Wa myero ngeyo pire kene ngo ma yubo Kricitiani, ngo ma obedo adieri, ngo ma obedo yie ma wa okawo, cik me Baibul gin ngo—cik ma omiyo wa ki bot Twero ma loyo weng. The 1888 Materials, 403.
Pi higa mapol, Future for America otyeko nyutu ni kanisa abic aryo me Revelation, pe keken gitye calo rek pa Isirayeli me kare ma kombedi, ki kare pa apostol nyo i agiki pa piny; ento bene kanisa abic aryo bene gitye calo Isirayeli me kare macon, ki kare pa Moses nyo i pogo Stephen ki kite. Jo ma ocako tic me Adventism pe gipwonya adwogi man, ento gineyo ki gitiyo kwede cik ma tero adwogi man. Yesu nyutu agiki ki i acakki, kede Isirayeli me kare macon tye calo Isirayeli me kare ma kombedi. Kamano, adwogi mo keken ma obedo but i kit me porofec pa Isirayeli me kare ma kombedi, bene ne tye i Isirayeli me kare macon.
Mapat ki historia pa Millerite, neno me cwege pa Kristiani tye ni kanisa abiro onongo gin nyutu kanisa matye i Asiya matin i cawa pa Yohana. Neno me cwege bene gimako ngec ni lok me konyo ma kicwalo bot kanisa keken romo ki neno ni nyutu lok me konyo ma peke pi kanisa mapol i kare ducu pa historia pa Kristiani, kede bene ni lok me konyo acel acel ki ciko acel acel eni obedo pi Kristiani keken. Gimako ngec bene ni kanisa abiro gi nyutu kare abiro pa historia pa kanisa, cako ki i cawa pa lami me Yesu nyo i agiki pa lobo. Neno magi tye mapat ki historia pa Millerite. Gin angwen me ngec ikom kanisa abiro ma kelo neno me cwege ma tye mapat ki William Miller, gibedo ki tye i kit poyo me historicist ikom Bibil. En aye yo me timo man ma malayika pa Lubanga giledo William Miller me yeco.
Kanisa abiro pa Asiya obedo lok me gonyo pa Kanisa pa Kristo i kit abiro ne weng, i wot ma otur ki yilo weng, i kare me lonyo ki me peko weng, kacel ki cawa pa apostol nyo i agiki pa lobo. Gobo abiro obedo lok me gonyo pa tic ma gitimo twero ki rwodi pa lobo i kom kanisa, ki gwoko pa Lubanga pi jo ne i kare acel keken. Opok abiro obedo lok me gonyo pa kwer abiro ma mapatpat ki ma dit tutwal, ma ki ooro i kom lobo, onyo i lwak me Roma. Acal abiro gin bal abiro me agiki ma ki ooro i kom Roma pa Papa. Ki kwede magi tye gin mukene mapol ma otime, ma gigobo i iye calo yog matino ma pwiri i yog madit, gipongo yog madit pa lok me laloc, nyo gin weng giroko i nyanja pa kare ma pe otum.
Man, pi an, obedo yoo pa nyutu pa John i buk me Revelation. Dano ma mito ngeyo maber buk man, myero obed ki ngec pire tek pa but mapat-pat me Lok pa Lubanga. Cal kacel ki lok me calo ma kitiyo kwede i nyutu man, pe kiyaro weng iye keken; ento myero kinongo gi i laco mapat-pat, kaci kiyarogi i but mapat-pat me Lok pa Lubanga. Kany obedo rweny ni Lubanga ocano ni wapwonyo gin weng, paka wek wa nongo ngec rweny pa but mo keken. William Miller, Miller's Lectures, volume 2, lecture 12, 178.
Sister White ogamo kacel ki gwoko tam “historicist” ma Miller omako, ento omedo kelo ngec ma piny loyo ikom buk me Revelation loyo gin ma Miller oneno, pien Miller onongo pe ongiyo sanctuary macalo en obedo maber atir. Onongo ongiyo ni sanctuary obedo piny. Sister White onongo ongiyo ni, ka Yesu nyuto lok me poro ma kiketo iye i buk me Revelation, Kristo otimo kamano kacel ki tic ne calo Lajole Madit me polo.
Ka Yohana odwogi oneno Kirisito, en tye ka woto i iye tung mac, ki lor pa pirisiti. Tung mac tye i Kabedo Maler; kamano, man tye i gin matime inyim dwogo i Malo pa En, ento mapwod pe odonyo i Kabedo Maler Maloyo Tutwal i 1844. Miller pe onongo twero ngeyo pire tek pa gin ma tye atir man. Pe bene Tyndale, Luther onyo John Wycliffe, nyo ngat mo keken i joo ma oyubo Lamo i acaki, pe onongo gi twero ngeyo ne. Ada obedo ma tye ka medo wot wot; tye ka lumi maloyo, kadi dok lumi maloyo mapol nyaka ceng ma opong tutwal.
Cik madit ma Robinson ki Roger Williams gigoyo dwong ki cwiny ma lamal iye, ni adwogi obedo me wot mede anyim, ki ni Kristiani myero obedo gi mwete me kwako luny weng ma aa ki i Lok pa Lubanga ma lamal, con orem i ngec pa lanyutu-gi. Kanisa me Protestant i America, ki ma i Europe bene, ma gityeko ki twero madit i kwako kica pa Reformation, pe ginywako wot mede anyim i yoo me dwoko kit. Ento, ki kare ki kare, dano manok ma rwate gicungo me poyo lok me adwogi manyen ki me nyuto bal ma kigwoko pi kare madit; ento gin mapol, macalo Yahudi i cawa pa Kricito onyo Papisti i cawa pa Luther, gicwako geno calo ma kwaro-gi gene ne ki bedo calo ma gi bedo ne. Konya, dini dok odok i patpat keken; ki bal ki yie ma pe atir, ma onego kiweko woko ka kanisa con mede woto i luny pa Lok pa Lubanga, gigi kigwoko gi ki kigihero. Kamano, kit cwinya ma Reformation ocwalo i dano dok otyeko woko manok manok, nyo onwongo tye mito madwong me dwoko kit i kanisa me Protestant, calo ma nono tye i Kanisa me Roma i cawa pa Luther. Ne tye ki maro lobo acel keken ki otulo me cwinya, ki pako acel keken bot paro pa dano, ki loko pwony pa Lok pa Lubanga ki tam me dano. The Great Controversy, 297.
Ka pe ki ngeyo ni “adiera” yaro kacel-kacel i mukato weng, ci rwate pa “ler” manyen mo keken i rwom ma agiki man romo bedo pe twero ngeno. Ka dong dano opako ngeyo yik pa “adiera” ma yaro kacel-kacel, pire kene cako keto geno i yore me mukato, i kit pa dano, kede i tutwal pa dano ma opoto.
Yore me tic ma Miller otiyo kwede obedo alama me yoo ma okobo rek me porofet weng, ma keto lami pi med-ikome pa ada me Bibul ma ocako ki jo Aposto. Ento i alama me yoo ma kiketo calo Miller, wan nongo cako ma mito rwatek i agiki. Jo mapol pe gineno gin matye atir eni, ento bot Satan pe obedo kamano.
Satan ogengo adier ki yweyo ne, kopo ki gonyo ne i polo dok cen. Ka lok me mukato otyeko nongo kabedo ma Reformers ocako neno malube kit me kwano Bibul, Satan otimo calo kit ma pol kare otimo; oketo gin me mape adier. Rwec me mukato pa tic ne me yubo adier woko nyutu ni jo Jesuit calo Ribera ki Louis de Alcazar gicwako kit me tic me meko mape adier, ma gitero pire malube i kom Buk me Apokalip. Kit me tic ma opoto, ma gitye ka lwongo “preterism,” ocake i cawa mia ariyo ki cawa mia adek, ki lawoti madito aryo me kit man ma pe adier. En acel en Eusebius pa Caesarea (260–339), ki Victorinus pa Pettau (onec macego i cawa 304). Jo aryo man me kare me con woko gicwako ki cwiny kit eni, kun ginyutu ni Buk me Apokalip otyeko tim weng i cawa pa Lwak pa Loma, ki jo me mukato macalo lawi-piny ma ngec marac, Nero.
I cawa me 1800, John Darby (1800–1882) ma oa ki United Kingdom, okelo kit me Setaani mukene, ma ki keto bene i coc ma i piny pa pot-buk pa Bibul ma ki lwongo ni “Scofield Reference Bible,” Bibul ma wa kityeko nyutu con calo “Trojan horse.” “Dispensationalism” obedo rwom me teologi ma opogo lok me con ki kit ma Lubanga orwate kwede dano i kare mapat pat, onyo “dispensations,” ma i kare magi Lubanga oyubo plaani pa en i yore mapat pat. Amito nyutu man kombedi, pien man obedo acel i ikin pwonye me bal ma kikelo i movimenti pa Future for America ki dwon ma oa ki kabedo acel keken ma Darby oyabo kwede lok me Setaani pa en. Lok pa Darby ma ocolo Future for America obiny ki filosofi pa movimenti ma gi lwongo ni “woke” me kare wa kombedi, ma cwal anyim pe-cik acel keken, ma Revoluson pa Faransa omiyo nyutu, kede kwo me rac ma pe kiciko acel keken, ma Sodom ki Gomora omiyo nyutu.
Kombedi, jopwonya pa kite pa Lubanga i Adventisim manyen tye katic ki yore me ywayo adwogi pa Bibul, mapoto ki kit me aryo me yubu lok pa Bibul, ma gi tiyo kwede me pinyowoko kacel ki kwero Bibul ki Tipu pa Poropheti. Gimiyo dano nying calo jo min angeyo maber i leb pa Bibul, onyo jo min angeyo maber i histri pa Bibul. Ka mano, jopwonya pa Adventisim me tin tye loyo wic pa Adventisim me Laodicea, kun gi yubo Lok pa Lubanga mapoto ki ngec pa histri me dano ma opoto onyo ki ngec pa leb me dano ma opoto. Kit me bal manyen man, ma gi kitiyo kwede mapol me kego kwedo ma itye ka kwano kombedi, wabicako waco ikomgi mapol i gin acoya man ka watamo ranyisi me Revolusen pa Faransa. Setan tye ki ngima, ki ngec ni kare ne otye mot. Cik ma me agiki i cik pa Miller, namba apar angwen, kato woko ki paragrafo ma piny.
Lok ikom Lubanga ma gipwonya i dyere me kwano wa tye kare weng i kom yore me yie pa dul acel. Rom me cano wii ma pe tye ki ngec ki cobo kwede kit man; ento kare weng obino kato i lewic me dul. Wii ma pe kiciko pe bi gudo keken ki neno pa jomukene. Ka an obedo lapwony pa lutino i lok ikom Lubanga, abed mape anyim anongo twero gi ki wii gi. Ka gin man gitye maber, abicweyo gi me kwano Buk pa Lubanga kene gi kene, ki abicwalo gi woko ka gi tye ocom me timo ber i lobo. Ento ka pe gitye ki wii, abiketo iye gi wii pa ngat mukene, abicoyo i wi-gi 'japire tek me dul,' ki abicwalo gi woko calo latic ma kiciko! William Miller, Miller's Works, volume 1, 24.
I cawa ma oromo pi anyim me kare pa Yohana ma ocoyo Buk pa Revelation, kacel ki i cawa me Reformation, Satan onwongo tye ka cwalo yore me porofeti ma pe adier me wunywo kacel ki me balo nyutu me Baibel ma adier. Gin ma kare mo kimiye woko i gin matime con en ni, yore weng magi me Satan gicwene atir ikom buk pa Revelation keken, pe ikom buk moro mukene. Man obedo lok ma jogi keken magi ma gicwalo wunywoc me Satan gicayo iye. Buk pa Revelation dong kare weng en aye ma Satan ocito kwede me lweny. Satan ngeyo ni buk pa Revelation en aye ma myero olweny ikome. Ka waneno adwogi man, dong wanyar bene neno bedo mukene ma pe oneno i wang, ma ocano iye ki adwogi madit mukene.
Kit tic ma pe atir pa Jo Jesuit onongo me gengo ngiyo matir ni Paapa pa Kanisa Katolika Roma obedo Antikristo ma Bibul onwongo onyutu. Jonyub weng pa Protestanti gutyeko ngeyo kede ginyutu gin atir man. Kakana, ka lok me gin mukato ma atir pa jo calo Ribera ki Louis de Alcazar otyeko yaro piny weng i kare mukato, ki i wac kacel ki i coc, lok me gin mukato pa jo calo Ribera ki Louis de Alcazar kityeko tic kwede me yaro kit tic pa Setan me gengo ngiyo matir ikom “Dano me richo.” Waco ma ki coyo i coc onyo ma ki waco i wac ma nyutu nining pa cako yore pa Setan magi, tye atir i tung keken ma gi rwatte iye; ento Setan onongo tye ka temo guno mapol, loyo keken cing me Bibul ma nyutu ni Antikristo obedo Paapa pa Roma.
I Buk me Nino tye ada mapol ma kikud woko ki care ma kicweyo ki yore pe ada magi me yubu lok pa Bibul, magi ma pe tye i kom lok pa ngat ma namba ne aye abicel, abicel, abicel. I kin ada magi, acel ma adwong tutwal en ada ma nyutu ne ka kanisa abiro gityeko ngeyo maber i tyeko yubu gi opong weng. I tung kanisa abiro tye ada ma gicoyo maber kacel ikom tere ma ocako i ceng 11 me dwe me September, 2001, ci obet i kec me cik me Sunday. Satan tye ka temo gwoko le man ocuke piny, ci oyubo yore pa Setani me kud kidi maler me ada mapol ma tye i Buk me Nino, pe keken lok me nyutu ni Papa pa Loma obedo Antikristo.
Pud pe “ngat me lacim” onyutu woko i mwaka 538, dano calo Eusebius ki Victorinus ogamo Buk me Nyutu me temo me cweko nyime pa twero pa Papa i mudho. Anyim i gin mapire tek, Kristo otyeko kica ma omino bot Thyatira kede okwanyo “morning star” me Reformation (Wycliffe), ci Labilo anyim okwanyo ngat aryo ma lamal i gin mapire tek me bedo luywoko kede me medo i tic pa Labilo. Lweny ma omede madongo pi yubo me adieri, ma rwate i malo ka mukene me Buk me Nyutu kiyabo woko (pud pe giko kare me tem), tye ki ler ma oa bot kanisa abiro ma Miller pe onongo oyaro, bende Sister White pe; ento romo peya me nyutu ni kin Miller ki Spirit of Prophecy gicwako kede gigwoko ler manyen, pien ler manyen pe gamo ki ler macon.
En adier ni wa tye ki atir, kede wa myero mako maber ki teko i kit me cwiny ma pe twero yubu; ento pe wa myero neno ki coc i can manyen mo keken ma Lubanga romo cwaa, ka waco ni, “Adier, pe wa neno ni watye ka mito can mukene mapol loyo atir macon ma wa oywako kombedi, kede ma iye wa otung.” Ka wa tye ka mako kit man, lagony pa Shahidi ma Atir keto i kit wa kwerone, “I pe ingeyo ni in obedo pire marac, ki cwiny-mac, ki dich, ki oneko neno, ki lacore.” Gin ma tye ki riek me jami kede gi pe mito gin mo, gi tye i kit me oneko neno i kom kitgi ma adier i cak Lubanga, kede pe gi ngeyo. Review and Herald, August 7, 1894.
Tem ma pire tek me lacer manyen en ni ka ogamo ada ma kityeko keto matir, kede ka ogwoko ada mapore.
"Ka twero pa Lubanga nyuto wa ni ngo ma obedo adiera, adiera man myero obed adiera pi kare weng. Pe myero yeyi paro mo mo keken me mukato, ma ogamo woko ki lare ma Lubanga omiyo. Jo bi oo ki poko me Bibilo ma botgi obedo adiera, ento pe adiera. Adiera pi cawa man, Lubanga omiyo wa calo piny ma geno wa ocungo iye. En keken opwonyowa ngo ma obedo adiera. Acel bi oo, ento acel mukene bene, ki lare manyen ma ogamo woko ki lare ma Lubanga omiyo ki nyutu pa Roho Maleng pa En." Selected Messages, buk 1, 162.
Satani dong ocako lweny bot Buk me Revelation aa ki kare ma John ocone lok ma tye iyie. Yesu owaco ni:
Ento obedo maber wang ma botu, pien gineno; kede lwit ma botu, pien giwinyo. Pien adier, an awaco botu ni, lamedi mapol ki jo ma bedo maber gidwaro neno gin ma uneno, ento pe gineno; kede winyo gin ma uwinyo, ento pe giwinyo. Matayo 13:16, 17.
Gweth ma orwako neno ki winyo obedo gweth me tye ki ngec pa lok me Nyutu pa Yesu Kiristo. Ka Yohana onongo ocwalo cing pa jo me ‘nino me agiki’ ma neno ki winyo lok, opoto piny me woro malak Gabiriel, ma lakite owaco bot Yohana ni, ‘Pe itim kamano.’
An Yohana, aneno gin eni, kede awinyo gi. Ka onongo awinyo kede aneno, abito piny me woro i anyim ti pa malayika ma onyutu an gin eni. Eno owaco bot an ni, “Nen, pe i timo man; pien an obedo latic kwed in, kede owota pa in ma gin janabi, kede gin ma gwoko lok me buk man: woro Lubanga.” Revelation 22:8, 9.
Gabriel ki John gin jo ma oyubu, ma myero gilworo Laco me yubu keken. Nabii mapol ki jo maleng, kadi kwede malaika, gi mito me “nen” ki “winyo” lok pa Kwaco me Otum ka ki dwogo cwalo ne i agiki me piny.
Kristo owaco ni, “Maber wangeu, pien gineno; ki litu, pien giwinyo. Pien adier, awaco botu ni, janabi mapol ki ngat maleng mapol gi odwaro neno jami ma uneno, ento pe gineno; ki winyo jami ma uwinyo, ento pe giwinyo” [Matayo 13:16, 17]. Maber wange ma oneno jami ma ne gineno i mwaka 1843 ki 1844.
Ngec kimiyo. Kede pe myero ki kwanyo kare i dwogo waco ngec, pien aloka pa kare tye ka timo atir; tic me giko myero otim. Tic madit obi tim i kare manok. Ngec obi kimiyo con macok, ki cimo pa Lubanga, ma obidwiro dok obed kwec mabor. Ci Daniel obi tut i dul ne, me miyo lami ne. Manuscript Releases, volumu 21, pot 437.
Gin ma jo maber (Yohana) ki laticgi ma kacel kwede (malaika) gimito neno, en obedo opong ma agiki pa Midnight Cry i agiki pa Adventism, ka piny bi bedo oler ki duŋ pa Lubanga. Yabo pa Nyutu pa Yesu Kristo obedo gin ma kelo nyutu ma agiki pa twero i Latter Rain.
Pi rwak ma eni, jo nabi onwongo kweyo kede yeny matek, jo ma onwongo waco poroc pi kica ma obino botu: gin onwongo yeny ngo, onyo kit kare mane Timu pa Kirisito, ma obedo i gine, onwongo nyutu, ka onwongo nyutu con peko pa Kirisito, kede dwong ma bino lubo. Botgi onwongo nyut ni, pe pi gine keken, ento pi wa, gi otimo tic pi jami magi, ma kombedi ki minyutu botu ki gi ma owaco Injili botu, ki Timu Maleng ma ocwalo piny ki bot polo; jami magi ma malaika bedo bero neno iyie. Kono, yik alut pa paro botu, bedu macwiny, kede geno weng i giko pi kica ma bino cwalo botu i nyutu pa Yesu Kirisito. 1 Petro 1:10-13.
Jonabi, jo atir ki malaika gi mito bedo i cawa ma, i kare me pongo agiki pa "Midnight Cry", "ngwono"—onyo twero pa Lubanga—kicwalogi piny. "Ngwono" meno, ma obedo twero me yubo pa Lubanga, kicwalo ne bot jo ka "Revelation of Jesus Christ" kikwanyo woko. Setani ngene ni yore me cwalo twero me yubo pa Lubanga bot jo pa En obedo lok ma kikwanyo woko i buk me "Revelation"; omiyo dong obedo tice ma lamal pa en me bobo wic, golo piny, ki loro woko lare ma tye i buk me "Revelation". Lare meno pe obedo mana nyutu pa "ngat me richo" kende, pien lok ma adier meno kityeko ocoyo woko maber ki jo Protestant reformers weng i mwaka mapol matwal.
Onongo atye i Roho i nino pa Rwot, kede awinyo i poto an dwon madit, calo dwon pa oturumpet, waco ni, An Alfa ki Omega, me acel ki me agiki: kede, gin ma in ineni, goyo coc i buk, i cwalo bot kanisa abiro ma tye i Asiya; bot Efeso, bot Simuna, bot Pergamo, bot Tiyatira, bot Sardis, bot Filadelfia, kede bot Laodikea. Ento adwogo me neno dwon ma owaco ki an. Ka adwogo, an oneno tyen me taa abiro ma me zaabu; kede i dyere me tyen me taa abiro, dano acel macalo Wod pa Dano, oyet ki lub ma obito i cing, kede ocungo i iye ki belti me zaabu. Wiye ki lutege oyera calo lich me dwer; oyera calo barafu; kede wangi calo lela me mac; cenggi calo shaba ma kigwoko maber, calo ka giyito i tanuru; kede dwonge calo dwon me pii mapol. En tye ki nyota abiro i tung acucu pa iye; kede ki i tonggi owuo panga ma tek, ma ki makali aryo; kede pala me wiye obedo calo ceng ka tye ki rwom ma dongo. Kane an oneno en, oporo i cinggi calo otho. En ocweyo tung acucu i an, owaco bot an ni, Pe iluor; An me acel ki me agiki: An en ma tye ngima, kadi onongo otho; ento nen, atye ngima pi kare weng, Amina; kede atye ki lakii me Kuzimu ki me tho. Goyo coc gin ma in ineno, ki gin ma tye kombedi, ki gin ma bi time piny angec. Revelation 1:10-19.
Ka dong Adventism ogwoko yore me "historicist", gi neno ni kanisa weng ma i Buk me Yab pa Yohana gony aryo ki adek, gibedo dwogo i kanisa ma agiki. Pe ber, i agiki me higa me 1800, Satani dong ocako gengo wang Adventism ki yore ma lamal — ki gwoko ne, ki timo ne — ma en bute ma tek i rwatte megi calo “lagwoko me ada madit me poropesii.” Kata ka yore en onongo kityeko weko ne i Adventism, bene tye jo mukene ma kitedo kwede yore ma lamal. Wa tiyo ki buk, Story of the Seer of Patmos, me nyutu adier ni keto kanisa weng i historia me Laodicea en tic ma tye atir i poropesii. Mag eni gin mucul ma kicwako ki buk eno ma miyo piny lok ma anywako.
Myero waparo ni, macalo gin matime kwede Ephesus, Smyrna ki Pergamos bi dok timo i kanisa ma agiki mapwod pe Kirisito odwogo marom aryo, ci bene lok me gin matime i Thyatira bi bedo ki cal pa en i kare me agiki. Stephen N. Haskell, Story of the Seer of Patmos, 69.
Haskell onyuṭu atir ni gin ma otime kwed kanisa angwen me acaki odwogo; onyo calo ma owaco ni, ‘obin bedo ki lawi ma romo kwede i dul me agiki.’
En otyeko keto temo, ento gin weng onyuutu anyim bot higa 1843 calo cawa ma piny myero mino Lakony ne. Kit pa jo i bino ma acel pa Kristo kombedi odok doki.
Haskell onongo tye ka waco ikom William Miller, ma onongo onyuto ni mwaka 1843 obedo Dwogo me Aryo pa Kristo; Haskell bende onyuto ni kite pa Obino me Acel pa Kristo dok otime i cawa pa jo Miller. Haskell obedo atir, kede Sister White omoko adwogi ni Yohana Batisita onongo ranyiso Miller pire keken.
Ka Yohana Batisita ogamo bino mukwongo pa Yesu kede oyubo yore pi bino ne, Wiliam Mila ki jo ma odonyo kwede bene gigamo bino mariyo pa Wod Lubanga. Early Writings, 229.
Haskel bene nyutu ni i kare me histori pa Pergamos (kanisa ma adek ma nyutu yubo me Kristiani ki tic me lubo jami me libo), histori pa Sardis, kanisa ma abic, otim dok.
Obedo cawa acel i kare pa Pergamos, ka Yie pa Kristo paro ni Paganizimu otho; ento atir, yie ma nen calo kigoyo piny, en keken otyeko loyo. Paganizimu ma kityeko batiza, odonyo i kanisa. I cawa pa Sardis lok man odok otimore doki. Stephen N. Haskell, Story of the Seer of Patmos, 75, 76.
Sardis obedo kanisa me Yubu ma ocweyo ki ogoyo apoya ikom bwola me Setani me kit pa Papa; ento, mapwod pe gin otyeko ticgi, gi ocako dong dwogo bot Romi. Gin oparo, calo kanisa me Pergamos, ni kit pa Papa otho; ento i ada, pe otho, dok tye dong. Haskell bende ciko ni “yik lum ma ki moko-kome ki kare mukato weng” tye ka nyutu bot kanisa ma ocero.
"Kole me keca ma kigobo kamako ki kare me con weng oywene i wi kanisa man ma agiki—jo ma odong—." Stephen N. Haskell, Story of the Seer of Patmos, 69.
Pe an tye ka miyo tam ni Haskell onongo onen ni histori ma tye ka yabo anyim ma gitito kwede kanisa abic aryo, bene otyeko i histori pa Isirayeli macon; ento atir okano ada man ka owaco ni “ler me wang ceng ma ki coko pire kene pa cawa weng ma macon” “gilero” bot “kanisa me agiki.” Isirayeli macon tye iye “ler pa cawa macon.” Ka bene okano matek cik ma mite me ngeyo kit alama pa kanisa abic aryo i histori pa Isirayeli macon, pe atir ni onongo ongeyo maloko piny rwatte ma gitito iye alama meno. An bene atir ni pe onongo onen but madwong loyo me gin matime ma gitito kwede kanisa abic aryo, but ma wa tye ka odonyo bot en.
Wa bi waco ikom gin atir man i coc wa ma anyim.