I kit ma tye maber tutwal, kanisa abicaryo kede mihuri abicaryo myero ki nen gi cal me ranyisi ma rwom ki rwom, ma tye ka rwenyo rek me itung’ kede rek me iwoko pa lok me kare acel kene. Ber tutwal bene me keto i ngec ni, ka ki paro ikom kanisa adek me agiki kede mihuri adek me agiki, rek pa lok me kare ma tye ka medo nyime pe obedo lok madit me ranyisi gi. Ka gitiyo ki kanisa i kit me lok me kare ma rwom ki rwom, medo nyime pa lok me kare obedo gin ma mite tutwal i ranyisi; ento pe kamano ka kanisa adek me agiki kede mihuri adek me agiki gityeko yiko gi cal kene kene.
Kanisa adek me agiki, macalo alama, tye ikom kube pa dul adek, kede ikom kit me tic-gi i kube pa dul adek me joworo ma ki nyutu gi ki kanisa mapatpat. Alama me gonyo adek me agiki gi nyutu jo pa Lubanga, ma ki nyutu gi ki Musa kede Elija. Elija nyutu jo 144,000, kede Musa nyutu gi ma otho ma cwiny maber.
And when he had opened the fifth seal, I saw under the altar the souls of them that were slain for the word of God, and for the testimony which they held: And they cried with a loud voice, saying, How long, O Lord, holy and true, dost thou not judge and avenge our blood on them that dwell on the earth? And white robes were given unto every one of them; and it was said unto them, that they should rest yet for a little season, until their fellowservants also and their brethren, that should be killed as they were, should be fulfilled. And when he had opened the sixth seal, and, lo, there was a great earthquake; and the sun became black as sackcloth of hair, and the moon became as blood; And the stars of heaven fell unto the earth, even as a fig tree casteth her untimely figs, when she is shaken of a mighty wind. And the heaven departed as a scroll when it is rolled together; and every mountain and island were moved out of their places. And the kings of the earth, and the great men, and the rich men, and the chief captains, and the mighty men, and every bondman, and every free man, hid themselves in the dens and in the rocks of the mountains; And said to the mountains and rocks, Fall on us, and hide us from the face of him that sitteth on the throne, and from the wrath of the Lamb: For the great day of his wrath is come; and who shall be able to stand? Revelation 6:9-17.
Sister White omi wa ngec ni seal ma abic tye ka waco ikom “kare ma i anyim.” Coc me seal ma abic tye ka penyo kare angeo ma Lubanga bino hukumu Papasi pi golo kwo pa jo pa Lubanga i kare me “Dark Ages.” Lagam ne omino ni i “cawa me agiki” Lubanga bino hukumu Papasi pi golo kwo mamegi, kede pi dul mapat acel pa jo ma Papasi bino gigo kwogi i pire tek me “cik me Sunday.”
'Ka onongo oyabo cim me abicel... [Revelation 6:9-11]. Kany onongo gityeko nyuto bot Yohani gin me neno ma pe onongo tye i adaa, ento magi ma gibino time i kare mo me anyim.' Manuscript Releases, volume 20, 197.
Pwoc bene moko ada ni cwinyo ma i piny pa mesa me lamo, ma gi mito ngeyo kare ma Lubanga bicoyo twero me Papa, gitye ki rwate ki dwon aryo pa malaika ma miyo lobo ler ki kitito ne, ma i pot-buk apar aboro me Buk me Nyig Lok.
Ka kigi golo cil ma abicel, Yowani oneno i neno i piny pa kacel me misango lwak pa joma kinego pi Lok pa Lubanga ki lagam pa Yesu Kriisto. Bang eno obino gin ma ki tito i Revelation sapita apar abicel, ka joma tutwal ki atir kiluongo gi woko ki i Babilon. Revelation 18:1-5 kicoyo. Manuscript Releases, volumu 20, pot 14.
I Apokalip apar aboro, ogamo pa Katoliki obedo aryo; pien kany con gimako kwor irene, pe keken pi joma obino onege i "kare me agiki," ento bende pi joma onegine i kare me otur me lawo pa Papa.
An onongo awinyo dwon mukene ki polo, ma owaco ni, Wot woko ki iye, jo ami, wek pe ubede kacel ki richo ne, ka wek pe uyudo ki bal ne. Pien richo ne oromo i polo, ka Lubanga oparo tim marac ne. Dwogi ne calo en odwogo botu, ka med iye ariyo calo kit tic ne: i tyupa ma en opongo, opongi iye ariyo. Revelation 18:4-6.
Laka ma abicel nyutu maber i Bibul pi tim matye i anyim atika me Dwogo pa Kiristo ikare me peko abiro ma agiki. Otumu woko ki cweyo acaki me Goba abiro pa Revelation, ma kelo lagam pi lapeny ma kiyeyo i rek ma agiki me laka ma abicel, “ngat mane bi twero ocung.” Tye dul aryo ma bi cungo calo bendera pa Lubanga i peko me cik me Sande, ma otumu ka peko abiro ma agiki obino. Dul aryo magi obedo 144,000, ma kitiyo gi alama pa Elija, ki “lwak madit” ma kitiyo gi alama pa Mose. Alama aryo magi pa Mose ki Elija kityeko nyute woko macon calo gin ma ocungo i agiki pa lobo, pien gi weng ocung ki Kiristo i Got me Lok Kit.
Dul me acel pa gin ma otho pi yie pa Paapa i cawa me orwor, gimiyo gi bale macol; ento dul me aryo, ma ginyikogi me kuro nyaka dul eno orwate, obedo “lwak madit” ma bene gitye kagamo bale macol. Til abicel ki til abicel acel pe tye ka miyo kuc maromo rwate pa kanisa abicel ki pa kanisa abicel acel; gitye ka miyo lanyero ikom dul aryo ma gitye ka malo calo bolo pi Rwot i “cawa magiko.” Dul aryo meno gin ma giyubu lok pa dwon aryo i Buk me Nyoero dwe apar aboro. Lok ma ci giyubu, bene obedo kwede cobo pa Laro Maleng, calo kit ma kinyutu iye i kare pa Pentekosti, ki i kare pa Kwac me Otum Odii i cako pa Adiventizimu.
Malaika ma tye ka rwate i waco ngec pa malaika me adek obiro miyo can i piny weng ki dwong pa en. Tic ma orumo piny weng, ki teko ma pe yore, tye kany ki waco anyim. Wot me bino me 1840-44 obedo nyutu madwong pa teko pa Lubanga; ki cwalo ngec pa malaika me acel i dul me misyonari weng i piny, kadong i piny mogo obedo mit me dini ma madwong loyo, ma kityeko neno i piny mo keken ki ikare me Reformation me cawa maromo 16; ento gin eni obiro loyo gi ki wot madwong ma i ngec me koyo me agiki pa malaika me adek.
Tic ma bino time obedo calo tic me Nino pa Pentecost. Macalo ‘kot me cako’ ne keti, i cwalo piny pa Roho Maler i cako pa Lok Maber, me miyo ‘kec’ ma welo ocako yubo, kamano ‘kot me agiki’ biken keti i agiki me opongo pa keyo. ‘En waa, wa binen ngeyo, ka wa mede wot me ngeyo Rwot: wotne orwate calo otum; kede obiwa calo kot, calo kot me agiki kede kot me cako bot piny.’ Hosea 6:3. ‘Bed cam ento, nyithin pa Zayon, kede winyi i Rwot Lubanga: pien oketo pi in kot me cako i twoke, kede obiwiro piny pi in kot, kot me cako, kede kot me agiki.’ Joel 2:23. ‘I nino me agiki, Lubanga waco ni, Abi cwalo piny ki Roho na i dano weng.’ ‘Kede bi time ni, ngat keken ma bino lwongo nying Rwot bikwanyo woko.’ Tic pa Apostol 2:17, 21.
Tic madit pa Injili pe bi otum ki yaro me Teko pa Lubanga ma piny maloyo yaro ma onongo nonge i cako ne. Lok pa nabi ma onongo otime atir i koth me acaki i cako pa Injili, gin dok bitime atir i koth me agiki i kare me otumone. Kany gin ‘cawa me dwogo cwinya’ ma Lapostol Petero onongo ongolo wic anyim ka owaco ni: ‘Lu dwogo, dok lu lokre, pi richo pa lu oyweyone woko, ka cawa me dwogo cwinya obino ki i wang Rwot; dong en bi cwalo Yesu.’ Acts 3:19, 20. The Great Controversy, 611.
Bang ma muhuri me abicel oketo lapeny ma cwalo cako yaro Eliya ki Mose ma kityaro i chapta abiro me Buk me Nyutu, ci i yabo me muhuri me abiro kitito golo piny pa Lapo Wic Maleng i wi dul aryo meno. Myero kineno ni i tito man tye duka pi cawa macok coki. Golo piny me koth me agiki, ma kityaro kwede yabo me muhuri me abiro, tye kwede kare me duka.
اور جب اُس نے ساتویں مُہر کھولی تو آسمان میں قریب آدھے گھنٹے تک خاموشی رہی۔ اور میں نے اُن سات فرشتوں کو دیکھا جو خدا کے حضور کھڑے رہتے ہیں؛ اور اُنہیں سات نرسنگے دیے گئے۔ اور ایک اَور فرشتہ آیا اور قربان گاہ کے پاس کھڑا ہوا، اُس کے پاس سونے کا بخوردان تھا؛ اور اُسے بہت سا بخور دیا گیا تاکہ وہ اُسے تمام مقدسوں کی دعاؤں کے ساتھ اُس سنہری قربان گاہ پر چڑھائے جو تخت کے سامنے تھی۔ اور بخور کا دھواں، جو مقدسوں کی دعاؤں کے ساتھ تھا، فرشتے کے ہاتھ سے خدا کے حضور اوپر کو اُٹھا۔ اور فرشتے نے بخوردان لیا اور اُسے قربان گاہ کی آگ سے بھر کر زمین پر ڈال دیا؛ اور آوازیں، اور گرجیں، اور بجلیاں، اور بھونچال پیدا ہوا۔ مکاشفہ 8:1–5۔
Macalo kicoyo kombedi i nyig coc i The Great Controversy, koth me agiki ocako poto ka Malaika madongo oaa i lobo ci opyero lobo ki dwong pa iye. Koth me agiki ocako i kare ma “ot madongo pa New York City kikobo piny” i September 11, 2001.
Kombedi obino lok ni an awaco ni New York obikwany woko ki por madwong me pi? Man pe abedo awaco. Ento an awaco, ka an neno ot madwong ma ki yaro kono, iye ki iye, ‘Gin me neno ma marac tutwal gubitime ka Rwot obel me odugu piny matek! Eka lok me Revelation 18:1-3 gibed orumu.’ Kabedo apar aboro weng me Revelation obedo lok me ciko ikom ngo ma obino i piny. Ento pe atye ki lac ma pire keken ikom ngo ma obino i New York, kende ni angeyo ni nino acel, ot madwong ma tye kono gibibolo piny ki wiro kede puro me Teko pa Rwot. Ki lac ma kigiami an, angeyo ni ketho tye i piny. Lok acel ki bot Rwot, kedo acel pa teko ma matek pa En, to ot madwong man gubibong piny. Gin me neno gubitime ki lworo matek ma pe watwero poyo. Review and Herald, July 5, 1906.
I dyer 11 me dwe me September, 2001, kot me agiki ocako obino, ki goyo pire matek pa kot meno oboto i gi ma kiketo calo Elijah ki Moses, kacel ki cawa me kuc. Cawa me kuc pa Moses ki Elijah bene kicwoko ne i lul apar acel me buk Revelation, ka Moses ki Elijah, latic pa Lok aryo ma ogonyo piny, gimiyo-gi tho i yot. Ento bang dyer adek gi nus, gi owuoko ki rupe pa Horeb ki gityo malo i Polo. I lok me mukato pa kot me agiki, lok ma kiketo calo lami aryo meno, kimiyo ne tho ki kicweyo ne i yot, ento pe kijuko ne paka ka gin ocako kwo odoco. Man obedo acel ki gin atir ma madit, ma Simba pa kabila pa Juda dong tye ka yabo woko.
Cim adek me agiki tye ka nyutu muvimenti me agiki pa jogi pa Lubanga, ma ginyutu kwede Elija ki Mose. Muvimenti man otho, dok ocako kwo. En obedo muvimenti, pien Adventism ocako ki muvimenti ma omede nyo i mwaka 1863 kun gikwanyo woko adwogi me acel ma kicwalo William Miller me ngeyo. I mwaka 1863, muvimenti ne ogiko, pien i mwaka 1863 gi obedo kanisa ki cik. Alfa ki Omega oyoto maber ni, ka En ocako jogi ma odongki calo muvimenti, bende obigiko ne calo muvimenti.
Watyeko dong lok marwate ikom kanisa abiro kede muhuri abiro. I muhuri adek me agiki waneno kit aryo pa jo ma kigolo-gi woko, ma kiloko calo Moses ki Elijah. Muhuri magi weng giwaco ikom malaika madwong me Revelation apar aboro. Kare ma oboro piny i Dwe abicel acel me September, 2001, kit aryo pa jo ma kigolo-gi woko odonyo i tic me yweyo, ma kiketo pi nyuto kede weko piny kit aryo pa joworo i movement i agiki pa Adventism, calo ma movement i cako pa Adventism oterone. Daniel nyutu ni kit acel, ma luongo-gi jo marac, pe gibino ngoyo medo me ngec; ento jo wii maber gibino ngoyo. Matthew waci wa ni gin ma pe gicamo ngoye me ngec ma kiyabeko ki kwanyo muhuri gitimo nyako ma pwod calo jo pe wii maber. Nyako ma pwod ma wii maber ginyutu i peko me otum odiku ni gine ngoyo kede gicamo medo me ngec. Jo wii maber ki jo pe wii maber gityeko tetone ki kanisa pa Philadelphia onyo kanisa pa Laodicea. Jo marac, nyako ma pwod pa Laodicea ma pe wii maber, myero kigweto-gi woko ki wic pa Rwot; ento jo wii maber gicamo Nying pa Lubanga, onyo kit pa En, i wic anyimgi. Ka kanisa me abicel pa Philadelphia tero jo wii maber, ento nining ni kanisa me abiro pa Laodicea tero jo marac? Ka obedo kamano, yore bene opoto; pe eni? Dwoko pa penyi, kare, kicobo ki Alpha ki Omega.
I acaki pa jo ma kilwongo ni jo pa Lubanga me acel, Isirael me con, Mose ne obedo rweny pa Kirisito i agiki pa jo meno ma kilwongo ni jo pa Lubanga.
Pien Mose adaa owaco bot kwaro ni, “Rwot Lubanga mamegi bi yeyo botwu lanabi i tung owete mamegi, macalo an; iye imene binu winyo i gin weng ma obi waco botwu. Kede obedo ni, dano mo keken ma pe obi winyo lanabi en, bi kwanyo woko ki i tung jo.” Acts 3:22, 23.
I agiki pa dul acel me jo Lubanga ma kicoyo nyinggi, Yowani Batisita obedo lakwen me Elija ma oyubu yoo pi bino pa Kristo pa acel. Kare meno Yesu ci otimo rwate i Kurusi, ci oko ocako tic pa Ladit me lamo i Kabedo Maleng me Hekalu me Polo. I cako pa dul aryo me jo Lubanga ma kicoyo nyinggi, Isirael ma kombedi, William Miller obedo lakwen me Elija ma oyubu yoo pi bino pa Kristo pa aryo. Yesu ci ki cawa matidi otoo i Kabedo Maleng Madit ma Maloyo Weng, ci ocako jwero. I agiki pa dul aryo me jo Lubanga ma kicoyo nyinggi, lakwen me Elija ma agiki oyubu yoo pi Kristo me cako kare me jwero pa jo matye cingi, agiki pa tic pa En macalo Ladit me lamo me Polo, kede bino pa aryo pa En.
William Miller pe keken nyutu lakwena, ento bene nyutu yore me tic ma onongo obedo kwede.
Ki bwogo, William Miller ocako yabo bot jo mwonye pa Piny Rwot pa Lubanga, kelo jo ma winyo wot ki poropheti, nyutu gi i bino ma aryo pa Kricito. I tem keken, teko ne omedo dwongo. Macalo Yowana Mubatisa oboyo bino ma acel pa Yesu ka oyiko yoo pi bino ne, kamano bene William Miller kede jo ma orwate kwede gi oboyo bino ma aryo pa Wod Lubanga....
Alufu mapol gikelo gi me yiko ada ma William Miller oleyo, ci lacam pa Lubanga gimalo i roho ki twero pa Elija me leyo ngec. Early Writings, 229, 230, 233.
I cako me Israel macon, Lubanga okwaco Mose. En onongo okwano ngec ma peko ocoyo i Misiri pi cawa aryo abicel, ma ne mito cawa aryo abicel me bedo i dungu me kwanyo woko twero me Misiri ki i kite pa en. Ka opong cawa aryo abicel kacel ki oyabe ne, nonge ni kiyero ne me kelo jogi pa Lubanga woko ki i Misiri; ento Mose otiyo ki teko pa dano omiyo okwanyo cwinye pa ngat me Misiri. Cawa aryo abicel lacen, i yom ma tye oyoto, ogamo kwac pa Lubanga. Ka con otyeko yee kwac, pe ogwoko cik me lapok matino pa wode, nyaka kigubo ne ki tho. I kado me Piny ma Kigol, ogamo, dok omoko Kal pi aryo. I cako me Israel macon, Mose onongo otye ki kit pa ngat me Laodikia. Kacel ki man, dong otyeko tyeko kwac pa en ma malac ki maler; me mede, okelo cal pa Kristo i agiki me Israel macon. Kristo, ma opoto kwede Yawudi ma gicobo‑cobo, onyo gin ma giwaco ni gin Yawudi, ento pe gin, oyaro kit pa ngat me Filadelfia. I cako me Israel macon, Mose oyaro ngat me Laodikia ma mito dahabu, dii me wang, ki layeny ma oyera. I agiki, Kristo obedo ngat me Filadelfia.
I cako me Adventism, William Miller, ma ki nyutu iye jo manok i Sardis ma pe gi balo legi gi, obedo Philadelphian; bende muvimenti ma rwate kwede obedo Philadelphian. I agiki me Adventism, muvimenti ma onongo ongene kare me agiki i 1989, obedo Laodicean macalo ma Moses onongo obedo. Muvimenti me Millerite onongo nyutu kit me muvimenti me Future for America, kede lok me nabi ma waco ni muvimenti me acel opong woko ki jo Philadelphian i kare me Philadelphia, ki muvimenti me agiki opong woko ki jo Laodicean i kare me Laodicea.
An atye janeno mapol loyo i mukato me porofesi pa movement man kacako ki 1989, loyo dano mo keken ma okube ki mukato pa Future for America. Awaco ki atir ni an keken owoto i mukato eno kun ocako i 1989 dok anyim, calo Laodicean Adventist ma kiconifimo. Tye ngat mapol i yo meno ma gikwanyo yubu pa an. An bene atwero awaco ki atir ni, jo ma okube ki movement man i agiki pa Adventism, gi bene ne Laodicean Adventists ma kiconifimo. Jo me denominet acel cako ki Laodicean ma dong obed Philadelphian, kadong otum ki Philadelphian. Jo me denominet aryo cako ki Philadelphian, kadong otum ki Laodicean ma kigamo ni obed Philadelphian. Man en alama pa Alpha ki Omega.
Kadi bene, pien ladit kede gin ma orwate ki en tye i opoto me cwiny ma raco kacel ki apire, Lubanga pud orwate ci oyang alama me porofetik ma otime ki 1989 dok cen i kombedi. Kadi bene i kom yal me cwiny ki apire pa ladit kede gin ma orwate ki en, Lubanga pud tye ka yabo gin adiera ma En neno ber ni oyabe. I kica pa En, ma pe poto piny ki “adiera” pa En, otimo yore me kwero ma omi ni ngat me Laodikia otho, ci kun dong odwogo ki tho calo ngat me Filadelfia. Tho eni ki dwogo-ki-tho kimiyo rita ki laler pa buk me Daniel ki me Apokalipsi, ma gi dano aryo kityeko golo gi i tho ki dwogo-ki-tho i cal me alama. Yohana odwogo ki tho ma kityeko cwalo i apat me yie ma tye ka cocobo, Daniel i ot pa lejo ma pe gi cham. Ka kamano, buk aryo, ma en buk acel, gimiyo dwong i alama me tho ki dwogo-ki-tho, calo but me kwena ma kombedi tye ka yabo.
Kare ma dul i “nino me agiki” me keca me yeny (ma kitone onongo nyutore ki dul me Millerite) onongo tye ka kubo agiki me cawa, Lubanga otero ni ladit kacel ki dul man gicweyo gi otho, ki lacen omiyo gi coki i kwo. I kit me kanisa abiro, Laodicea onongo gicweyo ne otho i ceng 18 me Julai, 2020, ki obino coki i kwo macalo Philadelphia mapwod pe obino cik me Sunday ma tye ka kubo. Dul ma ki dwoko i kwo bino obedo me kanisa abiro, ento bino obedo aboro. Dul man bino obedo aboro, ma me abiro.
Siri me porofesi man kigonyo i Buk me Nyingero ki yuba mapol, ento con onongo pe kityeko ngeno. I kare man, dong wa tye ka donyo i temo pa cal pa nyama, ma Nyako White onyuto wa ni obedo temo ma obino i anyim Cik me Sande. I Cik me Sande en aye kare ma kite me Obanga kiketo i wi jo Filadelfia pa gin matime ni. Ento myero gi tyeko temo pa cal pa nyama ma obino i anyim ka kare me temo ogiko.
Rwot o-nyuta an maber ni cal pa lewic obi kiketo mapud pe kigiko kare me temo; pien en bino bedo tem maduong pi jo Lubanga, ma i kom en bi keto cing i bedo gi ma pe otum. Bedo mamegi obedo kamacobo ma opong ki gik ma pe rwate, ma romo miyo tel keken aye bi balo wicgi.
I Revelation 13, lok man kiketo ne piny maler atir; [Revelation 13:11-17, ma kikano].
Man aye temo ma myero jo Lubanga otemo mapwod pe gisitampu. Jo weng ma otyeko nyutu ni gi bedo girwate bot Lubanga, kun gigwoko cik pa Iye, ka gikwero yaro Sabat ma pe atir, gibibedo iye bendera pa Rwot Lubanga Jehova, ka gibinongo sitampu pa Lubanga matye ngima. Gin ma giweko woko ma atir ma aa ki i polo, ka giyaro Sabat me Jumapiri, gibinongo lyet pa ensolo. Manuscript Releases, volume 15, 15.
I lok me mukato ma kombedi, tung aryo ma con gicimo ni Ripablikanisimu ki Protestantisimu, dong gityeko loke dok gubedo Demokarasi ki Protestantisimu ma oweyo geno. Ka tung en aryo gubedo kacel maber, gubedo twero acel, tung acel. I kare acel man, Lubanga binyutu kede biyweyo malo tung ma adier me Protestantisimu me miyo ngec me gengo cal pa kisolo. Tung en aryo giwoto kany-kany nyaka Yunaitid Isteet ojuko bedo lobo pa rwot ma namba abicel i porofesi pa Baibul.
Revelation 17 nyutu atir ni rwom ma gine adek — dragon (United Nations), beast (teko me Papa), ki lanabi marac (United States) — en teko ma obedo wii namba 8, ma oa ki wii 7. Wii 7 eni en lwak me rwot i lok me lanabi pa Bibul, kacako ki Babylon, ci Medo-Persia, Greece, ci Roma me pagan. Ci lwak namba 5 en Roma me Papa, ma i lok me lanabi oywako cwinyo ma kelo tho i 1798. Ka i kare eno i gin pa lok me kare, lwak namba 6 i lok me lanabi pa Bibul, United States, okale i kom me rwot, nyaka ogweyo ki kom me rwot ka cik me Sunday bino macokcok.
Ka con, twero ma loyo piny weng bimiyo United Nations me cako keto cal pa le. I kare meno, duk ma namba 6 bene oyudo coti ma kelo tho; ento i kare meno United States bimiyo piny weng me ye twero pa gi me loyo United Nations, ci bikwayo ni gin bene giyie twero me kica pa Papacy me loyo kacel me adek.
En ogoyo kweg jo ma obedo i lobo ki lagam jene ma en omako teko me timo i wang le; ci owaco bot jo ma obedo i lobo ni, myero gitim cal pa le, le ma onwongo ocako kwer ki okumba, ento onwongo obedo ngima. Ci omako teko me miye cal pa le ngima, pi ni cal pa le oromo waco, ci omiyo ni jo mo ma pe giworo cal pa le, gikwanyo ngimagi. Revelation 13:13, 14.
Pwonyo ma keken i buk ma ki miyo Lamo pi “cal pa lem” en ni: en nyutu yubu-kacel pa kanisa (twero pa Papa) ki dul me piny (United Nations, ki United States kolo cing i rwot aboro mamoko). Jezebel obedo twero pa Papa; Ahab obedo United States ma tye rwot pa kabila apar i tung North.
Ka United States oboto i cik me Sande, Turo (wene pa Papa), ma kiweyo i paro kacako ki 1798, dong “giparo ne” ci en ocako wero yen me kwallo cwiny. Pien poto me cente ma kiyaro calo “bal me piny” i gin ma Ellen White ocoo, United States obedo myero ocok lobo weng acel me ceto i kom twero me Bibul ma kelo cing pa dano weng ocok i kom en. Twero meno en Islam, ma kiyaro calo Ismael, kwaro pa Islam.
Lacak pa Rwot owaco bot iye: Nen, i tye ki lanyut, ci ibinywalo nyathi laco, ci ibimii nyinge Ishmael; pien Rwot owinyo peko ma itye iye. Ci en obedo dano ma orwogo; cinge obedo i kom dano keken, ci cing dano keken obedo i kome; ci obedo i wang lurem me en weng. Genesis 16:11, 12.
United States ocako rwate ki rwodi abic angwen moko, oketo pire i wi pa rwate. En otimo kamano pi kare macek keken, ci dong bino ogamo matek ni twero pa Papa obed i wi pa gin weng, macalo ka Jezebel obedo ka loyo Ahab.
Kamano, kicel me adek pa Diraagon, le, ki janabi ma pe adwogi giceto kacel bot Armageddon. Namba 8 nyutu dwogo kwo, kede lobo pa rwot ma porofeti owaco ni obino oting’o twac ma kelo tho, en ne lobo pa rwot me 5, twero pa Papa. Kace twero pa Papa odwogo kwo, gin obedo lobo pa rwot me 8, ki kimiyo gi twero me loro kicel me adek, kede lobo pa rwot me 8 eni obedo wi acel ikin lobo pa rwot 7 ma kiketo nyinggi ni obino oting’o twac ma kelo tho; ento Ispiresyon bene kinyutu yayo pa twac ma kelo tho eni.
Ka wa aa piny ikom peko me agiki, en gin ma tye ki tutwal madit ni rwatte ki acel bed i tung latic pa Rwot. Piny opongo ki pe kuc, ki lweny, ki bedo pe rwatte. Ento i wi acel—twero pa Papa—dano birwate me gonyo Lubanga i cingi pa laladwogi ne. Rwatte man gin kiyito matek ki ladwogo woko madit. Ka tye ka yenyo me rwato laticge i lweny ikom atir, obicak tic me yubu ki poko jo ma gwoko atir. Koyo, paro marac, ki waco marac, en aye otero gi me kelo kube ki yubu. Adwogi, volumu 7, pot karatac 182.
I cawa meno, rwom me abic, rwom me abicel ki rwom me abic aryo, gi weng rwenyo rwomegi me kicel-kicel; ento rwomegi me kicel-kicel gi ocako bedo doki weng kacel calo rwom acel ma obedo ki jami adek, ka gi yubu me balo kikome maromo adek pa Lubanga.
Lwak ma namba abicel ma ocako ki twic aryo calo pa lam, ci obutu ki twic acel ma waco calo nyoka madongo, tye ki kit me porobeti pa twero pa Papa, pien obedo cal pa leye. En aye leye, twero pa Papa, ma mapol gineno calo lwak ma aboro ma odwogo i kwo, ma obedo pa abiro. Ento i kadi en twero pa Papa keken aye ma mapol ocobo misiteri me porobeti me aboro obedo pa abiro, Amerika me Can oyubo cal pa twero pa Papa, ci pi porobeti oyubo kit acel kwede twero pa Papa.
United States ocako i 1798, pire tek ki lok pa Yesaya apar adek, ma waco ni Tiro—twero pa Papa—bipoyo woko nyo i agiki pa dul me abicel. Mwaka 1798 obedo kare me agiki pi jo Millerite i cako pa Adventism. I spring me 1844, Adventism pa jo Millerite dong ogamo lwala pa Protestantism, ma yikore ki lak pa Republicanism ma nyutu gamente pa United States. Lak aryo tye i le acel, ci gin woto kacel i kit me kare. Cako ki agiki pa Adventism tye ka yikore ki lak pa Republicanism. Kare me 1798 nyo i kare ma jo Protestant okwanyo woko kwena pa malak ma acel, en obedo kare ma Lubanga oketo maber lak pa Protestant eno. En otimo mano kun yore me temo, macalo ma otimo kwede lak pa Republicanism. Tye gin mapol me waco ikom lak ma yikore, ento pe kombedi.
Tung me Republican otimo cado kwede Protestantism ma ocako woko ki ada, pe kwede tung pa Protestant ma ada; pien tung ma ada en dako pa Luro me Dyang, kede en dako ma maleng. Kare me agiki ma i 1989, otyeko bedo Presidente 7. I bot gine meno, Presidente ma namba 6 ogamo bal ma kelo tho i mwaka acel keken, ma i mwaka acel keken tung tic me agiki i Adventism bene ogamo bal ma kelo tho. Presidente ma namba 8 ki kare me agiki ma i 1989, obedo en ma ogamo bal ma kelo tho ma dong ocure. Myero obedo Presidente acel i bot 7. I kare acel keken, i 2020 ka Presidente ma namba 6 ogamo bal mamegi ma kelo tho, tung ma kombedi tye kongo me Protestant bene ogweyo woko. Calo ki le pa Catholicism, kacel calo ki cal me le pa Protestant ma ocako woko ki ada, kamano bene obedo ki tung pa Protestant ma ada. Tung pa Protestant kikwayo calo Kanisa ma namba 6, ma dong obedo namba 8, ento obedo acel i bot 7.
Ka itemo lok magi, poo-wii ni lok ma kigoyo cobo woko mapwod piny i giko me “probation” dong atir atir obi yubu i kit me acaki ma nyutu agiki. Lok eno obi yubu ki yore me “historicism”, ma kitiyo ki rek me Baibul ma kicako rwom kwede rek me piny me nyutu giko me piny. Lok eno ocake ki piny.
Adiera obi aa ki piny; kendo kwer maber obi neno piny koa i polo. Eyo, Rwot obi miyo gin maber; kendo piny wa obi yubo yem ngeye. Kwer maber obi wot i anyim ne; kendo obi tero wa i yo ma en woto. Zabura 85:11-13.
Pe keken ni i coc man piny kityeko miyo nying calo "lobo". Coc ma i Psalms pe keken waco ni "lobo" obedo "piny" "beast" me Revelation apar adek; ento bene waco ni "adiera" "opuk" aa ki i piny.
Piny mene i Lobo Manyen ma i 1798 ne tye ka yaro i teko, ka nyutu ni obino bedo ma tek ki lamal, ka keco wii pa lobo weng? Yiko pa cal man pe tye ki penyi mo keken. Piny acel keken, ka acel keken, obedo ma rwate ki gin ma poropheti man mito; en nyutu maber, pe ki nywar mo keken, bot United States of America. Dok dok, pe ki pwuod, lami lok ki lakit me con otyeko tic kwede tam pa laco coc maleng, apoyi kwede lok mere pa en, i gaco yaro ki medo pa piny man. Lewi oneno ‘ka bino malo ki i piny;’ ki, malubo lok pa lami yik lok, lok ma kiyiko kwede ‘bino malo’ nining nyutu ‘yaro onyo yaro calo yot.’ The Great Controversy, 440.
Amerika ma kacel obedo lim pa piny ma “puk aa.” Ka i temo lok ma gipaco i coc man, Kwanyo cwiny pa Lamo nyutu ni: kwena bi bedo ki kit ma agiki nyutu ki cako; bi kete i konteksi me con, rek i tung rek; kede myero obino ki dwon ma i Amerika ma kacel. Tye, adaa, dwone me bwola i Amerika ma kacel; ento, ki kit kede ikom twero pa Lok pa Lubanga, lakwen onyo tic me lamo mo keken ma tye i kabedo woko pa Amerika ma kacel, onyo ma cako i woko pa Amerika ma kacel, obedo mera me bwola. Adventism ocako i Amerika ma kacel kede dwon pa dichwo acel kede movement ma kicweyo i Amerika ma kacel. Yesu nyutu agiki pa gin ki cako pa gin.
Ngat ma tye ki tung acel, onego winye ngo ma Roho Maleng tye ka waco bot kanisa.