni, pien Yoel acako ki yubo i kom balo pa bur me zabibu; man aye kom ma lamal me waco pa en. Yoel pe obedo keken, pien nabii madwong weng gicako waco pa gi ki yubo i kom bal pa Israel ki kit pa Israel ma olal.

I Yesaya 28 “jo me puko ma tye ki teko i Yerusalem” gin nyutu calo “joma mabar pa Efraim,” ki calo “korona me ngwec.” “Korona” nyutu teko me lalo, “ngwec” nyutu kit pa Setani.

Lajwaki gibedo gi rwate ki gin ma odong (“residue”) ma gibedo “korona me yabo” pa Lubanga, pien i kare me kop me ogiko Laa Rwot otero “lobo me yabo” pa en, calo kit ma en otero “lobo me ngwero” i Kurusi. “Lobo me ngwero” i Kurusi onyuto “lobo me yabo” i cik me Sande.

Koth me agiki ocako i ceng 9/11, ka keto cing pa 144,000 kacel ki kwero pa jo ma tye ki ngima bene ocako. I cawa me keto cing, cwero pa Roho Maleng ocako i ceng 9/11, ka Yesu owolo piny koc manok. En obedo kwonde; ento cwero pa Roho Maleng ma i Goyo Dwon me cawa abicel me otum en aye kidi me wi. "Marvelous" obedo alama me kare me cwero pa Roho Maleng ki ceng 9/11 nyo i Cik me Sunday.

Alama ma rwatte, ento ma gonyo, me “keng me wi” ma nyutu telo, kimiyo piny iye i lok me Yesaya 28, ka jo mwai ma tye katelo Yelusalemu kicayo gi woko, ci kimiyo bot ogwok telo pa Kanisa pa Lubanga. Man nyutu lok me cal pa lobo me zabibu. Keng me wi pa jo mwai kigolo woko, ci jo 144,000 dong gibedo keng me wi ma nyutu lobo me rwot pa Kristo. Yesaya opwonya gin acel keken i pot buk 22, ka Shebna kicwalo i piny ma bor, kicwako kabedo ne woko, kicako ki Eliakim. Ka obedo jo mwai pa Efraim onyo Shebna i pot buk 22, gin acel keken: gin cal me nyutu ni telo pa dano pa lagam pa Lubanga ma me con kicayo woko.

Zekariya nyutu Donyo me Loyo, ma bende obedo Wuo me otum i dii; ci lok ma bino anyim rwate ki Aisaia, kun nyutu jo pa Lubanga macalo engule.

Bed maber tutwal, nyako me Siyon; yeyi dwong, nyako me Jerusalem: nen, rwot mii obino bot in; en atir, ki tye ki loyo me gwoko; en mot, ki tye ka woto i wi punda, ki i wi nyare pa punda. Kede abi cweyo woko gari me lweny ki Efraim, kede abi cweyo woko faras ki Jerusalem, kede om me lweny obicweyo woko; kede obi waco kuc bot jo me gweng; kede lony pa en obedo ki pi madit dok i pi madit, ki tyen pi dok i tung me piny weng.

In bene, pi remo me laloc pa in, agolo woko jo macung pa in ki i bur ma pe tye pii iye.

Dwogu bot kacel me gwoko ma tek, yin jo ma kigoyo lwete me geno: kombedi keken acwalo ni, abidwoko bot in aryo; ka abigamo Yuda pi an, abipongo agola ki Efraim, abiyubu lutino pa in, O Siyoni, i kom lutino pa in, O Girisi, ci abiketi in macalo laa pa ngat ma twero.

Rwot bi per i wii gi, kadi kete pa iye bi woto calo lec; Rwot Lubanga bi tugo olut, kede bi woto ki adira me otina. Rwot pa dul me lweny bi gwoko gi; gubicam, kede gubiloyo ki kidi pa ololo; gibimin, kede gibiyogi calo gin ma ikom waini; kede gibipong calo agulu, ka calo tung me kica. Rwot Lubanga pa gi bi rengo gi i nino meno calo pudu me die pa jogi; pien gibibedo calo kidi pa taci, ma giyubo malo calo lanyut i kom piny pa iye. Pien ber pa iye en madit nining, kede kit pa iye en maleng nining! Cere bimiyo lawi bedo i kwe, kede waini manyen bimiyo nyako bedo i kwe. Zekaliya 9:9-17.

Cik apar acel (9/11) waco ni, “I in bende, ki remo me keto cing pa in, acwalo woko jigi pa in ki ii buru ma pe tye pi.” Kristo omoko keto cing ki jo mapol pi ceng abicel, kede ceng man ocake ki baptiismo pa En. I kare me mwaka adek ki nyandwat, Kristo onongo woto ikin jo; kede i agiki pa kare meno, Kristo oketo i tim lok me Laco Lok Zekariya ma nyutu donjo pa Mesiya ki dwong i Yerusalem. Kwac me Otum Odiiro ocako kare ma okello i tho pa Kristo, kede iko pa En, kede dwogo kwo pa En. Baptiismo pa Kristo nyutu calo tho pa En, kede iko pa En, kede dwogo kwo pa En; eka ocake kede agiki pa kare me mwaka adek ki nyandwat gin acel keken.

Baptiiso pa Kristo tye calo ranyisi pa 9/11, ki 9/11 en acaki pa kare ma ogik i Cik me Sande. I 9/11 koth me agiki ocako calo kot ma piny piny, ki i Cik me Sande en ocwalo weng pe ki rarye, calo ranyisi ma Kristo oywoto bot luwogi kot manok manok mapwod pe me cwal madwong’ i Pentekoti.

Zekaliya 9:11 rwate ki 9/11, bende rwate ki Yubu me i tung me otio ma kelo bot Cik pa Sande. I 9/11 kwena pa Laodikea obino calo adwogi pa kare man, macalo ma otime i 1856 ki 1888. Kwena pa Laodikea kimiyo bot jo ma pe gi ngeyo ni gi otho. Gi tye i bur ma pe tye ki kwena me dik me agiki, pien bur gi pe tye ki pii. Ka Laodikea dong odwoko goyo i cwinyo gi, Rwot obi golo gi woko ki i bur, pien nyo kare me temo obedo giko i kare me Cik pa Sande, gi obedo jo i turu pa geno.

Ento yin bende, ki remo me kica pa yin, acwalo woko jo ma kigengo pa yin ki iye bur ma pe tye pi. Dwogo bot ot me gengo, jo ma kigengo ma tye ki geno: ka tin bene, awaco ni abidwok i yin aryo. Zekaliya 9:11, 12.

9/11 omiyo teko bot ngec ma obino i 1989. Ngec eno obedo ngec pa malaika ma adek, ento i kit ki cik pa yubu me dwok-kite me Millerite, 1989 onongo obedo kare me bino pa malaika ma acel. I August 11, 1840, otum pa lok me poro ikom Islam omiyo ngec pa malaika ma acel teko, ki onongo onyutu ni bino pa malaika ma adek me 1989 bicon bedo ki teko ki otum pa lok me poro ikom Islam.

Ka porofesi pa Islam okiconye woko i August 11, 1840, malaika ma i Revelation 10 oboro piny; ci man onyuto cal me borone pa malaika ma i Revelation 18 i 9/11. Keto teko pa malaika ma acel i 1840, ki keto teko pa malaika ma aryo i 1844, duto ginyuto cal me keto teko pa malaika ma adek i 9/11. July 18, 2020, obedo kare me bino pa malaika ma aryo, calo kit ma kwalo cwiny me acel pa Millerite ma otime i April 19, 1844. Lok me mukato pi keto teko pa malaika ma acel ki ma aryo i mukato pa Millerite, kede lok me mukato pi keto teko pa malaika ma adek i 9/11, gimiyo lami bot keto teko pa lok me Midnight Cry ma obino i July 2023.

Kare me keto cim cako i 9/11 ki tyeko i cik me Sande. Ocako ki Krais oyomo manok pa Koth me agiki, ki tyeko ki leb me mac ma kelo lok bot piny weng i Pentekoti. Pita oyaro ni Pentekoti obedo tyeko poro pa Yowe. Pien mano obedo adwogi, mano cimo ni yomo pa Krais bende obedo tyeko poro pa Yowe, pien kare me Pentekoti tye ki acaki gi agiki ma kinyutu ni Alfa bende obedo Omega. I ceng ma Krais odwogo ki i tho kimiyo acoya pa baali, ki inyim ceng abic apar, i Pentekoti, kimiyo acoya pa wiit ma kiketo malo. 9/11 rwako cal me Lwak me Otum ma obino con ko ma pud keken ki olimo i cik me Sande. Tyeko maber me nyuto pa Lwak me Otum ma i Sekaraia 9:9 obedo inyim Julai 2023.

Bed maber tutwal, nyako Siyon; yweyo dwon, nyako Jerusalem: nen, rwot mamegi obino boti; en ma kare, kede tye ki lwak; en mot, kendo tye ka woto i tung’ pa punda, kede i tung’ pa nyathi pa punda. Zekariya 9:9.

Eyo, Zekaraia orwate ki cim pa Aisaia me ni jo pa Lubanga obedo taji; ento dong omedo woko ni taji en bende bendera ka ocoyo ni, “pien gibedo calo kidi me taji, kicweyo malo calo bendera i pinyne”; kede, Zekaraia bende okello dwon me cwiny ma rwate ki cimi pa Yoel me “corn” ki “new wine,” ka owaco ni, “‘corn’ obiwero lacoo matino cwinye obed maber, ki ‘new wine’ bende obiwero nyako matino cwinye obed maber.” Ka wa paro ikom coc me jo minyo waini mapol pa Efraim i pot apar aboro, wune ni man en pot me Bibul ma tito nying “rest and the refreshing.” Man en acel ikin lok mapire tek i coc me Bibul ikom latter rain; ka kamano, jo minyo waini pa Efraim magi myero obed jo acel keken kwede jo ma Yoel owaco gin.

Woe to the crown of pride, to the drunkards of Ephraim, whose glorious beauty is a fading flower, which are on the head of the fat valleys of them that are overcome with wine! Behold, the Lord hath a mighty and strong one, which as a tempest of hail and a destroying storm, as a flood of mighty waters overflowing, shall cast down to the earth with the hand. The crown of pride, the drunkards of Ephraim, shall be trodden under feet: And the glorious beauty, which is on the head of the fat valley, shall be a fading flower, and as the hasty fruit before the summer; which when he that looketh upon it seeth, while it is yet in his hand he eateth it up. In that day shall the Lord of hosts be for a crown of glory, and for a diadem of beauty, unto the residue of his people, And for a spirit of judgment to him that sitteth in judgment, and for strength to them that turn the battle to the gate. But they also have erred through wine, and through strong drink are out of the way; the priest and the prophet have erred through strong drink, they are swallowed up of wine, they are out of the way through strong drink; they err in vision, they stumble in judgment. For all tables are full of vomit and filthiness, so that there is no place clean. ...

Bedu, ki limu; wuuru, ki wuu: gi opwodho, ento pe ki waini; gi ocokocok, ento pe ki kic ma rweny. Pien Rwot ocweyo i botu Roho me nino madwong, ki ocigo wangwu: lanabi ki rwodwu, lanenogi, ocigogi. Neno pa gin weng obedo botu calo lok me buk ma kicigo, ma dano gicweyo bot ngat ma okwan, gi waco ni, “Kwan eni, apeny in”: ento owaco ni, “Pe atwero; pien kicigo.” Ki cweyo buk bot ngat ma pe okwan, gi waco ni, “Kwan eni, apeny in”: ento owaco ni, “Pe atye ma okwan.”

Keken Rwot owaco ni, pien jo man gicemo ir an ki dhogi, kede ki lebgi giweko an, ento gin obalo cwinya gi woko bot an, kede lworo gi bot an gipwonye ki cik pa dano: enoni, nen, abi mede timo tic ma lamal i tung jo man, tic ma lamal kacel ki cakita: pien ngec pa jo ngec obiro rweny, kede paro pa joma paro maber obiro kano. Kwer bot jo ma tye ka cawo piny me cano paro gi bot Rwot, kede ticgi tye i lic, gicako waco ni, “Anga me neno wa? kede anga me ngeyo wa?” Adier, doko weche i piny wiye obiter calo lobo pa jal layo ada: pien bende tic romo waco bot jal otime ne ni, “Pe otime an?” onyo gimoro ma ogero obiro waco bot jal ogero ne ni, “Pe onongo tye ki ngec?” Isaya 28:1-8; 29:9-16.

Rwot bi timo “tic ma lamal” i tung jo manyotho pa Efraim ka bino kwanyo riekgi ki ngeyogi, jami aryo keken ma tye ki kube ki ngeyo me mede pa ngec ka leb pa anabii kityabo woko. Jo mariek keken ni gityeko ngeyo. But me “tic ma lamal” obedo kwanyo woko ngec ma Lej pa dul Juda ogolo lacim ki iye ki i wic pa jo manyotho pa Efraim. Yweyo jo mariek ki jo marac obedo but me “tic ma lamal” pa Rwot. En Lok me Ber ma kare pe otum. Bang ma Kristo ocwalo Yahudi ma gicako doyo i “aloka pa yeb pa waini,” mi gityeko yaro kwedgi keken, En penyo lapeny acel ki i Zaburi 118:

Kidi ma jo me yubo ot okwanyo, obedo kidi me wii cing. Man en tic pa Rwot; obedo pire tek i wang wa. Man en ceng ma Rwot ocweyo; wabimaro kede wabibedo mor iye. Zabura 118:22-24.

Rwot bi timo “tic ma pire tek kacel ki yubu” i bot jogi ma gibedo kongo pa Efraim, kacel ki kwanyo ki i twero pa gi me ngeno ada. “Kidi me wii me tung” obedo ma pire tek i wang jo ma tye ki “kongo manyen” pa Joel.

Jo ma nyo kongo ki kwete pe twero kwano buk ma kigengo, ka obedo ni ludito ma kiyaro calo “joma opwonyo,” onyo jopiny ma kiyaro calo “joma pe opwonyo.” Pe twero mede ni jo ma nyo kongo ki kwete ginyeyo ki matut lagam pa rwom pa Lok pa Lubanga, ma kiyaro calo “buk ma kigengo.” Jo ma nyo kongo ki kwete bene ginyutu aryo ni “tye ki woko ki yoo.” Dok, man kiyiko i Yesaya 28, i but me Buk pa Lok pa Lubanga ma maloyo pi “koth me agiki,” kany ka Yesaya nyutu “bedo me kuc ki yweyo” ma jo ma nyo kongo ki kwete pe winyo. “Bedo me kuc ki yweyo” obedo lok, pien romo winyo.

Mabur okwanyo jo mabur ki i “yore macon” pa Jeremia, ma en “yor” me wot iye me nongo koth me agiki, ma Jeremia oyaro calo “kuc”. Jo mabur me Efraim ogamo lok me koth me agiki; man obedo gin ma Lok me Lubanga owaco keken. Gubedo mabur pien gigamo dwogo bot tar me kare me acaki ma miyo pien me tar me jo 144,000, ma en tar me koth me agiki.

‘Tic ma pire tek’ ma kitimo ikom jogi mamot pa Efraim otime i cawa me yabo kot me agiki. I cawa me kot me agiki, lok me temo kelo dul aryo pa jopako, ma ginyutu kwede ranyisi pa ‘waini’ ma gi camo. Jo marac gijuko me keto ticgi me poropes ikom rek me lok me con maleng, kede gin ma tito yore me ‘rek ikom rek’ me Aisaia 28 gi camo ‘waini manyen’. Mamot pa jo marac nyutu piny ki pe gubedo twero me ngeyo poropes, kede bedo gi ma pe neno o aa ki pe gikwanyo dwogo i yore me con ma lapor. Yesu okwero jo Yuda ma gigoyo lok, kun openyo gi ni: “Ubino okwano keken pi kidi ma kigweyo woko, ma obedo wii me wang kom?”

Kidi ma obedo wi me kon nyutu adwogi me porofetik ni adwogi me opok onyo kidi me kon obedo dok gin acel i kidi me wi me ot. Kidi me Alfa en bende kidi me Omega. Cik me porofetik madit loyo ma cako kede cogo kit me tic me rek i tung rek (ma en kit me tic me kuc me agiki) en ni cako pa gin nyutu agiki pa gin. Cik me porofetik madit loyo i lwak pa Millerite en “cik me nino pi higa,” ma kityeko moko atir ka malaika me Revelation apar o aa piny. Cik me porofetik madit loyo i lwak pa 144,000 en ni cako nyutu agiki, ma kityeko moko atir ka malaika me Revelation apar abongwen o aa piny.

Lok me poro pa Lubanga tye ki yaro maber loyo ikom jami ma rwate ki koth me agiki. Gin acel i jami man ni jo ma ting’o mo matek pa Efraim pe gi twero ngeyo koth me agiki, ki nono man kiyaro ne i kit ma Yahudi gityeko waco i bot Pitol ni ludito tye gi mo. Kit ma pire tek me yore me timo kiketo ne kakare i Lok pa Lubanga tutwal, kityeko yaro ne dok dok calo Alfa ki Omega; ento Lok en ocungo i botgi. Yore me timo, cik madit me poro, ki lok pa koth me agiki, gin but acel acel me jami ma kiyeko maleng i rek me gin matime me poro, ma kiyaro calo “tic ma lamaloyo.”

Dok lok pa Rwot pa lwak weng obino bot an, waco ni: Eyo, Rwot pa lwak weng owaco ni: An atye ki nywero madit pi Zion, ki bene atye ki keco madit pi ne. Eyo, Rwot owaco ni: Abedo dok odwogo i Zion, ci abi bedo i tung Jerusalem; ci Jerusalem biconye poto pa adwogi, got pa Rwot pa lwak weng got maleng. Eyo, Rwot pa lwak weng owaco ni: Obi bedo dok i yo pa Jerusalem laco maduong ki dako maduong, ci dano acel acel obi bedo ki opobo i lwetne pien odoko yut. Ci yo pa poto bina opong ki latic ki nyiri tye ka tugo i yogi.

Eyo, Rwot pa jo lweny weng owaco ni: Ka en obedo ma pire tek i wang jo ma ogiko pa jogi i kare man, en bota bene obedo ma pire tek i wang an? Rwot pa jo lweny weng owaco ni. Eyo, Rwot pa jo lweny weng owaco ni: Nen, abi warogi woko jo ma an obedo gi ki piny i tung me nyolo ceng, kede ki piny i tung me congo ceng; kede abiwotogi, gin binedo i wang Jerusalemu: gin binedo jo ma an obedo gi, kede an abedo Jwok pa’gi, i atir ki i rwom maber. Eyo, Rwot pa jo lweny weng owaco ni: Lwete obed matek, wun ma winyo i kare man lok magi ki dho pa jonabi, ma ne i kare ma but pa ot pa Rwot pa jo lweny weng oketo, wek Hekalu ocweyo. Pien anyim pa kare man pe tye nyutu me tic pa dano, pe bene tye nyutu me tic pa le; kede pe tye kuc bot gin ma aa woko onyo donyo, pien peko obedo iye: pien amiye dano weng, acel acel, obed i luny bot ludokgi. Ento kombedi, pe abedo bot jo ma ogiko pa jogi calo i kare mukato, owaco Rwot pa jo lweny weng. Zekariya 8:1-11.

Zekariya owaco ni, “Mi lwetwu obed gi teko, jo ma winyo i kare magi lok magi ma kiwaco ki cwe pa lanabi, ma onongo i nino ma kicako gonyo me ot pa Rwot ma Rweny me lweny, pi ot meno myero kiyube.” Gin ma miyo jo pa Lubanga teko en aye lok pa gonyo ma doko kidi me wi. Lok meno en ni gin ma otime i kare pa Millerite otime odoco i kare pa jo 144,000.

Kristo openyo: "Ka obedo lamal i wang jo oturo pa dul jo man i kare magi, bende obedo lamal i wang an anaa?" Penyo man nyutu cawa porofetik pa "tic ma lamal" pa Lubanga, ma en aye gin me wec pa porofeta weng; ento nyutu bende kare ma kit Laodicea pa jo 144,000 dwogo dok obedo kit Filadelfia pa jo 144,000. En aye kare acel ki kare ma gityeko ceto gi alama, ki kare acel ma kit dwogo ki i "lweny" dok i "rwate", ma aye kany ka tic me kube kit pa Lubanga ki kit pa dano i iye dul jo man kityeko piny, pien Hekalu oyweyo atir. Man romo ngene i weche me potbuk, pien gin matime porofetik ma kicwako cal ni "tic ma lamal" pa En obedo lamal i wang Lubanga ki i wang jo oturo, ki "wang ki wang" obedo cal me rwom. Rwom ma kicwako cal kany tye kwano pi kiceto alama pa jo pa Lubanga ma giluwo Lut ka otero wot piny weng, ma gibino i kare ma gikwongo me tho ki pe gitimo richo, ki pe gicoyo cal pa Kristo marac.

Mika nyutu ni tari me acaki pa Isirayeli ma con obedo “gin ma lamal.”

Kaka i kare ma in i aa woko ki piny me Misri, abi nyuto ne gin ma pire tek. Mika 7:15.

'Tic ma pire tek' obedo histori me gony; gin 'ma pire tek' pien histori me gony ocwalo dok i histori me agiki, ma cal me ne obedo keng me wi. 'Tic ma pire tek' obedo histori ma cako ki keng me tung kede giko ki 'keng me wi'. 'Tic ma pire tek' pa En oketo piny i histori pa Moses, kede otimi ne dok i histori pa Kirisito. Moses obedo keng me tung, ento Kirisito obedo keng me wi. Moses obedo Alfa, Kirisito obedo Omega, i kit me lagam.

"Cako ki Mose, ma obedo keken Alfa pa lok pa Baibul, Kristo onyutu gin ma pire kene i Makwalo Maleng weng." The Desire of Ages, 797.

Mose onongo omiyo ngec, ci Petero otii ki lok pa Mose i Pentekoste me nyutu ni Mose onongo obedo cing pa Kiristo.

Ento gin jene, ma Lubanga onongo onyutu ki doka pa lanabi mamegi weng, ni Kiristo myero oribe, en ocikone tutwal. Omiyo, lok cwinyu, kede dwogu, omiyo richou opoye woko, ka cawa me cwec bino ki bot Ladit; enó bicwalo Yesu Kiristo, ma onongo kicwalo lok botu: ma polo myero ocwako nyaka cawa me dwogo pa gin weng, ma Lubanga owaco ki doka pa lanabi mamegi maleng weng, ki cako pa piny. Pien Mose adada owaco bot jo mukwongo ni, “Lanabi myero Ladit Lubanga mamegi obi leyo botu ki i tung’ owete mamegi, calo an; en aye ma myero iwinye i gin weng ma obiwaco botu.” Kede obino time ni cwiny mo keken ma pe winyo lanabi meno, obigik woko ki iye jo. Eyo, kede lanabi weng openo ki Samweli, kede gin ma bino banggi; gin weng ma owaco, gi bene owaco cen pi kare magi. Kit me Tic pa Latic 3:18-24.

Mose calo Alfa, ento Kristo calo Omega, okete maber pire ki nyutu me aryo ma Pita omiyo ikom Mose i poko piny pa Laro Maleng i nino me Pentekote; katico kamano, Pita otingo bedo ka dino piny kede ka nyutu ni rwom ma pire tek i kwena me Koth mar Agiki (kede lweny ma kigero ikom en) obedo cik pa lanabi me “Alfa ki Omega.” Cik eni obedo rwom pa jo 144,000 ma rwate ki cik me “higa-nino” i lok me kare pa Millerite. Cik me “Alfa ki Omega” obedo cik me “twolo doki kidi me wii,” obedo bene cik me “Mose ki Lamb;” pien mano, ki keto nying ne ki cwiny pa Laro Maleng calo acel ikom ceke i wer me pur me zabibu, ma obedo bene wer me Mose ki Lamb.

Cako ki giko ma ginyutu i rek me poropheti mapol nyutu mukato me kare ma Lubanga otyeko timo ‘tic ma lamal’; en aye can ma kelo woko ki ngeyo gin ma cal me ‘tic ma lamal’ nyutu, ma oloko dano me Laodikea obed dano me Filadelfia, omiyo obedo kidi i hekalu ma tye ka yubore, calo kit ma hekalu pa Millerite oyube i mwaka 46 nyo ka oko i October 22, 1844, ka Rwot obino matwal i hekalu pa en.

Ka tye kamano, ka un otemo ki neno ni Rwot obedo ma ki kica. I bot en ma un biro, macalo bot kidi matye ki cwiny—ma jo kicwero ne—ento ma Lubanga oyero ne, ki ma rweny tutwal. Un bene, calo kidi matye ki cwiny, kiyengo un ot me cwiny, dul me lami ma maleng, pi miyo mic me cwiny, ma rwom i wang Lubanga, ki kom Yesu Kiristo. Kamano, bene kicoyo i Lok me Buk ni, “Nen, an atero i Sion kidi me kun ma wi, ma kiyero, ma rweny tutwal; ki ngat ma geno iye pe oriek.” Omiyo, bot un ma igeno, en rweny tutwal; ento i jo ma pe giwinyo, kidi ma jo yengo ot okwero, kidi keken meno kitedo ne bedo wi me kun, kede kidi me butu, kede got me kwalo—bot jo ma gibutu i leb, pien pe giwinyo leb; pi mano bene kitero gi iye. Ento un obedo dul ma kiyero, dul me lami pa rwot, lobo ma maleng, jo ma en omako pire kene; mondo upake pak pa en ma ooro un ki i otela i wang maler tutwal. Jo ma con pe onongo gin jo, ento kombedi gin jo pa Lubanga; ma con pe onongo oywako kica, ento kombedi oywako kica. 1 Petero 2:3-10.

Bedo kilwongo i ler pa En ma pire tek nyutu kare ma kicwalo luongo, pien alama me yo me 1888, ma ki yaro ne ki Cwiny Maler calo poto wic pa Kora i ‘alpha’ me gin pa Musa, ka kicwalo ne i nino me agiki, romo rwatte kwede 9/11, ka ngec pa Laodicea obino ki anjel me adek, kun ki yore pa Cwiny Maler. Jo-Laodicea i poropesia gi tye “gi opoko wang,” ma nyutu ni gi tye i otum; ki luongo me wuok ki i otum ocako ka ngec pa Laodicea obino i 1856, 1888 ki 9/11. I 9/11, “luongo me wuok ki i otum” ne pe keken obedo luongo me ngeyo ler pa anjel me Yabo apar aboro, ento bende ne obedo luongo bot ngat ma winyo me odonjo i mukato keken, kama “tic ma pire tek” pa Lubanga bi nongo giko gi maber opong piny.

I kare me cawa apar adek ma otyeko otime woko, ki yaro dong ka dong ni tito me nabi pa 'Lok Maber ma Pe Giko' obedo gin ma otimore con, ma iye ada pa nabi kiyabo woko, ma kiyabo man ocako yore me temo i tuk adek, ki ki kit aryo me makelo kwede ma nyutu i tem adek. Tem me acel ki me aryo gipar ki kit pa tem me adek, pien tem me adek obedo tem me litmus ma yaro ni ka dong igamo tem me acel ki me aryo onyo pe. Lamalo mukene i Lok Maber ma Pe Giko obedo ni myero igamo tem matye kombedi, pi bedo iye i tem ma bino anyim.

Lok me con pa "tic ma lamal" bene obedo lok me con ma "Injili matwal" oyomo i tung ma malo loyo, pien cawa me hukumu ma ocwalo ne ki Malaika acel, ki miyo nying ni Injili matwal, nongo tyeko pire tek kacako ki 9/11. Hukumu ma kiguromo bot Millerites en October 22, 1844, ka lacabe oloro woko i poko me bikira apar, kamano, en tye cal pa Cik me Jumapil, ka lacabe oloro doki i poko me bikira apar. 9/11 ocwalo ngec ni cawa me hukumu pa Lubanga me tweyo cako i Cik me Jumapil, macalo kaka Millerites ocwalo ngec ni cawa me hukumu me yubu ocako i October 22, 1844.

Ki 9/11 dok i cik me Sande, en kare ma kinyutu calo "tic ma lamal pa Lubanga," kede calo "kidi me tung pac ma obedo 'wii me kona'," kede calo "kare me Pentekoti," kede calo "Habakkuk 2," kede calo "kare me kobo pa 144,000," kede calo "kare me tem me cal pa lyec," kede calo "lok me ber ma pe kato," kede calo "tari maleng me 1840 dok 1844," kede calo "tari me Revelation 10," kede calo "tari ki batiso pa Kristo dok i tho ne."

Lok me gin ma otime ma kinyutu i fractal ki baptiis pa En ocako kare me nino 2520 ma otyeko i msalaba. Baptiis pa Kricito onongo nyutu tho pa En, iko pa En, ki odok ki tho pa En, ma otimore acel ki acel i agiki pa nino 1260.

Ka Roho Maleng oboro piny i baptiiso pa Kirisito, en onongo nyuto ranyisi me boro piny pa engeelo me Nyutu apar aboro i 9/11. Ceng me porofeti 1260 lacen, gin ma baptiiso otyeko ranyisi gi gitime me adaa i Musalaba. Lok me kare ocako ki baptiiso nyo oo i Musalaba, tye ki lok me ‘Alfa’ ma ranyisi, ma i agiki pa kare gitime me adaa. Lok me ‘Alfa’ ki me ‘Omega’ obedo fraktal pa lok me kare weng. Lok me kare ocako ki baptiiso nyo oo i Musalaba en aye ‘tic pa Lubanga ma lamal,’ ci lok en bene kityeko ranyisi gi ‘baptiiso pa Kirisito,’ kede bene ‘tho, kume, ki dwogo i kwo pa En me adaa,’ ci pien bene ‘baptiiso pa Israel me con i Yamo Mit,’ ki bene ‘baptiiso pa cwinye aboro i kare me Noa.’ Kare magi weng ginyuto ranyisi lok me kare pa ‘tic ma lamal’ pa Lubanga.

Ka obino ikom namba 8 calo alama me dwogo bot ngima, en aye ngat aboro ma i bwat pa Noa gin nyutu me acaki pa namba 8 calo alama; ki cik me nyutu me acaki, lok weng me nabi tye i nyutu me acaki. Ngat aboro tye ka aa ki piny macon i piny manyen, pe?

Jo aboro onongo gitye kikome i kare me koth, ento gin weng ma kijuko ngec me ciko pa koth gi otho, atir? Jo aboro ma odonyo i lobo manyen, ma ki yaro gi i lok mukato pa ngec me ciko ma kijuko, lawii maloro, koth ki lobo manyen, gikato i lok me cik me kare ki lobo macon i lobo manyen.

Aloka me dispensation ma nyutu ngat aboro ma gin alufu mia acel apar angwen angwen, en aye wot ki Laodicea bot Philadelphia; me acel keken, en aye wot ki Kanisa ma tye i lweny ma kimego ki ngano ki tare bot Kanisa ma loyo ma kimego keken ki lamal me ngano me acaki, ma kityeko keti malo cal me lamal pi lobo weng me neno, macalo neno boto acel keken i pi ma yamo tek. Jogi en aboro ma obedo pa abicel aryo, ki gin mukato me oko pa boto ki oko pa Red Sea ducu gin nyutu pa “tic pa En ma lamal.”

Cwinyo gini gin gi ma kiciero i tyeko lok me Revelation 11:11. Gin jo kica pa Lubanga; wuonegi Abraham ne obedo cal ma yero gi, pien ne tye ki alama me kica ki tahiri ma myero kitim i nino aboro.

Rek weng man nyutu kare acel me cawa, ki kare man cako ki rwom pa 9/11, kede ocok i cik me Sunday law. 9/11 obedo kidi me rwom, ki cik me Sunday law obedo kidi me wii. I gin mukato me nwoyo yabo Yerusalem i cawa pa Nehemiah ki Ezra, rwom otyeko i kare pa cik ma acel, ki ot pa Lubanga keken otyeko con tutwal i anyim cik ma adek. I gin mukato pa Millerite, rwom kiketo i dwe me May me 1842, ka cal me 1843 kicwalo ki kigolo i coc. Yubo pa ot pa Lubanga pa Millerite onongo mito ceng 46, ki cako ki 1798, kede ocok i 1844. Pore 22 October, 1844, ot pa Lubanga pa Millerite otyeko, kidi me wii bene obedo Midnight Cry. Ka Midnight Cry otum i 22 October, 1844, alpha ki cik ma adek pa 457 BC onongo ocake ki rwate ne i omega pa 1844. 457 BC obedo alpha pa cengi 2300, ki 1844 obedo omega. Gin aryo eni obedo maromo i rwom acel, pien cik onyo lamedo gin weng kwena, ki gi aryo eni gi nyutu calo cik me Sunday law, kun bino bedo cik, ki kun kwena pa lamedo ma adek odwongo i kwayo madwong.

Cakke 457 BC nyaka 408 BC, cawa 49 ma Daniel ociko calo kare ma Yahudi bi tyeko yiko, “yoo obiyik dok, kede oguta, kadok i cawa me peko.”

Omiyo, ngeyo ki ngene ni: i kare ma cik obino woko pi dwogo ki yubo Jerusalem nyaka i Mesiya, lati pa Rwot, obedo cabit abicel ki cabit piero abiro ki aryo; yoo obiyubu doki, ki bar, kadi i cawa me peko. Daniel 9:25.

457 BC ki 1844 obedo Alfa ki Omega me lagwok me mwaka 2300. Gin aryo gi nyuto calo Cik me Ceng Abicel, pien calo Alfa ki Omega gi obedo acel, ki cwiny peko me 1844 okete i rwom, ki kony pa lagwok, kwede cwiny peko me Latiang. Ka 1844 nyuto calo Latiang, ki eni atir, dong rwate me Alfa pa 1844 (457 BC) bene timo kamano. Caka ki 1844 paka 1863 yaro yoo me temo pa Malaika me adek. Yoo me temo meno kiyaro ki mwaka 49 ma i kin Cik me adek, Cik me Ceng Abicel, ki tyeko tic me yoo ki ogwok ma time i cawa me peko.

Caki ki mwaka 457 me anyim Kristo dok oo i mwaka 408 me anyim Kristo, en obedo tariik me “Alfa” me mwaka 2300, ma nyuto tariik me “Omega” me mwaka 1844 oo i 1863. Tariik aryo eni nyuto tariik me 144,000, inyim ka kiketo gi cing i cik me Sunday, oo i kare ma tem me dano ogiko. Tic pa 144,000 en me lwoko laco ki dako dwogo i “yore me con”, ma Aisaia nyutu calo gengo doki kabedo me con ma obor, ki ma Jeremia cimo ni en yore ma kelo bot lok me “Latter Rain”. “Wall” en Cik pa Lubanga, ma 144,000 binenyuto bot piny weng macalo “ensign”. Man bi time i cawa me peko me “woe” adek me Islam, pien en Islam ema keco lwak me piny. Tic en kede cawa me peko bime mede oo i kare ma Mikael ocungo.

Omiyo, ka itwero neno ni kare ma aa i 457 BC nyaka 408 BC obedo kare me porofetik ma ocake ki cik adek, ki ma onyutu calo kare me porofetik ma ocake i 1844 ki bino pa malaika adek, dok otyeko i 1863, ci itwero neno ni kit ma gi rwate kwede porofesi me mwaka 2300—ka gin ka me cako onyo ka me tyeko—keto ngec ni gi obedo Alfa ki Omega i kom gi kene. Kare me peko pa Nehemia nyutu kare me peko ma okelo anyim kede nywako iye Lweny me Civil War. Kare me mwaka 49 i histori me Alfa nyutu kare me mwaka 19 i histori me Omega. Kare me mwaka 19 en bene onyutu ne ki mwaka 19 i cako me porofesi me mwaka 65 pa Aisaia.

Pien wic pa Siria en Damasko, ka wic pa Damasko en Rezin; ki i kare me higa 65, Efraim bi poto woko, ma pe obed jo. Isaiah 7:8.

Isaya oketo anyim poropheti man i hining 742 BC, kendo i 723 BC, hining 19 lacen, dugo me bor ogol gi i twon pi hining 2520 ma ogik i 1798. Hining 19, ki 742 BC ocito i 723 BC, rwate maber kwede hining 19, ki 1844 ocito i 1863; pien hining 19 me acaki obedo Alfa me poropheti man, kede hining 19 me agiki obedo Omega. I mukato me hining 19, Isaya ogamo bot Rwot marac Ahaz ki lok me kodi me agiki, macalo kicoyo i verse 8 calo lok me 'diyo 7'. Ahaz okwero lok ne; kede Laodicean Millerite Adventism bende i 1863 okwero lok man.

I cawa meno, Ladit jadolo pa Ahaz odonyo i Asiriya, oketo dwogo cal me temgi pa jo ma yaro joki, ci Ahaz ociko gicweyo i dii me tem pa Lubanga. Gima eni rwate ki lok pa lanabi ma pe owinyo cik, ma onongo kiciko ni pe obed dwogo i Yuda ki yoo acel calo ma obino kwede; ento odwogo, ci lanabi ma pe atir, ma waco kwoo, omaloko ne, me nyutu dwogo bot yore me tic pa Protestant ma orem woko, me gwen bot ngec pa Millerite ikom “seche aboro”, i tyeko ma rwate ki gonyo ma macon me gwok ma odwogo i gim ma oyoto woko.

Man onongo tye ka time i kare ma lweny me piny iye dano pire kene tye ka cako i kin lobo me rwot ma i bor ki lobo me rwot ma i cen; ki kamano, en nyutu Lweny me Piny ma i United States, ka kare me cawa 19 otime doki. 742 BC nyo i 723 BC nyutu kare me cawa 19 pa 1844 nyo i 1863, ma nyutu kare ki Cik pa Sunday nyo i giko me kare me temo. Lok me gin ma otime ki 9/11 nyo i Cik pa Sunday en lok me tem pa cal pa lam i piny United States, ma en bene time i piny weng i tem pa cal pa lam ma cako i Cik pa Sunday. Ki kamano, kare me cawa 19 ma nyutu Cik pa Sunday nyo i giko me kare me temo, bene nyutu lok me gin ma otime ki 9/11 nyo i Cik pa Sunday, ma en lok me “tic mameri” pa En.

Wa bi medo i coc ma anyim.

Lok pa Rwot obino bot an, waco ni, Wod dano, ngo en waci mane un tye kwede i piny Israel, waco ni, Nino ocako bedo macol, ci yabo weng pe otimore? Wacigi ni, Maka Rwot Lubanga owaco ni; abi weko waci man otum, ci pe dong gibiloko ne calo waci i Israel; ento wacigi ni, Nino tye i lwete, ci tim pa yabo weng. Pien pe dong bi tye yabo ma peke gin, onyo moyo me pwoyo-cwiny, i ot pa Israel. Pien an Rwot: abi waco, ki lok ma abi waco obi time; pe dong obi leng anyim: pien i nino mwu, ot ma ogamo, abi waco lok, ki abi timo ne, owaco Rwot Lubanga.

Dok lok pa Rwot obino bot an, owaco ni, Wod pa Dano, nen, jo me ot pa Isirayeli waco ni, Nyutu ma oneno en pi ceng mapol ma bino anyim, kede opaco lok pi kare ma mabor. Omiyo iwaci botgi ni, Eyo Rwot Lubanga owaco ni; Lok pa an pe obino ribe doki, ento lok ma acwaco obino time, owaco Rwot Lubanga. Ezekiel 12:21-28.